ࡱ> ]_\q` bbjbjqPqP .t::#%       8:t#"$hA >, ,  j j j   j j j  j  1̭ j 0#j  | j  j j ,,j #       Svijet u zrnu ri~e Miroslav Kirin: Zbiljka, Vukovi & Runji, Zagreb 2009. Branislav Oblu ar Nova, sedma po redu knjiga pjesama Miroslava Kirina, Zbiljka, po inje i zavraava pjesmama s motivom olovke. Va~nost prve od njih, nazvane Imati olovku, dodatno je naglaaena i naslovom Prije i poslije zbilje koji od nje ini zasebnu cjelinu. Ne udi stoga ato je njezin sadr~aj programatskog karaktera  njime se obnavlja jedna gotovo  klasi na misao o pisanju poezije: u pisanju pjesnik treba znati nai mjeru izmeu re enog i preauenog, prikazanog i sugeriranog, mialjenog i nasluenog, odnosno treba  Imati olovku / dovoljno dugu / da se njome zapiae misao, / dovoljno kratku / da se istoj niata suviano / ne doda . Ta briga oko nala~enja prave mjere i te~nja da se izbjegne redundantnost vidljiva je na izvedbenom planu knjige, koja obuhvaa svega 46 tekstova podijeljenih u sedam ciklusa, a zamjetljiva je i u samim pjesmama; svaka od njih funkcionira kao zaokru~ena, naslovom dodatno individualizirana cjelina u kojoj svaka rije  pronalazi vlastito mjesto i razlog. Prvih aest ciklusa ine relativno kratke pjesme u stihu (nijedna ne prese~e stranicu knjige), a zadnji je ciklus formalno heterogen, obuhvaajui pjesme u stihu kao i one u prozi. Ukratko, zahvaljujui formalnoj raznovrsnosti, karakteristi noj i za ranije Kirinove knjige, kao i iznimnoj privla nosti i zavodljivosti tekstova, Zbiljka doista uspijeva ostvariti jezgrovit  program postavljen na samome po etku. Zbilj(k)a u srcu olovke No treba se vratiti olovci. Ona je ovdje, dakako, simbol pisanja, ali ne takvog koje e upuivati isklju ivo na crni trag vlastitog  srca (premda se o njemu govori u zadnjoj pjesmi O olovci), odnosno na materijalnost pjesni kog jezika, kako je to samoosvijeateno inilo pjesniatvo jezi nog iskustva, drobei smisao i vraajui pozornost itatelja na start  razuzdani ~ivot same abecede. Upotreba olovke kod Kirina je, naprotiv, povezana sa zbiljom, posredovanom mialju, pogledom i tijelom, o koju se pisanje oslanja i koju uokviruje (prethodi joj i za njom slijedi). Da zbilja Kirinovih pjesama ne hini  stvarnosno ogoljeli kod, ve naglaaava svoje poetsko utemeljenje, sugerira i sam naslov knjige koji je, nakon naslova Zukva i Jalozi, sada ve prepoznatljivo  kirinovski . Pusti li itateljica imaginaciji na volju, zbiljku bi se lako moglo zamisliti kao hibridnu tvorevinu u vrtu kakvog Priru nika fantasti ne botanike, na priliku Borgesovom zooloakom  kao biljku iji je zbiljski status ovisan o humusu lirske imaginacije, koja meutim svoj fikcionalni impuls zauzdava i usklauje s vienim i zate enim. S obzirom na to, temeljna je karakteristika nove Kirinove knjige, kojom se ona odvaja od prethodnih, uvajui i mijenjajui njihove motive i preokupacije, usmjerenost na prizor kao konstitutivno mjesto veine pjesama. Interes ovih tekstova zato bi se mogao nazvati fenomenoloakim, u najairem smislu tog pojma, budui da je u njihovom temelju odnos lirskoga subjekta spram svijeta svakodnevnih fenomena koji zaokupljaju njegovu pa~nju, a on se njima poigrava, preobra~ava ih te im usporedbama ili asocijacijama proairuje zna enje. Pritom je interesantno kako manje tekstova izravno tematizira biljni svijet (O stablu& , }elim boru vratiti njegovu uspravnost), dok je mnogo viae njih usmjereno ~ivotinjskome (primjerice cijela dva ciklusa - Triptih o sitnim biima i Triptih o muhi), a ostali pak tematiziraju prizore, predmete i pojave iz urbanog ~ivota (situacija u tramvaju ili na autobusnoj stanici; motivi ~lice, atake ili cipela; kiae, buke, pogleda itd.). Odnos Kirinova lirskog subjekta i svijeta koji ga okru~uje vrlo je dinami an. Premda zbivanja u pjesmama pripadaju redu neznatnih dogaaja, esto su ona obilje~ena nekom unutarnjom tenzijom, gotovo priguaenom dramom (Ne mogu govoriti o muakarcima& , Plaai me zvuk& , Treba usred skoka stati), a s druge se strane, posve suprotno, otvaraju igri, zra e lakoom ili ak humorom (Dva ovjeka, Zamaranje glavom, O jabukama& ). Subjekt e katkad biti na distanci spram vienoga, ali e prizorom biti privu en, a katkad e i sam biti u esnikom, pokazujui naklonost spram  sitnih bia , pitajui se o tuem polo~aju i perspektivi, no imajui na umu i vlastitu poziciju  (samo)svijest je instanca koja redovito prati protagonista Kirinovih knjiga, koji se ne prepuata ekstati nom stapanju s drugim, onom oceanskom osjeaju kojega je kritizirao i skeptik Freud.  Ima li iata straanije nego neprekidno biti svjestan prisutnosti vlastita tijela? , pita se u zapisu O buci Kirinov kaziva , ime kao da se pribli~ava problemskoj zoni prethodne knjige, Jalozi, u kojoj je motiv pogleda, kao sinegdoha svijesti, nosio negativne konotacije, bio je to pogled koji  trajno tla i stvari, mu i ih svojom te~inom. U Zbiljci kao da je ovaj negativan rad svijesti donekle utiaan, a pogled se oteo svom nega&D( 6   . Z \ d t ~   . @ . 4 z ¾͊͆~zvzrnrjfhF`h_jhNBhg hh4Bh9 h8<hh'th/(h h 6h h&h9[Nh'<h'<6h'<h %hZqhZq6hZqhul hulh=h+ hulhulhulhId56hulh=56 h56hulhId5CJaJ'&z#tHvHH`P4]aaaaaaaaa $da$gd/Gm $da$gdL $da$gdZqabz $ D H n | vx*<>zTn~&,L^̘̔̔̐h}hhhhF-hz(hhn1hc shthhXhth<hnslh`8h8)hhMavh}0hnhBhZ1hh.~h6yhVhVhKhqhzhuhF`h4*>@NPL.>@BDv˿{h#hYhhihC5Zh< hh6h9hhMavhh(hhXPhozyhs h_h < h5 hG5h}/h_h^`DX ԼhAhdh#h,vhhOhxh?JhShqhGV6h8 h8 6hGVhGV6hIhGVh*HhJF6h>h!hThJFhDh3xh?`hdh +h,h qh -hUh61.2JprtvxzDVr .0Zp|br 䨤hEMh,jhDWhHchf8hh1h hRh' jh KhGyhfhzBhE h.h'dPhkKKhXh%CWhl#h;hh_h}Ih h +highFLh5hh9Y61 8!H!!!!!>"l"r""""""""""#$#&#L#N#########p$$$$B%l%%%%%% &<&B&V&\&&&&'"'&'<'ļhh+/6h+/ h:26hha 6h%'YhT0h*h-|ha h3h,VhX8h h|^1h|^1hghNkh|^1h!]$h W(h W(6h W(hvPh@d hEM6h@dh w6h w5<'B'''((&)()0)2)B)d)t)))))))*"*.*B*R*T*****+j+l+x++,",V,Z,`,,,,,- --H-L-N-P-^-.@@ĸĴUh<hk6hkh2vhhzhI}h~jh3h " hk6h; h@?oh@?o6hghh@?oh?ZhxshWhudhrwhzh h>ChNh$hA)hJhMhqM4tivnom tlaku (u pjesmi Zrno ri~e to je pogled koji miluje), postajui medijem verifikacije tue egzistencije, ma koliko ona bila nedoku iva razumijevanju. Ta okrenutost drugome, naro ito druga ijim porecima bia, kao da neuspjeh komunikacije liaava egzistencijalne tjeskobe, dominantne u Jalozima, pretvarajui ga u prednost, u priliku za stvaranje privla nosti izmeu subjekta i drugoga,  koju niti jedan razgovor ne mo~e zamijeniti , kako se ka~e u tekstu O pticama. A toj je privla nosti u Zbiljci pridru~ena mo imaginacije kojoj je viae stalo do prihvaanja drugih nego sporazuma s njima. U tom smislu Zbiljku i nije prikladno tuma iti preko egzistencijalisti kih kategorija kojima se moglo pristupati Jalozima; ona je prije odreena interesom i osjeajem za konkretno, za svijet detalja,  sitnih bia , kojima se subjekt mo~e obraati tek ako na as utiaa buku negativnog rada vlastitog  ja . Zato Zbiljku u odreenim segmentima obilje~ava gotovo isto nja ki osjeaj za maleno, koje u sebi zguanjava itav kozmos, poput zrna ri~e u istoimenoj pjesmi kao mjere svega vienog. U slu~bi teme Spomenutoj usmjerenosti prizoru pridru~en je i karakteristi no oblikovan lirski diskurs, ije je glavno obilje~je temati nost. To je joa jedna va~na razlika koja Zbiljku odvaja od prethodnih knjiga, u kojima je lirska tema rijetko kada iznesena cjelovito, eae je razgraivana razli itim asocijacijama ili iskazima koji tvore viaestruk, katkad neproni an, gust i fragmentaran semanti ki plan teksta. U Zbiljci je situacija druga ija, budui da raznorodne asocijacije u odreenom smislu  slu~e temi, a ne dekonstruiraju je. Openito bi se moglo rei da je referencijalna dimenzija diskursa dobila na va~nosti; o tome svjedo i i dosljedno naslovljavanje tekstova (ato je novost kod Kirina), pri emu naslovi manje-viae direktno upuuju na tematski plan, katkad najavljujui, a zapravo ponavljajui poneki od stihova kojima prethode. Posebno su pak karakteristi ni oni koji svoju referencijalnu potku isti u prijedlogom  o (O pogledu, O buci itd.), koji je ujedno i naslov itavog zadnjeg ciklusa. Upravo taj zadnji ciklus ini Zbiljku specifi nom, i u njemu se mogu nai neki od najboljih tekstova knjige. Kao ato sam spomenuo na po etku, ciklus obuhvaa za Kirina standardne pjesme u stihu (s udesno uvu enim recima kao sredstvom dinamiziranja grafi kog lika teksta), zatim one s vrlo proairenim stihom nadomak proznom retku i na koncu one koje bi se moglo nazvati pjesmama u prozi s karakteristikama mikroeseja, u kojima se susreemo s novim tipom Kirinova pjesni koga kazivanja. Rije  je o meditacijama na odreenu temu, koje se koncentri no aire putovima vezanih pitanja, misli i slika, ali se ne odvajaju od po etne to ke (npr. O disanju, O buci, O pticama). Upravo ta sposobnost istodobne koncentracije na neku misao ili temu te njezinog voenja nepredvienim putovima zaziva ludizam kao prikladan pojam za opis Kirinova zavodljivog i visoko sofisticiranog poetsko-esejisti kog postupka, koji katkad podsjea na mikroesejistiku Danijela Dragojevia. S Dragojeviem Kirina u ovoj knjizi povezuje i pjesni ka etika koja po iva na brizi za vieno. Kao ato se govori u tekstu O upotrebi, upravo je ljudski faktor onaj koji stvari dovodi u ravnote~u izmeu  priru nosti drugima i vlastita u~itka . Isti tekst preko niza slika izla~e misao o predmetima koji se u ovje joj odsutnosti uruaavaju u neki be~ivotni vakuum. Univerzum Kirinove knjige jest antropocentri an, ali je srediate u kom se nalazi ovjek-promatra  okrenuto prema  van , a katkad je i samo, vieno iz drugog ugla (primjerice kukca iz pjesme Makar bez sjaja u raspodijeljenim o ima ili stolice iz O stolcima), svjesno vlastite perifernosti u odnosu na neki drugi centar. Na kraju, vraajui se misli iz prve pjesme, mogu rei kako je Zbiljka knjiga koja svojim nevelikim opsegom nudi mnogo, ona garantira itateljski u~itak i otvara brojne interpretativne putanje. Rije  je o mo~da najkomunikativnijoj Kirinovoj knjizi, i u tome se ona udaljuje od prethodnica, posebice Jaloga. Ako sam za njih jednom ustvrdio kako ne ~ele sklopiti prijateljstvo na brzu ruku, Zbiljka onda itatelju tu ruku pru~a, dodajui mu ujedno i kanticu vode kojom valja zaliti gredicu u kojoj pjesni ke (z)biljke rastu i ~ive od dijaloga ato ne mare za vlastitu uspjeanost ili svrhu.     PAGE  PAGE 6 @.@@@f@r@t@x@@@AA2A4A6AvAAAAA"B&B>B@BHBPBRBdBlBnBtBBBBBBCdCCCCCCCCCCĽȹȱ|h!Uh=h/h<h<6ht KhX>Gh<hyhVhh4h2 h6h h 6h hhh,h h_hhhhEh" #h<hkhhg>6hhg>6hg>-CCCD D&h+ehyh02hLihta@hta@6hta@hA2hhh5-MMPNNNO*O2OROOOOOOOOO*P^P`PPPPP:Q|QQQlRzRRRRSBSbSSSST&T*T,T@T~TT|xthR'hihT)Vhp)h*ph9^yh^h:hKhh<$h\hh&{hIWhuPhgJ6hgJhT:ih*lh=KhWh\h"}6h"}h[ehzUhFho PhTOhAzh_XhDhD;:hY-TTTU U UUU*UJUXUjUnUzU~UUUUUUUUU V"V$V2VDVtVVVVV$WNW^WbWWWWfXXXXX0YYZ|h>uJhHhBhBh 6h hh3hPFh hskh7hRh]@hqhl0h/Gmhlh-Lh.*hLo/h~hChK%!hchc6hchHh}q{hhh<;h i/ZZZ[([d[~[[[[[0\~\\\2]4]D]H]L]\]b]r]]]]]] ^$^,^>^j^^^^2_r_v________>`İĬ|xh"qhTKh9h.|h.|6h Ah\;h.|h\nhT=h/<hWhghY %h&IGh5 6hwU7h1bh&IGh5 h`hhw%hfhf6hfh95h956h;h95hdhlmh C6h'F.>`L```````(a*a,a.aFalanataaaaaaaaaaaaaaaaaabb b bbbbbh\;0JmHnHuh\; h\;0Jjh\;0JUhqhjhqhU h[haGhshHs]hV?h_6/h4s!hE3hrwh\h"qhE3h"q6(aaaabbbbb $da$gd/Gmh]hgdbY &`#$gdl\,1h/ =!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 bYFooter  _$.)@. bY Page Number $t K^_= :;I0!############$$ $ $0000000000000000@0I0@0I0@0I0@0I0@0@0@0@0@0@0I0$ $$$'z  <'@CHMTZ>`b2345678ab9b  '!!!#*,36<U\t,4szz$-?I   n v    (_fCQNUAHemd l !!""""""#&############# $ $JK]_< = 9;HI/0!!\""############# $ $K_;I\""############ $ $+];GVyD^bfr  3caF--sGy@$25zBrw-36}$ JL`_m[ ] a ?f  # ; N i Vs t! 9 C E ] oz * 8  R Z c 2fDk (A)*-+/\d1@f$j"qAz(4<;<;O'?Mb_jzKjFig2:=ANkhkq8)UUk 7;+3Toe6BPU<:Q _ K%!JP!T!m!q!4s!|!" #$^$4$<$!]$ %Y % %I4&v&*'R'/(]A( W(_({([T)p)w).**T*\j*p* +0+A,V, -F-_6/i[/Lo/}/0 0T0/0l0}01811[O1Z1|^1f1Qi12222"2:2A2Ci2a3 3U3]h3 n34>4f4h45$C5mL5 C69Y6`7wU78X88E8q8$9,95k9d :::D;:\:^; !;\3;</<|<>0>S>W>3? D?V? u?}?]@ta@ A A4B5VBC%C ^CD"D3D5D17DEPxE 8FPFX>G&IGlGlGH*H \H@3I3III}MILYIjI}I Jv:J>J>uJt KFKkKKTK4[KLQPLMqMzM{MM9[N8dN'O~8OTOhO7{OZ|O}Oo PzPXP& PM"P3P'dPNsP#wP&Qm)Q0QPQVQ=RZRS9SUT{TU-}UVT)V,VbV!WWW%CWpW wWXP.X=AXlFX_X%'Y)YbYC5Z?Z[. [FA[A[\d\y ]]I]Q][]_]Hs],^_g`_?`P `F`'a;aVa[ahabb?Mbc:c;c@dIdfRdSdud+eUFef/Rf}cfXgYgxghhqhi|hiii%i *i3iT:isi' jb;j)k_k${k_l*lTlilnslm/Gmnn\n o2o@?oi@oxopp)pS"p*p6pKp_pq} qqgn*;>CDItAJl#02TLq5 #m|.L/1E(G/JsIV(-1\^bF5O!tY&W1b!qls/$=n]I}X?^8<aGa "NBqE3-LFLWfxsghh&/&4FHK!UgOyOFOZ> rD\)*0S8ESu]~j+f2K]dA ?FvP)?skgt5; -P`S]n1=[_alB3A8Pf,jZq$A(M). 4Q 2GUuP q'FHmu} %A3N_z_,y5%R[EDXY_1;8[]Hcy~ W}]e{sPg ~EMZRdi7Fgk#9G+ dy >&q*'<\$a$ 4IKjkz+ KXY .FkYz`zU+2vRA`8A[!:ba4Y5**=HQi3O0u1!\;mx< ;C,v4?EWf <xgN )/y@9DMX]ul\X$b g>vz/OT\ ?@ABCDEFGHIJKMNOPQRSUVWXYZ[^Root Entry F~B̭`1Table; WordDocument.tSummaryInformation(LDocumentSummaryInformation8TCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q