Naslov
Radioaktivnost u biosferi i u profesionalnoj izloženosti u nas
(Radioactivity in biosphere and occupational exposure in Croatia)

Autori
Franić, Zdenko ; Marović, Gordana ; Lokobauer, Nevenka ; Prlić, Ivica

Izvornik
Arhiv za higijenu rada i toksikologije = Archives of Industrial Hygiene and Toxicology (0004-1254) 51 (2000), 1 (Supplement); 103-114

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Radioaktivnost okolisa; radioaktivne oborine; ionizirajuce zracenje; doza; Cornobilj; zastita od zracenja; dozimetrija
(Environmental radioactivity; radioactive fallout; ionizing radiation; dose;Chornobyl; radiation protection)

Sažetak
U radu su prikazani rezultati dugogodisnjeg sustavnog ispitivanja radioaktivnosti zivotne i radne sredine u Republici Hrvatskoj. Program istrazivanja radioaktivnosti okolisa i profesionalne izlozenosti u Hrvatskoj sustavno se provode od pocetka sezdesetih godina. Istrazivana je radioaktivnost zraka, oborina, tla, rijeka, mora i jezera, vode za pice te ljudske i stocne hrane. Monitoring vanjske izlozenosti provodi se za radnike profesionalno izlozene ionizirajucem zracenju u medicini, industriji i obrtnistvu. Radioaktivna kontaminacija okolisa fisijskim radionuklidima uzrokovana je depozicijom radioaktivnih oborina (fallout) podrijetlom od atmosferskih pokusa nuklearnog oruzja, te rada nuklearnih postrojenja. Od nekoliko stotina radionuklida prisutnih u razlieitim vrstama radioaktivnih oborina samo nekoliko znacajnije doprinosi dozi, a posebice 90Sr i 137Cs. Maksimalna radioaktivna kontaminacija fisijskim radionuklidima zabiljezena je ranih sezdesetih godina, u vrijeme najintenzivnijih atmosferskih nuklearnih pokusa. Od tada radioaktivnost radioaktivnih oborina eksponencijalno opada. Nuklearna nesreca u Cornobilju je u Republici Hrvatskoj dovela do ponovnog povecanja radioaktivnosti 137Cs u okolisu, dok je povecanje radioaktivnosti 90Sr, zbog njegove manje hlapljivosti, bilo neznatno. No, nakon tog kratkotrajnog poveaanja ponovo je doslo do eksponencijalnog pada radioaktivnosti, tako da je godine 1998. prosjecna brzina apsorbirane doze u zraku iznosila 0.128 ą 0.004 ľGyh-1. Osim radioaktivnosti fisijskih produkata, istrazivana je i prirodna radioaktivnost, te tehnoloskim postupcima povisena prirodna radioaktivnost. Posebna je paznja posvecena radonu koji je s obzirom na ljudsku izlozenost najvazniji od svih izvora prirodnog zracenja. Prosjecan pripadnik hrvatske populacije je stoga zbog izlozenosti osnovnom zracenju na godisnjoj razini primio dozu od oko 1.12 ą 0.04 mSv. Kako ukupna kolektivna doza tako?er ukljucuje i dozu uzrokovanu primjenom izvora ionizirajuaih zracenja u medicini kao i svakodnevnom zivotu, znacajan je naglasak stavljen na kontrolu kakvoce izvora zracenja (koja se sustavno provodi od 1985), kao vaznome koraku glede smanjivanja ukupne kolektivne doze koju primi hrvatsko pucanstvo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA