Pregled bibliografske jedinice broj: 464144
Nadbiskupska palača - zaboravljani spomenik dubrovačke barokne arhitekture
Nadbiskupska palača - zaboravljani spomenik dubrovačke barokne arhitekture // Sic ars deprenditur arte : Zbornik u čast Vladimira Markovića / Cvetnić, Sanja ; Pelc, Milan ; Premerl, Daniel (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti ; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2009. str. 265-288
CROSBI ID: 464144 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nadbiskupska palača - zaboravljani spomenik dubrovačke barokne arhitekture
(The Archbishop s Palace - a forgotten monument of Baroque Architecture in Dubrovnik)
Autori
Horvat-Levaj, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Sic ars deprenditur arte : Zbornik u čast Vladimira Markovića
Urednik/ci
Cvetnić, Sanja ; Pelc, Milan ; Premerl, Daniel
Izdavač
Institut za povijest umjetnosti ; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2009
Raspon stranica
265-288
ISBN
978-953-6106-81-3
Ključne riječi
Dubrovnik, barok, nadbiskupska palača
(Dubrovnik, Baroque, The Archbishop s Palace)
Sažetak
Po svojem povijesnom značenju i arhitektonskim obilježjima nekadašnja nadbiskupska palača u Dubrovniku predstavlja spomenik od posebne važnosti. Smještena na samoj granici najstarije utvrđene jezgre i njezina prvog srednjovjekovnog proširenja, ova je palača svoj današnji izgled zadobila u baroknoj obnovi grada. Naime, premda izvori svjedoče o postojanju nadbiskupske palače još od vremena osnutka nadbiskupije u 10. st., potres 1667. do temelja je srušio srednjovjekovnu nadbiskupsku palaču. Nasuprot opće prihvaćenom mišljenju da je ponovna izgradnja nadbiskupske palače nakon potresa bila izvršena na temeljima stare, potresom porušene nadbiskupove palače, novootkriveni dokumenti pokazuju da je Senat 1718. godine kupio kuću Savina Ranjine s namjerom da je preuredi u nadbiskupsku palaču, dok pozicija stare nadbiskupske palače u susjednom bloku istočno i na dijelu katedralnog trga ostaje neizgrađena. Svojim dvojakim obilježjima (reprezentativnima s određenim nedostacima) nekadašnja nadbiskupska svjedoči na svojevrstan način o dvojakom statusu koji su dubrovački nadbiskupi imali u Dubrovačkoj Republici. S jedne strane za Dubrovnik je bilo od izuzetne važnosti da ostane sjedište nadbiskupije i nakon gubitka dijela sufraganskih biskupija turskim osvajanjem, dok je s druge strane, odvojivši još u dalekom 14. st. crkvenu i svjetovnu vlast odlukom da nadbiskup ne smije biti građanin Dubrovnika, dubrovačka vlada držala svoje nadbiskupe daleko od vođenja politike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
020-0202684-2706 - Arhitektura i urbanizam Hrvatske od 16. do 18. stoljeća - ishodišta i kontekst (Horvat-Levaj, Katarina, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Katarina Horvat-Levaj
(autor)