Naslov
Arhitektonski razvoj Kršana
(The architectural development of Kršan)

Autori
Bradanović, Marijan

Izvornik
Annales : anali za istrske in mediteranske študije : an. di Studi istriani e mediterranei : an. for Istrian and mediterranean studies. Ser. historia & sociolog (1408-5348) 19 (2009), 1; 89-108

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Istra; Kršan; kaštel; arhitektura; urbanizam
(Istra; Kršan; castle; Architecture; Urbanism)

Sažetak
Detaljnom terenskom deskripcijom i komparativnom analizom postojećega stanja s arhivskim grafičkim i pisanim izvorima rekonstruira se izgled kršanskoga kaštela, osobito njegove gotičko-renesansne faze, u kojoj se prostorno razvio do opsega u kojem nam je ostao sačuvan do naših dana. Opisuju se prvotna faza donjona, podignutoga u romaničkoj tradiciji i njegovo kasnogotičko ojačanje, kada je zupčasti prsobran zatvoren nišama s kruškolikim puškarnicama a završna je platforma dobila križno-rebrasti svod. Nadalje se opisuje izvorni izgled druge dvije preostale kule i one četvrte, čiji su preostaci najvećim dijelom porušeni početkom XIX. stoljeća, palasa, te podgrađa i vanjskog prstena zidina u razdoblju kasne gotike i renesanse. Ističe se očuvanost zidina podgrađa. U stratigrafski jednostavnijem podgrađu, izvrsno je sačuvana urbanistička položenost prvih kamenih kuća koje su ondje podizane u razdoblju renesanse. Na njima su mjestimično dobro sačuvani preostaci izvorne, robusne arhitektonske plastike. Najbogatije je raščlanjeno pročelje lože, odmah do glavnoga ulaza prigrađene uz unutarnje lice zidina podgrađa. Specifično oblikovanje lože uspoređuje se sa sličnima u regiji, od obližnjega Boljuna do Kastva i Oprtlja. Posebno se, komparativno analizira, teško dostupna i slabo vidljiva arhitektonska plastika utvrđene feudalčeve rezidencije, preostala na izvornim pozicijama, ali i elementi u sekundarnom položaju, koji naglašavaju kvalitetu kasnogotičke i ranorenesansne faze reprezentativnih stambenih dijelova rezidencije. Prostorna koncepcija i arhitektonsko oblikovanje kršanskoga kaštela uspoređuju se sa primjerima iz bližega i nešto širega okružja, u kojem je naselje povijesno funkcioniralo, osobito u kontekstu izraženih sličnosti kontinentalnoga modela utvrđivanja i urbanizacije, te razlikama ali i nekim sličnostima u usporedbi sa susjednim mletačkim područjima. Tako se donose paralele arhitekture i urbanističkih karakteristika pojedinih dijelova i kronoloških slojeva Kršana s Pazinom, Pazom, Žminjem, Bermom, Kožljakom, Čepićem, Gračišćem, Brsečom, Kastvom, Kašćergom, Šumberom, Momjanom, Oprtljem, Boljunom, Svetvinčentom i Plominom. Novu je cisternu utvrđena feudalčeva rezidencija dobila polovicom XVII. stoljeća. Uslijedili su popravci zidina a koncem sljedećega stoljeća izvršena je pregradnja jugoistočne i sjeverozapadne kule kaštela. Tada je proširena župna crkva u podgrađu kaštela a prostor za njezino povećanje stvoren je rušenjem zidina. Posljednje su se, stilski definirane pregradnje, odvijale u klasicističkom razdoblju prve polovice XIX. stoljeća a zatim se nastavilo s procesom svojevrsne defortifikacije kaštela, nadogradnjom palasa i daljnjim probijanjem novih, velikih otvora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA