Naslov
Čudaci neukrotiva duha. Tipološka određenja književnih likova Kovačićevih pripovijesti
(Misfits of untamable spirit. Typological classification of characters in short stories by Kovačić)

Autori
Maštrović, Tihomil

Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6839) V (2009); 385-393

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ante Kovačić; pripovijesti; hrvatski realizam
(Ante Kovačić; short stories; Croatian realism)

Sažetak
U svojim pripovijestima, kao i u romanima, Ante Kovačić je iznio zanimljivu galeriju raznolikih književnih likova i to na umjetnički vrijedan način, literarno ostvarivši niz portreta oformljenih i originalnih životnih osobnosti. Mnogi Kovačićevi literarni junaci postali su karakterološki stereotipi i paradigmatični književni likovi hrvatske književnosti zadnjih decenija devetnaestoga stoljeća. Moguće je razlikovati dvije temeljne shematizirane skupine likova Kovačićevih pripovijesti ; s jedne strane, to su obični, mirni ljudi, sudionici uspavanog života, kakve susrećemo svakodnevno, a s druge, to su čudaci neukrotiva duha, skloni neobičnim nesvakidašnjim situacijama. Jedne i druge Kovačić donosi nenadmašnim plastičnim opisima, neizvještačeno, razotkrivajući njihov duhovni svijet, tipične geste, njihove ćudoredne poglede, uzvišene i/ili niske, stvarno, kako i jest u životu, i upravo tom uvjerljivošću izaziva pozornost čitatelja. Likovi žena u njegovim prozama hipersenzibilne su osobe, naglašene putenosti, često romantičarski predočene. Žena je kod Kovačića u pravilu simbol udesa i sudbine glavnih junaka. Lik fatalne žene kojeg Kovačić koristi u Baruničinoj ljubavi (Sofija Grefštajn) susreće se i u pripovijesti "Zagorski čudak" u liku junakinje Ive, a svoju punu literarnu oblikovanost dobit će kroz fascinantan i romantičan lik Laure u piščevu najboljem romanu U registraturi. U svojoj raspravi "Čitajući Kovačića", godine 1940., Barac uočava da je Kovačić u svojim djelima, pored osebujnih i uvjerljivih likova seljaka, đaka-prosjaka, intelektualaca, itd., stvorio osobit tip karakterističan za svako društvo i za sva vremena a to je, kako ga Barac naziva, tip poluinteligenta. Jedan od najuspješnijih takvih Kovačićevih "poluinteligenata" je lik ladanjskog gospodina vlastelina Pepa u pripovijesti "Ladanjska sekta". S pravom se može reći da je za Kovačićev pripovjedački rad tipično unošenje autobiografskih elementa u književna djela. S druge strane, iskustva što ih je Kovačić stekao pišući i objavljujući brojne satirične, pa i sarkastične proze u kojima je kreirao prepoznatljive likove preko kojih izravno dolazi u brojne konfliktne situacije sa svojim suvremenicima, zasigurno su pripomogla u oblikovanju Ante Kovačića kao zrelog i samopouzdanog pripovjedača.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA