ࡱ> LG  bjbjَ )f]8Tn7@,F"h( |;~;~;~;~;~;~;$cAWC;;-F---|;|;--81:|;*}rd;DR}AVNA UPRAVA ZA ZA`TITU PRIRODE I OKOLI`A Povjerenstvo za praenje populacija risa i vuka: Prof. dr. sc. uro Huber Mr. sc. Josip Kusak Mr. sc. Darko Kova i Alojzije Frkovi, dipl. ing. aum. Jasminka Radovi, dipl. ing. biol. Viai inspektor zaatite prirode: }eljko `tahan, dipl. ing. aum. PRIVREMENI PLAN GOSPODARENJA VUKOM U HRVATSKOJ (za razdoblje 01. sije nja 1999. do 31. prosinca 2000.) Zagreb, 10.velja e 1999. SADR}AJ Stranica UVOD 3 1.1. Radna skupina za izradu plana 3 1.2. Polazine osnove zatite vuka 4 1.2.1. IUCN (The World Conservation Union) 4 1.2.2. WWF International (World Wide Fund for Nature) 7 1.2.3. Stanje vukova u svijetu (Svjetski trendovi sa vukovima) 8 1.3. Povijest zatite vuka u Hrvatskoj 9 1.4. Potreba za Planom gospodarenja 12 1.5. Dananje stanje, spoznaje i zbivanja s vukom u Hrvatskoj nakon zatite 13 1.5.1. Stanite 13 1.5.1.1. Rasprostranjenje vuka u Hrvatskoj 13 1.5.1.2. Analiza staniata 14 1.5.1.2.1. Gorski kotar i Lika (zona A) 15 1.5.1.2.2. Ju~na Hrvatska (zona A2) 15 1.5.1.2.3. Rubna podru ja sa povremenim pojavljivanjem vuka (zona B) 16 1.5.1.2.4. Podru ja bez vukova (zona C) 16 1.5.2. Provoenje zaatite 17 1.5.3. Trend populacije 17 1.5.4. `tete na stoci (Analiza odatetnih zahtjeva) 18 1.5.5. Utjecaj na prirodni plijen 24 2. OPERATIVNI PLAN GOSPODARENJA VUKOM 25 2.1. Dugoro no gospodarenje 25 2.1.1. Poveanje populacije prirodnog plijena 25 2.1.2. Zaatiene predatore ura unati u bonitet loviata 25 2.1.3. Usmjeravanje gospodarenja stokom i poveanje u inkovitosti uvanja stoke 26 2.1.4. Uvoenje premija za rizik (subvencija) sto arenja u podru ju vuka. 26 2.1.5. Intenzivno znanstveno praenje 26 2.1.6. Utjecanje na obrazovanje i javno mnjenje 26 2.1.7. Eliminacija pasa lutalica i kontrola populacije agljeva 26 2.2. Kratkoro ne privremene mjere 27 2.2.1. Zona gdje su domae ~ivotinje glavni plijen (A2) 27 2.2.2. Zona gdje su divlje ~ivotinje glavni plijen (A1) 28 2.2.3. Zona povremenog pojavljivanja vukova (B) 29 2.2.4. Zona gdje danas nema vukova (C) 29 2.3. Strategija smanjivanja ateta 29 2.4. Reguliranje utjecaja na lovne ~ivotinje 30 3. LITERATURA 31 4. OPIS KARATA 33 5. PRILOZI: 33 6. SA}ETAK 34 7. SUMMARY 35  PRIVREMENI PLAN GOSPODARENJA VUKOM U HRVATSKOJ UVOD 1.1. Radna skupina za izradu plana Ugovorom od 01. kolovoza 1997. o  Izradi plana gospodarenja vukom Povjerenstvo za praenje populacije risa i vuka podnosi Dr~avnoj upravi za zaatitu prirode i okoliaa Prijedlog Privremenog plana gospodarenja vukom. Autori prijedloga su: 1. Prof. dr. uro Huber Zavod za biologiju,Veterinarski fakultet Heinzelova 55, 10000 Zagreb Tel.: 01-2390-141; Fax.: 01-214-697 E-mail:  HYPERLINK mailto:huber@mavef.vef.hr huber@mavef.vef.hr Profesor biologije na Veterinarskom fakultetu, voditelj projekta Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske Velike zvijeri Hrvatske , lan IUCN-ove Specijalisti ke skupine za vukove, lan WWF-ovog malog vijea Inicijative za velike zvijeri i lan Europskog umre~enja za vukove. 1995. bio je gost predava  u Meunarodnom centru za vukove u Ely-u (Minnesota, SAD) i suradnik u njihovom projektu istra~ivanja vukova. 2. Mr. Josip Kusak Zavod za biologiju,Veterinarski fakultet Heinzelova 55,10000 Zagreb Tel.: 01-2390-141; Fax.: 01-214-697 E-mail:  HYPERLINK mailto:kusak@mavef.vef.hr kusak@mavef.vef.hr Znanstveni novak na projektu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske  Velike zvijeri Hrvatske , u razdoblju od 1996. do 1998. suraivao u projektima istra~ivanja vukova u Minnesoti (SAD) i u Rumunjskoj, te risova u `vicarskoj. Radi na prihvaenoj temi doktorata o vuku u Hrvatskoj. 3. Mr. Darko Kova i Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje, Jasenovac Tel/fax.: 044-672-010; E-mail: Darko.Kovacic@public.srce.hr Stru njak za mamalogiju i istra~iva  aglja i vidre. 4. Alojzije Frkovi, dipl. ing. aum. Hrvatske aume,Vukotinovieva 2, 10000 Zagreb Tel.: 051-812-188; Fax.: 051-812-357 Savjetnik za lovstvo Direkcije  Hrvatskih auma . Kroni ar kretanja populacije vuka i drugih zvijeri u Hrvatskoj od 1945. godine. 5. Jasminka Radovi, dipl. ing. biol. Dr~avna uprava za zaatitu prirode i okoliaa Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb Tel.: 6106-551; Fax.: 6112-073 E-mail: jradovic@duzo.tel.hr Na elnik Odjela za zaatiene biljne i ~ivotinjske vrste u Hrvatskoj. 6. }eljko `tahan, dipl. ing. aum. Dr~avna uprava za zaatitu prirode i okolia Ilica 44, 10000 Zagreb Tel.: 432-022; Fax.: 431-515 Vii inspektor zatite prirode u Hrvatskoj. 7. Vanjski suradnik: Dragan Bukovec, dipl.ing.geol. Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, 10000 Zagreb Volonterski pomagao sa tvrtkom "Oikos" pri uporabi GIS-a na emu im Povjerenstvo zahvaljuje. 1.2. Polaziane osnove zaatite vuka U programu zaatite vuka polazimo od meunarodno prihvaenih dokumenata i na ela, i to IUCN-a i WWF-a, a od kojih ovdje dajemo cjeloviti prijevod strateakih polaziata. 1.2.1. IUCN (The World Conservation Union  Meunarodni savez za zaatitu) Species Survival Commision (Povjerenstvo za zaatitu vrsta) Wolf Specialist Group (Specijalisti ka skupina za vukove) PROGLAS (MANIFEST) O ZA`TITI VUKOVA Ovaj proglas koji se sastoji od Deklaracije o na elima zaatite vukova i od preporu enih Uputa za zaatitu vukova prihvaen je od IUCN-ovog Povjerenstva za zaatitu vrsta, Specijalisti ke skupine za vukove na sastanku u Stockholmu, `vedska 5-7. rujna 1973. i potvren je od Povjerenstva za zaatitu vrsta i Izvranog odbora IUCN-a. Sastanku u Stockholmu prisustvovali su slu~beni delegati i promatra i iz 12 zemalja koje imaju zna ajne populacije vukova. To je bio prvi meunarodni sastanak o zaatiti vukova. (Proglas je dopunjen 31. sije nja 1983.) (Original u prilogu) Deklaracija o na elima zaatite vukova Vukovi kao i sve druge divlje ~ivotinje imaju pravo na postojanje u slobodi. To pravo nije ni na koji na in povezano s nekom njihovom poznatom vrijednoau za ljudsku vrstu. Nasuprot tome, ono proizlazi iz prava svih ~ivih bia na su~ivot s ovjekom kao dio prirodnih ekoloakih sustava. Vu ji opor je visoko organizirana i jedinstvena dru~evna struktura. Vuk je jedan od najprilagodljivijih i najzna ajnijih predatora meu sisavcima. Ima vee geografsko rasprostranjenje od skoro svake druge vrste sisavaca. Bio je, i u nekim je slu ajevima joa uvijek, glavni predator velike divlja i na sjevernoj Zemljinoj polutci. S tom ulogom nesumljivo je imao va~an udio u njihovoj evoluciji, i to posebno onih osobina koje su mnoge od njih u inile po~eljnim lovnim vrstama. Vu je populacije su se diferencirale u podvrste geografski prilagoene odreenim okoliaima. Posebno je va~no o uvati te populacije u divljem obliku u njihovim prirodnim staniatima. O uvanje genetske istoe lokalno prilagoenih populacija je odgovornost organizacija koje planiraju reintrodukcije vukova u divljinu kao i zooloakih vrtova koji mogu biti izvor za takove reintrodukcije. Tijekom cijele zabilje~ene povijesti ovjek je prepoznavao vuka kao nepo~eljnog i trudio ga se istrijebiti. U viae od pola zemalja svijeta gdje je vuk ~ivio ovjek je uspio ili je na pragu da uspije istrijebiti vuka. Ta okrutna osuda vuka zasnivala se u prvom redu na strahu od vuka kao predatora ovjeka, a zatim zbog njegove predacije na domae ~ivotinje i velike divlje ~ivotinje. Povijesno iskustvo navodi na zaklju ak da je prvi strah u bitnoj mjeri zasnovan na mitovima, a ne na injenicama. Danas je jasno da se vuka viae ne smije smatrati ozbiljnom prijetnjom ovjeku. injenica je, meutim, da je vuk bio, i u nekim slu ajevima je joa uvijek, predator sa odreenim posljedicama za domae i divlje ~ivotinje. Odgovor ovjeka, kroz akcije pojedinaca i vlada, bio je da pokuaa istrijebiti vuka. To je nesretna situacija, jer danas postoji mogunost razvoja plana gospodarenja koji e olakaati ozbiljne probleme, a u isto vrijeme omoguiti vuku da ~ivi u mnogim podru jima svijeta gdje bi njegovo prisue bilo prihvatljivo. Utvreno je da povremeno mo~e doi do znanstveno opravdane potrebe da se smanji neugro~ena vu ja populacija. Nadalje mo~e doi do znanstveno opravdane potrebe da se i iz ugro~ene populacije pojedine jedinke treba ukloniti od strane odgovarajuih zaatitarskih slu~bi za dobrobit cijele vu je populacije. Sukob sa ovjekom ponekad se pojavljuje zbog prekomjerne gospodarske konkurencije ili zbog neuravnote~enog odnosa predator  plijen koji nepovoljno utje e na vrste plijena i/ili na samog vuka. U takovim slu ajevima, mo~e biti potrebno privremeno smanjiti vu ju populaciju, ali mjere smanjivanja trebaju biti odreene pod striktnim znanstvenim gospodarenjem. Mjere trebaju biti selektivne, vrhunski specifi ne i imati najmanji mogui nepo~eljni usputni u inak na ekoloaki sustav. Prije primjene letalnih metoda redukcije vu jih populacija treba u potpunosti razmotriti alternativne mogunosti gospodarenja ekoloakim sustavom uklju ujui i mijenjanje aktivnosti i stavova ljudi, te neletalne metode gospodarenja vukovima. Cilj programa gospodarenja vukom mora biti obnavljanje i odr~avanje zdrave ravnote~e svih komponenti ekoloakog sustava. Redukcija broja vukova nikada ne smije imati za posljedicu trajno uklanjanje vrste iz nekog dijela njenog prirodnog rasprostranjenja. U inak veih promjena okoliaa kroz gospodarski razvoj mo~e imati ozbiljnih posljedica za pre~ivljavanje vukova i vrsta njegovog plijena u podru jima gdje sada vuk ~ivi. Uva~avanje va~nosti i statusa vuka treba biti uzeto u obzir pri donoaenju zakona i planiranju budunosti nekog podru ja. Znanstvene spoznaje o ulozi vuka u ekoloakim sustavima su nedovoljne u veini zemalja u kojima vuk joa ~ivi. Gospodarenje treba po ivati na vrstim znanstvenim osnovama, uzimajui u obzir meunarodnu, dr~avnu i lokalnu situaciju. Postojee znanje je, meutim, dovoljno da se razviju barem privremeni programi zaatite i gospodarenja vukom u cijelom podru ju njegova rasprostranjenja. Odr~avanje vukova u nekim podru jima mo~e zahtijevati od cjelokupne zajednice da podnosi troaak, na primjer da plaa nadoknade za gubitke na domaim ~ivotinjama. Takoer mogu postojati podru ja velike poljoprivredne va~nosti gdje nije po~eljno odr~ati vukove ili gdje njihovo unoaenje ne bi bilo izvedivo. U nekim podru jima doalo je do bitnih promjena javnog mnjenja prema vuku. Te promjene gledanja su utjecale na vlade da promijene ili odbace arhai ke zakone. Zaklju eno je, da je za pre~ivljavanje vuka bitno obrazovanje koje daje realisti ku sliku o vuku i njegovoj ulozi u prirodi. Obrazovni programi moraju se zasnivati na injenicama i biti to ni. Prije mogue reintrodukcije vuka u bioloaki odgovarajua podru ja, a iz kojih je svojedobno bio istrijebljen, mora se sagledati i rijeaiti socijalno  gospodarske, ekoloake i politi ke imbenike. Upute za zaatitu vukova Slijedee Upute se preporu aju za akcije za zaatitu vukova. Ope upute Svugdje gdje su vukovi na regionalnoj, dr~avnoj ili meunarodnoj razini ugro~eni treba preostalim populacijama dati punu zaatitu. (Takav status ugro~enosti se ozna uje uklju ivanjem u Crvenu knjigu ili odlukom mjerodavnih vlasti.) Svaka zemlja treba odrediti podru ja odgovarajua za opstanak vukova i to ne odredbe za odr~anje postojeih vu jih populacija ili za omoguavanje reintrodukcije. Ta podru ja trebaju uklju iti zone u kojima e vukovima biti dodijeljena puna zakonska zaatita kao npr. u nacionalnim parkovima, rezervatima i posebnim zaatitnim podru jima, te dodatne zone u kojima e vu je populacije biti regulirane prema ekoloakim pravilima za smanjivanje sukoba sa drugim oblicima uporabe zemljiata. Zdrave ekoloake uvjete za vukove u odreenim podru jima treba obnoviti ponovnim stvaranjem odgovarajueg staniata i reintrodukcijom velikih biljo~dera. U podru jima odreenim za zaatitu vukova treba isklju iti gospodarski razvoj koji bi mogao ugroziti vukove i njihovo staniate. U gospodarenju vukovima treba zabraniti otrove, nagrade i sportski lov iz motornih vozila. Treba razmotriti plaanje odateta za atete po injene od vukova. Zakonski propisi trebaju u svakoj zemlji zahtjevati registraciju svakog ubijenog vuka. Obrazovanje Treba zapo eti dinami nu obrazovnu kampanju da se pridobije podraka svih segmenata ljudske populacije kroz bolje razumijevanje vrijednosti vukova i zna aja razumnog gospodarenja njima. Javne informacije treba koordinirati i primjenjivati uz pomo stru njaka. Treba razviti specifi ne pristupe i metode za razli ite kulturne i druatvene sredine. Turizam Gdje je to mogue treba interes ope javnosti za zaatitu vukova stimulirati promoviranjem turisti kih aktivnosti povezanih sa vukovima. Istra~ivanje Treba intenzivirati istra~ivanje vukova, i to posebno s obzirom na: Status i raspored vu jih populacija; Prehranu, uklju ujui posebno odnose vukova sa divlja i i stokom; Dru~evnu strukturu, populacijsku dinamiku, ope ponaaanje i ekologiju vukova; Taksonomiju uklju ujui i mogua kri~anja sa drugim kanidima; Metode reintrodukcije vukova i/ili njhovog prirodnog plijena; Stavove ljudi o vukovima i o gospodarskim utjecajima vukova. Meunarodna suradnja Program meunarodne suradnje treba uklju ivati: Povremene slu~bene susrete zemalja radi zajedni kog planiranja programa, zakonodavstva i razmjenu iskustava; Brzu razmjenu publikacija i drugih podataka iz istra~ivanja uklju ujui i nove tehnike i opremu; Razmjenjivati osoblje meu zemljama radi pomoi u istra~iva kom radu; Zajedni ke programe zaatite u grani nim podru jima gdje su vukovi ugro~eni. 1.2.2. WWF International (World Wide Fund for Nature) Inicijativa za velike zvijeri Europe (travanj 1998) Izjava o misiji Odr~avanje i obnavljnje ~ivotnih populacije velikih zvijeri, u koegzistenciji s ljudima, a kao integralnog dijela ekoloakog sustava i krajolika diljem Europe. Pozadina ( Europa, koje je jednom bila airok mozaik prirodnih staniata za velike zvijeri, danas ima samo razbacane komadie odgovarajuih "divljina". Smei medvjed, vuk, rusomak, euroazijski ris i iberijski ris joa se pojavljuju u Europi ali su prisiljeni ~ivjeti u krajnje rascjepkanom i od ovjeka dominiranom krajobrazu. ( U proalosti je protivljenje velikim zvijerima bilo airoko proaireno i ~estoko, ali danas postoji rastui javni interes za njihovu zaatitu. Predatorsko ponaaanje velikih zvijeri, meutim, esto je u sukobu sa lokalnim gospodarskim aktivnostima, posebno sa uzgojem stoke. ( Njihovo danaanje rasprostranjenje esto je potisnuto u grani na podru ja ato stoga zahtijeva prekograni nu suradnju u zaatiti i gospodarenju populacijama. ( Prisue velikih zvijeri mjera je regionalne bioloake raznolikosti. }ivotno sposobne populacije demonstriraju prilog Europe zaatiti globalne bioloake raznolikosti. ( Politi ki razvoj unutar Europe, posebno unutar Europske zajednice, sa djelomi nim gubljenjem nacionalnih granica i sve ujedna enijim zakonima i planiranjem, daje nove i obeavajue mogunosti za uspjeano gospodarenje populacijama velikih zvijeri na airem europskom planu. ( Primjena programa zaatienih lokaliteta "Natura 2000" u Europi, davanje veega prioriteta zaatiti prirodni podru ja i "Sveeuropska strategija bioloake i krajobrazne raznolikosti" daju uzbudljive mogunosti za poveavanje europske bioloake raznolikosti. ( Jasno je da je izazov zaatite velikih zvijeri slo~en i dinami an, da uklju uje ekoloake, gospodarske, institucionalne, politi ke i kulturne imbenike, te svaki zaatitarski napor treba sve to uzeti u obzir. Realisti ki, niti jedna pojedina na agencija, organizacija ili instituicija nee moi sama rijeaiti zaatitu velikih zvijeri. Niti jedan pojedina ni plan ili strategija ne mo~e biti potpuno sveobuhvatna i ispravna, ve je potreban vodi  za akcije i trajno praenje. ( Prepoznajui te mogunosti i potrebu izgradnje jakog partnerstva izmeu planera okoliaa, istra~iva a, graana, vladinih slu~benika i meunarodnih organizacija i konvencija, Svjetski fond za prirodu (WWF) zajedno sa partnerskim organizacijama i stru njacima iz 17 europskih zemalja, odlu io je zagristi u to pitanje da bi budunost velikih zvijeri (smei medvjed, vuk, rusomak, euroazijski ris i iberijski ris) bila trajno unaprijeivana dok za to joa postoji mogunost. Prvi koraci za razvoj "Inicijative za velike zvijeri Europe" su poduzeti na sastanku u Nacionalnom parku Abruzzo u Italiji u lipnju 1995. Na slijedea dva sastanka u Neuchatelu (`vicarska) u rujnu 1995. i u Oberammergau (Njema ka) u sije nju 1996. razvijen je program izgradnje umre~enja zainteresiranih strana. Kao jedan od pet zgotovljenih "akcijskih planova" napisan je i "Akcijski plan za zaatitu vuka u Europi" (L. Boitani) (77 str.). Svi planovi prihvaeni su na "Tehni kom sastanku vijea Europe - Seminaru za akcijske planove za velike zvijeri" u Nacionalnom parku Niske Tatre u Slova koj u listopadu 1998. Na to sastanku, kao i na prethodnim skupovima "Sredianje grupe inicijative za velike zvijeri" sudjelovao je i prof.dr.. Huber. 1.2.3. Stanje vukova u svijetu (Svjetski trendovi sa vukovima) Viaestoljetni trend istrijebljivanja vukova sa smanjivanjem njihova broja i rasprostranjenja posljednjih je desteljea usporen, a zadnjih destetak godina bilje~i se i mjestimi ni porast njihove populacije, te vraanje vukova u poneka staniata gdje su bili istrijebljeni. Veliki predatori privla e sve veu pozornost znanstvenika, zaatitara, a i aire javnosti. Tome znatno doprinose i suvremeni mediji. Dokumentarni filmovi o ~ivotu zvijeri sve su eai, kvalitetniji i gledaniji na televizijskom programima. Isto je i s brojnim i raskoanim knjigama i drugim publikacijama na te teme. Istra~iva i se sastaju na redovitim svjetskim skupovima za svaku vrstu posebno, a odr~ani su i kongresi o vraanju predatora u zaatiena podru ja (Italija), kao i dva svjetska simpozija o "Koegzistenciji velikih zvijeri i ovjeka" (Poljska i Japan). U posljednje etiri godine (od 1994.) samo o vuku bili su skupovi u Njema koj (u Oberammergau gdje je odnovana  Europska organizacija za vukove ), `panjolskoj (Leon), SAD-u (Duluth) i `vicarskoj (Neuchatell). Posebno je aktivna Inicijativa za velike zvijeri Europe (Large carnivore initiative for Europe) of WWF-a koja je kroz svoje redovite sastanke (Italija, `panjolska, Austrija, Poljska, Rumunjska) u posljednje tri godine izradila Vodi e za izradu planova gospodarenja velikim zvijerima i Akcijske planove za svaku od 5 vrsta europskih velikih zvijeri. Suatinski problemi su svugdje isti, metode rjeaavanja pokuaavaju biti originalne, ali zajedni ka je odlu nost da se vuka i ostale velike zvijeri treba spasiti. Najopse~nija istra~ivanja vukova provode u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama u Minesoti, Montani i Aljsci, te u Kanadi. U u gradu Ely u ameri koj dr~avi Minesoti vrlo je aktivan "Meunarodni centar za vukove". Prof. dr. uro Huber bio je u 1995. godini u dva posjeta ukupno 3 mjeseca u Minesoti kao suradnik u projektu istra~ivanja vukova i kao gost predava  u "Meunarodnom centru za vukove". Mr.Josip Kusak je 1996. proveo pet mjeseci u radu s vukovima u Minesoti. Danas se u Europi istra~ivanja vukova provode u Rumunjskoj, Italiji, `panjolskoj, Portugalu i Poljskoj. Od 30. listopada 1998. godine obilje~en je radioodaailja em i prvi vuk u Hrvatskoj. Ponovno naseljavanje vukova u Nacionalni park Yellowstone i u susjednu dr~avu Idaho 1995. godine primjer je reintrodukcije koja je bioloaki i gospodarski uspjela. U Yellowstonu je dodatna zarada, zbog poveanog posjeta parku bogatijem za jednu vrstu, bila 3 milijuna dolara. Ove godine (29. o~ujka) reintroducirani su i meksi ki vukovi (11 ~ivotinja) u ameri koj dr~avi Arizoni. Vukovi koji su u Njema ku doali iz Poljske uspjeano su opstali i nema vijesti o problemima. Nova populacija vukova u Francuskoj dovela je do ogromnih odateta koje se tamo plaaju lokalnim sto arima koji su bili zaboravili i napustili tradicije uvanja svojih ~ivotinja. U `vicarskoj su izvraene opse~ne pripreme za do ek i zaatitu prvih vukova koje o ekuju da stignu preko Francuske, ali misli se i na mogunost da Dinarski vukovi iz Hrvatske i Slovenije dou preko Austrije. Zato su posebno bili pozdravili zaatitu vuka u Hrvatskoj. Zanimljivo je da je i vuk u Rumunjskoj od 1996. sezonski zakonski zaatien. 1.3. Povijest zaatite vuka u Hrvatskoj Akciju za zaatitu vuka u Hrvatskoj slu~beno su pokrenuli 12. sije nja 1994. uro Huber, Alojzije Frkovi i }eljko `tahan slijedeim dokumentom, a koji ujedno daje pregled dotadaanjih zbivanja: 12. sije nja 1994. ZAKONSKI OBRAZLO}ENI PRIJEDLOG ZA PROGLA`AVANJE VUKA U HRVATSKOJ ZA`TIENOM VRSTOM Posljednjih godina broj vukova u Hrvatskoj toliko se smanjio da su se stekli svi potrebni uvjeti za njegovo hitno proglaaavanje zakonski zaatienom vrstom. U ovom dokumentu navodimo osnovne argumente za iznijetu tvrdnju o padu brojnosti i podupiremo prijedlog podacima koji bi trebali biti dostatni za provoenje postupka zaatite. 1. Biologija vuka Vuk je teritorijalna vrsta koja u pravilu ~ivi u manjim ili veim oporima. Na brojnost vukova, veli inu i raspored njihovih ~ivotnih prostora neposredno utje e raspolo~ivost plijena. Teritorijalnost u vukova sprije ava prekomjerno koriatenje plijena. U stabilnom oporu vladaju hijerarhijski odnosi, a oni ograni avaju razmno~avanje na samo jedan reproduktivan par. Taj prirodni mehanizam onemoguava prenamna~anje, odnosno dosizanje brojnosti populacije koju neko podru je ne bi moglo prehraniti. U prehrani vuk je meso~der - prete~no selektivni predator za populacije razli itih vrsta raspolo~ivog plijena. Glavni izvori hrane su mu divlji papkari (srna, jelen, divlja svinja) i manji sisavci (zec, glodavci). U krajevima s razvijenim ekstenzivnim sto arstvom koristi i stoku koju lakae lovi nego divlja , a pri emu mo~e izazvati i znatne atete. Iako nema pravih prirodnih neprijatelja, prirodni gubici u populaciji vukova razmjerno su veliki. To posebno vrijedi za prve mjesece ~ivota, kada zbog nedovoljne zastupljenosti plijena, vremenskih prilika, napada suplemenjaka ili bolesti stradava najvei dio mladun adi u leglu. Mogui, ali u Hrvatskoj nedokazani, uzrok mortaliteta je i virus bjesnoe. U ekoloaki stabilnom sustavu prirodni gubici u ravnote~i su sa prirodnim gubicima u populaciji. Nema podataka o reprodukcijskom potencijalu vukova u Hrvatskoj. Prema podacima iz Sjeverne Amerike (dr~ava Minnesota, SAD), gdje se vukovi intenzivno istra~uju preko 25 godina, u situaciji nepotpunog kapaciteta staniata, vu ja populacija mo~e rasti 3-6% godianje, a to joj omoguava udvostru enje u razdoblju od 15-20 godina. Zbog specifi nog na ina ~ivota procjena brojnosti vukova u pravilu je nesigurna, a zbog velike pokretljivosti na airokom podru ju broj je esto precijenjen. Pri normalnoj zastupljenosti potencijalnog plijena kapacitet staniata je reda veli ine jedan vuk na 25 km2. 2. Staniate Povijesno vuk je koristio sve vrste staniata u cijeloj Europi. Iako nije u pogledu staniata posebno izbirljiv, danas je potisnut u brdsko-planinska podru ja obrasla aumom ili aikarom. Najviae mu odgovaraju guste aume i gustiai s enklaviranim livadama. Podnosi i ogoljena staniata u podru ju niskog kraa sa manjim oazama degradiranih auma i primorskih aikara u podru ju ekstenzivnog sto arenja. Zimi se spuata za divlja i u ni~a podru ja. Vu ice prave brlog u podu ju s dovoljno zaklona od guste vegetacije i gdje su raspolo~ivi plijen i voda. 3. Rasprostranjenost u Hrvatskoj Joa 1894. zabilje~eno je da je u svakoj ~upaniji Hrvatske odstrijeljen najmanje po jedan vuk, a to zna i da je u to vrijeme cijela Hrvatska predstavljala staniate te vrste. Nakon toga vuk je postupno nestajao iz nizinskih i centralnih dijelova. Danas se pojavljuje joa samo u Lici i Gorskom kotaru, a povremeno zalazi u Baniju i Kordun. U Hrvatskom primorju i Dalmatinskoj zagori pojavljivanje vuka povezuje se s vertikalnom migracijom divljih papkara (srna, jelen, divlja svinja) i sa sezonskim paarenjem (ovce). 4. Brojnost u Hrvatskoj Pravih izravnih procjena veli ine populacije vukova u Hrvatskoj nikada nije bilo. Na osnovi raspolo~ivog staniata i broja ubijenih vukova, u razdoblju njihove velike brojnosti od 1954-72., mo~e se pretpostaviti da se tada veli ina njihove populacije kretala u redu veli ina izmeu 600 i 1000 jedinki. Kao novija orijentaciona vrijednost mo~e se iznijeti procjena da je zimi 1989/90 broj vukova u planinskom dijelu Hrvatske bio 40 jedinki. Broj opa~anja vukova ili njihovih tragova vrlo se smanjio, posebno u Gorskom kotaru gdje su zime 1992/93. viana samo 3 opora sa po 5, 3 odnosno 6 primjeraka, uz napomenu da jedan od tih opora (onaj sa 5 vukova) vjerojatno prelazi i u Sloveniju, te je i tamo izbrojan. Proizlazi da populacija vukova u Gorskom kotaru ne prelazi 15 jedinki, a da dio nje dijelimo sa Slovenijom. Podaci o razmna~anju vuka u posljednjim godinama takoer pokazuju zabrinjavajui trend. U proljee 1990. kao i 1993. u Gorskom kotaru zabilje~eno je samo po jedno vu je leglo. O zastupljenosti vuka u Hrvatskoj u proalosti i danas najrje itije govore podaci o ulovu. Prema raspolo~ivim statisti kim podacima (za ondaanju Hrvatsku i Slavoniju) u razdoblju od 1891-1921. ustrijeljeno je ili na druge na ine ste eno 1324 vuka ili 42 vuka godianje (s maksimumom od 120 vuka u 1892.). Drugo obraeno razdoblje za Hrvatsku je od 1954-72. kad je bilo ulovljeno 5206 vukova ili prosje no 274 godianje. Godine 1960/61 taj broj se smanjio na 50, a 1989/90 na 32. U Gorskom kotaru se broj odstrijeljenih ili na drugi na in ste enih vukova s prosje nih 15 godianje u razdoblju od 1945. do 1976. godine, prvo smanjio na 9 u razdoblju od 1977. do 1986., a nakon toga na samo po prosje no 1 primjerak godianje. Pri tome se nije promijenio zakonski status vuka, a nije se smanjio niti broj lovaca, pa proizlazi da se smanjio broj vukova. Posljednja dokazana ateta od vukova u Gorskom kotaru bila je joa 1984. godine. Sve druge atete, posebno one na ovcama i peradi, a koje su zabilje~ene tijekom posljednje 3 godine Domovinskog rata, u Gorskom kotaru najvjerojatnije su prouzro ili podivljali psi od kojih su neki bili u vlasniatvu bivae JNA kao uvari skladiata municije i vojarni. Proizlazi da u Gorskom kotaru danas ne ~ivi viae od 15 vukova, a vjerojatno ih niti u ratom zahvaenoj Lici nema znatno viae od tog broja. Procijenjujemo da je populacija vuka u Hrvatskoj reda veli ine ispod 50 jedinki. 5. Uzroci pada brojnosti U razdoblju iza 2. Svjetskog rata vuk je u svim zakonima o lovu (lovstvu) i drugim aktima (Naredba o trajno zaatienoj divlja i, o divlja i zaatienoj lovostajom i o nezaatienoj divlja i, Naredba o tamanjenju vukova i nagradama za tamanjenje) bio uvraten u nezaatienu divlja  koju je smio loviti "svatko svim na inima i sredstvima lova", te bio za to i nov ano potican. Taj lovni pritisak pratio je postupni pad broja vukova ali, sve do po etka osamdesetih godina, vu je populacije u planinskom dijelu Hrvatske nisu bile ugro~ene. Tada se nesmanjenom lovnom pritisku pridru~uju promjene u staniatu. Granice ukupnog raspolo~ivog prostora za vuka se smanjuju i postaju izra~enije zbog utjecaja ovjeka u rubnom podu ju rasprostranjenja vuka. Pada kvaliteta staniata u centralnom podru ju zbog izgradnje aumskih prometnica, otvaranja, ekspoatacije i odumiranja aumskih sastojina. Smanjuje se i koli ina raspolo~ivog plijena, kako prirodnog tako i domaih ~ivotinja. esta su razmialjanja, iako nisu znanstveno potvrena, da je i reintroducirani ris smanjio prirodnu prehrambenu osnovu vukova. Promjena broja, vrste i na ina dr~anja domaih ~ivotinja (naro ito ekstenzivnog ov arenja) takoer je vuku smanjila izvore te vrste hrane. O eventualnom utjecaju silvati ne bjesnoe, koja se osamdesetih godine vrlo proairila meu lisicama, na pad populacije vuka teako je govoriti, jer nije dokazan niti jedan slu aj bjesnoe u vuka. 6. Razlozi za zaatitu vuka Veli ina populacije vuka koja danas ~ivi u Hrvatskoj nala~e hitnu i djelatnu zaatitu. Prisutna je opasnost neposrednog izumiranja. Populacija s tako malim brojem jedinki ne mo~e podnositi dodatne gubitke izazvane utjecajem ovjeka, iako se u danim okolnostima mo~e dogoditi da doe do izumiranja i uz potpunu zakonsku zaatitu vrste. Vuk je danas najrijei kopneni sisavac u Hrvatskoj! Nezamislivo je da bilo koja zemlja ne stavi pod potpunu zakonsku i drugu zaatitu svoju najrijeu vrstu! Vuk, kao i drugi predatori, ima va~no mjesto u prehrambenom lancu. Polo~aj na vrhu prehrambene piramide, iako predstavlja konkurenciju ovjeku, ekoloaki je vrlo zna ajan i osjetljiv. Djeluje kao selekcijski mehanizam populacije plijena i pokazatelj njenog stanja. U meudjelovanju u sustavu predaor - plijen dokazano je da veli ina populacije plijena ima neusporedivo vei utjecaj na regulaciju veli ine populacije svog predatora nego obratno. Populaciju plijena reguliraju uvjeti okoliaa, u prvom redu obilnost hrane, te mikroorganizmi i paraziti. Vuk je istrijebljen u veini zemalja zapadne Europe, a posljednji ostaci njihovih populacija bri~no se uvaju i intenzivno istra~uju. Izra~ena je ~elja, a poduzimaju se i konkretne akcije za vraanje vuka u ona staniata gdje to uvjeti okoline dopuataju. Najvei je interes za prirodno airenje vuka iz preostalih populacija i to nastoji poticati. U Hrvatskoj, koja ima dio sredianjeg masiva Dinarskih planina, joa ~ive u prirodnim uvjetima i vuk, i medvjed i ris, ato nije slu aj viae nigdje drugdje u zapadnoj Europi, a u cijeloj Europi mo~e se nai joa samo u dijelu Karpata (Rumunjska) i na sjeveru Rusije, Finske i Skandinavskog poluotoka. Tako su hrvatske populacije tri glavna velika predatora (vuka, medvjeda i risa) sjeverne Zemljine polutke ujedno i one koje su najbli~e zapadnoj Europi koja ih ponovo ~eli naseliti. Smee medvjede smo ve ~ive hvatali, izvozili i naselili u sredianju Austriju, a sli no se planira i za sjevernu Italiju, Francusku i `vicarsku. Vrlo je vjerojatno da e se sli ne potrebe pojaviti i za vuka, iako bi bilo po~eljnije prirodno airenje koridorom preko Slovenije do Alpi. Ovime ~elimo pokazati interes Europe za zaatitu i o uvanje vukova i drugih predatora u Hrvatskoj. Jedan od najva~nijih zaklju aka Svjetske konferencije o okoliau odr~ane proale godine u Rio de Janieru jest potreba o uvanja bioloake raznolikosti. Meunarodno udru~enje za zaatitu prirode (International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources - IUCN) djeluje kroz svoje grupe za zaatitu pojedinih vrsta (Species Survival Commision - SSC). Grupa IUCN-a za vuka donijela je i posebnu rezoluciju za poticanje zaatite vuka u Hrvatskoj, a na osnovi svojih "Na ela o zaatiti vukova". U mjestu Oberammergau u Njema koj osnovana je u travnja 1992. "Europska organizacija za vukove" (European Wolf Network) koja je izdala i posebnu monografiju sa prikazom stanja svih preostalih populacija vukova u Europi i preporukama za njihovu zaatitu. Izmeu ostalog iz tog dokumenta proizlazi da su Hrvatska i Bosna i Hercegovina jedine zemlje u Europi u kojima se broj vukova smanjuje, a da su pritom oni joa uvijek nezaatieni. U susjednoj Sloveniji vuk je zaatien lovostajom od 1976., trajnom lovostajom od 1990., a jedna je od zaatienih ~ivotinjskih vrsta od 14. listopada 1993. U materijalima za Crvenu knjigu Hrvatske nalazi se i opis vrste vuk joa od 1990. Nadamo se da e ta zna ajna knjiga kona no biti uskoro objavljena. Ankete provedene meu ograni anim brojem stanovnika podru ja u Hrvatskoj gdje ~ive vukovi pokazuju da su ljudi svjesni nestajanja vukova u njihovu kraju, da je vuk kao ~ivotinja ateto ina sve ni~e rangiran (4. mjesto 1986., a 7. 1993.), te da je sve manji postotak onih koji bi ga ~eljeli istrijebiti, a sve vei onih koji bi ga zaatitili. 7. Do sada poduzete mjere zaatite Iako se zakonski status vuka desetljeima nije promijenio, poneki oblici njegova zatiranja su vremenom napuateni. Tako se u Gorskom kotaru od 1972. viae ne rabe otrovi, a od 1976. zamke za nogu ("gvo~e") ni druge hvataljke ("ruske klopke") i ne isplauju se viae nov ane nagrade (dr~avne, opinske, lova kih organizacija) za ubijene vukove. Opina Vrbovsko ak je odlu ila, joa 1984., da ne strelja vukove ako nema najmanje jedan par koji se rasplouje. Budui da su vukovi, u meuvremenu, postali izuzetno rijetki, rezultat te odluke je bio da viae nije ni bilo odstrela vukova u toj opini. Vuku u Hrvatskoj donekle poma~e i njegova trajna zaatita u Sloveniji, kao i ukidanje nagraivanja odstrela vuka u Bosni i Hercegovini od 1990. Redovna hraniliata za medvjede, a na kojima se izla~e hrana ~ivotinjskog porijekla, ponekad posjeuju i vukovi ime, mogu zadovoljiti dio svojih prehrambenih potreba. Tu na~alost, s tretmanom nezaatiene vrste, bivaju i naj eae odstreljivani. 8. Zaatitne mjere koje treba poduzeti Najmanje i najhitnije ato se u ovom trenutku mo~e u initi za spas vuka u Hrvatskoj je njegova potpuna zakonska zaatita. Smatramo da vuka treba tretirati jednako kao i risa kojih ima vjerojatno desetak puta viae od vukova. To zna i da e se prema potrebi moi posebnim uredbama dozvoljavati odstrel odreenog broja vukova u nekim podru jima. Za to je potrebno izraditi detaljan plan gospodarenja vukom. Tim planom bi trebalo biti odreeno slijedee: 1. podru je po~eljnog i mogueg rasprostranjenja vuka danas u Hrvatskoj, 2. procjena kapaciteta tog staniata za vukove, 3. tretman vukova koji se pojave izvan podru ja planiranog rasprostranjenja i onih koji ponovljeno ine atete u gospodarstvu, 4. uvjete dr~anja domaih ~ivotinja s ciljem smanjenja ateta od vukova, 5. na in dokazivanja ateta od vukova i mehanizam isplate odateta, 6. upoznavanje javnosti sa zna ajem o uvanja vuka u prirodi, te 7. plan i cilj znanstvenog istra~ivanja i praenja populacije vuka. Smatramo da imamo dovoljno stru njaka i motiva da takav plan gospodarenja i istra~ivanja vuka izradimo i provedemo. Takoer smo uvjereni da e Europa podr~ati svaku naau akciju na zaatitu vuka, te da e je nakon prvih rezultata i materijalno pomagati. Akciju zaatite vuka u Hrvatskoj, osim autora ovog prijedloga, podupiru i posebna grupa "VUK", te Hrvatsko ekoloako druatvo i Hrvatsko bioloako druatvo, kao i meunarodna udru~enja: IUCN - SSC - Wolf Specialist group, European Wolf Network i Europe Conservation Italy. Autori: Prof. dr. uro Huber Zavod za biologiju Veterinarskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu Heinzelova 55, 10000 Zagreb Alojzije Frkovi, dipl. ing. Hrvatske aume, Slu~ba lovstva Supilova 32, 51300 Delnice i }eljko `tahan, dipl. ing. Zavod za zaatitu prirode Ilica 44, 41000 Zagreb Na znanje: 1. Ministarstvo graevinarstva i zaatite okoliaa 2. Zavod za zaatitu prirode Republike Hrvatske 3. Ministarstvo poljoprivrede i aumarstva 4. Odbor za prirodnu baatinu Sabora Republike Hrvatske 5. Hrvatski lova ki savez Vuk je u Hrvatskoj trajno zaatiena ~ivotinjska vrsta stavljanjem na popis i objavom  Pravilnika o zaatiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) u Narodnim novinama broj 31/95 od 09. svibnja 1995. (Original u prilogu) 1.4. Potreba za  Planom gospodarenja Gospodarenje velikim zvijerima je jedan od najzahtjevnijih zadataka u zaatiti i gospodarenju divljim ~ivotinjama. Velike zvijeri i gospodarenje njima izaziva veliki javni interes zbog (a) njihovog izra~enog simboli kog zna aja u svijesti ljudi, (b) jakog medijskog interesa, (c) va~nosti meunarodne suradnje i (d) zbog gospodarskih gubitaka koje mogu izazivati. Plan gospodarenja su upute nadle~nima za gospodarenje vukom kako da rijeaavaju probleme koji nastaju zbog zaatite vukova, odnosno probleme izmeu lokalnog stanovniatva na koje utje e zaatita vuka i organizacija odgovornih za gospodarenje vukom. ( Plan treba upravljati procesom, a ne samo reagirati na zbivanja. Osim toga: ( Plan treba upozoriti na pitanja koja treba rijeaiti da bi se osigurala koegzistencija velikih zvijeri sa ljudima. ( Plan treba pokazati lokalnom stanovnitvu da nije ostavljeno smo sa problemom. ( Plan treba smanjiti otpor prema velikim zvijerima, zatitarskim institucijama i mjerama gospodarenja. ( Plan treba dovesti do uteda novaca smanjivanjem ateta, a putem turizma mo~e dovesti i do odreenih dobitaka. ( Plan mo~e poveati meunarodni ugled zemlje i dr~avnih slu~bi. 1.5. Danaanje stanje, spoznaje i zbivanja s vukom u Hrvatskoj nakon zaatite 1.5.1. Staniate 1.5.1.1. Rasprostranjenje vuka u Hrvatskoj Povijesni pregled Smatra se da su joa 1894. vukovi ~ivjeli na cijelom podru ju Hrvatske jer je tada u svakoj tadaanjoj ~upaniji ubijen najmanje po jedan vuk, a nakon toga su vukovi po eli nestajati i to najprije iz nizinskih kontinentalnih dijelova Hrvatske (Frkovi i Huber, 1995). Unato  naporima za njihovo istrijebljivanje, vukovi su se uspijevali odr~avati u podru ju Dinarida i u Dalmaciji. Prema Schwenk-u (1985) u Dalmaciji je na prijelazu 19-og u 20. stoljee godianje ubijano oko 10 vukova i oko 10 puta viae agljeva. Nakon drugog svjetskog rata napori za istrijebljivanje vukova su poja ani, te je samo u Gorskom kotaru u razdoblju 1946.-1986. ubijeno 540 vukova (Frkovi i sur., 1992), dok je samo jedan lovac u Dalmaciji na podru ju Svilaje, Dinare i Kameanice u pribli~no istom razdoblju ubio 68 vukova (Mile Lovri, usmeno priopenje). To je, krajem 1980-ih, dovelo do pada njihove brojnosti na oko 50 jedinki na podru ju Gorskog kotara i Like i do njihovog nestanka na podru ju Dalmacije (Frkovi i Huber, 1995). Metode Za odreivanje sadaanjeg rasprostranjenja vukova prikupljani su podaci o svim slu ajevima njihova pojavljivanja na podru ju Hrvatske. To je uklju ivalo nalaze tijela mrtvih vukova stradalih od ljudi bilo odstrelom, (legalnim i nelegalnim nakon zaatiivanja), na prometnicama i na druge na ine, nalaze tijela vukova uginulih od drugih uzroka (bolest, usmrivanje od drugih vukova). Svi dokazani slu ajevi napada vukova na domae ~ivotinje takoer su uzeti u obzir kod odreivanja rasprostranjenja, ali je pri tome uzeto u obzir da u estalost napada na domae ~ivotinje ne odra~ava gustou vu je populacije, ve samo prisutnost vukova i dostupnu vrstu plijena. Terenskim istra~ivanjima koja su uklju ivala tra~enje i praenje tragova u snijegu, nala~enje ostataka plijena vukova, vu jih izmeta, te probama zavijanja takoer je utvrivana prisutnost vukova. Informacije dobivene od ljudi na terenu (sto ari, pastiri, aumari, lovci) provjeravane su i pozitivnim slu ajevima uklapane u sliku o rasprostranjenju vukova u Hrvatskoj. Prikupljeni podaci uneseni su u prostornu bazu podataka (GIS), koja je koriatena za daljnju obradu i prikaz rezultata. Rezultati Rasprostranjenje vukova rezultat je dinamike vuku pogodujuih i ote~avajuih initelja staniata, te sposobnosti vu je populacije da na nju reagira poveanjem / smanjenjem svoje brojnosti, te nestajanjem s nekih podru ja ili airenjem na njih. U Hrvatskoj su vukovi trenutno rasprostranjeni uzdu~ Dinarida od granice s Slovenijom pa do Crne Gore. To podru je veli ine je 17270 km2 (Karta 3). Uzdu~ rubnih dijelova tog podru ja vukovi se povremeno pojavljuju (1994.: 1. Ubijena vu ica kod Tiho aja, }umberak, 2. 1995.: Pojavila se tri vuka u loviatu Fratrovo Deno, auma }utica kod Ivanigrada, jedan ubijen.). Sli na situacija je i s ju~ne, Jadranske strane Dinarida gdje se vukovi povremeno pojavljuju na ju~nim padinama Velebita, blizu Ravnim Kotarima, Kaatelima, Splitu pa sve do Biokova. Veli ina tog podru ja je 6840 km2 (Karta 3). Podru je Istre (bez i arije i U ke), te kontinentalna, nizinska Hrvatska je bez vukova, a povraina tog podru ja je 29212 km2 (Karta 3). Povremeno pojavljivanje pojedinih vukova (dispergirajue jedinke) u rubnim podru jima govori da je populacija vukova u Hrvatskoj trenutno u porastu. 1.5.1.2. Analiza staniata Metoda Vukovi kao vrsta su, u odnosu na druge pripadnike porodice zvijeri, skromnih zahtjeva prema staniatu. Zato su od svih njih i bili rasprostranjeni na najairem podru ju (cijela sjeverna polutka, od Ekvatora do Sjevernog pola). Bilo ih je svugdje gdje i njihovog osnovnog plijena, velikih biljo~dera, parnoprstaaa. Zbog toga su, kao neposredna konkurencija ovjeku za isti izvor hrane, oduvijek bili uniatavani. Ipak je tek u zadnjih stotinjak godina, s velikim porastom ljudske populacije i napretkom tehnologije, ovjeku uspjelo ozbiljno ugroziti opstanak vuka. Osnovni uvjeti staniata za vuka su hrana i zaklon (prvenstveno od ovjeka, ali i drugih zvijeri  medvjeda), a vrlo je bitan i stupanj konflikta s ovjekom (napadi na stoku, utjecaj na divlja ). U razli itim podru jima to mogu biti razli ite kombinacije dostupnog plijena i mogunosti sakrivanja (prvenstveno u doba odgoja legla), te razli iti stupnjevi u gradaciji stava ljudi prema vuku. Od prirodnog plijena vuka u Hrvatskoj najva~niji su jelen, srna i divlja svinja, i od manjih ~ivotinja zec. U podru jima gdje ima lako dostupnih domaih ~ivotinja (prvenstveno ovaca i koza), vukovi takoer mogu ~ivjeti ali to izaziva negativan stav ljudi spram vukova. Jedini dostupni podaci o brojnosti i rasprostranjenju vrsta ~ivotinja koje su prirodni plijen vuka su lovno-gospodarske osnove za ona podru ja koja su proglaaena loviatima i koja su zakupljena. Za ostala podru ja uzete su prosje ne vrijednosti loviata koja pripadaju istoj biljno-geografskoj mezoregiji. Podaci o brojnosti i prostornom rasporedu domaih ~ivotinja koriateni su od Dr~avnog zavoda za statistiku. Mogunosti pronala~enja relativno sigurnih mjesta vukovi u Hrvatskoj imaju u podru jima gdje ima malo ljudi, malo cesta, podru jima pod aumom ili na veim nadmorskim visinama. esto se prostorni raspored tih parametara podudara, to jest oni se u prostoru preklapaju. Brojnost stanovniatva po naseljima koriatena je iz popisa 1991., gustoa prometnica i nadmorske visine s topografskih karata mjerila 1:300 000, a pokrivenost aumom s karte aumskih biljnih zajednica mjerila 1:500 000. Kao pokazatelj stava ljudi prema vuku koriaten je prostorni raspored i brojnost zahtjeva za naknadu ateta od napada vuka na domae ~ivotinje, kao i mialjenja i stavovi ljudi dobiveni kroz razgovor prilikom terenskih istra~ivanja. Prikupljeni podaci pretvoreni su u digitalni oblik i uneseni u prostornu bazu podataka (GIS) pomou koje je obavljena njihova daljnja obrada i prikaz. Rezultati 1.5.1.2.1. Gorski kotar i Lika (zona A1) Od prirodnog plijena vuka, na podru ju Gorskog kotara i Like zastupljena su sva tri najzna ajnija parnoprstaaa (jelen, srna divlja svinja) i zec (Karta 4, 5, 6, 7), te time ta podru ja predstavljaju najbolja staniata za vuka u Hrvatskoj. Analizom izmeta vukova (n=16) utvreno je pojavljivanje ostataka divljeg plijena u 81.3%, a domaih ~ivotinja u 18.7% uzoraka. U podru jima uz Jadransku obalu (ju~ne padine Velebita) ima uneaenih muflona i divokoza, takoer plijen vuka, mada te~e dostupan, ato ini ta podru ja neato nepovoljnijima staniatima. Ovaca i koza u tim podru jima ima relativno malo (Karta 8) te nema sukoba s sto arima, ali zato su tu lovci koji su najnezadovoljniji prisustvom vuka. Skoro sve povraine su zakupljena loviata, te lovci hranjenje vuka prirodnim plijenom do~ivljavaju kao atetu. Gorski kotar i Lika osim ato su planinska podru ja (Karta 9) su i dio Hrvatske s najviae aumskog biljnog pokrova (50% - 70%) (Karta 10) koji vukovima pru~a dobru zaatitu. Ista podru ja imaju i najmanju gustou stanovniatva (Karta 11), te unato  relativno velikoj gustoi prometnica (naro ito u Gorskom kotaru), nema znatnih uznemiravanja od strane ljudi(Karta 12). Glavna prijetnja uspjeanoj budunosti vukova na tim podru jima je sukob s interesima lovaca, te zaatitu kroz gospodarenje treba usmjeriti na rjeaavanje tog problema. 1.5.1.2.2. Ju~na Hrvatska (zona A2) Drugo podru je Hrvatske koje nastanjuju vukovi, a po uvjetima staniata vuka se bitno razlikuje od sjeverozapadnog dijela, po inje na ju~nom kraju Velebita i prote~e se sve do granice s Crnom Gorom. Unutar tog podru ja razlikuju se rubna, planinska podru ja uz granicu s BiH (Dinara, Kameanica), te Svilaja i Biokovo od ni~ih, priobalnih podru ja. Od prirodne hrane vuka, ovdje obitavaju u zna ajnijem broju samo divlja svinja i zec (Karta 6 ,7), ali zato ima ovaca i koza (Karta 8) viae nego igdje drugdje u Hrvatskoj. Analizom izmeta vukova (n=22) utvreno je pojavljivanje ostataka divljeg plijena u samo 13.6%, a domaih ~ivotinja u 86.4% uzoraka.To omoguava da vukovi nastanjuju i ta podru ja, ali uz znatan udio domaih ~ivotinja u ishrani. Ipak napadi na stoku nisu ravnomjerno rasporeeni po cijelom podru ju. U viaim, planinskim podru jima i unato  znatnom broju ovaca i koza, atete na stoci su znatno rjee nego u ni~im, moru bli~im podru jima (Karta 13). Osnovni razlog za to je na in dr~anja i uvanja stoke koji mo~emo opisati slijedeim zapa~anjima: Hrvatska strana Dinare pokrivena je paanjacima na kojima ljudi napasaju stoku ljeti i u jesen, koliko vrijeme dozvoljava, dok je pred zimu tjeraju u sela u podno~ju planine. U promatranih 9 stada (8 ovce, 1 goveda) veli ina stada kretala se od 50 do 300, prosjek=150, dok je u stadu goveda bilo 20 grla. Svako stado u jednom trenutku uva jedna osoba, podjednako ~ene (N=6) i muakarci (N=5) od ega dvojica s puakom. Dob pastira kree se od 27 do 75 godina, N=11, prosjek=46. Pored toga od promatranih 9 stada 6 (67%) bilo je uvano s u prosjeku 2 psa (N=12, min=1, max=3), aarplaninca ili tornjaka od kojih je 7 (58%) bilo socijalizirano na ovce, 4 (33%) su bila joa atenad, a jedan je bio napuateni vojni njema ki ov ar. Socijalizirani psi kreu se s ovcama, a preko noi su slobodni. Na podru ju Dalmatinske Zagore na ju~nim padinama brda prevladava kameni kra, dok su sjeverne padine najveim dijelom obrasle degradiranom aumom hrasta medunca i graba. Zrelih, plodonosnih stabala ima malo i to u uvalama i oko naselja. Stoka je napasivana cijele godine. Od ukupno promatranih 24 stada (21 ovce i 3 goveda), za 9 (38%) ov jih stada utvrena veli ina stada bila je prosje no 76 grla (min=20, max=100). Sedamnaest st(da (71%) uvao je po jedan pastir (10 (59%) ~ena i 7 (41%) muakaraca), a 7 (29%) st(da bilo je bez nadzora. Od 7 ne uvanih st(da 5 (71%) ih je bilo unutar suhozidom (visina 0.5-1 m) ograenog prostora. Jedanaest (65%) pastira bilo je starije od 55 godina (min=55, max=75, prosjek=68), a 2 (12%) su imala 12 godina. Samo u jednom slu aju (6%) vlasnik stada imao je psa, ali on je dr~an na lancu i nije socijaliziran na stoku. To zna i da u podru ju Dalmatinske Zagore, za razliku od viaih planinskih podru ja, stoka nije uvana na na in koji bi uspjeano spre avao napade vukova. To je posljedica odsustva vukova na tom podru ju u zadnjih 20-30 godina, za koje se vrijeme tradicija uvanja stoke, u smislu obrane od napada vuka, sasvim izgubila. Ljudi ne dr~e pse uvare stada (tornjak, aarplaninac), a obi avali su tijekom ljetnih vruina ostaviti stado na paai preko noi. Ponovnim dolaskom vukova na ova podru ja to viae ne rade. Danas su cijela brda ponovno obrasla gustim i teako prohodnim  aumama graba i hrasta visine 1.5-2 metra, koji pru~a odli an zaklon divljim ~ivotinjama pa tako i vukovima. Ne postoje podaci o zastupljenosti biljnog pokrova u Dalmaciji od prije 30 godina, ali se zna da je tada u Zagori ~ivjelo znatno viae ljudi koji su kr ili i spaljivali aume da bi ih pretvorili u paanjake i odr~avali takvima. Demografski procesi na podru ju Dalmatinske Zagore, koji za posljedicu imaju i promjene u prirodi stvorili su uvjete za povratak vuka na ta podru ja, a ratna zbivanja vjerojatno su to samo ubrzala. Loviata u tom podru ju su manja od onih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske (Karta 13) i veinom su zakupljena na razini ~upanija, dok dr~avna loviata uglavnom i nisu zakupljena, ato otvara mogunost krivolova. To znatno ote~ava opstanak divlja i, potencijalnog plijena vuka, koji bi, da ga ima u znatnijem broju i da je raznolikiji, smanjio pritisak na domae ~ivotinje. 1.5.1.2.3. Rubna podru ja sa povremenim pojavljivanjem vuka (zona B) Ova zona uklju uje brda kao }umberak, Petrovu i Zrinsku Goru, te u~i obalni pojas s izuzetkom veeg dijela Istarskog poluotoka i svih otoka koji su u zoni bez vuka (C) (Karta 3). 1.5.1.2.4. Podru ja bez vukova (zona C) Osim urbanih cjelina, zna ajan dio staniata gdje danas nema vuka podr~ava stabilne populacije velikih parnoprstaaa, te su podru ja mogueg airenja populacije vuka. Da li e do airenja i doi ovisi o trendu u podru jima gdje ga sada ima. Prirodna osnova omoguava airenje, a pitanje je prihvaanja od strane ljudi, i to prvenstveno lovaca. U tom podru ju ima razmjerno malo ovaca (Karta 8), a prevladava krupna stoka (Karta 15) za koju u atalskom uzgoju nema opasnosti od napada vukova. 1.5.2. Provoenje zaatite Od 17. svibnja 1995. od kada vuk je ~ivotinjska vrsta zaatiena "Zakonom o zaatiti prirode" dr~ava plaa sve dokazane atete na stoci. Procjenjuje se da je od dana zaatite u Hrvatskoj ukupna smrtnost vukova od strane ovjeka reda veli ine 40 jedinki, a od toga samo u Gorskom kotaru 18. Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu prikupljena su tijela ili uzorci 16 mrtvih vukova. S obzirom da je u godinama od 1987. do 1992. prosje na godianja smrtnost vukova u Gorskom kotaru bila 1.2, a nije u tom razdoblju zabilje~ena smrtnost i u drugim dijelovima Hrvatske, proizlazi da je u prve tri godine pod zaatitom smrtnost vukova bila najmanje 5 puta, a vjerojatno i 11 puta vea nego prije uvoenja zaatite. Do danas joa nitko nije ka~njen zbog ubijanja vuka kao zaatiene ~ivotinjske vrste, pa je sama zaatita vrste bila samo formalna. Novost u gospodarenju vukom nakon njegove zaatite bilo je plaanje ateta na stoci. U kompleksu plaanja ateta organizirana su dva seminara (Crni Lug 1995. i Vodice 1997.) za osposobljavanje stru njaka za o evide prijavljenih ateta, te je tiskana knji~ica  ije je to djelo? kao priru nika za prepoznavanje po initelja atete. 1.5.3. Trend populacije Sve spoznaje pokazuju da je populacija vuka u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina 1980-tih i prve 3 godine 1990-tih bila najmanja od kada se pamti (opisano pod 1.3. i potvreno u razgovorima sa lokalnim stru njacima u cijelom podru ju vuka u Hrvatskoj). Proizlazi da je orijentaciona procjena od manje od 50 jedinki u tom razdoblju bila realna i da je potreba hitne zaatite bila opravdana. Lokalni stru njaci primjetili su ve 1994. eae pojavljivanje vuka, a ini se da se taj trend nastavio i slijedee 4 godine. Stjecajem okolnosti naznake o poveanju brojnosti vukova ne mogu se doveti u vezu s re~imom zaatite, jer je istovremeno zabilje~en i bitan porast mortaliteta (opisano pod 1.5.2.). U estalije pojavljivanje vukova mo~e se samo na elno tuma iti, i to sposobnoau uspjeane reprodukcije vukova u situacijama i podru jima gdje imaju dovoljno hrane, te migratornim kretanjima. Situaciju s obiljem plijena mogle su pospjeaiti ratne operacije zbog srpske agresije na Hrvatsku i time vezani zbjeg stanovniatva i napuatene domae ~ivotinje. Uz dovoljno plijena populacija vuka mo~e godianje izgubiti i do 50% jedinki, a da ne doe do pada brojnosti populacije (Mech, usmena informacija). Pravi broj vukova gotovo je nemogue utvrditi ak i u populacijama koje su pod intenzivnim znanstvenim praenjem. Tako je i danaanji broj vukova u Hrvatskoj nepoznat. Na osnovi procjena lokalnih stru njaka, odnosno zbrajanja raspona regionalnih procjena, taj broj mogao bi se kretati u rasponu od 93 do 111 (Vodice 1997.). Naravno da i populaciju u redu mogue veli ine od 100 jedinki treba smatrati ugro~enom i zadr~ati u statusu zaatiene vrste, ali zabilje~eni trend omoguuje fleksibilnije gospodarenje. 1.5.4. `tete na stoci Analiza zahtjeva za naknadu ateta od predatora za razdoblje 26. velja e 1995. do 15. kolovoza 1998. Analizirano je ukupno 800 rijeaenih zahtjeva koji se odnose na razdoblje od 26. velja e 1995. do 15. kolovoza 1998, s time da podaci za 1998. nisu potpuni niti za razdoblje prije 15. kolovoza. Za devet slu ajeva nije zabilje~en datum dogaaja, a sedam zabilje~enih slu ajeva nema podatke s uviaja, te je za daljnju analizu koriateno preostalih 793 slu aja (Karta 1, 2). Iz `ibensko-Kninske ~upanije pristiglo je 383 (48.3%) zahtjeva, iz Splitsko-dalmatinske 327 (41.2%), Dubrova ko-Neretvanske 19 (2.4%), Zadarske 37 (4.7%), Li ko-senjske 24 (3.0%), Primorsko-goranske 1 (0.1%) i Karlova ke ~upanije 2 (0.2%) (Tablica 1). Da je po initelj atete vuk procijenjeno je u 652 (82.2%) slu ajeva prijavljenih ateta, ris u 8 (1%), medvjed u 2 (0.2%), agalj u 21 (2.6%) i pas u 33 (4.1%) slu aja, a u 77 (9.7%) slu ajeva procjena je bila nesigurna ili nije izre ena (Tablica 1). Tablica 1: Raspored prijavljenih ateta na stoci po procijenjenoj vrsti predatora i po ~upanijama za razdoblje od 26. velja e 1995. do 15. kolovoza 1998. }upanijaVukRisMedvjed agaljPasNepoznatUkupnoDubrova ko-Neretvanska1700011 =SUM(left) 19Karlova ka200000 =SUM(LEFT) 2Li ko-Senjska1471002 =SUM(left) 24Primorsko-goranska100000 =SUM(LEFT) 1Splitsko-Dalmatinska255115956 =SUM(left) 327`ibensko-Kninska3330 0162113 =SUM(LEFT) 383Zadarska3000025 =SUM(left) 37Ukupno =SUM(ABOVE) 652 =SUM(ABOVE) 8 =SUM(ABOVE) 2 =SUM(ABOVE) 21 =SUM(ABOVE) 33 =SUM(ABOVE) 77 =SUM(ABOVE) 793 Od po etka plaanja odateta broj odatetnih zahtjeva svake je godine rastao, ato je prikazano u Tablici 2 (za 1998. obraen je samo dio podataka). Tablica 2: Broj odatetnih zahtjeva po ~upanijama i godinama zaatite (za 1998. obraen je samo dio podataka). }upanijaGodina 1995.Godina 1996.Godina 1997.Dio 1998.*NepoznatoUkupnoDubrova ko-Neretvanska07930 =SUM(LEFT) 19Karlova ka00110 =SUM(LEFT) 2Li ko-Senjska011670 =SUM(LEFT) 24Primorsko-goranska00100 =SUM(LEFT) 1Splitsko-Dalmatinska860238186 =SUM(LEFT) 330ibensko-Kninska1105222571 =SUM(LEFT) 386Zadarska052922 =SUM(LEFT) 38Ukupno =SUM(ABOVE) 9 =SUM(ABOVE) 178 =SUM(ABOVE) 516 =SUM(ABOVE) 88 =SUM(ABOVE) 9 =SUM(ABOVE) 800*Do 01. prosinca 1998. prijavljeno je ukupno 669 ateta, od kojih je samo 88 obraeno `tete su se deaavale kod 650 razli itih osoba na 706 razli itih mjesta. Od toga je 558 (85%) osoba imalo atetu jedan puta, 70 osoba (10.7%) dva puta, 15 osoba (2.3%) tri puta, jedna osoba (0.2%) 4 puta, tri osobe (0.5%) 5 puta, dvije (0.3%) aest puta i kona no jedna osoba (0.2%) 7 puta. Za 647 mjesta ateta zabilje~ene nadmorske visine kretale su se od 0 do 1300 metara nad morem (Tablica 3). Tablica 3: Mjesta napada predatora na stoku po nadmorskim visinama. Nadmorska visina (m)PredatorN mjestaMin.Maks.Sred. agalj1650600292Medvjed1300300300Nepoznat660850353Pas211600280Ris4100250200Vuk566501300379Ukupno =SUM(ABOVE) 674 U 707 slu ajeva zabilje~ena udaljenost mjesta atete do najbli~eg ljudskog objekta, a bila je u prosjeku 1231 m (min=0m, max=10000m) (Tablica 4). Tablica 4: Mjesta napada predatora na stoku u odnosu na udaljenost od objekta. Od objekta (m)PredatorN mjestaMin.Maks.Sred. agalj16050001,393Medvjed1125012501,250Nepoznat665040001,100Pas29050001,265Ris4201500517Vuk5910100001,245Ukupno =SUM(ABOVE) 707 U 659 od 800 (82%) analiziranih slu ajeva vlasnici su izjavili da posjeduje ukupno 22306 komada stoke. Od toga je bilo 16859 (75.6%) ovaca, 4378 (19.6%) koza, 412 (1.8%) goveda, 28 (0.1%) magaradi, 615 (2.8%) konja, jedna mazga i 13 (0.06%) pasa. Vlasnici su prijavili da im je usmreno ukupno 2040, ranjeno 772 i nestalo 707 komada stoke (Tablica 4). Za to su tra~ili odatetu od ukupno 3,055,538.50 kn, a odobreno im je za isplatu 1,262,982.00 kn.  Tablica 5: Prema izjavama vlasnika/oateenika brojnost stoke i broj stradalih ~ivotinja. VrstaUkupno posjedujeProsje no posjedujeUkupno usmrenoUkupno ranjenoUkupno nestaloGovedo412853111Konj615471651Koza437831534134225Magarac2813440Mazga11210Ovca16859441386615478Pas1311522Ukupno =SUM(ABOVE) 22306 =SUM(ABOVE) 2040 =SUM(ABOVE) 772 =SUM(ABOVE) 707 Za dvije pune godine prijavljivanja ateta (1996. i 1997.) analizirana je u estalost napada na stoku (Tablica 6, Slika 1). Broj napada neato je vei tijekom ljetnih mjeseci, ali razlika od ostalih mjeseci nije statisti ki zna ajna. Tablica 6: U estalost napada predatora za 1996. i 1997. godinu po mjesecima. MjesecVukRisMedvjed agaljPasNepoznatUkupnoSije anj2010022 =SUM(LEFT) 25Velja a2010218 =SUM(LEFT) 32O~ujak2401326 =SUM(left) 36Travanj4600055 =SUM(left) 56Svibaj45200511 =SUM(left) 63Lipanj5010146 =SUM(left) 62Srpanj6501025 =SUM(left) 73Kolovoz78006212 =SUM(left) 98Rujan5710137 =SUM(left) 69Listopad6610454 =SUM(left) 80Studeni3800203 =SUM(left) 43Prosinac4700112 =SUM(left) 51Ukupno =SUM(ABOVE) \# "0" 556 =SUM(ABOVE) 7 =SUM(ABOVE) 2 =SUM(ABOVE) 20 =SUM(ABOVE) 32 =SUM(ABOVE) 71 =SUM(LEFT) 688 Slika 1. U estalost napada predatora na stoku po mjesecima.  EMBED QuattroPro.Chart.7  Za 404 (50.5%) slu aja, postoji podatak o dobu dana kada je nastala atete (Tablica 7). Iz grafikona (Slika 2) vidljivo je da je u estalost ateta najvea tijekom dana, kad je stoka na paai, ato se podudara i s relativno viae ateta tijekom ljetnih mjeseci (u odnosu na zimske) kada stoka provodi viae vremena vani. Tablica 7: U estalost napada predatora na stoku u razdoblje 26. velja e 1995. do 31. listopada 1996. po satima tijekom dana. Broj napada predatoraSat napadaVukRisMedvjed agaljPasNepoznatUkupno00-01100000 =SUM(LEFT) 101-02000000 =SUM(LEFT) 002-03100000 =SUM(LEFT) 103-04400004 =SUM(LEFT) 804-05900101 =SUM(LEFT) 1105-061200101 =SUM(LEFT) 1406-072210231 =SUM(LEFT) 2907-082500122 =SUM(LEFT) 3008-092330300 =SUM(LEFT) 2909-102710011 =SUM(LEFT) 3010-112600104 =SUM(LEFT) 3111-122310004 =SUM(LEFT) 2812-132000002 =SUM(LEFT) 2213-141600026 =SUM(LEFT) 2414-152800023 =SUM(LEFT) 3315-163701222 =SUM(LEFT) 4416-171400023 =SUM(LEFT) 1917-181000202 =SUM(LEFT) 1418-191400012 =SUM(LEFT) 1719-201100201 =SUM(LEFT) 1420-21200000 =SUM(LEFT) 221-22100000 =SUM(LEFT) 122-23100001 =SUM(LEFT) 223-24000000 =SUM(LEFT) 0Ukupno =SUM(ABOVE) 327 =SUM(ABOVE) 6 =SUM(ABOVE) 1 =SUM(ABOVE) 15 =SUM(ABOVE) 15 =SUM(ABOVE) 40 =SUM(LEFT) 404 Slika 2: U estalost napada vukova i ostalih predatora na stoku tijekom dana po satima.  EMBED QuattroPro.Chart.7  Od ukupno 141 (90.4%) analiziranih napada, u 124 (87.9%) slu aja stoka je u trenutku napada bila na paai, u 7 (4.7%) slu ajeva u dolasku ili odlasku s paae, u 6 (4.3%) navrata u toru, u 3 (2.1%) u staji, dok se 1 (0.7%) napad desio prilikom pojenja stoke. Za 119 (76.3%) dogaaja postoji i analiziran je podatak o uvanju stoke. U 104 (87.4%) slu aja vlasnici su izjavili da je stoka bila uvana (jedan put i s puakom), u 6 (5.0%) slu ajeva da su je ak i branili, a prilikom 9 (7.6%) napada nitko nije bio u blizini stoke. Od 120 zabilje~enih slu ajeva u 79 (65.8%) navrata stoku su uvale muake, a u preostalih 41 (34.2%) ~enske osobe. Nema podataka o dobi pastira. Samo u 9 (5.8%) od 119 analiziranih slu ajeva s stokom je bio i pas. U 2 navrata je to bio po jedan aarplaninac, u 1 slu aju balkanski goni , u 2 navrata kri~anci, dok za 4 slu aja nema podatka o pasmini. Samo 1 aarplaninac je bio socijaliziran na stoku (ovce) i u trenutku napada ih je aktivno branio, bez posljedica za vlastito zdravlje. Jedan pas nepoznate pasmine lajao je na napada a, dok su 2 bila prestraaena, a 2 nisu reagirala. Za 19 slu ajeva zabilje~eno je da postoji ograda u kojoj vlasnik dr~i stoku. Osam (42%) ograda su kameni suhozid prosje ne visine 1.25 m, a dvije (11%) su bile ~i ane prosje ne visine 1.5 m. Za 46 (29.5%) slu ajeva vlasnici ili pastiri izjavili su da su vidjeli vuka u trenutku napada. Viena su najmanje 1, a najviae 3 vuka, prosjek = 1.3. etiri (2.6%) puta su uli glasanje vuka, od toga 2 puta zavijanje i jednom lajanje. Ni jedan vlasnik nije izjavio da je vidio ili uo aglja ili psa. 1.5.5. Utjecaj na prirodni plijen Nema dokumentiranih podataka da su u prirodnim uvjetima vukovi ikada i igdje istrijebili svoj prirodni plijen. Vuk i divlji parnoprstaai zajedno su nastali u evoluciji i meusobno su prilagodili svoje tjelesne sposobnosti, brojnost i reprodukciju. Oni normalno zajedno ~ive u stabilnom i meusobno ovisnom sustavu predatora i plijena. Drugi je problem ato sada ovjek ~eli biti isklju ivi korisnik i ne ~eli dijeliti svoj potencijalni plijen sa drugim predatorima. Naravno da u sustavima gdje je ovjek istrijebio prirodne predatore ostaje viae plijena za njega. U veini zemalja zapadne Europe vuk je istrijebljen joa krajem proalog stoljea, a kod nas to jednostavno nije uspjelo usprkos slu~benoj "Naredbi o tamanjenju vukova" (Narodne novine 1948), organiziranih akcija zatiranja vrste, te svih Zakona o lovu do 1994. godine. Najpotpunije podatke o ukupnoj utvrenoj smrtnosti jelena, srna i divljih svinja od vukova prikupljaju lovni stru njaci u Gorskom kotaru, a na osnovi nala~enja ostataka leaina plijena vuka. Iako treba vjerovati da su za dio stradanja tih parnoprstaaa odgovorne i druge velike zvijeri kao i ugibanja od bolesti i starosti, normalno je i da nisu sve leaine pronaene, pa se mo~e pretpostaviti da je ukupni mortalitet od vukova u prikazanom redu veli ine. Jedan od viae takovih nizova podataka govori o zaklanih 54 jelena, 51 srni i 8 svinja u godini dana u Primorsko-goranskoj ~upaniji Ameri ki podaci govore (za neato vee vukove) o 1 do 2 kg pojedenog mesa po vuku na dan. Za prosje ni opore naaih vukova imamo informacije od 2 do 10 jedinki, pa je realno da je sredina na 5 do 6 vukova u oporu. Proizlazi da takav opor treba oko 10 kg mesa na dan ili 70 kg na tjedan. To zna i da opor treba zaklati i pojesti svaki tjedan naizmjeni no po jednog jelena ili srnu odnosno divlju svinju. Prikazani mortalitet parnoprstaaa odgovara prehrambenim godianjim potrebama 2 prosje na opora, odnosno za 10 do 12 vukova. Najvee probleme s vukom imaju oni koji su pristupili intenzivnom lovnom gospodarenju, te na odreeni na in divlje ~ivotinje po eli tretirati kao domae i uz velike ih izdatke tijekom cijele godine prihranjivati. Tako hranjeni parnoprstaai zadr~avaju se u veim koncentracijama, a i zimi ostaju na viaim nadmorskim visinama gdje su hranjeni. Vu jem oporu je tu olakaan ulov, te nema potrebe da na velikom prostranstvu tra~i plijen kao ato bi morao da nema te umjetne koncentracije. S druge strane u gospodarskoj ra unici ulaga  u unoaenje neprirodnih odnosa bilje~i neminovne gubitke i tra~i da mu se nadoknadi "ateta" od vuka i da mu se dade pravo odstrela konkurenta. 2. OPERATIVNI PLAN GOSPODARENJA VUKOM U gospodarenju velikim predatorima teako je doi do kona nih i trajnih rjeaenja. Stoga gospodarenje njihovim populacijama treba biti dinami an i fleksibilan proces. Plan treba biti dinami an po zonama i godinama, a ravnati se treba prema novim znanstvenim spoznajama i razvoju situacije. Osnovna ideja ovog plana je o uvanje vitalne populacije vuka na ato veem podru ju Republike Hrvatske, a uz bitno smanjenje iznosa za isplatu ateta. Namjera je da se troaak odateta smanji za oko 75%, a da se dio tako uateenih sredstava usmjeri u gospodarenje za izbjegavanje (prevenciju) ateta i za potrebna istra~ivanja. Ponueni plan sastoji se od kompleksnih dugoro nih i kratkoro nih (privremenih) mjera. Kao ato je opisano pod 1.5.1. u Hrvatskoj smo razmatrali zonu sa stalno prisutnim vukom (A), povremeno prisutnim vukom (B) i zonu gdje danas ne obitava (C). Za zonu stalno nastanjenu vukom predla~emo razli ito tretiranje podru ja u kojima se vuk hrani: A1) gotovo isklju ivo divljim plijenom (81.3 % u izmetu) - Gorski kotar i Lika A2) gotovo isklju ivo domaim ~ivotinjama (86.4% u izmetu) - Ju~na Hrvatska 2.1. Dugoro no gospodarenje Potrebno je saznati koji je plan dugoro nog razvoja u dijelovima Hrvatske gdje danas ~ivi vuk, i to posebno u zoni A2. Prema meunarodnim uputama taj plan bi trebao uzimati u obzir lokalno postojanje zaatiene i svjetski ugro~ene ~ivotinjske vrste. U suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i aumarstva planovi za razvoj sto arstva, aumarstva i/ili lovstva trebaju se razraditi tako da bude najmanji mogui konflikt izmeu korisnika prostora i velikih zvijeri te ostale zaatiene faune. 2.1.1. Poveanje populacije prirodnog plijena Potrebno je uvesti ispravno i kontrolirano lovno gospodarenje, a to uklju uje izradu kvalitetnih lovno-gospodarskih osnova, zakup svih loviata i uspostavu u inkovite kontrole. Po uspostavi tog preduvjeta treba prii poja avanju populacija naseljavanjem adekvatnih vrsta plijena. npr. divljih svinja i zeca u Ju~nu Hrvatsku. 2.1.2. Zaatiene predatore ura unati u bonitet loviata Prilikom procijene boniteta loviata i odreivanja visina zakupnina (koncesija) uzeti u obzir prisue zaatienih predatora (u ovom slu aju vuka), odnosno njihov utjecaj na prirodni plijen. Uravnote~ena populacija vuka trajno uzima odreeni postotak priploda divlja i (prvenstveno parnoprstaaa), te mogui odstrel ne mo~e biti jednak onome u staniatima bez vuka. Znanstveno ustanovljena ispravna procjena utjecaja vuka na populaciju divlja i u pojedinom loviatu treba biti osnova za (a) proporcionalno manji iznos zakupnina i (b) dozvolu za odstrel pojedinih vukova kada njihov utjecaj na populaciju dokumentirano prijee planirani utjecaj. 2.1.3. Usmjeravanje gospodarenja stokom i poveanje u inkovitosti uvanja stoke Stimulirati vea ali ne i prevelika stada. Vjerojatno je optimalni broj u rasponu od 50 do 100 ovaca. Tada e biti gospodarski isplativo cjelodnevno uvanje s pastirima, dr~anje odgovarajuih pasmina pasa i izgradnja kvalitetnih torova. U tom smislu treba nastaviti i poja ati projekt donacija ili prodaja sa popustom autohtonih pasmina pasa uvara (predvidivo tornjaka) uz trajnu kontrolu njihove dalnje uporabe. Kreditima, popustima i/ili donacijama pomoi izgradnju torova u koje vukovi ne mogu provaliti. 2.1.4. Uvoenje premija za rizik (subvencija) sto arenja u podru ju vuka. Osnovna je ideja da se ne plaaju atete ve da sto ari u staniatu vuka (i drugih zaatienih velikih zvijeri) dobivaju pauaalnu godianju premiju (subvenciju) po grlu stoke, i to bez obzira da li je bilo atete. Time bi sto ari bili izravno motivirani da bri~no uvaju svoje ~ivotinje, te da im pauaal bude dobitak. Preduvjet za izra un iznosa subvencija je evidencija i markiranje sve stoke. U na elu bi ukupni iznos za subvencije trebao bi u redu veli ine polovine izdataka u 1998. godini plaenih za odatete od vukova. 2.1.5. Intenzivno znanstveno praenje Svi meunarodni kriteriji pretpostavljaju da je za izradu i provoenje kvalitetnog "plana gospodatenja vukom" preduvjet trajno i intenzivno znanstveno praenje doti ne populacije. To uz analizu prehrane, ateta, mortaliteta, javnog mnjenja i sli no uklju uje i telemetrijsko praenje obilje~enih jedinki. Ovdje napominjemo da je u Hrvatskoj (u Dalmatinskoj zagori) 30. listopada 1998. godine ogrlicom s radio-odaailja em obilje~en prvi vuk, te da je praenje njegova opora u tijeku. 2.1.6. Utjecanje na obrazovanje i javno mnjenje Treba izvraiti sveobuhvatnu i profesionalnu anketu stanovniatva u zoni rasprostranjenja vukova i to no definirati sve konfliktne elemente prema interesnim skupinama. Obrazovnu kampanju tada provoditi u skladu s tim rezultatima. 2.1.7. Eliminacija pasa lutalica i kontrola populacije agljeva U veem dijelu danaanjeg rasprostranjenja vuka u Hrvatskoj kree se nepoznat broj pasa lutalica, a on je o ito viaestruko vei od broja vukova. Ti psi izazivaju i atete na domaim ~ivotinjama koje je teako razlikovati od vu jih, a oni smanjuju i prirodnu prehrambenu bazu vukova. Prisutna je i opasnost kri~anja vukova i pasa. Populacija agljeva takoer je konkurentska vrsta, a smatra se da je u porastu. 2.2. Kratkoro ne privremene mjere Privremene mjere predla~u se za razdoblje od 24 mjeseca, odnosno od 01. sije nja 1999. do 31. prosinca 2000. Mjere su posebne za svaku od definiranih zona, odnosno podru ja unutar zona. 2.2.1. Zona gdje su domae ~ivotinje glavni plijen (A2) Nastavak plaanja ateta od vuka u tom cijelom podru ju mogao bi dovesti do odluke dr~avnih organa o opem ukidanju zaatite za vrstu i tako ugroziti njen opstanak u cijeloj zemlji. Stoga se unutar te zone predla~e odvajanje u~eg podru ja na kojem dolazi do najvee koncentracije ateta. Analizirane su 4 varijante takovih podru ja: ( -varijanta 1: U podru ju omeenom rijekama Krkom i Cetinom, te obalnom linijom izmeu uaa te dvije rijeke kao i linijom izmeu njihovih izvoriata zabilje~eno je od dana zakonske zaatite vuka 75.3 % (ukupno 491) napada vukova prema odatetnim zahtjevima. To podru je iznosi 3177 km2. ( -varijanta 2: U podru ju omeenom rijekama Zrmanjom i Cetinom, te obalnom linijom izmeu uaa te dvije rijeke kao i linijom izmeu njihovih izvoriata zabilje~eno je od dana zakonske zaatite vuka 79.8% (ukupno 520) napada vukova prema odatetnim zahtjevima. ( -varijanta 3: U podru ju cijelih ~upanija `ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrova ko Neretvanske zabilje~eno je od dana zakonske zaatite vuka 92.7% (ukupno 605) napada vukova prema odatetnim zahtjevima. Ukupno kopneno podru je triju ~upanija iznosi 7778 km2. ( -varijanta 4: U podru ju omeenom rijekom Zrmanjom i linijom prema granici sa Bosnom i Hercegovinom do jugoisto nog kraja Hrvatske zabilje~eno je od dana zakonske zaatite vuka 91.3% (ukupno 595) napada vukova prema odatetnim zahtjevima. Nakon analize sve 4 varijante preporu amo onu opisanu pod brojem 1 (podru je nazvano A2.1.). To je najmanje podru je sa najveom koncentracijom ateta (preko 3/4). Podru je iz varijante 2 je znatno vee, a uklju uje samo 4.5% viae ateta. Podru ja iz varijanti 3 i 4 su viae nego dvostruko vea, a uklju uju i dijelove staniata vuka gdje se on hrani prete~no prirodnom hranom. Takoer bi isuviae velik dio populacije vuka iz Hrvatske tako bio izuzet od zaatite. Za definirano podru je (A2.1) predla~e se, kao mogua mjera u okviru plana gospodarenja, mjera regionalnog i vremenski ograni enog dozvoljavanja ubijanja vukova u aktivnoj i preventivnoj obrani domaih ~ivotinja, a u slu aju izuzetno velikih i opetovanih ateta. U odreenom razdoblju u toj zoni se prekida plaanje ateta po injenih od vuka na domaim ~ivotinjama. Mjera traje dok se stanje uo ljivo ne promijeni. Ista mjera mo~e se u slu aju potrebe lokalno primijeniti i u nekom drugom podru ju. Ostale mjere i radovi u zoni A2.1 tijekom 1999. i 2000 godine: ( Stru njaci koje anga~ira DUZPO pokuaat e pomoi lokalnom stanovniatvu u eliminaciji vukova koji na u~em podru ju ponovljeno prave atete. ( Posebni napori bit e u injeni na eliminaciji pasa lutalica i smanjenju lokalno poveane populacije agljeva. ( Regionalni vjeataci DUZPO i dalje e obavljati o evide o prijavljenim atetama, a radi evidencije stanja i trenda. ( Nastavit e se program nabavljanja pasa tornjaka za uvanje ovaca (uz popust ili besplatno). ( Propagirat i pomagat e se izgradnja sigurnih torova za nono dr~anje stoke. ( Poduzet e se mjere da se lovno gospodarenje u cijeloj zoni A2 dovede u red, tj. da se izrade lovno-gospodarstvene osnove, zakupe loviata i po ne provoditi kontrola lova. ( Zapo et e program naseljavanja prirodnog plijena (predvidivo divljih svinja). ( Znanstveno e se pratiti stanje populacije vukova i drugih predatora, te vrsti njihova plijena ( Provest e se evidentiranje stoke i sto ara. ( Prema stru no izvraenoj anketi provodit e se javno obrazovanje o vuku. ( Poboljaat e se mre~a vjeataka u ostalom dijelu staniata vuka u Hrvatskoj (da se izbjegnu prigovori o nemogunosti realizacije prava na odatetu). Obrazlo~enje: Smatramo da u navedenom podru ju (A2.1) stalno borave samo 2 do 3 opora. Njihova mogua eliminacija ne bi ugrozila opstanak vrste u Hrvatskoj, a niti ne bi dovela niti do prekida kontinuiteta populacije od jugo-istoka prema sjevero-zapadu. Istovremeno bi se uatedjelo oko 75% sredstava isplaenih za odatete u svakoj od prethodnih godina. Mjere koje bi se poduzele tijekom provoenja ovog plana trebale bi omoguiti da se tada i ovdje vuk ponovo stavi pod punu zaatitu, a da tada atete budu podnoaljivije. Plan ostavlja mogunost da se i tada u dijelu ovog podru ja ili na nekom drugom podru ju uvedu specifi ne mjere koje e optimalizirati zaatitu vuka i troakove koje ta zaatita izaziva. 2.2.2. Zona gdje su divlje ~ivotinje glavni plijen (A1) Na podru ju Gorskog kotara i Like veli inu vu je populacije treba stalno pratiti. U slu aju da njihova brojnost lokalno izaziva zna ajne gubitke u gospodarenju vrstama divlja i koje su prirodni plijen vuka, a da se stabilnost vu je populacije mo~e stru no i znanstveno dokazati, mo~e se odrediti redukcijski zahvat. Istovremeno se treba zalagati za lovno gospodarenje na na in koji nee dovoditi do neprirodnih koncentracija parnoprstaaa, te za eliminaciju ograenih prostora za uzgoj divlja i u staniatu vuka. Obrazlo~enje: Zahvati vukova na populaciju prirodnog plijena ne smatraju se atetama i ne razmatraju se odatetni zahjevi za takove slu ajeve. Intenzivno lovno gospodarenje uklju uje plaanje visokih pristojbi za zakup loviata, te troaak umjetnog prihranjivanja. To podrazumijeva o ekivanje lovoovlaatenika da e izvraiti maksimalni komercijalni odstrel. S druge strane koncentracija parnoprstaaa oko hraniliata, i to posebno tijekom zime, dovodi i do poja anog zahvata vukova upravo na takovu populaciju s posljedicom financijskih gubitaka i do ne~eljenog ilegalnog ubijanja vukova. Ilegalno ubijanje vukova do sada nije bilo ka~njavano, a do podataka za znanstvenu obradu i praenje populacije je bilo vrlo teako doi. Istra~iva ke akcije gotovo su onemoguene negativnim stavom lokalnih lovoovlaatenika i lovaca. Dozvola legalnog odstrela pojedinih vukova tijekom godine omoguila bi bolju suradnju s lovoovlaatenicima, to an uvid u mortalitet vukova i praenje njihove populacije. 2.2.3. Zona povremenog pojavljivanja vukova (B) Treba kontinuirano pratiti u estalost pojavljivanja vukova i veli inu ateta na domaim ~ivotinjama koje oni izazivaju. U slu aju znatnijeg porasta veli ine ateta razmotriti mogunost redukcije lokalne vu je populacije. 2.2.4. Zona gdje danas nema vukova (C) U slu aju pojave jednog ili viae vukova u toj zoni treba intenzivno pratiti njihovu brojnost, kretanje i prehranu, odnosno atete koje izazivaju. Ako bi doalo do zna ajnijih i u estalih ateta na nekom podru ju treba omoguiti donoaenje brze odluke o zahvatu u takovu populaciju uz mogunost i njihove lokalne eliminacije. 2.3. Strategija smanjivanja ateta Osnovna je ideja da se ne plaaju atete ve da sto ari u staniatu vuka (i drugih zaatienih velikih zvijeri) dobivaju pauaalnu godianju subvenciju po grlu stoke, i to bez obzira da li je bilo atete. Time bi sto ari bili izravno motivirani da bri~no uvaju svoje ~ivotinje te da im pauaal bude dobitak. Tijekom 1999. i 2000. godine treba pomoi Upravi za veterinarstvo da izvrai evidenciju i markiranje sve stoke. Tada treba izra unati prijedloge visine iznosa subvencija. U na elu bi ukupni iznos za subvencije trebao bi u redu veli ine polovine izdataka u 1998. godini za plaanje odateta od vukova, a vjerojatno bi u vrijednosi 1 do 3% stoke (prvenstveno ovaca) pojedinog vlasnika.. Treba joa viae investirati u pomo sto arima, a za bolje uvanje stoke kroz donacije ili povoljne kredite za odgovarajue pse uvare i ograde (elektri ne i/ili mehani ke) za none torove. Treba stimulirati dr~anje stada u veli ini koja gospodarski opravdava ljudski rad ( uvanje) i ulaganje u pse i ograde (vjerojatno preko 50 ovaca), a koja nisu toliko velika pa ih je teako kontrolirati (vjerojatno preko 100 ovaca). Treba selektivno uklanjati pojedine vukove ili opore u podru jima u estalih ateta (zamke uz ubijenu stoku, ogrlica za ovcu koja usmruje predatora kod ugriza). Treba intenzivno raditi na eliminaciji pasa lutalica i na kontroli pasa koji imaju vlasnike ali se slobodno kreu staniatem vuka. Traba pratiti i kontrolirati populaciju aglja. Tra~iti pomo za provoenje zaatite iz inozemnih izvora (npr. GEF, LIFE) 2.4. Reguliranje utjecaja na lovne ~ivotinje 1. Izbjegavati prihranjivanje divljih parnoprstaaa, a posebno ako se time izazivaju njhove koncetracije. Koncentriranje parnoprstaaa naro ito zimi izaziva zadr~avanje vu jeg opora na manjem podru ju sa posljedi nim u estalim zahvatom na istu populaciju. 2. Nastojati uklanjati ograde za divlja  i druge zapreke u staniatu vuka koje ga smanjuju i/ili komadaju. 3. Kada brojnost vukova lokalno izaziva zna ajne gubitke u gospodarenju vrstama divlja i koje su prirodni plijen vuka, a da se stabilnost vu je populacije mo~e stru no i znanstveno dokazati, mo~e se odrediti redukcijski zahvat. Mjesto i veli inu dozvoljenog odstrela vuka odreuje Dr~avna uprava za zaatitu prirode i okoliaa na osnovi pismenog zahtjeva i terenskog uvida ovlaatenih stru njaka. "Zakon o zaatiti prirode" predvia mogunost dopuatanja ulova primjeraka neke zaatiene vrste samo u "znanstvene svrhe", te ne dozvoljava niti njihovo "prepariranje". Dok se zabrana "prepariranja", odnosno izrada trofeja velikih zvijeri mo~e smatrati Europskim trendom (krzna i lubanje risa, vuka i medvjeda nestat e s meunarodnih izlo~bi), odlov ponekih jedinki velikih zvijeri treba biti omoguen i izvan "znanstvene svrhe". Shodno izlo~enom posebnim amandmanom tra~ena je dopuna "Zakona o zaatiti prirode", a koji predvia mogunost dozvoljavanja odlova ponekih zaatienih predatora zbog gospodarskih i/ili sigurnosnih razloga. Citat prijedloga amandmana:  Iznimno, na osnovi dopuatenja DUZPO, mo~e se dozvolitu uklanjanje pojedinih jedinki ili dijelova populacije zaatienih vrsta. Dozvola se izdaje u slu aju veih gospodarskih ateta i zbog potreba javnog zdravlja i sigurnosti. 3. LITERATURA Boitani, L. 1998. An action plan for the conservation of the wolf in Europe. WWF International. A large carnivore initiative for Eutope. 77 pp. Frkovic, A. and Huber, D. 1992. Wolves in Croatia: baseline data. In: Wolves in Europe - Status and perspectives (C. Promberger and W. Schroder, Eds.). Oberammergau. 66-69. Frkovi, A., Huber, . 1995. Vuk u Hrvatskoj. U: Volk ne ogro~a - volk je ogro~en (urednik Adami , M.), Druatvo Ko evski naravni park, Ko evje, 27-33. Frkovi, A., Ruff, R. L., Cicnjak, L., Huber, . 1988. Ulov vuka u Gorskom kotaru u razdoblju od 1945. do 1986. godine. `umarski list. 112: 519-530. Frkovic, A., Ruff, R. L., Cicnjak, L., Huber, D. 1992. Wolf mortality during 1945-86 in Gorski Kotar of Croatia, Yugoslavia. IUGB Congress. 18: 353-358. Frkovi, A., Huber, . 1997. Vuk u Hrvatskoj. Istine i zablude o vuku. Lova ki vjesnik 104 (5/97): 16-17. Fuller, T. K. 1995. Gudlines for gray wolf management in the northern Great lakes region. International wolf center.19 pp. Hofer, D., C. Promberger 1998. Guidlines for developing large carnivore management plans. WWF International. A large carnivore initiative for Eutope. 21 pp. Huber, D., Mitevski, S. and Kuhar, D. 1992. Questionnaire on wolves in Croatia and Macedonia: comaparison of public attitudes. In: Wolves in Europe - Status and perspectives (C. Promberger and W. Schroder, Eds.). Oberammergau. 124-125. Huber, . 1993. Vuk viae ne ugro~ava - vuk je sada ugro~en. Priroda. 83/4: 39. Huber, D., Frkovic, A. and Kuhar, D. 1993. Status of wolves in Croatia. Simposio International sobre de Lobo. Leon. 24-26. Huber, D. 1994. To protect wolves in Croatia. International wolf. 4, 3, 17-18. Huber, ., Kova i, D., Frkovi, A., `tahan, }., Grbac, I., Kusak, J., Balenovi, P., Herak, V., }ivny, D., Horvath, `. 1994. Vuk ili da li je crvenkapica pojela vuka? Wolf or did little red ridinghood eat the wolf? Hrvatski prirodoslovni muzej. Zagreb. pp. 57. Huber, ., Radiai, B., Novosel, D., Frkovi, A. 1994. Istra~ivanja javnog mnijenja o vukovima u Hrvatskoj. `umarski list. 118:167-172. Huber, . I Kova i, D. 1995. Hrvatski vuk u Europskoj godini zaatiti prirode. Priroda. 85/4: 5. Huber, D. 1995. Wolf managemant plan for Croatia initiated. European wolf newsletter. 1 (1): 2. Huber, D. 1995. Croatia PR-campaign. European wolf newsletter. 1(1): 4. Huber, D. 1995. Wolf in Croatia under full legal protection. European wolf newsletter. 1(2): 3. Huber, D. 1996. First damage compensation paid: problems in sigt. European wolf newsletter. 1(3): 2. Huber, D. 1996. Research exchange between Croatia and Minnesota. European wolf newsletter. 1(4): 3. Huber, D. 1996. After protection: illegal wolf-killing swells. European wolf newsletter. 1(4): 2. Huber, . 1995/1996. Opis velikih sisavaca. Large mammals. Grosssugetiere. pp. 173-179 u D. Zduni ed.: Prirodna baatina hrvatske. The natural heritage of Croatia (odvojena izdanja na hrvatskom, engleskom i njema kom jeziku). Buvina d.o.o., Zagreb Huber, . 1997. Neki bi tamanili kao 1948. godine. Lova ki vjesnik 104 (5/97): 14-15. Huber, D. 1995. Wolves in Croatia: status and perspectives. Wolves and humans 2000. Duluth, USA. Huber, D. 1995. Wolves in marginal habitat in Croatia. Rendezvous - Conference on European wolf migration. Neuchatel, Switzerland. Huber, . 1996. Veliki predatori Gorskog kotara: stanje i izgledi. Prirodoslovna istra~ivanja rije kog podru ja. Rijeka. Huber, ., Kusak, J., Frkovi, A. 1996. Management of large carnivores in Croatia. The 2nd international symposium on Coexistence of large carnivores with man. Saitama, Japan. Kaczensky, P. Huber, T., Huber, D., Frkovic, A., Fico, R. 1997. Wer war es? Wildbiologische Gesellschaft Mnchen e.V., Germany, pp. 56. Kaczensky, P., T. Huber, A. Frkovi 1997. ije je to djelo? (Huber, . i D. Novosel urednici). Uprava za zaatitu kulturne i prirodne baatine. Zagreb. pp 44. Kova i, D., Huber, ., Grbac, I., Frkovi, A., `tahan, Z., Kusak, J.,}ivny, D., Herak, V. and Balenovi, P. 1994. 1994 - Godina vuka u Hrvatskoj - prikaz akcije za zaatitu jedne ~ivotinjske vrste. Peti kongres biologa Hrvatske. Pula. Kusak, J., Huber, . 1991. Istra~ivanje radoznalosti meso~dera. Veterinarski arhiv. 61: 395-409. Kusak, J., Huber, ., Frkovi, A. 1996. Large carnivores and traffic in Croatia. The 2nd international symposium on Coexistence of large carnivores with man. Saitama, Japan. Linnel, J. D. C., M. E. Smith, J. Odden, P. Kaczensky, J. E. Swenson 1996. Strategies for the reduction of carnivore - livestock conflicts: a review. NINA Norsk institut for naturforskning. 118 pp. Mori, S., Huber, . 1989. Istra~ivanje mialjenja stranih posjetilaca Nacionalnog parka Plitvi ka jezera o medvjedima i vukovima. Ekologija 24: 21-33. Radiai, B., Novosel, D., Huber, . i Frkovi, A. 1994. Istra~ivanje javnog mnjenja o vukovima u Hrvatskoj. Peti kongres biologa Hrvatske. Pula. Schwenk, S., 1985. sterreichische Jagdstatistiken von 1850 bis 1936. Dr. Rudolf Habelt GMBH, Bonn, 203 str. `tahan, }., Huber, ., Kusak, J., Kova i, D., Karad~a, K., Novosel, D. 1997. Analiza odatetnih zahtjeva za atete od vukova u Hrvatskoj. `esti kongres biologa Hrvatske Opatija.  4. OPIS KARATA Karta 1: Broj i raspored napada vukova na domae ~ivotinje po ~upanijama s prikazom podru ja predlo~enog posebnog statusa vuka. Karta 2: Broj i raspored napada vukova na domae ~ivotinje u Dalmaciji i njihov raspored s obzirom na granice ~upanija i vodotokove. Karta 3: Podru ja rasprostranjenja vuka u Hrvatskoj s prikazanim mjestima napada na stoku. Karta 4: Gustoa broja jelena za neka podru ja Gorskog kotara i Like (u Dalmaciji ih nema) Karta 5: Gustoa broja srna za neka podru ja Gorskog kotara i Like (u Dalmaciji ih nema) Karta 6: Gustoa broja divljih svinja za neka podru ja Gorskog kotara, Like i Dalmacije. Karta 7: Gustoa broja ze eva za neka podru ja Gorskog kotara, Like i Dalmacije. Karta 8: Brojnost i rasprostranjenje ovaca u Hrvatskoj Karta 9: Prikaz nadmorskih visina u Hrvatskoj Karta 10: Prikaz stupnja pokrivenosti Hrvatske aumskim biljnim zajednicama. Karta 11: Prikaz gustoe broja stanovnika na podru ju Hrvatske Karta 12: Prikaz gustoe prometnica na podru ju Hrvatske Karta 13: Prikaz broja napada vukova na stoku po pojedinim jedinicama mre~e 5 x 6 km. Karta 14: Veli ina i odnosi nekih loviata u Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji. Karta 15: Prikaz brojnosti goveda na podru ju Hrvatske. 5. PRILOZI: 1. Manifesto on Wolf Conservation, IUCN, Wolf Specialist Group, 1983. 2. Pravilnik o zaatiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia), Narodne novine 31/1995, 609. 6. SA}ETAK PRIVREMENI PLAN GOSPODARENJA VUKOM U HRVATSKOJ Kao polaziane osnove za plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj rabljeni su meunarodno prihvaeni dokumenati i na ela, i to Specijalisti ke skupine za vukove IUCN-a i Inicijative za velike zvijeri WWF-a, a od kojih su dani integralni prijevodi strateakih polaziata. Povijest zaatite vuka u Hrvatskoj prikazana je integralnim tekstom "OBRAZLO}ENOG PRIJEDLOGA ZA PROGLA`AVANJE VUKA U HRVATSKOJ ZAKONSKI ZA`TIENOM VRSTOM" iz sije nja 1994. Detaljno su opisane nove spoznaje o danaanjem stanju i zbivanjima s vukom u Hrvatskoj, te su kartografski (GIS) i tekstualno opisani rasprostranjenje i analiza staniata. Podru je stalnog boravljenja vuka ima povrainu od 17270 km2 (zona A) i podijeljeno je na zonu A1 gdje je glavna hrana vuka prirodni plijen (81.3% prema analizi izmeta) i na zonu A2 gdje su glavna hrana vuka domae ~ivotinje (86.4% prema analizi izmeta). Podru je gdje se vuk povremeno pojavljuje ima povrainu od 6840 km2, a podru je bez vuka je 29212 km2. Utvreno je da je nakon zaatite smrtnost vukova (preko 40 jedinki) porasla, uglavnom zbog ilegalnog ubijanja, najmanje 5, a vjerojatno i 11 puta u odnosu na istu prije 1995. Nitko nije ka~njen zbog ubijanja vukova. Usprkos visokom mortalitetu postoje indikacije da bi nakon procijenjenih 50-tak vukova po etkom 1990-tih godina, populacija danas mogla biti u redu veli ine od 100 jedinki. Naznake pozitivnog trenda nisu znanstveno objaanjene ali mogua tuma enja su u uspjehu reprodukcije vukova tijekom godina Domovinskog rata zbog obilja napuatene stoke i zbog migratornih kretanja. Populaciju i s takovim brojem takoer treba smatrati ugro~enom i treba ju zadr~ati u statusu zaatiene vrste, ali zabilje~eni trend omoguuje fleksibilnije gospodarenje. Analiza oko 800 ra unarski obraenih zahtjeva za naknade ateta od predatora pokazuje zabrinjavajui uzlazni tren njihova broja: 9 u 1995., 176 u 1996., 516 u 1997., 669 do kraja studenoga 1998. Za 82% zahtjeva je procijenjeno da je predator bio vuk, i odobrena je ukupna isplata od 1,262,982 kuna. Zbog joa uvijek nedovoljnog poznavanja populacije vuka u Hrvatskoj, te zbog nepovoljnog trenda ilegalnog ubijanja vukova i ateta od vuka predla~e se privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj za razdoblje od 01. sije nja 1999. do 31. prosinca 2000. Uz niz obrazlo~enih dugoro nih mjera za ispravno gospodarenje vukom donose se i kratkoro ne mjere. Tako se za zonu A1 predvia da se u slu aju da brojnost vukova lokalno izaziva zna ajne gubitke u gospodarenju vrstama divlja i koje su prirodni plijen vuka, a da se stabilnost vu je populacije mo~e stru no i znanstveno dokazati, mo~e se odrediti redukcijski zahvat. Unutar zone A2 odreuje se podru je omeeno rijekama Krkom i Cetinom (3177 km2). Ovdje je od dana zakonske zaatite vuka zabilje~eno 75.3% (ukupno 491) napada vukova prema odatetnim zahtjevima. Za definirano podru je (A2.1) predla~e se, kao dio plana gospodarenja, mogunost donoaenja mjere regionalnog i vremenski ograni enog dozvoljavanja ubijanja vukova u aktivnoj i preventivnoj obrani domaih ~ivotinja, i u tom razdoblju u toj zoni se prekida plaanje ateta po injenih od vuka na domaim ~ivotinjama. Dan je popis akcija koje u te dvije godine treba u tom podru ju i drugdje provesti. Glavna strategija je da se stvore preuvijeti da se 2001. godine umjesto plaanje odateta, uvede plaanje premija rizika (subvencija) za sto arenje u podru ju vuka. 7. SUMMARY TEMPORARY WOLF MANAGEMENT PLAN FOR CROATIA The wolf management plan for Croatia is based on internationally accepted documents and strategies: IUCN Wolf Specialist Group "Manifesto on wolf conservation" and WWF Large Carnivore Initiative for Europe "An action plan for the conservation of the wolf in Europe". The integral translation of basic statements is included into the Plan. History of the wolf conservation in Croatia is presented by inclusion of the integral text of "The justified proposal for legal protection of wolf in Croatia" from January 1994. Newly acquired knowledge on recent wolf status and events is presented in detail by text and maps (GIS) of habitat. Wolf is continually present in the area of 17270 km2 (zone A) which was divided into the zone A1 where the wild prey is predominant wolf food (81.3% according to the scat analyses) and zone A2 where wolves feed predominantly on livestock (86.4% according to the scat analyses). Area of occasional wolf presence is 6840 km2, and the area presently without wolves is 29212 km2. It has been determined that the wolf mortality after legal protection (over 40 individuals) increased, mainly due to illegal killings, at least 5, and probably 11 times compared to the period before 1995. None has been punished because of illegal killing of wolves. In spite of high mortality, there are indications that from the estimated 50 wolves in 1990s the wolf population might have reached some 100 individuals. Indications of this positive trend have not been scientifically explained but the possible reasons are the success in wolf reproduction during the years of the Croatian homeland war due the abundance of abandoned livestock and due to international migrations. However, the wolf population of this size should still be considered threatened and legally protected, but the noted trend permits more flexible management. Computer analyses of some 800-predator damage claims shows the dramatic trend of their numbers: 9 in 1995, 176 in 1996, 516 in 1997 and 669 until the end of November 1998. For 82% claims it was accepted that the predator has been wolf and a total compensation of 1,262,982 HRK (about 200,000 USD) has been approved. Due to the still insufficient knowledge on Croatian wolf population, high illegal killing and increasing trend of wolf damages proposed is the temporal wolf management plan for the period of 01 January 1999 through31 December 2000. A list of long term and short term measurers is given. As a short term measure for the zone A1 the possibility of wolf number reduction is considered in the case of high losses of trophy wildlife and the scientifically proven stable local wolf population. Within the zone A2, an area between the rivers Krka and Cetina (3177 km2) was defined. Since wolf legal protection 75.3% (N=491) of wolf depredations have been claimed in this area. For this area (A2.1) the posibility of permitting of regional limited wolf killing in the active and passive livestock protection was anticipated. In the same period the wolf damage compensations will not be paid. The list of actions to be carried out in this and other wolf areas in Croatia during the next two years is given. The main strategy is to prepare conditions, until the year 2001, for paying subsidies for livestock breeding in wolf range instead of damage compensations. PAGE 36 PAGE 34 Z*Fxz fgDJhJL > !!##z%%l&&&P(Z((()|*j+++<,d,,W Xllnnn@qBq`sbsttuu x jmH 565>*jCJU0JCJjCJU jCJU5CJCJ>*55CJCJCJ$CJIX@ HJLNPRTVXZ*,.02468$X@ HJLNPRTVXZ*,.02468:<>@BDFxJ}/ > 2 v @ N¿m?r  >8:<>@BDFxJ}/ > 2 v $ & F$ @ Nn f^0z:l*. & F $Nn f^0z:l*.:^Dj: @ "!!!2"|"½~{xuroRK` 6I9]y  ,F_&dIwU+:^Dj: @ "!!!2"|"##$$p$$$t%%|"##$$p$$$t%%&&<&i&&&N(P((())~**h+j++.B./&0r02j6n9 ;?xAvKM¿zrjX  W      \          !kl89/Lc3Y-&%&&<&i&&&N(P((())~**h+j++B./&0r02j6n9 ;?xA & FxAvKMPSUbWW X"XY]^_`aaaaddeeVff$gg & Fh & Fx & FMPSUbWWX X"XY]^_`aaaaddeeVff$gg܉PĢ¿~{xurolgfg(OP. _ GPQ  #Z[    N      ~  ( x xz z}}LĠ &"78 *|''`))r++,H-..F2H25566??@AK*5>* jU܃<>܉PĢƢHln 0ج$ĢƢHln 0جZ\ԼռJlĿ~ytoje`[v9#:TU2,-7@XIJ!Z\ԼռJl*,r6 "$rd*,r6 "$rd vz   &Pv  F&TĿ~ytoje`[̮Ю &'Cq/q7fss!d vz   &Pv  F&TVl,TVl,"$7.R>&L&.R.@/T/8188H8V8<?EHHJKKL&L&R.@/T/818H8V8<?EH$HJKKpr̝ڝܝ  ¿{vqlgb                            SBZ["W $}fb"\vjrڝ$&>@DFxzҞԞ68PRTVğƟ*,24df~ ܠޠ $&*,.0JLPRTVprvxz|5mH j5UmH jU>*5\"vj<>pr̝ڝ$$ڝܝ  $HJ`dhl}$$l t y>9!%$$$e$$l tִ y>9!%         $HJ`dhlptxžƞʞΞҞ"&*.26XZ{vqmhc^Y        &'  8  :  <  >  @  B  D  WX  j  l  n  p  r  t  w                      "lptxžƞʞΞҞ"&*.26XZ$$$l t y>9!%$$ȟʟ 68JPTX\`d4$$$l t y>9!%$$ȟʟ 68JPTX\`d.Tzʢ̢Ŀ{vqlgc`]Zn    )  <  O  a  s                                             #.Tzʢ̢֣ $e$$l tִ y>9!%        $$|B֤ؤ,.FHLN   /0<=@AWXdeghjqr̦ͦΦϦЦѦަߦDFmH jU5mH j5U5\̢֣  4BDrvz~¤ƤʤΤҤ֤$(,PR½~ytoje`\+  =  ?  A  D  F  H  VW  h  j  l  n  p  r  }~                            m"  4BDrvz~¤Ƥʤ$$l t  Y"Q'$$Z$$l t֞  Y"Q'       $ʤΤҤ֤$(,PRx|ڥޥ$$$l t  Y"Q'$$Rx|ڥޥ "&*-/BCLNPSUWijqĿ{vqlgc^Y  b  ij  |  ~                                                    *" "&*-/BCLNPSUWijqЦ$$$l t  Y"Q'$$ЦtvDFXjtʬά֬ެ¾zupkgb]  V  _`  d  h  l  n  vw  {                                (  <  P#tvDFXjk.$$l tF B   $$$Z$$l t֞  Y"Q'        jtʬά֬ެ $(0X\\H$$$$$l t B$$ $(08:BFNV^`hpv­ĭƭȭʭ̭|xurolid_     [\                    #$  (  ,  0  2  67  ;  ?  A  D  HI  M  Q  S#08:BFNV^`hpv­ĭƭLT|$$$l t B$$"$>@FH*ִ!")-8=LQfn{ζ϶Զն׶ضnҺ "PRjlpr ,-5mH j5UKHmH 5mH jUZƭȭʭ̭į֯o;$$l t  F &$$$vD$$l tr B      į֯(*:>HR^`rx~Ȱ̰þ{vqlgc^Y  o  st  z                                                   "֯(*:>H`{lx$$$l t   '$$$ 9r Q$$l t  r '$$ HR^`rx~Ȱ̰ҰܰlTL\$$$l t   '$$̰Ұܰ"JLNPRTVڴ޴!")-/2578|upkfa]                         df()*+  ,  -  .  B  IJ  P  V  X  \  `a  e  j  m#"JLNPRTVڴ޴!|$$v$$$l t   '$$!")-/257X$$$$\$$l t   ֈ\ {c &      78=ADGIKLQVY]aePyh $$l t   \ {c &$$$\$$l t   ֈ\ {c &8=ADGIKLQVY]aefnqsvxz{Ŀ{wrmhc^Y  0  4  9  <  B  GH  J  L  N  P  R  XY  [  ]  `  b  e  mn  r  v  z  }                "efnqsvxz{TDpD$$$ $$l t   \ {c &ֶ׶ҹԹn|ĺҺԺzupkfa\  ?  A  C  E  G  J  ST  [  d  h  o  w  {                      "  $  '  +,#ֶ׶ҹԹn|ĺҺpv$ $$l t   \ {c &$$ҺԺ$&6<@D}$$l tO }B9!$$$e$$l tִO }B9!        $&6<@DHLPtv»ĻԻڻ޻  {vrmhc^Y                                                        "  *+  ="DHLPtv»ĻԻڻ޻  $$$l tO }B9!$$129<>@BDFXY`cegikm$$$l tO }B9!$$129<>@BDFXY`cegikm{vqlhc^Y        '  *  ,  .  0  2  5  =>  P  R  T  V  X  Z  ]  de  w  y  {  }              "-/0FGSTVWmnz{}~ɼʼ̼ͼ 67CDFGIPQefijklyz{|}~ýĽƽǽȽɽսֽٽڽ۽z|5mH j5U5 jUmH[μϼؼۼݼ߼$$$l tO }B9!$$μϼؼۼݼ߼    ),.0246HIPĿ{vqlgb^Y  tu                                                           "    ),.0246HIPk}Ƚ۽L$$$l tO }B9!$$Pk}Ƚ۽ܽݽz02.0\^t||wrmhc^ZW  h  j  l  n  p  r  t  z{                    GH        .  @  R  m#۽ܽݽz02.0\^tg#$$l t0%  $$$ve$$l tִO }B9!         0\^|  8:RTVX ./;<>?TUabdez{ "#89EFHI^_klmH5 jU jUj: UVmH[t| $(,048Z$$$$l t fbG %$$$ $(,048Z\hlptx|Ŀ{vqlgb]X                                  "  $  &  (  *  ,  23  D  F  H  J  L  N  P  V"Z\hlptx|$$$$$$l t fbG %!$&(*,.@AGJLNPRTfgmprtvxz{vrmhc^Y  F  H  J  M  ST  f  h  j  l  n  p  s  yz                                  "!$&(*,.@AGJLNPRTfgmprtvx$$$$l t fbG %$$xz$$$$l t fbG %$$  $%+.0{vqlhc^Y                                                "  $  '  -.  @  B  D"  $%+.02468JKQTVX$$$$l t fbG %$$02468JKQTVXZ\^pqwz|~Ŀ{vqlgb^Y  #$  6  8  :  <  >  @  C  IJ  \  ^  `  b  d  f  i  op                          "XZ\^pqwz|~$$$$l t fbG %$$lno)*,-BCOPRSghtuvw !"#$%235678EFHI5mH j5U5 jUmH] ./58:<>@BTĿ{vqlgb]X                                                              " ./58$$$$l t fbG %$$8:<>@BTU[]_acegxyސސސ$$$$l t fbG %$$$$TU[]_acegxy{wrmhc^Y              1  3  5  7  9  ;  =  CD  U  W  Y  [  ]  _  a  gh  y  {  }          "$7J]p0$$l t fbG %$$$$$7J]pqr4 |~B>T<½}zupkfpmr'(OMTnop                    'IJKXY[\]^jknopvd>@F6r8BpF.><,  V " !&$|%''(())**H* jCJ5>*>* j aUjh: UVmH jU5mH j5U5Rpqr4 |~Be$$l tִ fbG %        B>T<68prBDF,.>:<h68prBDF,.>:<,   V  "{vqlq%&ݱޱòشPQO WX˽̽ͽҿӿ (<,   V  "t#t#V'X'Z'\'^''()*z+,r-..4//001t6v666::;BBBDDEGGGG,MNtP¿xn  ؒ     !34ԡdb¥åp*t#V'X'Z'\'^''()*z+,r-..4//001t6v666::;BBhh*z+|+,,r-t-....4/6///v66,779\999BBDEGGGSS T`a&bgi~xx~~lH,.F24<>.0z 0JmH0J j0JUH*CJ5>* jTBBDDEGGGG,MNtPQSSSSS TT VVYY``a0 & FtPQSSSSS TT VVYY``aa&bcde ggjhiijk2l>nNophppquqqvrhtuuĿ|yvspmjg|G}@~~ksԀ\b,{g[sthgh    4  (aa&bcde ggjhiijk2l>nNophppquqqvrhtuuvw00duvw.y>zx{N}~l&H"fΉ"t ,.FHԏ֏{vqlg !-.f C36tjuuhvvwsxxy\zz{ ||'w.y>zx{N}~l&H"fΉ"t dh0d0 ,.FHԏ֏xz&`#$dhxz    rs  &`#$' 0@P/ =!"#$%DyK huber@mavef.vef.hryK 4mailto:huber@mavef.vef.hrDyK kusak@mavef.vef.hryK 4mailto:kusak@mavef.vef.hrn_Dd?#`aB  S A? 2^#RZ 5?[T^`!^#RZ 5?[TEp>АXz^x̽ \u]@EBX;H* ={EP9(ʽryBigEQp Cy!a !&2 kN<9E\oNewJ9 7: ͌?H6lAm{_s^?O^oڢ_Em{}3xF&ϾF[m~<s;K?ޟK&ϵuǢַMLw2MǽQ#Wkf|&^tg m+nh;͋%>~>,$C7|6Y4?}ϥO߯U}>^Z>׺k^8{q>5w?K[|mk]O:\6_g~gK^3:)Ozǣlڴ|am/}}k[a{ֱkk!zCڍZbomߟ}nS+#YU˓<>}Nqq[fc̰yz6]}^&[ zwU+yw{g>zk &1}Tty{s\}^^W3=g:]}^d_sMܯL|ue_+zW:W7U+B7r:'(YUVDΊ3]g"Ogώ~s<'ssN߃-'&zcj}g7zy֙;ugf>?<_Wgk߫$I%G_i~?Wf~ed67q|EUk1~՛c}?Y%5_gǽWcm~՛ci3߸ݖ{o7ǂ׮owO{Wػ07zҽ9Mޯz_wIUŏ]p|vGGUkgQ[)5֟c3XA|tw_ Wfeh{}E{0ٖ$D$ȎxӉd墋ҏڱ{lNQ|9L=3"}Rw+mIҤ~/]z ZB]/ꆔzk Ɣzsk(ꦔz o0uBԖsY浶(D[AmM30UD!)xkk,ꖔz51uBt+[Sꑍk*궔ڽvyDAݞRV2uBt;RjʕQugJXԼ֝" ]J ׺KDG /Q5uBPH{g2R3kE{@ݓRwOn^^Pԝ'׺WD!})u QږRc^kBt?SQk/m=i^kBRk= #6̼APuQvڙR; Z;E@=Rb^!h])uu{y]" àN)Zɺ" nPS*B5'|Nve#,<6gzsǭ)oxl֔AɗP׋zOwD`'֍"j^w]&5X;ED xkmQZ7zOw[D`'֭"j^w]65X;ud׺CD xk)u<ߵQZwzOw?zOwd׺GD xk+u<ߵQZD`'"j^w]kdz@D xkQZzOw"j^w]!5X;KD xk=,Gv#x@ЌW?S^T.jfQjӌlzӌlzӌlzӌlA]4#E4#E>4#E僠>4#EC>4#Eà>4#E#>4#E4#E壠>4#Ec>4#E>4#E>4#EP8fQ$O:fQO9fQ4O;fQ 8fQ,:fQ9fQ<;fQ/8fQ"/:fQ/9fQ2/;fQԥN3YT+N3YT N3~U6fVWkͺ'l3YWxJfd'l3YW/)eͺ'R6#uIPOmF6SJ)یl֕A=R٬+πz&l3YW )eͺ,gS6#uoR٬+ρz.l3YW|JfdS6#uP/mF6^P{S6#u%ͺR6#u T[JfddAeS6#uT{JfdĠ┲f]I@%)eͺ#l3YWR٬+: l3YWR٬+:0l3YWuPJfd όgi+ f\VR2%&یlTwmF6KJ&یl,&یlvPM,)1&یlTwmF6KJ&یl!l3YRd͒2TwmF6Kʁl3YRd͒r0S6#%^R,)ʔfIՙR,):$l3YRuӌl@4#%eaN3YRuӌlӌl#@4#%e8N3YRuӌlF8fI9 QN3YRF4#%hPG;fI91N3YRuӌfi%7lw[CFgF67A}yfCo9l(m=# ;gd|wl6͆}Pw3P~{F6e.s3P~{F6ʏ@yfC{F6ʏAyfC 8l(WyfC):l(?3=# ~Rl(fCԕ)e͆KPL)یl6_UJfdԯS6# 7~Rl(۔fC jsJfd\ꪔfC)e͆r kR6# ZPצmF6J Tgƚ  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FXD}rq}r Data WordDocument)ObjectPool v}rq}r_974057443 F@}r@}rOle CompObjlObjInfo  !"#$%' FQuattro Pro 7 Chart Embed SourceQuattroPro.Chart.79qOh+'0 `lx AdministratorAdministratorh6@PerfectOffice_MAIN& b*SummaryInformation( @PerfectOffice_OBJECTS,@}r@}r_974057320 F }r }rdM /3$ Arialʭf3$Arialʭf3$ Arialʭf3$ Arial CEʭf3@TMonth' 'D', 'YYYY Normal Comma Currency Percent Fixed DateHeading 1Heading 2 Total Comma0 Currency0 033@ R033@ 2033@ B033@ 033@ x033@ 033@ 033@ 0 33@ P033@ 0033@ 033@dHY!_d<  ? <Q$$  A   ?       wY@W swW H H X (p lwwwwwwwwgt?wwG!pQpvwwwwwwwgt?wwG!pQpvwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwgC _pxxpwwww, lwwgxxpwwww lwwwwwwww lwwwwwwwwwwwwwwwww lwwwwwwwG!pQpvwwwwwd2X,ww7!pQpvwwwwwwXpwwww o*?粚5dwwww lww wwwwwwww@wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwڂ*'""" "    $ $       Tq  d2X, X1Axis?  Ts  d2X, Y1Axis?   Tt  d2X, Y2Axis?  }j  d2X, 1PaneLeftWallRightWallBaseSeriesSeriesLabel?   Ym  d2X,  X1Title?  sYo  d2X,  Y1Title?  Yp  d2X,  Y2Title?  Tl  d2X, Legend?  }Z   Title? $ArialArial "]ZYChart2!_d<  ? Z0Q$$  A\   ?      wT@WIww( ( ( x (p l CEw@ww' XX ipwww@wwwG!pQpvwwwwwwwgt?wX X X H p l CEw@ww'Md~pjpwwwwwwwwwwwwwwwwwwHE _pxxpwwww, lw'x'xxpwwww lw'x'/Bpj Bpjpwwww lw'xwwwwwwwww,i!Broj nF'edatorawwwH pQp2Ttwx_j_jwwwwW!pQpvwI80hpww們_DwwX l CEwg_Xpw'=p/.|/ pO8PI XppG ,| o*?粚5dwwww lw'x @@@@@@@@@@@@@߀wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwڂ*'""" "                       $ $       Tq  ZD X1Axis?  Ts  E Y1Axis?   Tt  d2X, Y2Axis?  }j  _D 1PaneLeftWallRightWallBaseSeriesSeriesLabel?   Ym  d2X,  X1Title?  ;yYo  i!  Y1Title?  tyYp  d2X,  Y2Title? ~ yTl  wX Legend?  }Z   Title? $ArialArial "]Z  %&'( @@0d   $ Arialʭf$ Arialʭf  LB  %&'( @@0d   $ Arialʭf$ Arialʭf  B    ^ ddư> ?& Mb@?  #  f g i2  -./g 0d w@w6$u<7~7[\0                                         ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                                                                                                                                  aMjesecaSijeanjaVeljaaaOujakaTravanjaSvibajaLipanjaSrpanjaKolovoz aRujan aListopad aStudeni aProsinac aUkupno aVuk b b b b. b- b2 bA bN  b9  bB  b&  b/  b, aRis b b b b b b b b  b  b  b  b  baMedvjed b b b b b b b b  b  b  b  b  baagalj b b b b b b b b  b  b  b  b  b aPas b b b b b b b b  b  b  b  b  b aNepoznat b b b b b b b b  b  b  b  b  bGaUkupno b b b$ b8 b? b> bI bb  bE  bP  b+  b3  bSddCa Group14Group11R,FMh{qoh:  : V r6o@H@|Quattro Pro for Windows 7 FQuattro Pro 7 Chart Embed SourceQuattroPro.Chart.79qOh+'0 `lx AdministratorOle  CompObj  lObjInfo PerfectOffice_MAIN&>      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~dM(/3$ Arialʭf 3$Arialʭf 3$ Arialʭf 3$ Arial CEʭf 3@TMonth' 'D', 'YYYY Normal Comma Currency Percent Fixed DateHeading 1Heading 2 Total Comma0 Currency0 033@ R033@ 2033@ B033@ 033@ x033@ 033@ 033@ 0 33@ P033@ 0033@ 033@dHY!_d<  ? 4Q$$  A   ?       wY@W swW H H X (p lwwwwwwwwgt?wwG!pQpvwwwwwwwgt?wwG!pQpvwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwgC _pxxpwwww, lwwgxxpwwww lwwwwwwww lwwwwwwwwwwwwwwwww lwwwwwwwG!pQpvwwwwwd2X,ww7!pQpvwwwwwwXpwwww o*?粚5dwwww lww wwwwwwww@wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwڂ*'""" "    $ $       Tq  d2X, X1Axis?  Ts  d2X, Y1Axis?   Tt  d2X, Y2Axis?  }j  d2X, 1PaneLeftWallRightWallBaseSeriesSeriesLabel?   Ym  d2X,  X1Title?  +Yo  d2X,  Y1Title?  dYp  d2X,  Y2Title?  Tl  d2X, Legend?  }Z   Title? $ArialArial "]ZYChart2!_d<  ? o\Q$$  AA   ?      wT@WIww( ( ( x (p l CEw@ww'XHH i_pwww@wwwG!pQpvwwwwwwwgt?wX X X H p l CEw@ww'hZ`pwwwwwwwwwwwwwwwwwwHE _pxxpwwww, lw'x'xxpwwww lw'x'A`pA`pwwww lw'xwwwwwwwww11pwwww lw'x[[wwwwW!pQpvwI80hpwwԀ[wK+ l CEwg_Xpw'=p/.|/ pO8PI XppG ,| o*?粚5dwwww lw'x @@@@@@@@@@@@@߀wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwڂ*'""" "    X                   $ $       Tq    X1Axis?  Ts  uD Y1Axis?   Tt  d2X, Y2Axis?  }j  [ 1PaneLeftWallRightWallBaseSeriesSeriesLabel?   Ym  d2X,  X1Title?  ;Yo  d2X,  Y1Title?  tYp  d2X,  Y2Title? ~ Tl  K+ Legend?  }Z  % Title? $ArialArial "]ZYChart1!_d<  ? Z lQ$$  A~   ?      wD@WIww( ( ( x (p lw'tww€wwwWItwwW H X H (p lwwwwwwwGpY@W swpG( pQpvw@ww' ]zPbpwwwwwwwwwwwwwwwwww dZ'@xx_^6Gst napadBVm danawwwh pQp2Ttwx7 7 wwwwg!pQpvww5%5%wwwwW!pQpvwwwwwwwwwwGJ)! J $apada pr^FF&vwww l CEwJ8`u 6u 6pwwww lw'xww @u]pw (H =jp|vH pQp2Ttwxghpw@.Ϗ7p<  wG ,p L*`*``۞sYAqwww'!pQpvw'"x  X`8  X`8  X`8 X`8 X`8  X`8 X`8 X`8 X`8 X`8 X`8IX`8X`8  X`8AX`8 X`8@O_XkkkkHGGGOGxwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwww7ڂ*'""" "  (   (  (  (  (  (  ( $ $       Tq  % X1Axis?  Ts   Y1Axis?   Tt  d2X, Y2Axis?  }j  [ 1PaneLeftWallRightWallBaseSeriesSeriesLabel?   Ym  d2X,  X1Title?  7Yo    Y1Title?  7Yp  d2X,  Y2Title?  -8Tl  i Legend?  }Z  F Title?  Uestalost napada tijekom danaArial CE Arial "]Z  %&'( @@0d  r ,$ Arialʭf $ Arialʭf   LB  %&'( @@0d   <$ Arialʭf $ Arialʭf   B    ^ ddư> ?& Mb@?  #  f g i2  -./g 0d w@w6$u<7~d7[\0(((((((                                  ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                                                                                                                                  aMjesecaSijeanjaVeljaaaOujakaTravanjaSvibajaLipanjaSrpanjaKolovoz aRujan aListopad aStudeni aProsinac aUkupno ` `aSat napadaa'00-01a'01-02a'02-03a'03-04a'04-05a'05-06a'06-07a'07-08a'08-09a'09-10a'10-11a'11-12a'12-13a'13-14a'14-15 a'15-16!a'16-17"a'17-18#a'18-19$a'19-20%a'20-21&a'21-22'a'22-23(a'23-24 aVuk b b b b. b- b2 bA bN  b9  bB  b&  b/  b, ` ` aVuk b b b b b b b b b b b b b b b  b% !b "b #b $b %b &b 'b (b aRis b b b b b b b b  b  b  b  b  b ` ` aRis b b b b b b b b b b b b b b b  b !b "b #b $b %b &b 'b (baMedvjed b b b b b b b b  b  b  b  b  b ` `aMedvjed b b b b b b b b b b b b b b b  b !b "b #b $b %b &b 'b (baagalj b b b b b b b b  b  b  b  b  b ` `aagalj b b b b b b b b b b b b b b b  b !b "b #b $b %b &b 'b (b aPas b b b b b b b b  b  b  b  b  b ` ` aPas b b b b b b b b b b b b b b b  b !b "b #b $b %b &b 'b (baNepoznat b b b b b b b b  b  b  b  b  bG ` `aNepoznat b b b b b b b b b b b b b b b  b !b "b #b $b %b &b 'b (baUkupno b b b$ b8 b? b> bI bb  bE  bP  b+  b3  bSdda Group14Group11R,FM8<{qo8    SummaryInformation( @PerfectOffice_OBJECTS, }r }r1Table!DSummaryInformation(RAdministrator4@6o@{Quattro Pro for Windows 7\T Oh+'0 ,8 T ` lx6DRAVNA UPRAVA ZA ZATITU PRIRODNE I KULTURNE BATINEDRAJasminka Radovic ZAasm Normal.dotd Djuro Huber2urMicrosoft Word 8`?D#>3YV> )eͲ9PK)یlσ|Jfd|R6#e勠R,+_fY2/mF6ʥ.M)یlJJfd|WS6#ekR,+UPՔfY_WJfd|S6#e@WJfdtN)یloFJfd|7S6#e[R,+픲fY樂mF6wA}7l3YV{)eͲ}PO)یlAJfd\겔fY!mF6ʏ@(l3YV.uyJfdԏS6#e'~7od&^3mfdD R$omF6IDw;)eMQ]nJfdDR$倫mF6ID)eMQ|^_R$?mF6IDG)eMQ|9^_R$?mF6IDO')eMQ|^_R$?럦mF6IDg)eMQsyJfdDR$W)eMQKeJfdD R$ſ_mF6IDo7)eMQ[mJfdDo)eMQ|^_R$W)eMQ| ^_R$)eMQ\ZJfdDw׎ωǴUm >3YQƁi*$rŠ.vI"l%i*$rA}y&\!PrI"|ԇl%i*$rITy&\QPuI"| ǜl%qi*$r'@}y&\r Kl%Ii*$rɧ@}y&\iPvI"|TymF6Iςj>O&\9P)$K><6#$r@5fdD."یl%_|bMˠSl3I"\ <6#$rW@5fdD.*یl%_|bM 3YU=YU YU}YU.ulVzlVlVlVlVlVlV lVlVlVlVOlVK@]|o*U哠>|o*US>|o*UӠ>|o*U3>|o*U峠>|o*Us>|o*U>|o*U |o*U勠|o*UK|o*Uˠ|o*URP:ߛfU 8ߛfU*:ߛfUe}f)qhǽmy徶όlm9OS+yf^j4ͼlv8OS+zyf^ j4ͼl]v9OS+zyf^ j4ͼGPtW4ͼ'PrW4ͼgPvWT6csWz@8OS+zyf^j4ͼPqW4ͼ$'l敧@=üD(*RoX6gL5)es6 dPSꑯY6gL5%v_jٜ͂2ԔEliY6gL5=v|ڲ9 TWJmdy.^6es6 NH{?bٜ͂2̔в9DP'[6gꤔ=,(':9nes6 ,PR -YPfR7cy" QT!\`ٜ͂2Ԝ|lolfAj^J]wes6 |PSwg[6g, l%lEd]kBgŲ~[gstfMkF6kXP^3YSƁ͚2׌l֔ fdL5#5%kF6k$P^3YS&͚2׌l֔fdL5#5e:(٬)]fd5#5P^3YSf͚r"(٬)'͚r2(٬)@yfM kF6kJ׌l֔9fd5#5e(٬)AyfMYkF6kBP^3YS͚ߌ~[`Ʃm3rb2D,*':iF6ɠNv͢2 ,,*Av͢RUp͢2,*sAu͢2<,*Aw͢,* A-t͢",*A-v͢,*KA-u͢ 2,*A-w͢ ,*+At͢r Sfd T,*:iF6*PfdiF6JTiF6PkfdiF6:PfdiF6Pfdliƍ~[`+qʉɕn3YWN5#udP^3YWfͺ2׌l֕(٬+s@yf] kF6gdL}fC͆}fC͆29# e (sF6TPl6il(Ay3P@y3Pf>gd͆29# DPl6@y3PN}fC͆29# ͆29# e.(sF6gd,}fCY ouxz̤=Me{fY94Ͳ2 4Ͳ24ͲR=Me=Me=Me=Me=Me,=Me,=Me,=Me,=Me,=Me,=Me,=Me,=Me=Me=Me{fY94Ͳr(i*ee(i*ee5(i*e{fYY{fYY {fYY{fYY{fY{fYJ{:f܁̉$'MQ|2($ų@y&( kF6IDq׌l9fdD5#$x($Ay&(^kF6IDBP^3I"MQ׌l%fdD/5#$x($Ay&(^kF6IDJP^3I"O5#$TP^3I"O5#$x($ūAy&(.MQ׌lⵠfdD5#$x=($@y&(oFkA09褢{OS٬(c@yOS٬(cAyOS٬(@yOS٬(AyOS٬(@yOS٬(AyOS٬(yPT6+$PT6+dPT6+PT6+TPT6+4PT6+tPT6+J(i*e(i*PT6+LPT6+ʉlV@yOS٬('򞦲YQf򞦲YQf򞦲YQ lV9lVlVylVlVlVlVElVŠ~[`Ƨqs s|یl%c@y&\2׌l%@y&\2׌l%@y&\2׌l%yP^3I"L5#$rdP^3I"L5#$rTP^3I"L5#$rtP^3I"tMd($KN5#$rLP^3I"kF6I䒓@y&\r2($KfMd6($K fdD.kF6I䒹fdD.kF6IfdD.YkF6I䒅fdD.YkF6IŠfz3n浪rb)񞦲YUN=Me {fU{fU {fU)򞦲YU򞦲YU򞦲YU򞦲YU򞦲YU򞦲YU򞦲YU򞦲YU򞦲YU򞦲YU򞦲YU򞦲YU򞦲YUV򞦲YUV򞦲YUN=Me {fU9 4ͪ 4ͪ4ͪR=Me=Me=Me=Me=Mel=Mel?Mz3혙^3WN5#ydP^3Wfͼ2׌l(+s@yf^ kF6daok]C;w[!SlfAYZ"#o^(D@^{uBTrhmoQVj,(j)" ѩZl~es6 iZl~(Z(D@|JD!Z 7[E"_ooE5Zl~FD!Z 濳lfAY[DZl~es6 P-6t{ZD6߷曃n3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3͚݇׌l֔fd,5#5e9(٬)+@yfMY kF6k)fd kF6kifd5#5e5(٬)EP^3YSր͚׌l֔ufd5#5e(٬)A͸oy8mtRTO4#Ee 1N3YTƂ4#EeqN3YTƃ4#Ee N3YT&4#E%*4#EeIN3YT&4#Ee )N3YT4#EeiN3YT4#E Tӌlf8fQ9 N3YTc9inmnmnmnmnmnmnmnmnmnmnmnmnmƾ>3.z3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3^M3 qIvfRRNLdfdkF6Kɠfd5#%e6(,)P^3YR͒2׌lyfd5#%e(,) AyfIYkF6KbP^3YR͒׌lefd,5#%e(,)+AyfI9׌lSAyfI9 ׌lUfd5#%kF6KP^3YRւ͒׌lfdl5#%e#(i^}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}!}fd,5# e)(l(@yfCYkF6 P^3PV͆r (l(͆r(l(@yfCY kF6J׌l65fd5# e(l(AyfCkF6FP~3C|3>:)+'{3YVƀ>gd}fYͲ29#ee(sF6DPl<(sF6$Plɠ,+S@y3YV>gdL}fYͲͲ29#ePlXz3vm3vm3vm3vm3vm3vm3vm3vm3vm3vm3vm3vm3vm3mq 1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1jqP^}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}Hی}!}fd,5#e)(٬(@yfEYkF6+ P^3YQV͊r (٬(͊r(٬(@yfEY kF6+J׌lV5fd5#e(٬(AyfEkF6+FP~3C|3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3݇Md ($KMd($KMd($KVMP^3I" kF6I@y&\ ׌l%Ay&\R5#$rP^3I"5#$r:P^3I"5#$rP^3I"l7=7cp4cp4cp4cp4cp4cp4cp4cp4֫i֫i֫i֫iMWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌWӌ:f nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nf nfԭ̓wo{uT2ۗ&{/g$I\|I2*1#zzc^z^z}À^C[kq@[kj@[+M^6m.mmNmNmmmvhmk^3϶^3\Τt#>3YSuӌl֔@4#5eaN3YSuӌl֔ӌl֔#@4#5e8N3YSuӌl֔F8fM9 QN3YSF4#5hPG;fM91N3YSuӌl֔QF9fM9qN3YSF4#5xP;fMjӌl֔:fMjӌl֔;fMjӌl֔&:fMɃ;fMjӌl֔ɠ&;fMjӌl֔:fMjӌl֔頦;8]:fOE|fd7l3YT2TgF6J*r͢iF6JTiF6J;WfdĠb,* iF6J,*C@ q͢rfd 5iF6ʁt͢rfd `,* ,*J,*:fd,*:iF6as͢2 0,*:iF6JTiF6p͢2p,*G:iF6P#fd(,*#At͢r4f<:nC[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[C[su0zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz8[a-IC9>ْ=iF6Pcfd5iF68Pfd5iF6PfdL5iF6JTiF6$PfdL5iF6PSfdL5iF64PӜfdL5iF6J.l(3@p͆rfdprӌfیfیfیfیfیfیfیfیfیfیfیfیfی}w}f\,{z 3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3!m3݇t-D2K@y,+KAy,+@y,+Ay,++@y,++Ay,+3YVNgd{fYY{fYY {fY)3YVր3YVւ3YVց3YVփ3YV63YV63C|3h.b;߁&(wI"ouCJfdDƔ&( M)eMQԖ&( jkJfdD 攲&(-)eMQ|+[S6#$6PmF6IDnO)یl;@ݑR$w3l3I"uWJfdD &(?mF6IDqT=l3I"uOJfdD ޔ&(})eMQ Զ&()eMQ&(~)eMQԎ&(~ԃ)eMQΔ&(~C)eMQ Ԯ&(~)eMQgݲW߭09褢{OS٬(c@yOS٬(cAyOS٬(@yOS٬(AyOS٬(@yOS٬(AyOS٬(yPT6+$PT6+dPT6+PT6+TPT6+4PT6+tPT6+J(i*e(i*PT6+ w,fیfیfیfیfیfیfیfیfیfیfیfیfی}w}f\,{z 3>?l% P =#$rcs3I"q3I"<q=#$rP{l%=#$rp3I"< I=#$rSr3I"<|fdD.yq3I"_l%ςzy&\7Ps3I"<9=#$rw3I"ߝl%/zy&\^=#$rI$K"Pӌl%mڜfdD.ɂ:&\Q$KbPӌl% iF6IPN3I" 5iF6I@4#$rPPCfdD.9ԁN3^}^ÌΤlJfU9;٬*~?Ue(wYUN6J;٬*G~?Ue8(wYUN6PglVfU9;٬*ǀ~?UXPgN6qfU lVAyӟͪ2;٬*cAyӟͪ2;٬*Ayӟͪ2;٬*AyӟͪN6$PgLN6PgLN64PgLNګ`qh$ 𞦲Wƀ򞦲WƂ򞦲WƁ򞦲Wƃ򞦲W&򞦲W&򞦲W򠼧lIlɠl)l敩lil頼l.PT6 PT6 lXzOSCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶ6̸XM͟csuTrE4#6*xCx[=ȅ$$Y^W[yo~ GDIA9$ky+fA9T}Ư20PϘ:LD!>)ZDA>a^p(>wyBtZG(DA6k Qzy#EZs15BD!: T}nZG(D#A25RD!:T}NZG(Dǀja^XPk+#z-m35JD!:T}济QFjϭ->nZNj(Dc@i^kB4T}Ɗ(D@j^kB4T}Ƌ(D@n15AD!>FZEw&(DS@^k^kB4T}浦(D@n65MD!K{WCCCCCCCCCCCCCCfM4#5eN3YSNuӌl֔f:fM9ԉN3YSNuӌl֔A4#5eYN3YSf4#54#5e9N3YS悚4#5eyN3YS惚4#5eN3YSZ4#5eEN3YSC|3m3m3m3m3m3m3m3m3m3m3m3m3]z͢r (=#EXP{F6(P{F6qlѠlAy,*c@y,*cAy,*@y,*Ay,*@y,*Ay,*yP{F6$P{F6dP{F6P{F6TP{F64P{F6tP{}ƃo+q]'힖Zfd ޖZfd꾖Zfdl٬+٬+Amoy?eF6hy?eF6P;ZOkͺ [OkͺΖZfd<ꡖZfd٬+z٬+Any?eF6A٬+z٬+Zfd< іZfdԟ[Okͺhy?eF6cf]|omF6㠚f]xیl֕j76#u Pfd< xیl֕@5oͺ4{m3YW|omF6_A5oͺ,g߃r^f\%xIkF6KʽfdkF6K6P^3YR5#%e;(,)͒׌lAyfI kF6KCfd5#%aP^3YRv͒GP^3YR5#%Ofd< kF6KʟAyfIi͒(,)=fd<kF6KP^3YRkF6Kfd< kF6KSfd< kF6K3fd׌lgAH{WwRCs%gl( P l(ziF6Jl(ziF6P{fd_fd< l(OziF6Sr͆4fd<l(Wl(ςziF6@iF6ss͆gd Ͳ29#e(Pl,+G>gdͲr,(sF6(Pl@y3YVF>gdͲ29#ee,(sF68Pl,+@y3YV&>gdAy3YV&>gdL}fYͲ29#ee(sF6tP猴zq>n3$;fdD kF6IDafdD5#$pP^3I"sfdDkF6IDpP^3I"5#$x($GMQ<׌lAy&(>׌lcAy&(kF6IDqfdD5#$xP^3I"ǀMQ<׌lqfdD5#$x($Ay&(΃MQ< ׌lɠfdDO5#$x*($@y&(oFlzxNӲe͊^i*%Ӳe͊fdjs͊u͊A٬(1iF6+J*q͊iF6+PCfd٬(CA u͊r fd ٬(:iF6++@iF6++AiF6+J'N٬(:iF6+ʡu͊rÜfd 5iF6+w͊s͊r#fd 5iF6+ʑt͊2٬(G:iF6+HP#fd hNh5q=ӱ8l%M>PwI"l}$raD.6I@y߁& ܝMAPwI"}$rCaD.6I䒇Ay߁&\8l%}$r#aD.(;p$onmnmnmnmnmnmnmnmnmnmnmnmnmƾ>3>+{W7%3rb)i;%-3YUNwJZfd d=#UeY{F6lPlVͪ2=#Ue.{F65fM6o7fd|wFM3YS g٬)Qӌl֔~٨iF6k@l4#52P5fdFM3YS~Gg٬)l4#5Ǡ~|6j͚P?i>5fMg٬)?Qӌl֔Y٨iF6kAl4#5~|6j͚r%+FM3YS~ g٬)Qӌl֔_u٨iF6ko@l4#5巠~|6j͚Qӌl֔@]|6j͚r5FM3YSu5~[`ƩmETgF6w͢rfdF,*7iF6P[fdliF6͠nv͢r [fd V,*iF6nw͢r;fd N,*wiF6ݠv͢Pp͢RUw͢r{fd ^,*iF66Pۜfd~,*Amw͢fdiF6ʃt͢N,*ziF6.Pfd< a,*Avq 1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1j1jqP^K%x 3#%M4#%͠4#%-4#%{fY4Ͳr(i*ee(i*e~PT6vPT6llAyOS,+;AyOS,+򞦲YVv򞦲YV=Me=Me4Ͳ(i*eOlGAyOS,+=Me4@yOS,+򞦲YVz@yOS,+򞦲YV򞦲YV{fYy4Ͳ$(i*e)PT6Ӡlg@yOS,+=Me< J{:fQxGsMQ/iF6IDkAiF6IDW$wMQoiF6IDpMQ|&3fdD;wMQ\UrMQ|fdDfdDpMQzPwMQPopMQ|6fdDfdD$:iF6ID@iF6IDAiF6ID[@iF6IDysMQiF6IDwMQVPouMQ6PosMQ| fdD۝fdDAfdD;fdD;f| ~4#g~4#~4#~4#JPW:fE%_:fE_9fE5_;fE 8fE-:fE jӌlV@]4#jPW;fE5N3YQuӌlVӌlV߁ӌlV ;fEuN3YQ~N3YQuӌlV@4#FP7:fE MN3YQ4#e+N3YQnuӌlV[@4#VP:fE mN3YQnuӌlV;@4~[`>m>m>m>m>m>m>m>m>m>m>m>m>mƾ>3I" ߜfdD.ysN3I"<y$KN3I"$K4#$rIwI"D"wI"js~?$rITl%ڝ&\&\J&\l%C@ q~?$rp~?$rPPC&\r ()oy͸ ٬*{AuͪI6%-?iF6J1fUifddA ٬*\tnYUbP-?iF6J1fUfd fd1fU 1fU9Tbͪr4#U`P-?iF6+@ ٬*fdtjAL3YUfd P٬*:iF60PÜfdp٬*9P9٬*G:iF6pPÝfd H٬*#@pͪrfd5iF6Ѡ? qhGgWIvx+ñW]c3 ]c3ʻf^tx+GñWñW]c3]c3ʻf^ ʻf^9wͼr (:yXPu86(Pu86qplXzBͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶCͶ68]omf^ZG޽{oz_/GJ\o(_^l[4zgy%2Л{oGz}OFs&3ygϻFm쾯ʎKj?aFˏxWmEno/ߑj_ձUqRwkREl@R .hF=UjNJ=syؚ jnJ=uؚj^J=7ך'bkf>)笳k5Ԃ9 Z Dl,0}y"fZR5ؚY jqJ=qy"fZR׮5DRPKSjתU浖ؚYjYJ\Ҽ2[3A-OKZ.bkf)}BZ+Dlͬ2͝k^kS@RΚe^[3:53g:UiNKO7uUVԝ'Z%bkf5)u Vؚ)*ԭcƘ*ؚYjMJ;])~e.TPM4frߧ~gKYɦRVj}w6"ǘ~gKYQRւj}w6u~n.e=߇~gKNlv)A5~w6Wj}w6Wj;s*sn`$0`wFEhh `0D(0AR[]gp8v` u2jyfT}'{jG\%g5Nm˹HJs[o'vцb]v~LuP9f}6c=oqV^ݬ^*}FgP72`=oqAݬA*CFg P65 Be(nQܬQ*cFgP72a=oqIY Tbm?Κ2m7kʌQlY3 TfbvfAv~5Be(+7kʂQlY TbpA,v~BEb?wJ(S7 Be(7kʊQlY+ TVb?vVAbm?jPY3ݓGzz2MW:Onj}&' Ghr{T7Ens{ڌ&?g(r_fEn/49D Fܞ6#f(r{Y b4~s{ڌ!&?g a(r=i3bF"5"Qw<͈3^hsƍ"ܞ6#f(r{Y b4~s{ڌ)&?gMa(rUi3bf"5"YW<͈3^hs"_ܞ6#f(r{Y bX4~s{ڌ%&?g-A"oxnO4^hsVD FO{nOb1En?=mFL(r{Y-1U^w}OϭvG]'bN՗WٷADvenvm}ޛOkܼ]<~xWuRIoDd;#B  S A? 2Q`['?~ Љ b`!ȉQ`['?~ dnli>?Xxy[ՙu{ 45YXfD;dJ&3bEel@R (!{Ph/Xmn6c NP* IT sN#YﵤbN9u.6:6ؘY1 puK|ӟty|cszz ɫCrWۻЄߍWxL/޼Z^s5"u/to=ӽ;]4GN{7V|,̋N+\4[3sϟ;}~Y6|c/;˗ ^OcNlşlw8md%0~NIo~uOXsxqY7turdo}6ȬSwϵ~ZgEiY|zdoȬofg ag6:mҪC-?>X7t sw5׼q=ÿ́xCXoo+; .jvF~ fg6o ﰱj5o :Cc]x6;͌>Qz6~/_t~:X{t^Ǻ*lv~:iZ~39s~;tt>w~:{iZ:?=X^Ogx:U9t7go3s|Ǚt^sk<ƪuӹލuUt^5Nc@kw4Yx^0ݾzF3K]Ү]Sw{_b|/ &/_07x僛W|Kykjnÿ_]oH]CXx ZdF듉R}׽҅W k6*lDuTb_ ȥ*lDuR}  n U*lDu>|^? O^#w^赎TGc_{^'DWa#z=;UxBl^赎4x*x^'D' ki/5(^'D{Ox6:@jQ*-7X1x?]gOqoq<]imMҵ#$?sqH~oңSY+d] Vir-3Q-VIF릦KκIF EκYFڭi48uJiWUnZ9묲[kUӪOu*i ]gvk`iZdZ##Z۴~OvVFڭi=wNF_CXYeXpYdFX֣]gmv`mjZR6H[`Ҵ>Ԯnvºi=x]g*#6ܴ?6H-4{ήH6=DY[e6Xۚ:kk{Ӻk̘Hv4;-yiΦn6kkWӊXfEς}wQǹFW}_[n7֋]%Wv#z'A2 m=ź[F큵m[GF랮m:yw/{۶uYȻ`׵[g'#u۶n7~yud݃lf=(#P׶n{mۺݬe䱓YtkY{e]Vm[Uw`֭ȻmvȻG`=ҵ[g="#h۶n7QyǺudof=.#D׶n{֓mۺݬ'eS֭wOzm[{3]ۺu32sM0s_QVv;ɊR}7=*ɨ`o\n7&#[g,qnݬ2*GM*˨`o\n7k vӭV˨`o\n7k vӭʨ`o\n7k vӭ˨`o\n7k vӭ6ʨ`o\n7k vӭnQ޸a7n֭2*GM,qnݬ-2*GM*qnݬm2*GM.qnݬ2*GM)t١/O{=lc?s`cg1H9ֹ~1:"=|XY\c? &YL5"=BXYL5"=f2~1S`M1H kEzLV"=fi~1aM7HkEzLX3,cfeg3lc?9Y̅5"=fy~1<}0*($3Xk[?(ka lL2.3Ɍ$3X[?(am lL2l)3Ɍr [[?(º53Ɍ$3X[[?([am lL2l-3Ɍ$3X;[?(;a lL2삵+3Ɍr[?(ú=3Ɍr;[?(wº33Ɍr[?(X$3nX[?Vx~ʻ (([?,(aM43ɂr! LL5$ dXLL5$ TXSLdaeLL5$ tXӍL̀5$ LX3L̂5$ lXĹ5$ \XsL̃5$ Ac?,(a73ɂc?,(9X9c?,( a-43ɂrL,$ bXXza-;N bgU]dUy7w~&YU=IVzogU8X~&YU}IV$ogUxX~&YUNuogUDX'~&YUNuogUeqIVadU9)IVSadU9 iIVadUkogU Xg~&YURRIV3adUy?~&YU`~&YUa~Wn9 |%|fw$$i$vz~&I#˳3I 6Xy~&I#v$i$;`$';=[?ugg4~Vų3I 7ݞIHwú۳3I =IHdz3I ^Xz~&I#>$i$a$<[?gg4ClLFÞIH{alLF-xz~&I#ϳ3I ?C~NxYU/dV9뀱If`fgYagYuXdV9렱IfFlL28Xθ&UlL2|֧IalL2gg)%+lL2 \gg)lQ=n3͖x>l'Q=i3͖x S>lQ=m3͖x3>lgQ=k3͖hjL%C4[yTϛL%^@4[ET/L%^B4[_>lߘL%-k3͖{To3͖w4[G~d3͖꒹ϗS,gKTRQgKk3ͥuTR*Ls)ʽ?\Dޟi.or4Kܽ?\Fޟi.r4wQgK{3ͥȠr4QgK3ͥCTR*Ls)Ρr4QgK'3ͥSTR*Ls)ƧϙLķ3͜L3'>̉4s6TL3'nGu4s<>̉4sTwL3'{>̉;Qi3͜>L3'Bu4s~`3͜L3'~>̉Qm3͜=>̉4s_>̉Cw>̉_L3'e3͜ս>̉Pg}5y\>{oXe3ͪYz4ATfU@ߊf[|}Ͷ~+m1*V4TS>7HKg,T4YQLEz4YWQLEg,k}"Hg,}"Hg,[}"H]A3MAmT>dZ}"Hg,Ի}"Hg,UT>dr& >*wiRr& !*wiRr& 1*wiR8}Φ:aAtl}7͂D徿fAPY[w,>*4 bn1@徿fArM w,]Tin1F徿fADw, *4 bn}7͂rM PYw,*4 nq}7͂8A徿fAQY1*ls3_M܃ƙw*qWןϚڿ__33f^lZ9 y1@r3f^Z9^Zw̋!3ugͼEr= #T+g y1Fr= 3ugͼZ9[w̋=T+g߭;h>3ugͼZ9Zw̋T+g yqj mD3/fVΠo;h3k yqj 3f^Z9 sT+gqךoĨ3z_#Ϸskj3͚D3͚rfMlrfMQL&QL&}Y;}YCT>Ӭ]T>Ӭ*wi4k"B3͚rfMrfMrfMLQL&PL&QL&f}YG}YǨ}Y'}YsT>Ӭ[Oa/s;^fGlrfGPL#PL#}ۨ}T>T>!*wiv.*wiv4;bgrfGLPL#PL#QL#}}}3T>#T>cT>T>9*wivDgnSO醟,3A6Q,3Az} [} }T>LmT>L*we&*we&2d2dg 2FP,3A&} {} } ST>LT>LCT>L*we&*we&1*we& *we&2$F37S[E oIL(6QL(z}Y[}Y}T>,mT>,*wi*wi4b4bgE1F3͢PL(&}Y{}Y}YST>,T>,CT>,*wi*wi1*wi *wi4"F37Ͽ&y|n]t>ӬMT>Ӭ*wi*wiE4b4bgugu1D3ͺE3ͺrf]QL."T>Ӭ *wi*wi>*wi444bguqguqguqgu1G3ͺQ = |-0kK>ӌDUgx>ӌ+^1f$^E4#qesiF5TL3zgx>ӌě4f$B4#qsiFmToL3-T-siFTL3zgx{>ӌUTW}kL3zg>ӌć>4f$>B4#1}OP v v?n}"lr4Y*LE:BޟiH}T&tʽ?d3M`{" Qg,.*LE:r4Y1*LE:Pg,{"r4Y}T&t0EޟiH3M{"Pg,*LE:8FޟiH'3M`ʽ?dbT)s>rXy3͒ L$>,4K먾n3͒oL$>,o4Kb3͒6oL$;>,Pf3͒>,ΛL$>,;Pa3͒L$Du4Ko3͒ ]>,4Kj3͒!L$Fu4KT|64}? RX 4}A!^F>ߠrolWQ7h6eT *͆x|fC}A!D>ߠorol+4mT B>ߠrolwQ7h6{4**͆}A!G>ߠrolQ7h6G4cT *7v <ݰ7hb|f,z4c}A3}T F>ߠ*XroЌ|f,vQ7hb}A3cT P7hb}A3{4c}A3ST 8@>ߠCT roЌ*XroЌ *XQ7h"F?vNaSsҽ?ܝfFt43w{;'3͌9ޟifIL3#pwNgsҽ?ܝfFt43w{;'3͌9ޟifIL3#pwNgsҽ?ܝfFt43w{;'3͌9ޟifIL3#pwNg * M}7aNXݰt4b{Y=TfYlr4ˢʽ?,mTfY Pgeʽ?,!*L,vQge1Bޟi{Y*L,&3ͲCޟi>*L,3Ͳ8@ޟi!*L,f3Ͳ8Bޟi1*L,NPge1GޟiEʿ?sCu|nStú4b4gMgMG3ͦF3ͦrfSrfS QL)vQL)F}cT>l4bgMgMgM1E3ͦ8@3ͦ8D3ͦrfSrfSrfSrfSQL)bT>sC맰>w!ad3ͅD3ͅrBlrBQLs!QLs!};}CT>\]T>\*wi.4"B3ͅrBrBrBLQLs!PLs!QLs!f}G}Ǩ}'}sT>\9v¬gYgYC3ͬB3ͬrfVlrfV PL3+vPL3+}}#T>̊1*wifEgY1A3ͬC3ͬG3ͬrfVrfVrfVPL3+PL3+QL3+NPL3+}1*Ͽ&s [ݰd3͊D3͊rfElrfEQL"QL"}Y;}YCT>Ӭ]T>Ӭ*wiV4+"B3͊rfErfErfELQL"PL"QL"f}YG}YǨ}Y'}YsT>Ӭ)sݰa3͖D3͖rfKlrfKQL%QL%};}CT>l]T>l*wi4["B3͖rfKrfKrfKLQL%PL%QL%f}G}Ǩ}'}sT>l)s].4>\MT>\*wi.*wi.E4b4bgKgK1D3ͥE3ͥrRQLs)"T>\ *wi.*wi.>*wi.444bgKqgKqgKqgK1G3ͥw)sl'̉n93͜D3͜rfNlrfNQL3'QL3'};}CT>̉]T>̉*wi4s"B3͜rfNrfNrfNLQL3'PL3'QL3'f}G}Ǩ}'}sT>̉߁{ϭnXfUlrfUPL*PL*}Yۨ}YT>ӬT>Ӭ!*wiV.*wiV4bgUrfULPL*PL*QL*}Y}Y}Y3T>Ӭ#T>ӬcT>ӬT>Ӭ9*wiVEgnhmnشf[lrf[PL-PL-}ۨ}T>lT>l!*wi.*wi4bgmrf[LPL-PL-QL-}}}3T>l#T>lcT>lT>l9*wiEgnhy R.}"Hmr& C3MAj 4Y>*wiRۨ}"H PLEA3MAjg,.*wiR#T>dƨ}"HE}"HMPLEC3MAj4Y)*wiR}"Hr& 5C3MA4YcT>dNPLEr& 8}s fS>,MT>,*wi*wiD4 b4 bgg1D3͂E3͂rfAQL "T>, *wi*wi>*wi4 4 4 bgqgqgqg1G3͂Q ͦ~>?_=g_nwgg~ g~zOgjc|b@o=.1Br@ ^ K_fT-;S7ΐ8CR?3ǿ /:mt¼V߁?םA4b?֝A4j Z;h3迯;hE֝A4b_םA4bj Z;h3迬;hםA4b֝A4bj y1Fr;hEj ;h4]w̋=T+gdD3/QAugͼZ9 yqj ;h!3 3T+gPoD3/PAugͼ8Frugͼ8ArugͼZ9\E~#FAs`ܚ膷L&6QL&z}Y[}Y}T>ӬmT>Ӭ*wi*wi4kb4kbg51F3͚PL&&}Y{}Y}YST>ӬT>ӬCT>Ӭ*wi*wi1*wi *wi4k"F37S܎膗}}=T>-T>>*wiv6*wiv4;b4;bgg1B3͎rfGD}T>=T>}T>)*wiv*wiv!*wiv 4;4;4;4;bgzS|n*A>}72&z}72&P,odLQ,odLlrY&ȘrY&ȘAL11DL1g|#cbg|#cbg|BP,odLLP,odLrY&ȘGL11EL1qg|#c2F 2F*we򍌉cT>'}72&}72&bT>sC?=}[𖄻4b4gEgEG3͢F3͢rfQrfQ QL(vQL(F}YcT>,4bgEgEgE1E3͢8@3͢8D3͢rfQrfQrfQrfQQL(bT>sCo;po>E7Ӭ]T>Ӭ*wi4"B3ͺrf]rf]rf]LQL.PL.QL.f}YG}YǨ}Y'}YsT>Ӭ}MT>ӌD4#grf$QL3T>ӌ*wiFbgE3HPL3cT>ӌDgrf$PL3})*wiF4#qgrf$PL3Ǩ}T>ӌ4#z3|n: 3{iH}"PLE:B3M頏g,6*wiHT>dvPLE:r&tg,4Y1*wiH*wiHT>dPLE:G3M`g,*wiH}"PLE:8B3M4YT>d}"Ĩ}~v D7>,MT>,*wi*wiD4Kb4Kbg%g%1D3͒E3͒rfIQL$"T>, *wi*wi>*wi4K4K4Kbg%qg%qg%qg%1G3͒Q 7k܆5{i6&*wi6D4b 4g g 1@3͆A3͆rfCrfCPL!ƨ}*wi64b4b4bg qg qg 1C3͆8B3͆8F3͆8A3͆rfCĨ}Na;XtÎ4cgrf,PL3}T>ӌ6*wibgA3X QL3}*wibgPL3T>ӌ*wib4c1E3Xrf,QL33T>ӌ*wi4cqgrf,bT>sC;ϩd'lsgmNL3#Iwif93͌6'}椻43ۜtfF`>lsgmNL3#Iwif93͌6'}椻43ۜtfF`>lsgmNL3#Iwif93͌6'}椻43ۜtfF`>̈߁{-nXfYlrfYPL,PL,}Yۨ}YT>,T>,!*wi.*wi4bgerfYLPL,PL,QL,}Y}Y}Y3T>,#T>,cT>,T>,9*wiEgnhmnXfSlrfSPL)PL)}ۨ}T>lT>l!*wi6.*wi64bgMrfSLPL)PL)QL)}}}3T>l#T>lcT>lT>l9*wi6Egnh9.D7}}=T>\-T>\>*wi.6*wi.4b4bg g 1B3ͅrBD}T>\=T>\}T>\)*wi.*wi.!*wi. 4444bg >Yq)LoifEUgY2}zgY*W}Q]6fV5sif^7fV sifś4fV-sifTW}ozgYB2fVsifŻ5fV=sifUTW}P]3fV}sif>0fV|CsifG>2fV|csif'>1mh \ ;aEtRޟiV&*L"z3͊BޟiVD{Yۨ3͊r4+b{YCTfEr4+bʽ?Ӭ1*L""TfELPgʽ?Ӭ}TfELQgqʽ?ӬCTfEPgqʽ?ӬcTfEr4+bʽ?Ӭ憖Naܖ {i&*wiD4[b 4[g-g-1@3͖A3͖rfKrfKPL%ƨ}*wi4[b4[b4[bg-qg-qg-1C3͖8B3͖8F3͖8A3͖rfKĨ}6Nac|RtqRlrRPLs)PLs)}ۨ}T>\T>\!*wi..*wi.4bgKrRLPLs)PLs)QLs)}}}3T>\#T>\cT>\T>\9*wi.E Oa3g;aNtYwi&*wiD4sb 4sg9g91@3͜A3͜rfNrfNPL3'ƨ}*wi4sb4sb4sbg9qg9qg91C3͜8B3͜8F3͜8A3͜rfNĨ}f>ܛe|nUtò4b4gUgUG3ͪF3ͪrfUrfU QL*vQL*F}YcT>Ӭ4bgUgUgU1E3ͪ8@3ͪ8D3ͪrfUrfUrfUrfUQL*bT>sC˧M|n[tæ4b4ۢgmgmG3ͶF3Ͷrf[rf[ QL-vQL-F}cT>l4bgmgmgm1E3Ͷ8@3Ͷ8D3Ͷrf[rf[rf[rf[QL-bT>sC |n"pa3MAj4Y*wiR[}"HQLEF3MAjg,*wiRCT>dvQLEr& 5F3MA*B3MAjg,*wiR}"HMQLE:@3MA4Y*wiRG}"Hr& ug,4Y)s[0rfAlrfAPL PL }Yۨ}YT>,T>,!*wi.*wi4 bgrfALPL PL QL }Y}Y}Y3T>,#T>,cT>,T>,9*wiDgnh69Vʯ&?r;{O8+Og`oi=|_mUO\ k+q8!9Kbbp^_ nG-;SϐWΐ?{Ag~t/&>ӬMT>Ӭ*wi*wiD4kb4kbg5g51D3͚E3͚rfMQL&"T>Ӭ *wi*wi>*wi4k4k4kbg5qg5qg5qg51G3͚Q 2>#e{iv&*wivD4;b 4;gg1@3͎A3͎rfGrfGPL#ƨ}*wiv4;b4;b4;bgqgqg1C3͎8B3͎8F3͎8A3͎rfGĨ}^>}Jn2F&*we򍌉*we򍌉-T>}T>ۨ}72&}72&vP,odL Q,odLrY&ȘrY&ȘrY&ȘP,odLLP,odLrY&ȘGL11EL1qg|#c2F 2F*we򍌉cT>'}72&}72&bT>sC?=}%(.$.L(>,Ql3͢x+>,WQj3͢겹45TL(^G4 ToL(D4-ToL(b3͢x>,4TL(E4=TL(j3͢ꚹ4}TL(>@4CTL(>B4cTL(>A(n-{ܺf]4QL.^F3ͺx4UT>Ӭ˨}Yrf]gu*wiś}Yorf]\A3ͺx4뢅gu*wiŻ}Yrf]\E3ͺgu>*wi}Yrf]|gu1*wi'}憞?}7}53H܏~siFTL3zgxC>ӌè6f$.`3HQ}GP=b3HӌDUgxs>ӌ7f$^@4#"}PdKkϟa~fߟiHMT&t2*LE:x{"ʽ?d.r4YPg,3M T&t&*LE:x {"\AޟiHor4Y*LE:x{"ʽ?dCޟiHWQg,5T&t>*LE:{"|ʽ?d>BޟiHr4YOPgngaI恷4K+b3͒*L$k>,4Ka3͒&oL$[>, 4Kۨm3͒L$nCu4KvTL$Σ:o3͒.L$@u4K{g3͒՝>,4K.TwL$~>,*4K⇨~h3͒>,{Pc=|pt†膵 C~͆B~͆rfClrfC P߿A!vP߿A!ߠߠ#Tol1*7h6D 1A~͆C~͆G~͆rfCrfCrfCP߿A!P߿A!Q߿A!NP߿A!ߠ1*7S屸vX4Q7heT x|f,^E>ߠ˨4c*X}A3oroЌś4c*X\A>ߠQ7hƢ}A3roЌŻ4c*X\E>ߠk4c>*X|}A3roЌG4c1*X| >0#pwNgsҽ?ܝfFt43w{;'3͌9ޟifIL3#pwNgsҽ?ܝfFt43w{;'3͌9ޟifIL3#pwNgsҽ?ܝfFt43w{;'3͌9ޟifIL3#bT;po>e >,MT>,*wi*wiE4b4bgege1D3ͲE3ͲrfYQL,"T>, *wi*wi>*wi444bgeqgeqgeqge1G3ͲQ ->M >lMT>l*wi6*wi6E4b4bgMgM1D3ͦE3ͦrfSQL)"T>l *wi6*wi6>*wi6444bgMqgMqgMqgM1G3ͦQ >G܅膑4b4g g G3ͅF3ͅrBrB QLs!vQLs!F}cT>\4bg g g 1E3ͅ8@3ͅ8D3ͅrBrBrBrBQLs!bT>sCStxoYq?*ShfܟOr>fV<Y0*ShfTϧ̊:*Shf#ܟOr>fV<Yq)4qTϧ̊'P?B3+D| ͬx )4iTϧ̊gP?B3+E| ͬhr>fV<Y<*Shf ܟO/r>fVnhs\ ;aEtRޟiV&*L"z3͊BޟiVD{Yۨ3͊r4+b{YCTfEr4+bʽ?Ӭ1*L""TfELPgʽ?Ӭ}TfELQgqʽ?ӬCTfEPgqʽ?ӬcTfEr4+bʽ?Ӭ憖Na{r4[TfK<ʽ?lPg-0*L%.r4[ʽ?lGPg-(*L%CޟiETfK<ʽ?l'Pg-$*L%BޟiӨ3͖x{Ϣr4[xL%?g-<*L%^@ޟiċ3͖x 6NacRtqZgKʽ?\*Ls)PgKGޟi.6*Ls)3ͥAޟi.{3ͥr4bʽ?\{TRr4b{STRr4{3TRr4{'3ͥr4"?374>}Μ7̉YL3'Gޟi3͜x{r4saTfN\@ޟiD{r4sQTfN<ʽ?̉3͜x{Or4sITfN<ʽ?̉Qg9 *L3'EޟiD{ϡr4syTfNʽ?̉Qg9* |7cg;aUtYL*6QgUCޟiV*L*3ͪFޟiV{Y;3ͪr4b{Y#TfUQgUr4bʽ?Ӭ=TfUr4bʽ?ӬTfUr4bʽ?Ӭ#TfUr4{YsTfUĨ37| E7lL-6QL-z}[}}T>lmT>l*wi*wi4b4bgm1F3ͶPL-&}{}}ST>lT>lCT>l*wi*wi1*wi *wi4"F37y ) >d6QLEr& g,T4YmT>d}"Hr& 5D3MAj4Y*wiRcT>d"T>d&}"Hr& g,4YT>dQLEr& ug,1*wiR'}"HQLEQ ]>g )wi&*wiD4 b 4 gg1@3͂A3͂rfArfAPL ƨ}Y*wi4 b4 b4 bgqgqg1C3͂8B3͂8F3͂8A3͂rfAĨ}fSlgj3/7\T3Vqzύ?_/qx; ~qXma*M0/W18,FbLx1Qzg~uj ?eqA7: w5VϠ4j ZZ=-Tg_T7VϠkU7QAuVZ=k@E~c_~!3?ZC]TgZvU7FVϠkTs?ܓ_k"Z=fkV"1AzM~3hkoZ=Fk־4\*VϠگu"qj Z*3TgPoךoZ=k֑13?Z*'VϠkoQA?^*1* ↞'[5 ofMlrfMPL&PL&}Yۨ}YT>ӬT>Ӭ!*wi.*wi4kbg5rfMLPL&PL&QL&}Y}Y}Y3T>Ӭ#T>ӬcT>ӬT>Ӭ9*wiDgn譧ϗ /L#6QL#z}[}}T>mT>*wiv*wiv4;b4;bg1F3͎PL#&}{}}ST>T>CT>*wiv*wiv1*wiv *wiv4;"F37)TtO} } =T>L-T>L>*we&6*we&2d2dg g 2BrYfD} T>L=T>L}T>L)*we&*we&!*we& 2222dg )-ܢ膷$}Y}Y=T>,-T>,>*wi6*wi4b4bgEgE1B3͢rfQD}YT>,=T>,}T>,)*wi*wi!*wi 4444bgEz?>E7Ӭ]T>Ӭ*wi4"B3ͺrf]rf]rf]LQL.PL.QL.f}YG}YǨ}Y'}YsT>Ӭ_#qkx-q4#T_1f$>ӌP}g:L3@ siF⛨i3H| շ} 4#mT6f$;>ӌmn3f$nGu4#qysiF⻨k3H܁siF{g3H܉NsiFo3H܅.siF~`3HTQU}4#q7}{P(^;},qo}g}"܏~siHzg,4&t}"po,MT %C>ߠY[4K}A$Q7h|fIro,!*͒E>ߠY#T %1F>ߠY*͒ro,=T %}A$4K|fIro,*͒8B>ߠYǨ4K|fIQ7hD 7k†ր4i3͆x>lWPb3͆xի>l˨.L!^C4uTL!@4MToL!B4 +>lQm3͆hjL!A4]TL!C4*>lkL!G4TL!>D4#TL!>F4T6v Ǣv3Xlr4cCޟib {>*L3ۨ3X PgAޟibʽ?ӌ.*L3#Tf,ƨ3XD3XLPgCޟib{)*L33Xr4c1Cޟi{cTf,NPgr4c)s* 3ۜtfF`>lsgmNL3#Iwif93͌6'}椻43ۜtfF`>lsgmNL3#Iwif93͌6'}椻43ۜtfF`>lsgmNL3#Iwif93͌6'}椻43"F374OxE|nYtâ4b4ˢgegeG3ͲF3ͲrfYrfY QL,vQL,F}YcT>,4bgegege1E3Ͳ8@3Ͳ8D3ͲrfYrfYrfYrfYQL,bT>sCaS֓olQ߿A)@~ͦx4!TolQ߿A).rfSQ߿A)A~ͦx41TolߠrfS< M$*7h6SߠOrfS< M,*7h6E49TolQ߿A)^@~ͦx4%TopC맰>w! #{i.}rB\QLs!@3ͅx4)T>\QLs!A3ͅx4g *wi.}/rBg *)s:7̊t3ͬ4T>̊QL3+B3ͬx4*wifE4T>̊GQL3+C3ͬgY8*wif}OrfV̊QL3+^B374Ox%|nE}YrfEӬPL"F3͊x4+YT>Ӭ*wiVs}YϣrfEg"*wiVK}憖Naa'l.vA-iDlsxΜ9jvKN[W[֫]ľzGm݋Bݖ(q R< ~W*wX1a Yչ_'3K+URVޑs>sxЋDZ;3˽?Hl$YVr,+aI$NXAee, ɲ{dY˽?HTaI$>XAe˽?H$YVr,+aIC$aXAe, ɲr{dY9˽?Ha١WaCy| ɆR>B rO!P^>B}>dCY}>dCy| Ɇ , UX)$JX)$kSH6USH6aϧl(}>dCy| Ɇ| Ɇ&, e , e-, -X)$۰SH6uSH6w`ϧl(aϧl(Oa֧s١0l sYwL2l実IͰ3ɼ~&Wr$6Xd^]?+;`gye',wL2実Iݰ3ɼ~&W3ɼ~&Wr$J ~&Wr$Xd^9]?+`gy0,wL2実I散3ɼr ~&W3;41~Eecm3ɢ $fXn?,*[`Ll3ɢ $vXn?,*;`L3ɢ $nXn?,*{`LTaL3ɢ$J $~Xn?,*`L3ɢr$aXn?,*G`L3ɢr $Ji>nE~&YQ6rdE ge ,IV~&YQrdEge,IV~&YQvrdE ge,IV*,IV~&YQrdErdEg,IV~&YQrdE9 g,IV~&YQrdEZ~ "fc8l3IA $ifXn?D[`LFm3IA $ivXn?D;`LF3IA $inXn?D{`LFUaLF3IA$iQ $i~Xn?D`LF3IAt$iaXn?DG`LF3IAt $iQiV|܂1l~&YP6rdA ge ,I~&YPrdAge,I~&YPvrdA ge,I*,I~&YPrdArdAg,I~&YPrdA9 g,I~&YPrdA}X?Y;wOMcU:5O7+~bԿ4 oF '. ҫ>dï{USK@漰Y‡+¥ ?fW=Xwϐ 3$l'~mf)fІf6ec]4H)`fКDM +6I3dVlLA$۔b3hE "٦lADM+6#ilSv͠f6e' z:ilSv͠'f6e7 z$ilS͠I3dRA% m^XtW "٦A4H)5X,ilSÊ͠;f6 -ilSŠ͠I3drVlݘ4H)afеI3drVl-IA$۔b3芤DM9+6' mJ?ء_3p#|>n1g}&Xn?S6rd$~&٧l3>e;,I);`LO g}.Xn?Svrd$*,I){aLOg}J $~&٧3> ,I)`LO9 g}Xn?Srdr $:,١WMC?R6+~&9l3!e3,I)[`LrH gC6Xn?Rr䐲$~&93!e7,I){`LrHr䐲$}~&9`LrHgCXn?Rrr$ð~&93!(,I)`LrHbOM_ 4OM_5Yd,2ʹj7Yd:,2|7~f f?L3߂-EXf?L3߆mE"wa}giX,2\ RE"L'NE"`gi懰~h4s~f~Gf?L3úgiǰ~l4X?1YdY k"L.ԡ~0]y!0$ە$ەAXf?lW^$ە`d3vef?lW^$ەW`b3vUXL]Y k$ە`f3veUf?lW^$ە2$ە7`a3ve5f?lWބ$ە5֘L]Y k$ە`e3vmXoL]Yk$ەw`c3ve=f?lWޅ?#p|~I+%Xn?WaL_y$`L_Yg˰~&ٯgʫ~&ٯ3~5Xn?WVrd:,I+eXn?Wހ3~e5,I+ord$~&ٯg۰~&ٯ3~Xn?Wrd.,١LC?ǭ*/k~&YUJ~&YUaLgU%Xn?*+`L gUXn?*rdUY gU5Xn?*`LgU gU Xn?*aL gUe ,IV~&YUނ3ɪ6,IVu~&YUށ3ɪ$ʻ~f~>e0w'wLFsp7~&I9=f? ^Ihu$i4úg4`=`3IA?~IhZn3I4$!XLFs0~&I9x#f?< QIh$i4zg4'`=a3I4$)XOLFs0kg4a=m3I31$YXϚLFs~&I9xГmPةl Ne,Ne3,Ne ,Ne+,Ne,Ne;,Ne,Ne',Ne,Ne7,Ne,N =AS =AS=ASroTroTroTroTroTroTroTroTroTжWB$,w2 9 9 9oP^oP^oP^oPVr7H(r7H(`$a$2,w,w䀲Ar@yAr@Y 9oPނoPކoPr7H(r7H(a$waоi+a]j8H֕rב+u$aH֕orב+߄垯#YW=_Gtrב+߆垯#YW=_G|{d]{d]{d],|ɺ =_G|{d],|ɺCX:u2X:uGu$u$ʏaH֕rב+aH֕.X:v4sJSItsg9ݜqdNA7g~&SItsg9ݜqdNA7g~&SItsg9ݜqdNA7g~&SItsg9ݜqdNA7g~&SItsg9ݜqdNA7g~&SItsg9ݜqdNA7g~&S`& O3 {dr7, nXAʽ$`Iv+rV$٭rVrV$٭<˽?H[y{d, nQXAc$aIv+OrV$٭<˽?H[$٭< ˽?H[y{d,, n9XAḭ IٰfĹ5g%e.f?,)`3dIk$KX ~&YRZh3ɒ"IO$KJ3fI`g3ɒWg%a$Kʧa}g%|XL|g~&YRߘL|g~&YRߚL\Iwf?,)9X9I$Ka}ϫC%rUXE~&9\ jI+gʵ5r~&9\zI+7gʍn4gOagMn2䰲RI+7úg-n1r+[~&96I+?3I+úgag0 gJVg/`g2X~&9 NTV_]asolUolUolUolUolUolUolUa$[ ʃ C ð # ʣ c  ʓ S ,wd4,wd ,wd,,wd,wd<, *+/ ɼR>?H2 r$W^>?H2}~d^Y}~d^y ɼ ,AyUX$JX$kIUIa+eX$IհI7a+k`+ka+or$Wކ>?H2>?H2}~d^Y}~d^y ;47g~ܝ ư;ɢ $fXo,*[`Alɢ $vXo,*;`Aɢ $nXo,*{`ATaAɢ$J $~Xo,*`Aɢr$aXo,*G`Aɢr $Ji>nE~&YQ6rdE ge ,IV~&YQrdEge,IV~&YQvrdE ge,IV*,IV~&YQrdErdEg,IV~&YQrdE9 g,IV~&YQrdEZ~ƺ<a{$ *r7HAXIA",w$ z AFoD/r7HW`$iѫ 4h%,w$ z AFoDr7H2,w$ zAFoDor7H5 4h-,w$ z AF I#r7Hw`$izXIA.,:<  ecge,wLl実I-3ɂ~&YPr$ vXdA]?,(;age,wL実I=3ɂR実I3ɂ~&YPj3ɂ~&YPr$ AXdA9]?,(ag,wL実Ic3ɂR察١чs?[Ԕ{+;Y>Z4jI-?::z?xM}Lu>MWw]_;>x? %[}:}ө2O_l~[馦>Χ4WwmtٲF~McRdz#ʉ{Y'+n1: u|5&"9ujj\}NIuz˒%:-c$u֙1]]:#c$5 kte%^kTY!gK/MV*Q`5YHVTVz]{{2FR`mx@H*+3f'^+#c$ Ǭ_rB#,u袋1/{Yk&^+1kƘ5Z3dfš9fҗ5SHjYc/|!ZdfÚ=fmk͖1kΘ5GHj.ck͕1kޘqk͓1kY5_HjcaI-pb7&]k"XlN~"v{c~oHݔo?8->rm7ijpL,hRH;Yر cLSL SMDvv:6a%M-IX &ilQNMr҄!٢0+&  ؄Y4aH(b4aH(hv:6a#ilQ`&Id0O'M-J+6aH0$[ ؄y$ilQBX jw&ƕݷ^sew=;eF3ߚ8e|Y1Lj)l)sExW9"3>enO2${Ƨ)CW9k|\8eH*aO%SdrJ2${QXS)CWIEWdƧ̥Sdk|t$NJiO2${)$NJ8qʐUBXSˉSd5>e.J2${0qʐUf2Sd2R!٫̂5>e8eH*aO  ^e)s~!٫̅5>e ^e)3?qʐU2 ^e)&NBXS&8eH*`Sz1)33)MmZu5ɮ3sgķ&Θm3c|,hٯxvP9]g̹g IXsc'^+1΀1E_kp&ٝx2Y3ܳk͒1Ά15[`8V|Ɯ{!~92ù3fs Ϙs"į5O`8V|:Ze `g̹gZ c0\+>c6$^kp,ưCO~V#gٽ.6t'Lwpv< fǘ0qm.{<[SNdecfnq넌Z$؄Y4aH֔SbfnkQ˞0+& ɚrVlLq-~32jQX SJ0$kJ*ZM)NůjJ؄y>i)iX 3i2jVl<4aH֔ ؄[Zl+6a'M5% +6a8VVF ºllܕ4aH֔bfnk͐Q΄0˒& ɚ2 VlLq-~Y2jٰb涤 Ć0Sv_kZv.؄1i)`&ך'+6a$M5e؄[Z dԲ a& C,Ov)N#;{e3R߼Ɵuo)3>?~3i|F+Gh95933ߧo>t0z鳟^O:טt Q_f̤;b|)=9?!.+uݍKoݕks]7tOML|+m?gFG3R3N a.0A@@:}r@:}r3' ՜.+,D՜.+,d  hp  DUZPOhvk  6DRAVNA UPRAVA ZA ZATITU PRIRODNE I KULTURNE BATINE Title(RDocumentSummaryInformation8CompObj&jZ _PID_GUID _PID_HLINKSAN{2A5CCEE0-93FD-11D2-B064-A6EF91002C40}A mailto:kusak@mavef.vef.hr{mailto:huber@mavef.vef.hr  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q [(@(NormalCJmH 4@4 Heading 1 $$@&mH 8@8 Heading 2 $$@&5mH <@< Heading 3 $$@& 5CJmH <@< Heading 4$ & F@&5mH 4@4 Heading 5 $@&mH 00 Heading 6$@&mH <A@<Default Paragraph Font@R@@Body Text Indent 2hmH .P@. Body Text 2mH HC@HBody Text Indent,TekstmH (U@!( Hyperlink>*B*4Z@24 Plain Text CJOJQJ*OQB* Podnaslov5>OR> Poglavlje$xKHmH4@b4Header  9r CJmH *B@r* Body TextCJ8O8 Literatura 0CJmH&)@& Page Number8V@8FollowedHyperlink>*B* .Q@. Body Text 3CJ8Y8 Document Map-D OJQJf x}|-lI* boy8 %xAg܃dH"ڝl ʤj0ƭ֯H!7eҺD۽tZxX8pB<t#Baw  cefhjkmprtvwz{}~N|"MhĢTw ̢R̰8P0TtPu dgilnqsux|f \il(,R_c|ERVy(,$( !/46DHJX\/<?Wdg),ERUmz}#&(59z !.0ERUkx{)69O\_u 3@CYfi)7;=KMO]_aort#%fXX"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""":""""""""""""""""""""""""""""""": !t!tGotovo`f`f  "^`]_CG47DF       P R s !%0[]k  wy]_i':<BEcnXZSUGIac08-2. 9 *!,!5"8"""##%%&&''R(T((()')* *c*e*+<+_+a+,,Q,S,,,9-:-//1122^2`23415L56677(8+888&9(99999o:q:;;<<,=.===>?5@7@@@@@0A2AAAkBmBBBC CBCDClDmDDDSEUEvExEuFwFHHHHfIiIIJJ"JJJJJhKqKxK~KLLrMvMNN OFOnOpOwOOOOOOP PPPPQR#RRRSKS}S~STTUUVVVVfWWXXYYYZ4Z9ZZZl[n[[[\\\\]]&^w^^^S____G`I`IaKaaaaaaa:b?bbbbbacccmcpcccdd_dadhdndddreteeeff=gggggiUiXiijskwk l lll{mmmmnnhojoooppOqQqrstt,v.vwwxUxxxzzSz\zzz{{q||||}}%}*}}}~~IKuwEG7<-3uwƒنtvce_ad~ars-3io.0EMUW$&MyØҘ՘WY\^STmntgk ŠǠ be"$5>HJNPè+-(*RU­EG[ӶԶʷ˷ʹ̹ 46(*pu*hjGNUW۾ݾѿӿڿܿdf*6f<>PU^`emWY7?FQ46*/cf Wsz{>Fce=A%',5<>>M9CEadUXc LN} DH/2GSUrt=?7:mo$&!#24bd;=. 1   * , g i         I K   w y   |t@]_JL\_ oqDG?ptvjlBD  *  ! !""""{#}## $$!$K$N$$$&&&&&&r't'''b(f(****D+H+++k,m,d.f../I1K122222Z3g3o3333464d4f4m4o4v4|44444445&5'53545J5Q5a5566666777777777888898^8_8d8l8{8|88888888=9@9999999999,:.:5:<:H:I:R:g:::::::: ;;/;H;R;a;;;;;; <<&<X<q<{<<<<<<<<<= ===(=)=,========>>>,>;>h>>>>>>>>>???}?????????(@)@8@9@x@@@@@@@OAVAWAYAsAuA$BBBCBHBIB]BdBBBBBBBBBBBGCHCWCXCDD2DDDDDD E!E?E@EEEFEEEcFfFtFuFFFyGzGGG/H0HHHHH2I3IiIjIIIII"J#J[J\JJJJK7KKKKKKKLL.N0NNNOOPPPP8Q=QQQRR_SaSSSETGTTTTTTTUUVV-WtW}W~WWWWWWXXeXXXXXXX$[[dddddd)e9efffffffffJasminka Radovic A:\vukMP1.docDRAGEC#C:\JASMINKA\My Documents\vukMP2.docDRAGEC/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of vukMP2.asd Djuro Huber&C:\DOS\AutoRecovery save of vukMP2.asd Djuro HuberC:\WINDOWS\TEMP\vukMP2.doc Djuro Huber#D:\DATA\TEXT\DJURO\OTHER\vukMP2.doc Djuro Huber#D:\DATA\TEXT\DJURO\OTHER\vukMP2.doc Djuro Huber!D:\DATA\TEXT\DJURO\OTHER\WMP2.doc Djuro Huber!F:\DATA\TEXT\DJURO\OTHER\WMP2.doc Djuro Huber"F:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\WMP2.doc yx.nDpq3Hlbo0Z? -m BN*^C 5;E0<x - ~hh5o(.0o(..0o(...88o(.... 88o( ..... `o( ...... `o(....... o(........ o(.........o(.hho(.hho(.hho(.0o(..0o(...88o(.... 88o( ..... `o( ...... `o(....... o(........ o(.........hho(.hho(hho(.0o(..0o(... 88o( .... 88o( ..... `o( ...... `o(....... o(........hho(.o(. 0Z?pq3<x- ~yx.-m B5;E*^C @^Y^Y?^Y^Y , ,,,7777+7/767;7<7E7R7T7]7^7m7q7|7777777JJJJJJJJJJJJJJJJJJJ```====)+,245789:<>@BCDEGIKNOVYf@ 0@ $L@(.0X`nxzx@ 4@.8HLVlxL@l@x@@$,.6PTVbf@jln@rvz~X@GTimes New Roman5Symbol3& Arial?5 Courier New5& :Tahoma"1h_L_L3'vY0dk5DR}AVNA UPRAVA ZA ZA`TITU PRIRODNE I KULTURNE BA`TINEJasminka Radovic Djuro Huber