ࡱ> <>;G :bjbjَ 0DM]&&&&8^ j& (-B$i ]   &&V@~ @vs&& Predatori kao stjegonoae Velike zvijeri, njihov plijen i ovjek Kada aiamia pojede neku muaicu ili vuk srnu onda je u odnosu predator-plijen, predator na dobitku (+), a ~rtva na gubitku (-). Isto tako su u odnosu parazit-nosilac, nametnici krpelj ili trakavica u plusu kada dohvate odgovarujueg nosioca, jelena ili ovjeka, koji bilje~i minus. Odnosi meu vrstama ~ivih organizama dijele se prema izravnom utjecaju na razini jedinki. Ekoloaki odnosi na razini populacija sasvim su druga iji. Tako je za i populacije plijena i za populacije nosioca nametnika korisno prisue njihovih "napasnika". Dok se svaka jedinka trudi da ne bude pojedena od predatora i da ima ato manje nametnika, za populaciju to zna i pozitivnu selekciju i regulaciju brojnosti. Dok je utjecaj predatora na veli inu populacije plijena svakom izravno uo ljiv i lako shvatljiv, obratni u inak joa je ja i. Tako je na dosta istra~enih sustava predator-plijen znanstveno dokazano da veli ina populacije plijena ja e utje e na populaciju svojih predatora nego predatori na plijen. Najistra~eniji i najpoznatiji je odnos populacija kanadskog risa i zeca. Taj primjer prikazuje svaka ozbiljnija ekoloaka knjiga (Grafikon 1). Na osnovi devedesetgodianjih zapisa u Hudson Bay kompaniji o broju otkupljenih krzna risova i ze eva uo en je pribli~no desetogodianji ciklus za obje vrste. Dakle svakih deset godina i zec i ris bilje~e vrhunac brojnosti, s time da je vrh za risa jednu do dvije godine nakon vrha za zeca. Najzanimljivije je da pad populacije zeca ne izaziva ris, iako je tada i njegova populacija pri vrhuncu, nego razne bolesti, nametnici, pa i socijalni odnosi meu ze evima. Sa druge strane pad populacije zeca na minimum izravno ruai populaciju risova koji nisu kadri prehraniti svoje potomstvo. Veli ina prostora potrebnog za ~ivot jedinke bilo koje vrste ovisi o kvaliteti staniata. Za predatora je ta veli ina izravni odraz gustoe plijena odnosno raspolo~ivosti hrane. Naravno ato je uz viae hrane potreban je manji prostor i obratno. Stoga za gustou populacije predatora nema "standardnih" broj anih pokazatelja u smislu broja hektara ili etvornih kilometara, nego se u obzir treba uzeti biomasa plijena. O moguim odnosima tih veli ina pisali smo ve u Lova kom vjesniku (5/1997, 14-15). U zajedni koj evoluciji sa vrstama sa kojima dijele staniate, a posebno u evoluciji sa svojim predatorima, ~rtve su oblikovale svoja tjelesna obilje~ja i sposobnosti sasvim razli ito nego ato bi to bilo bez tih predatora. Upravo su ta obilje~ja bitan dio njihove danaanje atraktivnosti za lov i lovne trofeje. Primjeri raznih biljo~dernih vrsta koje su se razvile na otocima bez predatora pokazuju rezultat evolucije bez selekcijskog pritiska za bijeg ili obranu od grabe~ljivca. Poznata je ptica dodo sa otoka Mauricijusa koju je kao neleta icu ovjek istrijebio ve par desetljea nakon otkria ili papige sa Novog Zelanda koja takoer ne leti i pravi gnijezdo na zemlji, a danas je ugro~ena od uneaenih domaih ma aka kao ato su i brojne vrste na Havajima. Kada dvije vrste ra unaju na isti ~ivotni prostor, izvor hrane ili vode onda su konkurenti i jedna drugu ograni ava odnosno smeta joj. Odnos je minus - minus. Tako ovjek do~ivljava kao konkurente i sve predatore koji za plijen uzimaju vrste koje i on jede. Ukloniti konkurenta izravno zna i viae plijena odnosno hrane za onog drugog. Nastojati biti bolji od konkurentskog predatora takoer je bilo predmet evolucije milijunima godina. ovjek kao predator neusporedivo je ubrzao svoje sposobnosti primjenom tehnologije, te dodatno utje e enormnim porastom svoje populacije. Danas je kadar vlastitom odlukom onemoguiti odnosno dopuatati opstanak veini predatora oko sebe. U velikom broju zemalja odlu io je sa uvati ili vratiti ve istrijebljene velike zvijeri poput vuka, risa ili medvjeda. Budui da to neminovno dovodi i do odreene razine konflikta donose se i detaljni planovi upravljanja tim vrstama. Hrvatska nema planove gospodarenja risom i medvjedom, a za vuka izraen je tek privremeni plan gospodarenja do kraja 2000. godine. Takovi planovi trebaju sadr~avati mjere za smanjivanje konflikta i obeateivanje oateenika. Kad su u pitanju umjetni izvori hrane poput stoke ili poljoprivrednih kultura (koje nikako nisu prirodna hrana, a od predatora privla e medvjeda) onda se uglavnom tra~e na ini onemoguavanja pristupa predatora i plaanja ateta koje se ipak dogode. Kad je u pitanju prirodna hrana poput divljih ~ivotinja onda se u prora un boniteta staniata trebaju ura unati prisutni predatori i proporcionalno smanjiti planove odstrela, a to istovremeno treba bitno utjecati i na cijenu loviata. Plan gospodarenja nadalje treba predvidjeti mogue izuzee od zaatite u podru jima gdje se neki predator hrani gotovo isklju ivo hranom iz ljudskih izvora, kao i kontrolirani zahvat u populaciju predatora u drugim podru jima kada se mo~e biti siguran da to nee ugroziti njegovu populaciju. Detaljnije o tome ve sam pisao u Lova kom vjesniku 5/1997, 14-15; 5/1997, 16-17; 8-9/1998, 39-31 i 12/1998, 26-28. Ekoloake spoznaje pokazale su da o uvanje velikih zvijeri, kao vrsta sa vrha prehrambenog lanca, ima dvostruko pozitivan u inak na sveukupnu zaatitu prirode i bioloake raznolikosti. Budui da su velike zvijeri razmjerno osjetljive i zahtjevne prema staniatu onda se o uvanjem minimalnih uvjeta za njihov opstanak osigurava i pre~ivljavanje nebrojenih drugih vrsta koje su javnosti manje poznate i zanimljive. Time zaatita zvijeri predstavlja u inkovit kiaobran zaatite cijele ~ivotne zajednice, a kroz prepoznatljiv lik tih vrsta (medvjed, vuk, ris) sveukupna se javnost senzibilirira za zaatitu prirode. Zato su u literaturi esti pojmovi da su velike zvijeri kiaobran i stjegonoae zaatite ekoloake ravnote~e. Ograni enja koje to ovjeku donosi manja su od ukupnog dobitka, a prihvatljivi oblici zaatite mogu se postii samo dogovorom svih interesnih skupina. Opis slika i priloga Grafikon 1. Odnos broja (u tisuama) otkupljenih krzna kanadskog risa i zeca od Hudson Bay kompanije odra~ava kretanja populacija tih vrsta Slika 1. Rekonstruirani model ptice dodo sa otoka Mauricijusa koja je nastala u evoluciji bez predatora Slika 2. Velike zvijeri kiaobran su i stjegonoae zaatite ekoloake ravnote~e Slika 3. Zbog sve manjeg ~ivonog prostora mnoge vrste nestaju, ali i utje u na ~ivotni prostor ovjeka iako su odnosi meusobnog utjecaja nesrazmjerni Slika 4. Predatori su izravni konkurenti ovjeku za pojedine vrste hrane Slika 5. Slabo uvane domae ~ivotinje lak su plijen predatora Slika 6. Jelen je prirodna hrana vuka i ovakvi prizori znak su prirodnih odnosa u staniatu Slika 7. U konkurenciji s vukom ovjek se superpredator. Pet vukova ubijenih kod Perkovia u sije nju 1996. Slika 8-10 Do pravih podataka mo~e se doi samo znanstvenim istra~ivanjem. (8) Uspavani uhvaeni medvjed (9) Stavljanje ogrlice sa radio-odaailja em oko vrata medvjeda Gorana (10) Telemetrijsko praenje obilje~enih ~ivotinja. uro Huber PAGE 4 PAGE 5 ::::::::::::::::0JmH0J j0JUCJ5CJ2+F2H2r2233Z4l445 6266607B77788dhdh$dh2+F2H2r2233Z4l445 6266607B77788::::::::::::: (8:::::::::::&`#$dhdh . 00@&PP/ =!"n#$n% [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Font,@,Header  9r &)@& Page Number(U@( Hyperlink>*B*iD :8:!:  !! Djuro Huber'D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\LVzvijeri.doc Djuro Huber)C:\DOS\AutoRecovery save of LVzvijeri.asd Djuro Huber)C:\DOS\AutoRecovery save of LVzvijeri.asd Djuro Huber)C:\DOS\AutoRecovery save of LVzvijeri.asd Djuro Huber'D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\LVzvijeri.doc Djuro Huber)C:\DOS\AutoRecovery save of LVzvijeri.asd Djuro Huber)C:\DOS\AutoRecovery save of LVzvijeri.asd Djuro Huber'D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\LVzvijeri.doc Djuro Huber'D:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\LVzvijeri.doc Djuro HuberF:\DATA\TEXT\Work\LVzvijeri.doc[T; -?  t hho(. hhOJQJo(hho(.-? t[T;@HP LaserJet 4LLPT1:HPPCL5MSHP LaserJet 4LHP LaserJet 4L@g ,,@MSUDHP LaserJet 4L?\ad HP LaserJet 4L@g ,,@MSUDHP LaserJet 4L?\ad @@(@@ ipppppppp p(p,p.p0p4GTimes New Roman5Symbol3& Arial#hLLw8& 0@; 3#0d{^lanak za Lova~ki vjesnikvuk, za{ tita, odstrel5 ubijenih u 1994. i 3 u 1995.ad & Darko Kova~i} Djuro Huber Oh+'0 4H \h    ^lanak za Lova~ki vjesnik0lanad & Darko Kova~i} vuk, za{ tita, odstreli5 ubijenih u 1994. i 3 u 1995.i Normal.dotu Djuro Huber2urMicrosoft Word 8.0i@@j)@s@s ՜.+,D՜.+,X px  ....z^\0   ^lanak za Lova~ki vjesnik Title 6> _PID_GUIDAN{AE0F2021-BBFA-11D1-93FB-308405C10000}  !"$%&'()*,-./012456789:=Root Entry Fss?1Table#WordDocument0DSummaryInformation(+DocumentSummaryInformation83CompObjjYA8@  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q