Naslov
Prelogov doprinos suvremenom umjetničkom stvaralaštvu i umjetničkoj topografiji
(Contribution of Milan Prelog to contemporary art and art topography)

Autori
Reberski, Ivanka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prelogova baština danas / Zelić, Danko - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2009, 18-18

ISBN
978-953-6106-84-4

Skup
Prelogova baština danas

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 28.11.2009. - 29.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Milan Prelog; likovna kritika; umjetnička topografija
(Milan Prelog; art criticism; art topography)

Sažetak
U ovom prilogu autorica se osvrnula na dva problematski još uvijek aktualna tematska segmenta koji proširuju vidno polje Prelogove baštine, iako usko gledajući izlaze iz naznačenih teorijskih kategorija, tematskih i metodskih okvira i svega što se u stručnoj percepciji prevalentno vezuje uz ime Milana Preloga. Pedesetih godina prošloga stoljeća Prelog je, između ostalog, ostavio značajni trag u likovnokritičkoj domeni suvremenog stvaralaštva. Programatskim tekstom Djelo Vojina Bakića neoborivim je argumentima povjesničara umjetnosti reagirao na konflikt između društvene narudžbe i umjetnika, koji je izbio odbijanjem Bakićevog prijedloga za spomenik Marksu i Engelsu u Beogradu. Bakić je "pokušao riješiti zadatak u skladu sa svojom umjetničkom savješću odvajajući se od postojeće tradicije", dakle suvremeno. Braneći to Bakićevo pravo i umjetničku vrijednost predložene skulpture Prelog je otvoreno progovorio o slobodi umjetničkog stvaranja u poslijeratnoj eri još žive soc-realističke ideologizacije umjetnosti, upozorivši istodobno na ključni problem "neumjetničkih kriterija" i stručne (ne)kompetencije članova jury-a, presudnih čimbenika za donošenje konačne odluke. Početkom osamdesetih godina (1982.), duboko svjestan činjenice da naša nacionalna povijest umjetnosti još nije obavila najosnovniju inventarizaciju umjetničkih spomenika, Prelog je u Institutu za povijest umjetnosti pokrenuo rad na jednom od temeljnih zadataka struke - Umjetničkoj topografiji Hrvatske (UTH). Glavna Prelogova motivacija za rad na umjetničkoj topografiji bila je, dakle, spoznaja o vakantnoj potrebi za obradom i vrednovanjem spomeničkog fonda, naselja i gradova, imajući pritom u vidu znanstveno zapostavljene regije, kako bi se zaokružio pregled umjetničkog nasljeđa cjelovitog prostora, od juga do sjevera, od istoka do zapada Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA