Naslov
Prikaz knjige: Manfred Prisching: Bildungsideologien: Ein zeitdiagnostischer Essay an der Schwelle zur Wissengesellschaft (VS Verlag für Sozialwissenschaften, Wiesbaden, 2008.)
(Book Review: Manfred Prisching: Ideologies of Education: Diagnostic Essay on the Threshold of Knowledge Society (VS Verlag für Sozialwissenschaften, Wiesbaden, 2008))

Autori
Božić, Jasmina

Izvornik
Socijalna ekologija: Časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline (1330-0113) 18 (2009), 3-4; 356-363

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
obrazovni pristupi; društvo znanja; obrazovna politika; ishodi učenja
(education models; knowledge society; education policy; learning outcomes)

Sažetak
U svojoj knjizi Ideologije obrazovanja: Dijagnostički esej na pragu društva znanja Prisching sustavno, filozofijski promišlja aktualne pristupe obrazovanju iz očišta svrhe obrazovanja i njegova društvenog konteksta. Zahvaljujući bogatoj sociokulturnoj kontekstualizaciji, postavljena dijagnoza nije tek dijagnoza obrazovanja, nego dijagnoza suvremenog društva razvijenih zemalja. Autor drži da u tim društvima valja uvijek iznova postavljati fundamentalna pitanja kao što su pitanja što obrazovanje zapravo jest, kakvo obrazovanje škole i sveučilišta daju, ostvaruju li se postavljeni ciljevi, kako se to provjerava i osobito, kako si predstavljamo obrazovanje i obrazovne institucije od predškolskog odgoja do postdoktorskih studijskih programa. Prikazuje one obrazovne pristupe ili modele obrazovanja za koje smatra da vode u stranputicu, pa ih naziva obrazovnim ideologijama. Opisuje sljedećih devet pristupa, kojima nadijeva prikladne nazive modificirajući tehničke pojmove iz raznih diskursa: model skladišta, model upravljanja bazama podataka, model pragmatične svakodnevice, iskustveni model, model ubrzanja, model tržišta rada, model certifikata, model upravljanja i građansko-okcidentalni model. Svi navedeni obrazovni pristupi posttradicionalne su, postmoderne provenijencije, proizlaze jedni iz drugih, predstavljaju varijacije iste teme i u praksi se često preklapaju. Obrazovne perspektive koje opisuje autor naziva ideologijama u pežorativnom smislu onda kad u praksi pojedine perspektive funkcioniraju jednostrano, isključuju drugačija motrišta i uzurpiraju svekoliki obrazovni prostor. Istodobno, autor ističe da svaki od njih ima i dobrih strana, od blagodati novih tehnologija do usmjerenosti na zapošljavanje i provedbu. Svaki od njih sadrži djelić istine, a cjelovito je obrazovanje multidimenzionalno i različite dimenzije trebaju se uzajamno nadopunjavati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA