Naslov
Varaždin – od postanka do „zlatnog doba"
(Varaždin from its beginnings to the "golden age")

Autori
Budak, Neven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009.

Urednik/ci
Šicel, Miroslav: Slobodan Kaštela, Slobodan

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Grad
Zagreb : Varaždin

Godina
2009

Raspon stranica
1-8

ISBN
978-953-154-851-9

Ključne riječi
Varaždin, kolonizacija, župan, povlastice, slobodni kraljevski grad, sajam, cehovi, utvrde, oligarhija
(Varaždin, colonization, župan, privileges, free royal town, fortifications, guilds, oligarchy)

Sažetak
Postanak Varaždina valja promatrati kao posljedicu društvenih, gospodarskih i političkih procesa koji su tijekom 12. st. oblikovali ne samo Slavoniju, nego i široku regiju koja je zahvaćala današnje slovenske, austrijske, mađarske i hrvatske krajeve na panonskom prostoru i njegovim rubnim zonama. Iako će tek sustavno istraživanje varaždinske županske tvrđe iz 12. st. otkriti točnu povijest njezine geneze, ipak se čini da se njezina zadaća nadzora nad prometom odražava i u gradnji: velika četverokutna kula, u koju ulazi cesta koja vodi iz Zagreba, i čije su vratnice predimenzionirane za obrambeni objekt, po svoj je prilici služila tome da može zatvoriti tu cestu, na isti način na koji je to mogla i tzv. kula kralja Salomona u Višegradu. Župan kao kraljev predstavnik okuplja oko sebe određen broj vojnika, službenika, obrtnika i posluge, pa jezgra budućega grada nastaje prvenstveno iz obrambenih i upravnih funkcija. Dakako, župansku je utvrdu nemoguće zamisliti bez crkve koja se, kao i u drugim onovremenim središtima, razvija izvan utvrde. Varaždin nije, poput nekih drugih privilegiranih gradova, imao pravo biranja svog župnika, ali to nije umanjivalo ugled gradskog dušebrižnika. Etnička raznolikost vidljiva je po raznim pokazateljima. Samo ime grada, iako se mišljenja stručnjaka oko toga ne podudaraju u potpunosti, mađarskog je podrijetla. Titula pak gradskog suca, rihtara, spomenuta u privilegiju iz 1209., otkriva prisutnost njemačkog stanovništva u Varaždinu, dok okolna toponimija, kao i kasniji gradski zapisnici jasno pokazuju prevladavajući udio slavenske populacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA