Naslov
Hrvatska nacionalna knjižnica u budućnosti
(Croatian National Library in the Future)

Autori
Willer, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
400. obljetnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu : zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Zagreb, 9.-11. svibnja 2007. = 400th Anniversary of the National and University Library in Zagreb Scientific Conference, Zagreb, 9th – 11th May 2007 : Proceedings

Urednik/ci
Willer, Mirna

Izdavač
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2007

Raspon stranica
189-198

ISBN
978-953-500-061-7

Ključne riječi
hrvatska nacionalna knjižnica, NSK, poslovanje, web usluge,
(roatian ntional library, NUL, processing, web services)

Sažetak
Nacionalne knjižnice, kao uostalom i druge vrste knjižnica i baštinskih ustanova, ulaze u razdoblje koje se naziva dobom drugog šoka. Doba prvog šoka započelo je devedesetih godina prošlog stoljeća. To je razdoblje u kojem su se nacionalne knjižnice, dobro situirane u svojim funkcionalno konsolidiranim informacijskim sustavima, suočile s pojavom intenzivnog razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije: interneta, World Wide Weba, izvorno digitalnih multimedija, mogućnosti preformatiranja (svega) analognog u digitalno, interoperabilnosti na razini metapodataka i sustava različitih sektora, preobrazbom korisničkih navika. Ekonomski, socijalni i kulturolo{;ki čimbenici sastavni su dio te slike. Na te su izazove nacionalne knjižnice tijekom tih petnaestak godina odgovorile prepoznavanjem poznatog u nepoznatom i snažnim ulaganjima, prvo pojedinačnim, a potom strateškim i koordiniranim, u istraživanja u svrhu njihove transformacije preko hibridne u digitalnu knjižnicu. To se očitovalo u sljedećim razvojnim pomacima: objavljivanju online kataloga u web-okruženju (WebPAC) ; virtualnoj integraciji kataloga knjižnice s relevantnim izvorima informacija: nacionalnim/međunarodnim skupnim katalozima te komercijalnim i nekomercijalnim bazama podataka različitih sadržaja ; digitalizacijom kataloga na listićima i njihovim objavljivanjem na webu kod onih knjižnica koje nisu preformatirale svoje tradicionalne kataloge u elektroničke ; nadogradnji knjižnično-informacijskih sustava u svrhu katalogizacije izvorno digitalne i digitalizirane građe i njihovoj transformaciji u sustave s integriranim digitalnim arhivom ; digitalizaciji, još uvijek selektivnoj, analogne građe uvjetovanoj različitim kriterijima, najčešće promocijom nacionalne baštine ; prepoznavanju i razvoju referentnog modela, a potom njegovog testiranja u izgradnji sustava za dugoročno očuvanje digitalnih objekata ; pokretanju istraživanja promjene ponašanja korisnika koji svoje informacijske potrebe najprije udovoljavaju izvan knjižničnih usluga, tj. na webu. Navedeni je razvoj pratila suradnja, prvo unutar pojedinih struka, a potom interdisciplinarna, na izgradnji funkcionalnosti digitalne knjižnice – na istraživanju i izradi novih modela, rješenja i standarda za organizaciju informacija, te razmjenu, dugoročno očuvanje i korištenje metapodataka, dokumenata i tehnologija. Doba drugog šoka, internetsko doba, međutim, već je započelo. Premda je kompleksnost pojave informacijsko-komunikacijske tehnologije u prethodnom razdo blju relativno amortizirana mapiranjem u prepoznatljive oblike i funkcije sa zacrtanim istraživakim i razvojnim pravcima, svojim je daljnjim brzim razvojem i globalnim utjecajem na način života i rada ona ipak potresla i samu bît knjižnice. Naime, internetska je tehnologija u prvom razdoblju samo nadodana na postoješu tehnološku, organizacijsku i konceptualnu infrastrukturu knjižnica. Međutim, način nastajanja dokumenata, njihov životni ciklus, mogućnosti pronalaženja i korištenja, te iskustva i potrebe korisnika stubokom su se promijenili i dalje će se mijenjati brzinom razvoja tehnologija. Stoga se nacionalne knjižnice trebaju iznutra, organski transformirati kako bi rad svojih službi, te svoje usluge i proizvode usuglasile s novim oblicima izvora informacija, zakonitostima poslovanja i djelovanja novoga okruženja i novim modelima ponaanja korisnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA