Naslov
Prosvijećeni industrijalizam
(Enlightened industrialism)

Autori
Družić, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Politička kultura

Grad
Zagreb

Godina
2010

Stranica
352

ISBN
978-953-258-039-6

Ključne riječi
Prosvijećeni industrijalizam; tehnološki jaz; tržišne strukture; planiranje; kontrolne cifre; dinamička ravnoteža; investicije; ljudski kapital; modeli rasta; trgovinske politike; relativne cijene; globalizacija
(Enlightened industrialism; technological gaps; market structure; planning; control numbers; dynamic balance; investments; human capital; growth models; trade policy; relative prices; globalization)

Sažetak
Knjiga problem tržišne transformacije istočnoeuropskih gospodarstava promišlja u dugoročnom kontekstu definiranom kao Prosvijećeni industrijalizam obilježenom izmjeničnom pojavnošću „nacionalizacije globalnog“ i globalizacije nacionalnog“ projekta ubrzanog ekonomskog razvoja tijekom 20 stoljeća. Odnos prema neuspješnom planskom modelu formulira se putem više modela ; Model totalnog poricanja, Model iluzije, Model iluzorne stvarnosti, Model sovjetskog termidora, Model osobnog terora, Model tehnološkog jaza, i Model imperijalnog kontinuiteta. Tako modelski propitana analitička podloga služi formulaciji teorijske inovacije definirane kao Model prosvijećenog industrijalizma. Model koji se vremenski i pojmovno razlikuje od standardnog modela forsirane industrijalizacije obrazložen je dinamičkim višedimenzionalnim pristupom problemu modernizacije. Dinamiziranje obuhvaća radikalizaciju tržišnih struktura, radikalizaciju agrarnog ustroja, radikalizaciju političke participacije i radikalizaciju socijalne piramide. U knjizi se analitički argumentira teza kojom nedovršeni koncept totalitarizma valja sadržajno inovirati i proširiti u kolektivni fanatizam. Kolektivni fanatizam kao središte Modela prosvijećenog industrijalizma razložen je putem kompartmentalizacije socijalne zbilje. U međusobno zatvorenim odjeljcima raščlanjuju se agrarni odnosi i nasilno okrupnjavanje posjeda, industrijalizacija kao vjesnik „novog doba“, ljudski kapital kao razdjelnica između totalitarizma i kolektivnog fanatizma, te socijalna pravednost kao dvosmjerna funkcija društvenog konsenzusa. Knjiga svojom istragom jednog povijesno promašenog projekta analitički upozorava kako njegovu upitnu konstrukciju ne treba brkati s razlozima njegovog nastanka. U tom je smislu knjiga upit 21 stoljeću, jer i nadalje zjapi neravnomjernost razvoja i koncentracija imovine, dohotka te socijalnih i ekoloških dividendi u nerazumno uskom krugu unutar razvijenog svijeta. Ove suprotnosti neće ponoviti napušten Model prosvijećenog industrijalizma. Ono što će sa velikom izvjesnošću ponoviti je „traganje“ za izlazom iz novo-gomilajućih globalnih ekonomskih i socijalnih suprotnosti. Kakav će se izlaz iznaći i kojim će se (evolutivnim/revolutivnim) smjerom krenuti zavisi od civilizacijske zrelosti čovječanstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA