Naslov
Biblijski intertekst u Šnajderovoj dramaturgiji
(Biblical Intertext in Šnajder's Dramaturgy)

Autori
Gašparović, Darko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Krležini dani u Osijeku 2008. / - , 2009, 179-190

ISBN
978-953-154-906-6

Skup
Krležini dani u Osijeku 2008.

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 05.12.2008. - 10.12.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
biblijska citatnost; intertekstualnost; religija; Šnajderova dramska poetika; revolucija kao transcendencija; bosanski sindrom; povijest i mit; vječno vraćanje istog
(biblical citation; intertextuality; religion; Šnajder's drama poetics; revolution as transcendence; Bosnian complex; history and myth; eternal return of the same)

Sažetak
Biblijska citatnost i kontekstualnost često su prisutne u dramaturgiji Slobodana Šnajdera. Tekst se usredotočuje na drame u kojima je to najjače razvidno: Kamov smrtopis, Dumanske tišine, Confiteor, Zmijin svlak. Kratka analiza dramskoga smrtopisa o ukletome pjesniku Kamovu dovodi do zaključka da vertikala Šnajderova teksta počiva na ironiji i paradoksu: veliki Psovač i Antijob dosegao je jobovsku patnju i umro jobovski. Dumanske tišine prizivaju dva put biblijski kontekst: u osobnu viđenju apokalipse i parafrazirana božićnog motiva Bogojavljenja. Treća drama u izabranu nizu, Confiteor, već u strukturnome rasporedu sadrži posve jasan kronotopski paralelizam s putom ljudske duše od ovozemna života do smrti i vječnosti. Ovdje drama biografije, započeta Kamovom smrtopisom, slijedi u stopu postaje životnoga puta Ervina Šinka, mađarskoga Židova i revolucionara, od Apatina gdje je rođen 1898. do smrti u Zagrebu 1967. Slijedeći glavne objave temata, ondje gdje je upisan kao biblijski intertekst, zaključak je da drama ispisuje revoluciju kao transcendenciju. Napokon, Zmijin svlak, drama o masovnim etničkim silovanjima u Bosni u vrijeme posljednjega balkanskog rata u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, preko individualnih sudbina govori o cikličkome opetovanju ratnih zločina tijekom povijesti međureligijskih mržnji: herem – džihad – križarske vojne. Taj uvid poentira se kratkim prozno-esejističko-dramskim tekstom koji je pravi mixtum compositum – Jeruzalem '99. Zaključno se izriče nada da je tekst postavio temelj za temeljitija i iscrpnija istraživanja biblijskih referenci u djelu Slobodana Šnajdera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA