ࡱ> hjg#` ]bjbjmm .d%%$ $ $ 8\ , 2 " 1 1 1 1 1 1 1$3h|511 11 1   1 16g- 0 0<(z$ 6G. 1102c.R6pR68 0R6 0  1111?X 2 $@ @  Znanstveno-filozofijski simpozij EMU OBRAZOVANJE DANAS I KOMU JE ONO POTREBNO? Odjel za filozofiju Matice hrvatske 5. 3. 2010. Mr. sc. Jasmina Bo~i Filozofski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Odsjek za sociologiju Bolonjska reforma u kontekstu ideologija obrazovanja Manfreda Prischinga - sa~eti prikaz izlaganja  U izlaganju pojedine aspekte aktualne sveu iliane reforme, poglavito ideju i provedbu reforme na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, sagledavamo iz o iata razli itih obrazovnih pristupa koje u svojoj knjizi 'Ideologije obrazovanja: Dijagnosti ki esej na pragu druatva znanja' ocrtava austrijski sociolog Manfred Prisching (Prisching, M. (2008) Bildungsideologien: Ein zeitdiagnostischer Essay an der Schwelle zur Wissengesellschaft. Wiesbaden: VS Verlag fr Sozialwissenschaften). Prisching navodi 9 obrazovnih pristupa: model skladiata, model upravljanja bazama podataka, model pragmati ne svakodnevice, iskustveni model, model ubrzanja, model tr~iata rada, model certifikata, model upravljanja i graansko-okcidentalni model. U prvom od devet modela, modelu skladiata, obrazovanje se gleda redukcionisti ki, kao proces prijenosa informacija u umove korisnika, ato se usporeuje sa spremanjem gotove robe na police skladiata. Smatramo da neki elementi Bolonjskog sustava studiranja mogu voditi takvim nastavnim procesima, primjerice, uslijed jednosemestralnosti predmeta i ograni enja ispitne literature zahvaljujui bodovnom sustavu, mogue je da se nastava nekih predmeta svodi na mehani ko, refleksije liaeno, puko zapamivanje informacija bez njihova misaonog povezivanja u cjelinu znanja. Istobodno, Bolonjski sustav studiranja poti e nastavu u manjim grupama i tzv. pristup usredoto en na one koji u e, ime se omoguuje svestranije individualno studentsko promialjanje predmetne problematike. Drugi model ili  ideologija obrazovanja , model upravljanja bazama podataka, naglasak stavlja na ra unalnim tehnologijama posredovano ubrzano dola~enje do tra~enih informacija, kojima korisnici trebaju samo umjeti kormilariti, kako bi ostvarivali ~eljene obrazovne, poslovne i druge ciljeve. Nalazimo da model upravljanja bazama podataka nije dominantni oblik u enja i pou avanja na Filozofskom fakultetu, budui da je samosvijest nastavni kog kadra razli itih studijskih grupa o ulozi fakulteta druatvenih i humanisti kih disciplina u kriti kom promialjanju druatvene stvarnosti sna~na brana banaliziranju nastavnog gradiva svoenjem na mre~om posredovane baze podataka. Trei ideologijski model obrazovanja, model prakti ne svakodnevice, orijentira svrhu obrazovanja pragmati no, k utr~ivim znajima i neposrednoj korisnosti, ato je sasvim sigurno na tragu reformskih nastojanja, koja jednim dijelom idu u smjeru usklaivanja visokog obrazovanja prema gospodarskim interesima i potrebama. Takva nastojanja imaju i svoje pozitivne vidove, posebice u poja anju odgovornosti prema zapoaljivosti studenata kod nekih studijskih grupa Filozofskog fakulteta. Tako primjerice Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju nastoji razvijati pragmati nu orijentaciju putem primjene etnoloakih znanja u turizmu i drugim granama gospodarstva, ato je naravno pozitivno nastojanje na otvaranju mogunosti zapoaljavanja studenata. etvrti model, 'iskustveni model', promi e na elo iskustva u nastavnim programima, ato je povezano s individualisti kim, senzacionalisti kim, nenapornim obrazovanjem. Bolonjski model studiranja otvorio je vei prostor za izbornost nego u predbolonjsko doba, kad su gabariti svakog studija bili zadani i studenti su naprosto trebali slijediti zadani pravac. U Bolonjskom modelu javlja se potreba za tim da student/ica samostalno kreira vlastiti studijski program, jer je u svim studijima ostavljen izvjesni postotak za izborne predmete. U tom smislu prisutnija su svojstva 'iskustvenog modela' obrazovanja, u vidu djelomi nog poativanja individualnih preferencija studenata. No, iskustveni model nije definirajua odrednica Bolonjskog ustroja studija, stoga ato on nije invazivan spram granica struka u mjeri u kojoj bi ih ugrozio, nego nastoji vrste crte razdvajanja struka u initi neato poroznijima, kako bi se omoguila izvjesna koli ina izbornosti i viaedisciplinarnosti. Peti model, model ubrzanja, vodeim na elom obrazovanja proglaaava u inkovitost, discipliniranost, zahvaljujui kojima je u kratkom vremenu mogue prikupiti mnoatvo informacija. 'Model ubrzanja' odista je zna ajna crta Bolonjskog studija, koji je upravo nastao s namjerom da se prevenira u estalo produ~ivanje apsolventskog statusa u nizu europskih zemalja. Kako bi se skratilo vrijeme studiranja i mlade ranije usmjerilo u svijet rada, uveden je bodovni sustav, ECTS, kojim se kvanitificira radno optereenje studenata po pojedinim predmetima. Predmeti su, kao ato smo spomenuli, jednosemestralni, a od studenata se o ekuje stalno pisanje zada  . B D F | ~     ^ Ļwogb]bgw h|] hO]hOhO]hOh`]hOhO\h`h`6\ hKp]hKph|h`h4{h3}06CJaJh4{h4{6CJaJh4{5CJaJh3}05CJaJh@h3}05CJaJh?5CJaJh3}0h3}05h3}0h|5h|5CJaJ h|5h@h|5#  . D F ~ .>T!(:BH $xa$gdT $x`a$gdT$a$gd4{$a$gd?$a$gd|$[$\$a$gd|T]] , 4 P :<N,.^<>~*wrmmgbZhihL] hL] h0J h] h`]hh0J h0J h%P.] h]hih%P.]hih]hih|]hihp0Jh0hp0J hp0J hp] hKp] h|]hOh|] hO6\hOhO6\hOhj6\ hj6\ hOhO#*BDbdvbdR!T!V!p!r!!""@"D"\"j"n""""""&&(() )P-R-.8:;;;6?@BĿ迹{wshTh hihhih0JUhih(]0Jhih#0J h#0J h7s0J h]hpihpi0J hpi0J hpi] hjmg] hY9] h] h%P.0Jh4h40J h40J h%P.] h4]h4h4] hL],a i obavljanje zadataka. Sasvim sigurno, jedna od konsekvenci svega toga jest ubrzanje nastavnih procesa i shodno tomu, pomanjkanje vremena za kriti ku refleksiju odnosno produbljeno promialjanje pojedinih pitanja. U inkovitost, i izvjesni gubitak dubinskog prou avanja literature, na~alost nali je su Bolonjskog sustava visokog obrazovanja. `esti model je model tr~iata rada, u kojemu se obrazovanjem prvenstveno treba proizvoditi ljudski kapital potreban gospodarskim subjektima na tr~iatu. U popularnim predod~bama kao i u znanstvenim raspravama Bolonjskom sustavu visokog obrazovanja naj eae se zamjera upravo tr~iana orijentacija. No, kao ato smo naveli, usmjerenost na zapoaljivost nije po sebi negativna pojava, budui da se na taj na in studentima pokuaava olakaati zapoaljavanje, u initi ih konkurentnima na tr~iatu rada. Istom, zapoaljivost zavraenih studenata doprinosi odr~anju i ugledu struke. Orijentacija visokog obrazovanja na potrebe tr~iata rada stoga ne mora biti isklju ivo negativan trend, dapa e ako ne vodi svoenju visokog obrazovanja na prakti ne vjeatine, nego se zasniva na temeljnim stru nim znanjima koja nikako ne smiju biti presko ena, ta orijentacija ozna ava pozitivno usklaivanje visokoakolskog sustava sa zahtjevima i potrebama suvremenog svijeta. Sedmi model, model certifikata, odnosi se na, u posljednje vrijeme rastuu, va~nost razlit itih potvrda o doakolovanju i usavraavanju, kojima se prema Prischingu ne dokazuje istinska razina obrazovanosti, nego se na isprazne na ine pokuaava ukazati na umjetnu razlika izmeu brojnih kandidata za pojedine poslove u naaem dobu visoke nezaposlenosti. Model certifikata svoj odraz u znanosti i visokom obrazovanju ima u slijeenju kriterija formalne izvrsnosti, na primjer kod postupaka izbora u zvanje, evaluacije rada nastavnika, vrednovanja studijskih programa itd., ato nije isklju ivo oznaka Bolonjskog procesa, nego globalni trend u znanosti i visokom obrazovanju. U slijeenju formalnih kriterija izvrsnosti nerijetko se zanemaruju supstancijalni kriteriji. Meutim, ekspertiza nije neato ato se stje e formalnim obrazovanjem, nego praksom koja slijedi nakon njega. Osmi ideologijski model je model upravljanja, odnosno uvoenje menad~erskog oblika upravljanja obrazovnim institucijama radi u inkovitosti i profitabilnosti. Posve izvjesno, mnogobrojna svojstva Bolonjskog ustroja studija na~alost spojiva su s 'modelom upravljanja', osobito ja anje uloge sveu iliata spram njihovih sastavnica, fakulteta, s ciljem lakaeg provoenja reformi. Kriti ari Bolonjskog procesa esto se osvru na korporacijske oblike upravljanja sveu iliatima, u kojima u strateakom odlu ivanju sudjeluju i potencijalni poslodavci. Menad~erski model voenja visokoakolskih institucija, model u inkovitosti, zrcali se u aireoj birokratizaciji nastavnih i administrativnih zadataka. Naposlijetku, graansko-okcidentalni model ozna ava zanemarivanje va~nosti kanona znanja, kulturni relativizam, zamjenjivost teakih, misaono zahtjevnih nastavnih sadr~aja lakaima, odnosno zaborav kulturnog nasljea. Kao ato smo obrazlo~ili u pogledu iskustvenog modela obrazovanja, struke su odrednica Bolonjskog sustava, no granice meu strukama omekaane su izbornoau i viaedisciplinarnoau. Cjelovitost struka je jamstvo prijenosa misaone baatine i o uvanja kanona znanja. Shodno tomu, dr~imo da Prischingov graansko-okcidentalni model obrazovanja nije odlika Bolonjskog studija. No to na~alost ne zna i da Bolonjski sustav pru~a cjelovito obrazovanje klasi nog tipa, jer to nije ni bila ideja ministara obrazovanja kad su potpisivali Bolonjsku deklaraciju. Budui da Bolonjski sustav osobitu pozornost posveuje zapoaljivosti prvostupnika, sasvim je o igledna prevaga kriterija potreba tr~iata rada nad kriterijem oblikovanja i obrazovanja cjelovite osobnosti studenata. Ne ~elei donositi kona ne zaklju ke o naravi aktualne reforme visokoakolskog sustava, isti emo da ona svakako ima pozitivne u inke na sustav, ali takoer sobom nosi i opasnosti, koje e se poveavati ako je akademska zajednica bude provodila bez valjanih istra~ivanja i analiza, ato je, mo~emo ustvrditi, u znatnoj mjeri dosad bio slu aj. U mjeri u kojoj se akademska zajednica spram reforme bude postavljala neaktivno, pasivno, poveavaju se mogunosti manipulativnog zlorabljenja reforme od strane imbenika izvan visokoobrazovnog sustava, na na in da sustav bude oateen, upregnut u jaram gospodarskih interesa i komercijaliziran. Stoga je nu~no odr~avati dobre zna ajke Humboldtova sveu iliata (primjerice autonomiju sveu iliata, jedinstvo istra~ivanja i nastave, i dr.) uz istodobno provoenje reforme u smjeru usporedivosti hrvatskih diploma s europskima, mobilnosti studenata i nastavnika, i drugih dobrobiti koje reforma omoguuje.     PAGE  PAGE 3 BBjBpBBBDEENGHBI"JLPNNNNOOOOUUXZZZ[P[R[N]P]R]T]V]Z]\]`]b]f]h]l]n]z]ľxr hmD0JjhmD0JUhA:YjhA:YU h]0J h7s0J h#00J hw0J hi0J hOe0J h+s0J h0J hVB0JhihVB0J hih hih6 hihT hpyhThT h(]0J hT0J hpyh,HPNUP]R]T]X]Z]^]`]d]f]j]l]~]]]]]]]] &`#$gdBO $xa$gd $xa$gd+s $xa$gdz]|]~]]]]]]]]]]] h]0JhA:Yh.0JmHnHuhmD hmD0JjhmD0JU ,1h. A!"#$% @@@ |NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List6O6 |naslovdd[$\$0O0 | ff2 fc2 fs120O0 | ff3 fc2 fs14`O"` | Char Chard7$8$ CJOJQJ^JaJmH sH tH 4 @24 %P.Footer  p#.)@A. %P. Page Number%dPt"#?@ {X r(!%%%%%%%%%%%%%%%%%%00000000000000000000000000@000@000@000@000@0@0@0@0@0@000Pt %%%@0K00@0@000Tz0000 $$$' *Bz]]/1H]0]  '!!8@0(  B S  ?%!#$%=@TU\]y{  PQ~EGWXIK  ! "   " $ 7 9 C D P R LMz|XYVW`atu<>Z[cdlm 79UWVWos()jk !!a$b$c$d$u$v$$$%%%%%%%%%%%%%%%%%OPst!#>@  z|WY  qs')!!%%%%%%%%%%%%%%%#@%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%% 9x#aJwY~&=1Ir<8Nk`%Uu49g7zGI]̰(HdVW:k*qq.# ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" ^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`. ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- pp^p`OJQJo(- @ @ ^@ `OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- PP^P`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- pp^p`OJQJo(- @ @ ^@ `OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- PP^P`OJQJo(- ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- pp^p`OJQJo(- @ @ ^@ `OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- PP^P`OJQJo(-^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- pp^p`OJQJo(- @ @ ^@ `OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- PP^P`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- pp^p`OJQJo(- @ @ ^@ `OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- PP^P`OJQJo(- ^`OJQJo("  ^`OJQJo(  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" #a9g7I]9Uu4Hdqq8Nk=1IVW:kY~ @u Ϡw+ȵjV`R[4[`>tj+<(, d&}*U?phL©Z]ZFz3w 2'DrÜ&\LLn8v/k >Β8,5m^B~(N">Xf =)d4BJzLLN:Hbj>~~S>yD%,F+H*:>aZ\<-X\ xfj;DsV**]-4kjĠ:n '44xit;5TnvƸG:9(]H5 jo \jg&.%P.#03}04,56D"8#U8Y9mDuD6NBOA:Y]OejmgpiKp7sHsp'x4{] TiOz`L[+slQ#X|gOTi w'M^dVBp?@DQ %pp p ppppppp"pH@p&p8UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialABook Antiqua"1  D D4%%2qHX ?|2NZnanstveno-filozofijski simpozij EMU OBRAZOVANJE DANAS I KOMU JE ONO POTREBNOJasmina 8         Oh+'0 $4 @L l x PZnanstveno-filozofijski simpozij ČEMU OBRAZOVANJE DANAS I KOMU JE ONO POTREBNOJasminaNormal 6Microsoft Office Word@J6@~v@Xz ՜.+,0< hp  LacompD%' PZnanstveno-filozofijski simpozij ČEMU OBRAZOVANJE DANAS I KOMU JE ONO POTREBNO Title  !"#$%&'()*+,-./012456789:<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVXYZ[\]^`abcdefiRoot Entry F *zkData 31Table;6WordDocument.dSummaryInformation(WDocumentSummaryInformation8_CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q