Naslov
Učestalost pojedinih postupaka izvananalitičke faze laboratorijske dijagnostike u Hrvatskoj - presječno anketno istraživanje
(Self reported routines and procedures for the extra-analytical phase of laboratory work in Croatia – cross-sectional survey study)

Autori
Bilić-Zulle, Lidija ; Šimundić, Ana-Maria ; Supak Smolčić, Vesna ; Nikolac, Nora ; Honović, Lorena.

Izvornik
Biochemia medica : časopis hrvatskoga društva medicinskih biokemičara (1330-0962) 20 (2010), 1; 64-74

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
medicinsko-biokemijska analiza; izvananalitička faza; kvaliteta zdravstvene zaštite; anketni upitnik
(clinical chemistry tests; extra-analytical phase; quality of health care; questionnaire)

Sažetak
Uvod: Izvananalitička faza izvor je najvećeg djela pogrješaka u laboratorijskoj praksi. Presječno istraživanje temeljeno na upitniku o učestalosti pojedinih postupaka izvananalitičke faze laboratorijskog rada učinjeno je među članovima Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) u svrhu procjene stanja. Materijali i metode: Anonimnim upitnikom s 20 pitanja zatvorenog tipa ispitana je učestalost (Likertova ljestvica ; nikad = 1, rijetko = 2, č esto = 3 i uvijek = 4) pojedinih postupaka izvananalitič ke faze laboratorijske dijagnostike među članovima HKMB (N = 538). Odgovori na pitanja izraženi su prosječnom ocjenom 1, 00-4, 00. Pitanja su nadalje podijeljena u tri skupine te je za svaku izračunata prosječna ocjena: kriteriji prihvatljivosti uzorka, postupci vađenja krvi, izvještavanje nalaza te pitanje o bilježenju nesukladnosti u radu. Rezultati: Udio ispitanika koji su odgovorili na anketu bio je 27%. Od ukupnog broja ispitanika 93% su žene, 58% diplomirani inženjeri medicinske biokemije i 42% specijalisti medicinske biokemije. Prikupljeni su podatci o vrsti ustanove u kojoj djeluje laboratorij te o informatičkoj pismenosti ispitanika. Prosječna ocjena svih postupaka (aritmetička sredina ± standardna devijacija) iznosila je 3, 12 ± 0, 38. Nema statistički značajne razlike s obzirom na vrstu ustanove, stupanj usavršavanja i informatičku pismenost niti povezanosti prosječne ocjene i dobi. Ocjena postupaka vađenja krvi (2, 83 ± 0, 46) najniža je od ocjena triju skupina pitanja (P < 0, 001), slijedi ocjena izvještavanja rezultata (3, 19 ± 0, 48) te ocjena kriterija prihvatljivosti uzoraka (3, 33 ± 0, 49). Nesukladnosti u radu nikad ili rijetko bilježi 21% ispitanika, a često i uvijek 79%. Zaključci: Rezultati upućuju na žurnu potrebu za unaprjeđenjem postupaka izvananalitičke faze laboratorijske dijagnostike, napose postupaka u svezi s vađenjem krvi. Za postizanje visokih standarda kvalitete nužna je intenzivna izobrazba sveg osoblja uključenog u sve faze laboratorijske dijagnostike.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA