Pregled bibliografske jedinice broj: 460254
Oblični naglasak kao razlika (primjer tipologije imenica)
Oblični naglasak kao razlika (primjer tipologije imenica) // Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. Grammatik / Tošović, Branko (ur.).
Münster: LIT Verlag, 2009. str. 203-229
CROSBI ID: 460254 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Oblični naglasak kao razlika (primjer tipologije imenica)
(Der morphologische Akzent als Unterschied (Beispiel einer Typologie von Substantiven))
Autori
Martinović, Blaženka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. Grammatik
Urednik/ci
Tošović, Branko
Izdavač
LIT Verlag
Grad
Münster
Godina
2009
Raspon stranica
203-229
ISBN
978-3-643-50139-4
Ključne riječi
naglasak, naglasna tipologija, hrvatski standardni jezik, srpski standardni jezik
(accent, accentual typology, Croatian standard, Serbian standard)
Sažetak
Komparativnom analizom općeparadigmatskih i tipoloških naglasnih pravila imenica u suvremenim priručnicima hrvatskoga i srpskoga standardnog jezika pokazat ćemo koliki je opseg razlika u naglašivanju i tipologiziranju između dvaju standarda na tome dijelu sustava. Zalazimo dakle i u teoriju i u praksu. Promotrit ćemo i Daničićevu tipologiju imenica, i to iz kuta suvremene tipološke razdiobe kojoj je glavno mjerilo za razvrstavanje svih vrsta riječi u naglasne tipove prije svega raspodjela prozodijskih svojstava - tona, trajanja i mjesta - i njihove preinake u paradigmama. Analizom uzoraka nekada i danas dolazimo do pojednostavnjene (praktične, pregledne i upotrebljive) naglasne tipologije. *** Aus dem Blickwinkel der modernen typologischen Unterteilungen gesehen, als deren Hauptkriterium für eine Klassifizierung aller Wortarten nach den Akzentuierungstypen vor allem die prosodischen Eigenschaften – Ton, Dauer und Betonungsstelle – und deren Entsprechungen in den Paradigmata dienen, wurde eine Analyse von Daničićs Typologie der Supstantive durchgeführt, von der ausgehend in weiterer Folge die aktuellen normativen regelwerke durchgesehen und schließlich Akzentuierungsmuster für die kroatische Standardsprache vorgeschlagen wurden. Die gleiche Methodologie könnte auch für das Serbische und das Bosnische/Bosniakische angewandt werden. Auf diese Weise wurde durch eine Analyse von einstigen und heutigen Mustern eine vereinfachte (praktische, übersichtliche und verwendbare) Akzentuierungsnorm für Substantiva geschaffen.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
009-0000000-3384 - Hrvatski pravopisno-pravogovorni priručnik (Silić, Josip, MZOS ) ( CroRIS)
303-0000000-2680 - Naglasna kolebanja u hrvatskome standardnom jeziku (Zoričić, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka,
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Profili:
Blaženka Martinović
(autor)