Naslov
Konzervatorska studija - Vila Neuschloss u Đurđenovcu
(The Conservatory proposal - Villa Neuschloss in Djurdjenovac)

Autori
Radović Mahečić, Darja

Izvornik
Konzervatorska studija, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2009

Ključne riječi
industrijski grad; vila; Đurđenovac; secesija
(Company Town; villa; Djurdjenovac; art nouveau)

Sažetak
Za Đurđenovac su tijekom vremena izrađeni brojni urbanistički i situacioni planovi, od spomenutog „Sušine – Gjurgjenovac“ iz 1918. do „Generalnog urbanističkog plana Đurđenovac“ Urbanističkog instituta Hrvatske 1985. godine, koji ističu kako se Đurđenovac za razliku od tradicionalnih ušorenih slavinskih sela razvio kao planirano novo naselje, koje ima i centar s više javnih zajedničkih sadržaja. Samostojeća vila smještena je na relativno velikom građevinskom zemljištu omeđenom s jedne strane važnom mjesnom prometnicom (i preko puta nje se nalazi tvornica tanina), a s druge strane mjesnim potokom. Potok Bukvik protječe dijelom kroz industrijski kompleks i kroz cijelo mjesto. Osim utilitarne svoje funkcije vezane za industriju potok je oduvijek mještanima bio važan prostor za zabavu, rekreaciju i ljetno kupanje. Sastavni je dio ljetnikovca činio posebno oblikovan park s koncentričnim kružnim šetalištem i zasađenim sadnicama domaćeg grmlja i drveća, te egzota. Prostrani park i nekoć gusta šumica uokolo vile dosezale su do samog potoka, pa je čitav prostor vile, parka i vode tijekom minulih sto godina predstavljao samo „srce Đurđenovca“ (cit. B. Švertasek (2007)., budući da nije bila ogradom posebno odijeljena od ostatka mjesta, nego je bila njegova sastavnica, najreprezentativnija građevina i ponos. Dokazuje to i sama njezina dispozicija kao vile koja ima ulaze-izlaze na čak tri strane četvrtastog tlocrta, tj. na svim stranama osim izravno prema cesti. Već izborom lokacije za gradilište vila je dobila urbanističku i arhitektonsku pozornost i vrijednost, a park je s njom činio stilsku cjelinu. Vila je po arhitekturi i po dekorativnim detaljima uspješan primjer secesije u obliku romantično koncipirane stambene arhitekture ladanjskoga tipa. Arhitektonski program bio je ostvariti reprezentativni okvir za primanje istaknutih posjetitelja i važnih članova uprave tvrtke prilikom dolazaka u Đurđenovac. Ovdje dakle nije riječ o stalnoj stambenoj vili upravitelja tvrtke, već vili namijenjenoj reprezentaciji i smještaju gostiju. Cjelina je nastala adiranjem različitih volumena pa djeluje kao amalgam malih kuća, ugaonih tornjeva, trijemova i terasa, s više desetaka različitih prozora i različito tretiranih ploha pročelja, što potvrđuje više faza nastanka. Naglašeni su estetska razigranost, raznovrsnost detalja i građevnih elemenata, dijelom karakteristični upravo za secesiju. Ovom samostojećom jednokatnom vilom četvrtastog tlocrta dominira bogato razvedena zona krovišta. Konzervatorski zavod u Osijeku preventivno je zaštitio vilu kao kulturno dobro. U prvoj fazi sredstva Ministarstva kulture iskorištena su za izradu Konzervatorske studije za obnovu vile Neuschloss. Rezultat Studije su njezina valorizacija, detaljni arhitektonski nacrti postojećeg stanja kao i konzervatorske smjernice za obnovu. Vila Neuschloss svoju će revalorizaciju dobiti adekvatnom prenamjenom, obnovom, održavanjem i zaštitom, što vrijedi i za park, koji je neodvojivi dio cjeline ovog stvarnog i simboličkog središta Ðurđenovca. Studijom su utvrđene tri faze izgradnje. Najveće promjene dogodile su se u zoni krovišta dok su interijer, stolarija i bravarija u potpunosti izvorni. Zaključeno je kako će se samo uz male intervencije vraćanja nekih detalja koji su oštećeni, sanirati i revitalizirati postojeće stanje vile. Konzervatorskom studijom predlaže se korištenje vile za kulturne sadržaje, ponajprije za knjižnicu s pratećim sadržajima, uz osnivanje zavičajne muzejske zbirke kojom bi započelo sustavnije prikupljanje podataka o povijesnoj, gospodarskoj, tehnološkoj i graditeljskoj vrijednosti Ðurđenovca, kao vrijedne cjeline naše industrijske baštine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti

Napomena
Koautorica studije je dipl. ing. arh. Ivana Haničar Buljan.

POVEZANOST RADA