ࡱ> {`bjbjFF .,,MR%vT8LH,D2:"0000000$~3h5001w,w,w,2 0w,0w,w,w,t S&w,020D2w,6)T6w,w,6,0Z@w,<4p/00+fD2 D Utjecaj Katoli ke crkve na svjetovne progone vjeatica u Zagrebu u ranom novom vijeku Deniver Vukeli I. Uvod Ovaj je rad obrada dijela rezultata sakupljenih u diplomskom radu Svjetovna suenja i progoni zbog arobnjaatva i hereze te progoni vjeatica u Zagrebu i okolici tijekom ranog novog vijeka koji je 2009. godine obranjen na Odsjeku za povijest Sveu iliata u Zagrebu. Naslov tog rada je. Njegov je cilj bio prikazati situaciju izmeu 1360. i 1758. godine u Zagrebu (odnosno Gradecu, Kaptolu, njihovim feudima i okolici) u kojoj su odvijani svjetovni procesi protiv vjeatica. Ti su procesi ostali u pisanim tragovima sudskih zapisnika i drugih izvora, te je bilo potrebno napraviti usustavljen popis svih osuenih s pripadajuim podacima i na taj na in stvoriti jednu bazu podataka koju sam i detaljno kronoloaki opisao. Drugi je cilj bio proi svu postojeu historiografsku literaturu dosad objavljenu u nas, a koju su pisali i objavljivali sljedei istra~iva i ove teme: Bogoslav `ulek, Ivan Krstitelj Tkal i, Emilij Laszowski, Ivan Bojni i, Viktor Ku ini, Lujo Thaller, Vladimir Dedua, Vladimir Bayer, Zoran i a, Tomislav Hruakovec i drugi, te je objektivno komentirati prikazujui njihove prednosti i nedostatke u metodama istra~ivanja. Trei je cilj bio popisati svu zakonsku pozadinu za svjetovne progone i shvatiti na emu su se oni temeljili s glediata kazneno procesnog prava u povijesnom kontekstu. Kako je rad nastajao i airio se prema svom kona nom opsegu, tako se po eo otvarati niz zanimljivih pitanja koja je trebalo prou iti ili pripremiti za prou avanje. Tako dolazimo i do teme ovog referata, koja je ujedno jedno od tih pitanja. Utjecaj Katoli ke crkve na svjetovne progone vjeatica u Zagrebu u ranom novom vijeku poprili no je diskutabilno poglavlje tog dijela mog istra~ivanja. Iako podaci u mom diplomskom radu po inju od srednjeg vijeka (od o~ujka 1360. kao polaziane godine, kad je odr~ano najstarije dokumentirano suenje vjeaticama Alici i Margareti na Gri u), od ukupno 252 imena sakupljenih u mojem radu, svega su 24 izmeu godina 1360. i 1611. Sva ostala pripadaju razdoblju od stotinu i etrdeset godina poslije (izmeu 1611. i 1758.), dok ih u ovom prvom i veem razdoblju od dvjesto i pedeset godina imamo, kao ato se mo~e primijetiti, mnogo manje. Tu se postavlja prvo pitanje: zaato je 1611. godina tako prijelomna i va~na i ato se to dogodilo da nakon nje po inje neizmjerno vei broj procesa protiv vjeatica? II. Izvori vezani uz prijelomno razdoblje Prvog dana mjeseca kolovoza 1611. zaklju ena je provincijalna crkvena sinoda u Trnavi, a koja je donijela sljedeu odluku: Incantationes, magiae, divinationes, sortilegia, cheiromantiaem, superstitiosae curationes infirmitatum ac vulnerum per verba ac signa occulta certo tempore ac loco facta, crebro pro concione reprehendantur. Et si qui huiusmodi maleficiis irretiti intelligantur, de iis episcopum mature admoneat parochus. ( aranja, vra anja, gatanja, proricanja i supersticiozna vidanja bolesti i rana tajnim rije ima i znacima izvraenim u odreeno vrijeme i na odreenom mjestu, imaju se opetovano ~igosati pred sabranim narodom. A ako se opazi da su neki upleteni u takva arobnjaatva, na njih neka ~upnik hitno upozori biskupa.) Zanimljivo je da je Ivan Krstitelj Tkal i u svome prvom djelu Parnice proti vjeaticam u Hrvatskoj ovim izvorom objasnio kako se "u svih ovdje spomenutih vjeati kih parnicah neima ni najmanjega traga, da bi se naaa domaa duhovna vlast, baa ni toliko, koliko je pod noktom crna, uplitala bila u progonstvo vjeaticah". Tad su (u Trnavi) u ime zagreba ke dijeceze na sinodi bili nazo ni biskup `imun Bratuli i Gjuro Ota i, kanonik i arhiakon zagreba ki. No, Tkal i je zaboravio da se Crkva viae nije trebala toliko u 17. stoljeu uplitati u progone kada su od nje ve odavno bili potaknuti i u punom jeku u Europi preba eni u ruke daleko u inkovitijih svjetovnih sudova, koji su takve zlo ine ( arobnjaatva) sudili kao i ostale. Inkvizicija je pokrenula prve progone, uspostavila sustav torture, napisala glavni ud~benik ("Malleus Maleficarum" Heiniricha Institorisa i Jakoba Sprengera, 1487.) te niz drugih, a onda se pobrinula da se sve to proslijedi svjetovnim vlastima. Ova odluka sinode, nasuprot Tkal ievu uvjerenju, samo e, ini se, joa viae potaknuti progone na naaim podru jima, jer ono ato je za Crkvu tek "osuda s propovjedaonice", svjetovnim institucijama postaje vrlo ozbiljna stvar, pogotovo kad je rije  o "~igosanju pred sabranim narodom" (misli se verbalnom) koji je vrlo bogobojazan i sluaa ato njegovi duhovni u itelji imaju za rei. Pa tako slijedi i potvrda u prilog mojoj tezi, koja se jasno vidi u zaklju ku Hrvatskog sabora odr~anog netom ve nekoliko mjeseci kasnije, 25. listopada 1611.: Ex Articulis D.D. SS. et OO. Croatiae et Slavoniae regnorum in generali ipsorum congregatione ex edicto III. D. Comitis Thomae Erddy de Monyorkerk etc. bani in civitate regia Montis Graecensis 25. mensis Octobris anno 1611, celebrata, conclusis: Reverendissimus D. Petrus Domitrovich electus episcopus ecclesiae zagrabiensis Constitutiones modernae syinodi Tyrnaviensis SS. et OO. regni solemniter preasentavit, quas iidem SS. et OO. regni tamquam obsequentissimi matris ecclesiae filii benevole acceptarunt. Lecta per Stephanum Pattachich Vice Proto-Notarium regni, m. p. L. S. regni Sclauoniae.  Const. synod. I. c. pag. 35. (Iz zakonskih lanaka gospode stale~a i redova kraljevina Hrvatske i Slavonije, zaklju enih na njihovu saboru, koji je po sazivu presvijetloga gospodina grofa Tome Erddyja od Monyorokereka i t. d., bana, odr~an u kraljevskom gradu na Gri kome Brdu dvadeset i petog (dana) mjeseca listopada godine 1611. i zaklju eno: Pre asni gospodin Petar Domitrovi, izabrani biskup crkve zagreba ke, predlo~io je sve ano stale~ima i redovima kraljevine zaklju ke najnovije sinode trnavske, koje su isti stale~i i redovi, kao najpokorniji sinovi matere crkve, dobrohotno prihvatili. Pro itao Stjepan Pata i, zamjenik protonotara kraljevstva: Isti vlastoru no. Mjesto pe ata kraljevine Slavonije.) Tkal i o tome tvrdi: "Prema tomu zaklju ku du~nost je samo sveenstva bila govoriti sa propovjedaonice proti sujevjerju i tim ga triebiti, a one, koji bi se o njem ogrieaili ili tvrdovrati bili, dojaviti biskupu ili duhovnoj vlasti; ali ne da ih ona sudbeno progoni i svjetskom sudu za daljnji progon izru i, ve samo crkvenim kaznami "poenas poenitentiales", kao: postom, pokorom ili izobenjem proti njim postupa." A neato dalje u tekstu govori i da je svjetovna vlast uporna i kako joj Crkva nikako ne mo~e objasniti da su ta aranja luda i smijeana. Komentirao bih, kako Tkal iu na samome kraju 19. stoljea ipak u neku ruku nije mo~da najjasnije, da je samo dva stoljea prije njega, u potpuno od Crkve obuhvaenom zapadnom kulturnom krugu, kojem je i Zagreb pripadao, razmialjanje svjetovne i crkvene vlasti vrlo sli no. I da svjetovna vlast reagira obi ajnim pravom ili donesenim odlukama u koje su duboko inkorporirani stavovi Katoli ke crkve i kao takvi neodvojivi od kulturnog i tradicijskog kruga kojem je ovo podru je pripadalo. Stoga mislim da se na ova dva primjera vrlo jasno mo~e vidjeti kako je jedna crkvena odluka sinode Katoli ke crkve, prenesena u svjetovnu ve nekoliko mjeseci poslije i odmah odobrena od Hrvatskog sabora kao svjetovna i pravna. Time e se itekako udariti temelji daljnjih progona koji e svoj zenit do~ivjeti samo sedamdesetak godina kasnije. Osim toga, Tkal i i opet nije u pravu kad govori da Crkva nema veze s progonima, stoga ato nam je itekako poznato da suenja nisu samo bila na Gradecu, ve i na Kaptolu, i to mnoga, a koje je Crkva vodila kao feudalni gospodar. Crkva je tamo oduvijek (za ato postoji zapis u Statutu zagreba kog kaptola iz 1334.) imala pravo suditi stanovnicima svojih posjeda i u svjetovnim stvarima. U mojim istra~ivanjima sam naaao dvanaest takvih slu ajeva u razdoblju od 1699. do 1743. godine, od kojih je zasigurno pet zavrailo spaljivanjem, dok je za ostale rezultat procesa nepoznat, a za sve je slu ajeve poznato da je vraena tortura nad osumnji enima. Takoer su poznati i primjerci pisama raznih ~upnika koji su pozivali svjetovne vlasti da dou srediti situaciju s vjeaticama u njihovim ~upama (primjerice pismo ~upnika Mirka Petkovia iz ~upe u Vrap u ~upanu zagreba ke ~upanije Ivanu Juraiu datirano 30. o~ujka 1757. godine). III. Utjecaj isusova kog reda (Collegium Zagrabiensis Societatis Jesu) Joa jedna od zanimljivih pojava toga doba, a o kojoj Tkal i nije spomenuo ni rije i u svojim djelima, dolazak je isusovaca u Zagreb. Isusovci dolaze u Zagreb 1606. godine, dakle pedesetak godina nakon svog osnutka i ve sljedee godine osnivaju prvu gimnaziju u Zagrebu, danas poznatu kao Klasi nu gimnaziju. Zna i, sljedeih 150 godina (do njihova ukidanja 1773. godine) mnoge su generacije razvijale visoku kulturnu i teoloaku svijest. Po Vladimiru Bayeru, to je jedan od uzroka tolikog rasplamsavanja progona u kasnom 17. i 18. stoljeu. U "Povijesti zagreba kog kolegija jezuitskog reda" (Historia Collegii Zagrabiensis Societatis Jesu) postoji viae bilje~aka u kojima se govori o isusova koj umijeaanosti u te "protuvjeati ke" aktivnosti, i to iz njihova vlastita pera, kronoloaki za svaku godinu, u obliku izvjeataja. Kao primjerice, lije enje bana Nikole Frankopana kojeg je jezuitski propovjednik Petar Ljubi 1620. izlije io od "tesalske" arolije kojom su ga za arale vjeatice. Za 1647. i 1648. spominje se da su u obilasku Karlovca isusovci spalili mnoge hereti ke i arobnja ke knjige. Za 1652. godinu "Povijest" spominje kako su javno s propovjedaonica jezuiti poticali svjetovne organe vlasti na procese protiv arobnjaka. Dalje se spominje (zapisuje Juraj Habdeli osobno) za godinu 1655. kako su jezuiti te godine odstranili mnoge amajlije i arolije koje su sprje avale udane ~ene da za nu i raaju. Takoer su otkrili i spalili neku zaklju anu bravu zakopanu u zemlju, a koja je nekome viae godina "uniatavala brak". IV. Ferdinandeja Godine 1656. objavljen je zakonik zvan Ferdinandeja (po caru Ferdinandu III. koji ga je donio) - iliti punim imenom "Forma processus iudicii criminalis seu Praxis criminalis", koji u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji nikad nije dobio zakonsku snagu, ali je va~io kao obi ajno pravo nakon ato je preveden na latinski za Ugarsku, Hrvatsku i Slavoniju u prijevodu isusovca Szentyvanya, tiskanom 1687. godine. Tako je i na naaim sudovima postao pisani dokument koji sadr~i obi ajno pravo, a kojeg se kao obi ajnog prava imaju dr~ati suci i magistrati pri presudama, te je uvraten 1697. u "Zbornik prava Ugarske i pripojenih zemalja ("Corpus iuris hungarici seu Decretum generale inclyti regni Hungariae partiumque eidem adnexarum")". Taj zakonik sveobuhvatno obrauje u detalje postupak, ispitivanje i predla~e kako voditi sustav ispitivanja optu~enih za arobnjaatvo, vjeati arenje i herezu. V. Pitanje uzroka progona Kako bilo da bilo, u tom "burnom" 17. stoljeu i po etku 18. stoljea, Crkva u Zagrebu i nije imala razloga strahovati od nekih velikih strujanja kakvih je bilo u Europi toga vremena. Nije se morala boriti s reformacij    * D z     6 : Ƚm`Q?Q#jhQ0JCJOJQJUaJhth&[ACJOJQJaJhQCJOJQJ\aJ"hQhQ6CJOJQJ\aJh^yCJOJQJaJhth@CJOJQJaJhQCJOJQJaJhd CJOJQJaJhr~h@OJQJh@hst[OJQJhst[h@CJOJQJaJhst[hst[CJOJQJaJh@5OJQJhu}h@5CJOJQJaJDjl8!-.0.36 $dha$gdq $dha$gd< $dha$gda $dha$gd% $dha$gd@$a$gdst[$a$gd@$a$gd@$a$gd: < > ` D ( * . H P R &P$6ϿϿϟu߅uuehth- CJOJQJ\aJhthdcCJOJQJ\aJh^yCJOJQJ\aJhst[CJOJQJ\aJhth<CJOJQJ\aJhth)CJOJQJ\aJhthmNCJOJQJ\aJhth#CJOJQJ\aJhthuCnCJOJQJ\aJhth&[ACJOJQJ\aJ%6L\ >@BD߿ψxhXHhth@CJOJQJ\aJhthb2SCJOJQJ\aJhth3CJOJQJ\aJhthr_CJOJQJ\aJhth#bCJOJQJ\aJ,jhth#b0JCJOJQJU\aJhthcCJOJQJ\aJhthmSCJOJQJ\aJhth#CJOJQJ\aJhthdcCJOJQJ\aJhth[CJOJQJ\aJD*.^ $vߢteetVVGhthN CJOJQJaJhth;"CJOJQJaJhthKtCJOJQJaJhthmNCJOJQJaJhth_CJOJQJaJhth_CJOJQJ\aJhthuCnCJOJQJ\aJhth2kCJOJQJ\aJhst[CJOJQJ\aJhth[CJOJQJ\aJhthQE%CJOJQJ\aJhth3CJOJQJ\aJ$&.lDJtFhjϱޱϱui]Nhth%CJOJQJaJh%CJOJQJaJhT\CJOJQJaJhth9CJOJQJaJhthN CJOJQJaJhthguCJOJQJaJhthmNCJOJQJaJhthT\CJOJQJaJhth)CJOJQJaJhthKtCJOJQJaJhst[CJOJQJaJ)jhth1>0JCJOJQJUaJ68DF!!!!!8"""$ķĘxiZH3Z)jhth<0JCJOJQJUaJ"hth{K6CJOJQJ]aJhth<CJOJQJaJhst[h}CJOJQJaJhth}6CJOJQJaJhtha6CJOJQJaJhst[hst[CJOJQJaJhst[hst[CJOJQJ\aJhst[hst[CJOJQJh]CJOJQJaJhaCJOJQJaJ)jhtha0JCJOJQJUaJhthaCJOJQJaJ$@$$$6%%%%|&&&.'F'p' ((X((((())*B*~****++V,X,x,,,ⵦ○|j[hthJOJQJaJ#jh]0JCJOJQJUaJhth=TCJOJQJaJh]CJOJQJaJhth CJOJQJaJhth]CJOJQJaJhth-CJOJQJaJhth- CJOJQJaJhthKtCJOJQJaJhth<CJOJQJaJhthWCJOJQJaJ#,,6->-----0004v44.5052545f55ⴧvvaO@h3m6CJOJQJ\aJ"hthX#6CJOJQJ\aJ)jh}0J6CJOJQJU\aJ%hqh<56CJOJQJ\aJ"hth<6CJOJQJ\aJhqCJOJQJaJh79LhqCJOJQJhqCJOJQJ)jhth<0JCJOJQJUaJhtheCJOJQJaJhth<CJOJQJaJhthWCJOJQJaJ5666$6&666D6N6d8r8j9n99999::; ;Ͻ~o`K`~<hth8TCJOJQJaJ)jhth<0JCJOJQJUaJhthCJOJQJaJhth]CJOJQJaJhthiY&CJOJQJaJhth/sCJOJQJaJhth<CJOJQJaJ"hth 5CJOJQJ\aJ"hth<5CJOJQJ\aJ"hth<6CJOJQJ\aJhqCJOJQJ\aJ"hth}6CJOJQJ\aJ ;,;@;;;;;==x===J>?2?6?H?@@@JARA`AABCZCbCTDvDDDDDDxEӵӦӗӗӈyjyyjy[yjjhth*#:CJOJQJaJhthJOJQJaJhth4CJOJQJaJhthVCJOJQJaJhthiY&CJOJQJaJhthF\CJOJQJaJhth\CJOJQJaJhth$CJOJQJaJhth<CJOJQJaJhthCJOJQJaJhth#CJOJQJaJ#xEFFF F2H4H\@\†֗ؗd&(*,D $dha$gdI2 $dha$gdp $dha$gd} $dha$gd<TTT U U0UJU~UUUUUUUV^VVWWWWZYY ZƷufuuffWGWfWhth5CJOJQJaJhthCJOJQJaJhth+qCJOJQJaJhth- CJOJQJaJ)jhth`M>0JCJOJQJUaJhth`M>CJOJQJaJhth$CJOJQJaJhthJOJQJaJhthpCJOJQJaJhpCJOJQJaJhJOJQJaJ#jh)SF0JCJOJQJUaJ ZHZZZ\\>\@\^~ ~~B~R~b~~~ nĸ}qbSb}b}b}D}hthWqCJOJQJaJhthlCJOJQJaJhth]SpCJOJQJaJh>CJOJQJaJhth7yCJOJQJaJUhth zCJOJQJaJhthpCJOJQJaJhpCJOJQJaJh zCJOJQJaJhth#CJOJQJaJhthQxCJOJQJaJhthCJOJQJaJhth8TCJOJQJaJom, Gradec i Kaptol nisu bili na stalnom izravnom udaru Osmanlija, nema ostalih hereti kih pokreta, nema bojazni od velikih pobuna. Gradec i Kaptol i njihovi posjedi, u to su vrijeme relativno malene, joa uvijek takorei ruralno-medijevalno urbane bogobojazne sredine koje se bave svojim poslovima i koje previae ne doti u velike europske promjene u otkriima, promjenama sustava i tehnologija. I jedno od velikih pitanja jest zaato se upravo u to doba toliko raairila tolika opsesija suenjima, lin ovanjima i optu~ivanjima ~ena i muakaraca u svim ~ivotnim dobima zbog najmaatovitijih razloga: poput optu~bi za kugu, za uzimanje mlijeka, za let na metli, za vjeati je sabate, za edomorstvo, za ubojstva, za preoblike u ~ivotinje, za odnose i ugovore s avlom? Je li to zakaanjeli odjek ludila koje je hvatalo Europu u 15. i 16. stoljeu? Ili je to bio jedan od na ina kontrole puka kako im neke "modernije" ideje ne bi padale na pamet? Ili je, uzrok tome, kako je predlo~io Bayer svojedobno, pretjerano razvijanje teoloake svijesti koja je u svojoj neumjerenosti po ela vidjeti magiju u svakom svakodnevnom prekraaju? Jer da je, kako pak Tkal i predla~e, stvar bila samo u nepismenosti i neobrazovanosti priprostog puka, ili nepismenih lokalnih plemia s pravom ma a, joa se mogu nekako time sporadi no shvatiti lin evi i seoske loma e kao pojave kakve se kroz itavu ljudsku povijest mogu naii u manjim, zaostalijim sredinama. No studiozna mu enja i torture koju su predvodili obrazovani ljudi od kojih su neki i studirali po Europi, govorili nekoliko jezika i bili na itani u sudskoj i ostaloj literaturi, a koji su sjedili u gradskom Senatu i bivali sucima, magistratima, senatorima i gradskim kapetanima, nemaju drugog povijesnog opravdanja, doli kao trenutak masovne psihoze u trajanju od stotinu i pedeset godina. Sli no kao ato smo mogli vidjeti u mnogim razdobljima ljudske povijesti, a prisjetimo se samo Njema ke u 20. stoljeu, ope psihoze izazivaju posvemaanju opsesiju nekom idejom, dok sadisti ki pojedinci koji imaju mo, kao i u ratnim sukobima, izbijaju na povrainu kako bi zadovoljili svoje apetite. Tako i nije neobi no vidjeti u jednom od izvjeataja sa suenja jednoj zagreba koj "vjeatici" kako je svjedo ila da joj je Vrag doaao u tamnicu u obliku gradskog kaatelana i zaveo je. Naravno, kad jednom zapo ne takav niz, najni~e pobude u ljudima koriste svoje prilike. Veina optu~enih i spaljenih ~ena o kojima sam istra~ivao bile su optu~ivane iz vrlo jednostavnih razloga: zbog mu~a koji se htio rijeaiti svoje ~ene kako bi bio s ljubavnicom, ili pak ~ene koja se htjela rijeaiti suparnice ili mu~eve ljubavnice, ~ene koje su odbile kojeg muakarca, ljubomore na poslovnoj razini (ne iji obrt radi bolje od drugog i sli no), novca, zbog alkoholiziranih halucinacija razli itih "uglednih" plemia ili uglednijih lanova zajednice, ili je pak rije  bila o narodnim travarkama i babicama. Svi bi ti razlozi potom bili umatani u jedan kliaej optu~bi koji se, pogotovo na ispitivanju pod torturom, ponavljao od suenja do suenja. Nekako isto sumnjam, racionalno gledajui, da je i jedan posto tih optu~bi bio istinit, da bi se i jedna vjeatica dala uhvatiti da ima i desetinu tih fantasti nih moi koje su joj se pripisivale na suenjima ili lin evima. VI. Zaklju ak Crkva, kao duhovni pastir naroda, uvijek mo~e rei kako je to bila stvar svjetovnih sudova i kako se oni nisu imali pravo mijeaati. No, prema ovim predstavljenim izvorima i povijesno dokazanim injenicama, vrlo je jasno da je u jednoj maloj sredini toga vremena Crkva imala glavnu kulturnu i moralnu ulogu. `to je sveenik rekao na propovijedi veinom se tako i inilo. Pogotovo ako su propovijedi bile poput ovih zabilje~enih isusova kih ili onih lokalnih ~upnika koji su tra~ili iaenje svojih ~upa od vjeatica. To ato je to na kraju sredio neki svjetovni predstavnik vlasti, vlastelin ili sudac na svjetovnom procesu, ini se da nema nikakve veze. Ako sveenik ka~e da je kuga pala na selo ili grad kao Vra~je djelo vjeatica - netko - masa, sudac ili feudalni gospodar potrudit e se u to doba nai vjeaticu poato-poto. Bez obzira kriva ona ili ne, postat e ~rtveni jarac jednog praznovjernog straha koji je bio duboko usaen u svakoga. A taj strah nije doaao toliko, koliko se esto misli, iz narodnih, hrvatskih i slavenskih pretkraanskih vjerovanja, ve iz maatovitih srednjovjekovnih prijetnji paklom i Vragom. Zato nije udno da se odluka sinode u Trnavi odmah prihvaa kao svjetovna, da se njema ki zakonik o sudskom procesu (Ferdinandeja) koji sadr~i sustavne metode ispitivanja i torture vjeatica prihvaa kao obi ajno pravo, i zato napokon i nije udo da, primjerice, u godini jednog od najbitnijih mirova za hrvatsko ranonovovjekovlje, 1699. godini, na Gradecu i Kaptolu u jednoj godini bude spaljeno ravno 50 ~ena, optu~enih, mu enih i pogubljenih zbog aranja, a i u sljedeim godinama, sve za trajanja rada sudskih isljednika Ivana Khaylla i ure Porte koji su od 1699. do 1704. godine vodili procese ispitivanja vjeatica prije suenja i izvla ili najza udnija priznanja pod mukama. Te brojke danas izgledaju, statisti ki gledano, maleno i opskurno, pogotovo prema velikim stradanjima u Europi, ali pritom se ne smije smetnuti s uma kako i broj stanovnika na Gradecu, Kaptolu i njihovim feudalnim posjedima nije bio ogroman, tako da je u stvari taj broj u kontekstu onog doba stvarno velik. S isto objektivnog stajaliata povijesti, nakon svega vienog i prou enog, vraajui se opet zaklju no protutezom Tkal iu i njegovoj tezi o "naaoj domaoj duhovnoj vlasti", koja se nije "baa ni toliko, koliko je pod noktom crna, uplitala bila u progonstvo vjeaticah", vrlo je jasno da je utjecaj Katoli ke crkve, njenih redova, ali i svih razina crkvene hijerarhije, od biskupa do ~upnika, ipak bio neprijeporno velik i zamjetan. I sveprisutan itavim ovim obraenim povijesnim razdobljem, u mnogome doprinosei fenomenu progona vjeatica i utje ui na kulturnu i civilizacijsku svijest ovog prostora. Literatura: BAYER, Vladimir (1982) Ugovor s avlom  procesi protiv arobnjaka u Evropi a napose u Hrvatskoj, Zagreb: Informator, tree neizmijenjeno izdanje TKAL I, Ivan Krstitelj (1891) Parnice proti vjeaticam u Hrvatskoj, Zagreb: Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 103:83-116. VUKELI, Deniver (2009), Svjetovna suenja i progoni zbog arobnjaatva i hereze te progoni vjeatica u Zagrebu i okolici tijekom ranog novog vijeka, diplomski rad, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, mentor doc. dr. Zvjezdana Sikiri Assouline Sa~etak Utjecaj Katoli ke crkve na svjetovne progone vjeatica u Zagrebu u ranom novom vijeku U radu se raspravlja o nekim pitanjima koja su se pojavila za vrijeme nastanka autorovog diplomskog rada pod naslovom Svjetovna suenja i progoni zbog arobnjaatva i hereze te progoni vjeatica u Zagrebu i okolici tijekom ranog novog vijeka. Na po etku se ukratko opisuju ciljevi rada, kako bi se uvelo u pitanja o utjecaju Katoli ke crkve na sama svjetovna suenja. Omeuje se razdoblje prou avanja teme na starije, od 1380. do 1611. i novije, od 1611. do 1758. godine. Slijedi rasprava o prijelomnoj godini 1611. kad je odr~ana crkvena sinoda u Trnavi i potvrdi Hrvatskog sabora zaklju aka donesenih na njoj (navode se izvori za oba dogaaja). Raspravlja se o crkvenom utjecaju na dogaaje izvan propovjedaonice koji su imali za posljedicu svjetovne progone vjeatica i ostalih praznovjerja. Zatim se raspravlja o utjecaju poznatog njema kog zakonika, tzv. Ferdinandeje, iz 1656. godine. Referat se nastavlja promialjanjem o utjecaju novopridoalog isusova kog reda u Zagreb 1606. godine i o eventualnim utjecajima na dogaaje iz 1611. godine i kasnije. Potom se, sve do kraja rada govori o svjetovnim progonima protiv vjeatica i dodirima s Crkvom kao institucijom koja ima kulturni i moralni utjecaj na ~ivot graana Gradeca, Kaptola i okolice toga doba, a ije je podru je autor prou avao. Klju ne rije i: Katoli ka crkva, Zagreb, Crkveni sinod u Trnavi, Hrvatski sabor, vjeatice, isusovci, Ivan Krstitelj Tkal i Summary Influence of Roman Catholic Church on civil witchcraft trials in Zagreb during the Early Modern Period This report discusses some of the questions which appeared during the author's research for his final Master's paper in History at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, by the name of "Civil trials and prosecutions on sorcery, heresy and witchcraft in Zagreb during the Early Modern Period". In the beginning of this report primary goals of complete work are mentioned, so the questions about Church's influence on those trials could be put to debate. The timeline is limited on two periods, earlier, from 1380 until 1611, and later, from 1611 until 1758. Furthermore, the author opens discussion about the threshold year of 1611 when The Church Sinode of Trnava was held and the confirmation of conclusions stated at it by the Croatian Senate (with both sources quoted). Also, there is a word about Church influence on the events outside of a rostrum which as a consequence had witch prosecutions and other superstitions. The German codex, Ferdinandea (1656) is also mentioned. At its peak this report debates the influence of then newly arrived Church order of Jesuits in Zagreb in the year of 1606, and its effects on the 1611 events and later. Finally, it ends with a discussion about civil trials and their connections with the Church as an institution which had great cultural and moral influence on the daily life of Gradec, Kaptol and their surrounding areas, which is also one of topics researched. Key words: Catholic church, Zagreb, Church Synod in Trnava, Croatian Diet, witches, Jesuits, Ivan Krstitelj Tkal i  Ovaj je rad pro itan na Treem kongresu hrvatskih povjesni ara na Bra u 2008. godine.  VUKELI 2009, 14 - 20  Isto. 21 - 38  Isto. 57. Slu ajevi 1 i 2  Constitutiones synodales eclessiae zagrabiensis, Zagrabiae, 1805., pag. 29. (cap. III, n. IV.)  TKAL I 1891, 90.  VUKELI 2009, 23.  Constitutiones synodales eclessiae zagrabiensis, Zagrabiae, 1805., pag. 35, nota.  Moje grafi ko isticanje.  TKAL I 1891, 92.  VUKELI 2009, 32.  Isto. 34 - 35.  BAYER 1982, 273 - 280.  BAYER 1982, 273 - 280.  Isto. 561 567.  BAYER 1982, 246 - 251.  Rije  je o Kuljanki Margareti, osuenoj na Gradecu 1733. godine.  Rije  je o optu~bi gospe Catherine, supruge Boltisara Jellachicha, a protiv Barice Mihanovi-Pisk i Marice Karlov i izmeu 1741. i 1743. godine.  TKAL I 1891, 90.     PAGE  PAGE 7 brҀPT‚҂&:DFRZĵ񚵋|m|^|Ohth=4CJOJQJaJhtho[CJOJQJaJhthCJOJQJaJhth GCJOJQJaJhthBCJOJQJaJhthDCJOJQJaJhthy mCJOJQJaJhthDCJOJQJaJhth/CJOJQJaJhthTF%CJOJQJaJ8TXl6>BjtȤԤ֤ޤ 46Rĵ񦗵ymeVN?hthF_CJOJQJaJh%OJQJh%h%CJOJQJaJh OJQJh%CJOJQJaJhthq CJOJQJaJhthGmCJOJQJaJhthTCJOJQJaJhthzPCJOJQJaJhthKCJOJQJaJhthxUCJOJQJaJhth7yCJOJQJaJhthhCJOJQJaJhthW}CJOJQJaJRTl| z"f`bdrĨ*T~ĵċ|mm^Lm#jhC[0JCJOJQJUaJhthW}CJOJQJaJhthCJOJQJaJhth|CJOJQJaJhthBCJOJQJaJhI2CJOJQJaJhth9CJOJQJaJhthhCJOJQJaJhthxUCJOJQJaJhthGmCJOJQJaJhthq CJOJQJaJhthTCJOJQJaJ~t&(*,BFPtjl|ǻ{lZl{H9hth*CJOJQJaJ"hth*5CJOJQJ\aJ"htho&6CJOJQJ]aJhtho&CJOJQJaJ"htho&5CJOJQJ\aJhthBCJOJQJaJhthB5CJOJQJaJhthI2CJOJQJaJhI2CJOJQJaJhCJOJQJaJhth]|CJOJQJaJhthCJOJQJaJhth CJOJQJaJDFjl`b|~vxX\ $dha$gda$a$gd3$a$gd}$a$gdj$a$gdB$a$gdo&2B``ôⴢ~nӴf^N^>hu}hj5CJOJQJaJh)0h}5CJOJQJaJh}OJQJh*OJQJhthBCJOJQJ\aJ"hthB5CJOJQJ\aJ"hthM/6CJOJQJ\aJ"hthB6CJOJQJ\aJhthBCJOJQJaJhtho&5CJOJQJaJhth*CJOJQJaJhIWnCJOJQJaJ"hth*6CJOJQJ]aJ`btN@Zȶz|~tv˻zhYI9hbh3CJOJQJ\aJhbhbCJOJQJ\aJh35CJOJQJ\aJ"h3h35CJOJQJ\aJh[CJOJQJ\aJh}CJOJQJ\aJhqCJOJQJ\aJh CJOJQJ\aJhd\CJOJQJ\aJh}h}CJOJQJ\aJ"hd\h}6CJOJQJ\aJh}h}CJOJQJaJhd\CJOJQJaJhjOJQJvxֽXZ\(8:FZ "ȹȨȨșscscsPscs=s$h.h.CJOJQJaJmH sH $h.hluXCJOJQJaJmH sH hS%CJOJQJaJmH sH $h.h[CJOJQJaJmH sH $h[h[CJOJQJaJmH sH h[h GOJQJmH sH !h35CJOJQJaJmH sH h[h}OJQJmH sH 'h[h[5CJOJQJaJmH sH *h[h[5CJOJQJ\aJmH sH h3CJOJQJ\aJ"`hz PX jʷwgwgwgwWwh3CJOJQJaJmH sH huu CJOJQJaJmH sH hCJOJQJaJmH sH h.CJOJQJaJmH sH hmhCJOJQJaJmH sH huswCJOJQJaJmH sH $h.h.CJOJQJaJmH sH $h.h[CJOJQJaJmH sH h%CJOJQJaJmH sH $h.h%CJOJQJaJmH sH Npx<FLVn8>D 4<lF𝍝}}m]hCJOJQJaJmH sH h3CJOJQJaJmH sH h CJOJQJaJmH sH h ]bCJOJQJaJmH sH h"CJOJQJaJmH sH hunCJOJQJaJmH sH h#CJOJQJaJmH sH $hmMhmMCJOJQJaJmH sH hmMCJOJQJaJmH sH hqCJOJQJaJmH sH #ǴucTA.$h.h_CJOJQJaJmH sH $h.hT\CJOJQJaJmH sH h3h3OJQJmH sH "hbh35CJOJQJ\aJhbhbCJOJQJ\aJh35CJOJQJ\aJh<6OJQJmH sH $h.hQxCJOJQJaJmH sH $h.hr~CJOJQJaJmH sH $h.h]SpCJOJQJaJmH sH $h.hn{CJOJQJaJmH sH $h.h[CJOJQJaJmH sH  Jz4ftgd`M>gd< $dha$gd@ $dha$gdaJLN\^xz|nøΧøçÛÐ߸tiih}h%OJQJh.h%OJQJ!jh.h%0JOJQJUhIWnh%OJQJh(QRh%OJQJ\h%OJQJh%5OJQJhth%OJQJh(QRh%OJQJ!jh(QRh%0JOJQJUh%jh%0JU$h.h3CJOJQJaJmH sH )2468Ldfhj~tv>ؼododh\h%OJQJ!jh\h%0JOJQJUhph%OJQJjh%0JU!jh}h%0JOJQJUh}h%OJQJhhh%OJQJ!jhhh%0JOJQJUhIWnh%OJQJh.h%OJQJ!jh.h%0JOJQJUh%h%OJQJ'> ŽŽŽŽų糭ŏ$h.h3CJOJQJaJmH sH h 0JmHnHu h%0Jjh%0JUjh2Uh2h(QRh%OJQJh%OJQJhIWnh%OJQJh%jh%0JUh\h%OJQJ  $dha$gd@h]hgd &`#$gdEp3 ,1h. A!"#$% L@L Normal$CJOJQJ_HaJmHnHsHtHn@n luX Heading 1dd@&[$\$.5CJ0KH$OJPJQJ\aJ0mH nHsH tHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No ListF@F a Footnote TextCJPJaJtH@&@@ aFootnote ReferenceH*4 @4 Footer  p#.)@!.  Page Number` @ + !#q''_057CBU Xp%y*mUUVrs{| d S "!#!j!k!s't'''+++ +a0 588882ACCCCCC5D6DDDEEEEE0F1F>K?KKKKK,L.LQQIRJRMRRRRRJS^SrSSSS TT3TLT^TwTTOUcUdUfUgUiUjUlUmUoUpUyUzU{UUUUU00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0y00@0y00@0y00@0y00@0@0@0@0@0@0y00| d S "!#!k!'8882AEEE0F1F>K?KKK,L.LQQIRMRRRJS^SrSSSUK00 K00K00K00 wK00K00 K00K00K00K00K00K00K00K000h2{0ਧy0y0{00 y00 /y00 y00 y00y00y00y00y00y00my00y00y00y0000K00p VK00K00K00@0mp#@0mp#K00 0 $$$': 6D$,5 ;xET ZZNܔn8R~`v">/23456789:;=>ijklmnopqstuvwxz{|6D0<ry}1  '! !"t#|!@m#LLLLIMIMU L LLLOMOMU=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace x& &.7>@DELW\gl6 < j w y         ! ) * 8 : < @ C D M N X Y a b o t w x   + 4 y '-x}~ +-78CMV$%26<ELMSTZ^jknx  "#12:;BCO[`blmy{"'(26;=B 3;[bdjkyT\ B!K!L!X!Y!c!!!5#;#########?$M$%%%%%j&r&x''''((((($(%((()(/(0(:(()*** ******$*.*5*6*;*<*E*F*P*Q*V*W*`***,,//{00Y7c7y====l>w>>>>>e?l?@@AA9BBBcDlDEEEEEEEETHZHIIIIIIJJxK~KKKNNNNOPyQQQQQQQQQQQQQQRR RRRRRR R'R)R0RARHRMRRRRSS SSSS%StSSSSSSSSSSTTTTTTTTTTUU'U0UdUdUfUfUgUgUiUjUlUmUoUpUUUTbqsz c j RY !!#!i!q!r't'''+++&+`0g0 5588881A8ACCCC4D6DDDEEEE/F1F=K?KKQHRMRORRRRRRRRRISLS]S`SqStSSSSSSST TTT2T5TKTNT]T`TvTyTTTNUQUbUdUdUfUfUgUgUiUjUlUmUoUpUUUUU=_==>>y?y???1F:FFF G G-G0GIGIGOKKPPPPPPPPPPQQQQQQQHRLRU=_==>>y?y???1F:FFF G G-G0GIGIGOKKQQQHRMRROUOUcUdUdUfUfUgUgUiUjUlUmUoUpUUU)`cO.R*  4 ] uu %<T\t4^yh)uN 7yX#@d  {z L!#X#QE%TF%iY&o&))t*M+]+ .)0,]0`0W2I2wJ23Ep3? 4J<41k4 5d36`l6aR7:*#:1>$4>`M> 3?:?"A5A&[A YB ZCtCD)SFBb ]bCce,g-2h48hI+qmN #bw?[3=4u}" PV3Yr~;"#\=a=o[=T/sq}acA!f}g:c v>[[%t\<K9n;]}TD9^v|i "{Tj gD _Fh$- -- 1ot(<w-DFQ.i%la-S%IR^dc "xU] G"mWwq %M/b/iWun!Z|3Kt 8e.a@CC{CC  #(*+,U $(*\@0468@FLVZ\~UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;SimSun[SOG5  hMS Mincho-3 fg"1fFH F*H F*!4d#R#R2qHP ?@2TUtjecaj Katoli ke crkve na svjetovne progone vjeatica u Zagrebu u ranom novom vijekuDeniver Vukeli Bugs BunnyOh+'0(4D Xd   XUtjecaj Katolike crkve na svjetovne progone vjetica u Zagrebu u ranom novom vijekuDeniver VukeliNormal Bugs Bunny129Microsoft Office Word@Գ?@`@(QH F՜.+,0< hp|  RSZ*#RG UUtjecaj Katolike crkve na svjetovne progone vjetica u Zagrebu u ranom novom vijeku Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FДS1Table6WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q