ࡱ> q`LbjbjqPqP 4::&bbbbJ!J!J!8!"LRn"J#"l#l#l#+++PPPPPPP$"ThV#Q++"+++#Qbbl#l#m@RHHH+Bbl#l#PH+PHH:kM,P^Ml#b" I}J!=BnM PVR0RMR"WG"WMMb"WUN++H+++++#Q#QGj+++R++++ffbbbbbb KAKO BRZO SITUACIJSKI MISLITI - DONO`ENJE ODLUKA NA SPORTSKOM TERENU Doc. dr. sc. Renata Bari, Kinezioloaki fakultet, Sveu iliate u Zagrebu Vrhunska izvedba u sportu podrazumijeva usvojenost i realizaciju tehni ko-takti kih elemenata i akcija koje mogu odolijevati pritisku natjecateljskih uvjeta. Uspjeaan sportaa je onaj koji u pravom trenutku uspije dati najbolje od sebe i na taj na in ostvariti prednost. Od sportaaa se o ekuje da mogu na pravom mjestu i u pravo vrijeme donijeti odluku o izboru i primjeni svojih sportskih vjeatina i znanja, te na taj na in ispuniti 'misiju sporta' - izazov i nadmetanje. Onaj sportaa koji je tjelesno i mentalno spreman, opremljen boljim 'oru~jem' i otvoren iskustvu trenutka kojem prilazi s veseljem, u~ivanjem i pozitivnom energijom ima vee aanse ostvariti svoje ciljeve. Svaki je sportski nastup, neovisno o tipu sporta, u biti serija malih odluka. Sportaai i treneri trebali bi znati dobro procijeniti situaciju i uvjete u kojima se igra odvija, a donoaenje prave odluke jedan je od najva~nijih zahtjeva koje svaki od njih mora savladati. U tipi nom sportskom okru~enju u kojem postoje visoki zahtjevi za odlu ivanjem djeluju razli iti akteri (sportaai, treneri, rukovoditelji), postoje razli iti zadaci (npr. obrana, napad, specifi ni takti ki zahtjevi) i specifi ni uvjeti (za vrijeme igre, na time-outu, u odnosu na razli ite protivnike i sl.). Nema univerzalnog recepta za odlu ivanje u sportu, ono se odvija u interakciji razli itih faktora i mogue je izvui samo neke ope smjernice (Johnson, 2006). `to je kvalitetna odluka? Odlu ivanje se mo~e definirati kao svjestan, produktivan proces koji obuhvaa izbor izmeu dvaju ili viae moguih, i unaprijed pripremljenih, akcija, te provedbu odabrane akcije kako bi se postigao unaprijed zadani cilj. Donoaenje odluka je vjeatina koja obuhvaa analiziranje situacije (npr. obrane ili napada), oblikovanje moguih opcija reagiranja, te odabir najprikladnije meu njima. Odluka je trenutak u procesu odlu ivanja u kojem o ekivanja o nekom djelovanju, na temelju procjene i usporedbe raspolo~ivih mogunosti, poti u donositelja odluke da izabere akciju koja e najvjerojatnije, prema njegovoj procjeni rezultirati u ostvarenjem cilja (Tipuri, 2010). Da bi odlu ivanje bilo kvalitetno sportaa treba prepoznati potrebu za donoaenjem odluke i biti svjestan vremenskog limita koji postoji pri odlu ivanju, a koji je determiniran ograni enjima igre ili sportske situacije kao i namjerom stjecanja prednosti nad protivnikom. Dobra odluka na sportskom terenu podrazumijeva kvalitetnu i brzu situacijsku analizu. Neki sportaai odlu uju promptno, drugi previae dugo razmialjaju ak i kada se radi o sasvim jednostavnim i manje va~nim stvarima, a neki bje~e od donoaenja odluka, izbjegavajui tako odgovornost. Iako vremenska struktura igre determinira tempo donoaenja odluka, ato osobito vrijedi za sportove vee kognitivne slo~enosti, brzo donoaenje odluka ne mora biti nu~no odraz sportaaeve efikasnosti budui da postoji rizik nepromialjenih odluka. Postoje sportaai koji su zbog straha od loae odluke skloni izbjegavanju kad god se radi o nekoj iole va~nijoj odluci, ve to prepuataju suigra ima ili treneru. Da bi odlu ivanje bilo kvalitetno, sportaa mora biti motiviran i zainteresiran za donoaenje odluka, kao i biti svjestan vremenskih limita. Proces donoaenja odluka u sportu determiniran je nesigurnoau dostupnih informacija i moguih ishoda ali i preferencijama pojedinca, te nema jasnih kriterija ato je to na odluka (Tenenbaum i Bar-Eli, 1993). Kvalitetna odluka nekada predstavlja najjednostavnije rjeaenje u konkretnoj situaciji. S druge strane, kvalitetna odluka nije nu~no i najracionalnija odluka, ve ona koja maksimizira korisnost. Klasi an racionalan pristup podrazumijeva odreivanje svih po~eljnih i nepo~eljnih posljedica svakog od potencijalno raspolo~ivih ishoda odluke (Simon, 1959), ato zahtjeva da donositelj odluke procesira goleme koli ine informacija. To je, uglavnom, nemogu zadatak za ljudske kognitivne potencijale osobito u situacijama vremenskog pritiska jer postoji previae relevantnih varijabli koje treba uzeti u obzir pri imalo slo~enijem odlu ivanju, a koje nije mogue istodobno dr~ati u memoriji. Odlu ivanje na temelju svih moguih opcija protivno je i injenici da se ljudska pa~nja lako pomi e od jedne do druge vrijednosti (koje se mogu javiti u odlu ivanju), uz mogunost promjene sklonosti prema razli itim ishodima u skladu s ovim pomacima. Osim toga, donoaenje odluka vrlo je slo~en proces i nema jednostavnog recepta kako sve slo~ene i relevantne, manifestne i latentne aspekte odlu ivanja kombinirati u jedinstvenu mjeru korisnosti (Tipuri, 2010). Stoga, suvremene teorije odlu ivanja isti u da ljudi te~e donoaenju ne najboljih, ve zadovoljavajuih odluka, budui da se s jedne strane odluke ne donose na potpuno racionalan na in jer na njih utje u brojni subjektivni faktori, a s druge nije mogue prikupiti sve informacije koje bi, u skladu sa klasi nim racionalnim pristupom, bile potrebne u prvom slu aju (Simon, 1959). Vrhunski sportaai svoju kvalitetu grade upravo na visokorazvijenoj sposobnosti odlu ivanja, ali i donoaenju kreativnih odluka. Kreativna odluka ne zna i nu~no revolucionarnu ideju, ve jednostavno zna i imati svje~ i nesputan pristup situacijskoj analizi i odabiru izmeu mogunosti. Sportaai lakae donose kreativne odluke ukoliko postoji za to poticajna klima, tj. ukoliko trener ili suigra i dobro prihvaaju takvo njihovo djelovanje te ako ono donosi prednost. Kvalitetna odluka jest odluka koja ima svrhu proizaalu iz prethodne analize situacije, ali i razumijevanja logike igre (sporta) iznad tehni ke uvje~banosti. Kvalitetna odluka jest ona koja donosi prednost, esto na na in onemoguavanja anticipacije sportaaeva sljedeeg poteza od strane protivnika. Sposobnost odlu ivanja jedna je meu najpo~eljnijima za sportaae, osobito ukoliko se pita njihove trenere. Sportaai koji imaju zavidnu razinu ove sposobnosti su oni koji preuzimaju inicijativu u igri, ne ekaju da se stvari na terenu dogaaju same od sebe, ve preuzimaju kontrolu i upravljaju situacijom. Kognitivni model donoaenja odluka u sportu Donoaenje odluka spada u kategoriju kognitivnih procesa i usko je vezano s rjeaavanjem problema (rjeaavanje problema obi no uklju uje odlu ivanje). Takoer, sposobnost odlu ivanja povezana je i s ostalim kognitivnim sposobnostima kao ato su sposobnost obrade informacija, pa~nja, pamenje, ali i opa inteligencija. Kognitivni pristup prou avanju psihologijskih fenomena koji je osobito istaknut u posljednjih 40-ak godina promovira kognitivne mehanizme za objaanjenje ponaaanja i psihi kih procesa pojedinca. Naglasak je na prou avanju procesiranja informacija u pozadini ljudskog ponaaanja i do~ivljavanja, pa se kognitivno modeliranje mo~e koristiti za objaanjavanje razli itih slo~enih fenomena, a tako i procesa donoaenja odluka u sportu. Gilovich (1984) isti e da je sport najbolje stvarno ~ivotno oku~enje za istra~ivanje procesa donoaenja odluka, a predmet mjerenja je osloboen ograni enja koja postoje u laboratorijskim uvjetima u kojima se odlu ivanje esto istra~uje. Dosadaanja su istra~ivanja pokazala valjanost Sekvencijalnog modela odlu ivanja koji je utemeljen na pretpostavkama o postojanju osnovnih mehanizama procesiranja informacija (Dror, Busemeyer i Basola 1999; Townsend i Ashby, 1983), a taj je model koriaten i za objaanjavanje procesa odlu ivanja u uvjetima vremenskog pritiska i poveanog rizika, pa je naaao svoju primjenu i u sportu (Johnson, 2006). Sekvencijalni model spada u kategoriju dinami nih modela i za razliku od stati kih koji sve mogue opcije razmatraju u odreenom trenutku, ovdje se bira uzorak opcija izmeu kojih se odabire odgovor. Sekvencijalni model podrazumijeva da se proces odlu ivanja odvija kroz nekoliko odvojenih faza, a na svakoj razini mogue je donijeti neku subordinatnu odluku koja determinira kona an ishod (Pitz i Sach, 1984). U pozadini ovih procesa postoje odreeni kognitivni mehanizmi  kada se pojavi problemska situacija identificiraju se njezine karakteristike, odreene informacije prizovu se iz dugoro nog pamenja i pojedinac smisleno organizira sve informacije, predo avajui si razli ite opcije rjeaenja koja se potom evaluiraju, integriraju i donosi se odluka (Tenenbaum i Bar-Eli, 1993). Prou avanjem kognitivnih faktora koji utje u na donoaenje odluka u sportu isti e se va~nost osjetnih i perceptivnih sposobnosti, pamenja, koncentracije, pa~nje, ope kognitivne sposobnosti i sposobnosti rjeaavanja problema. Va~nost kognitivnih faktora proizlazi iz injenice da svaka sportska aktivnost zahtijeva kognitivni anga~man koji djeluje na kvalitetu donoaenja odluka, a mogue je u odreenoj mjeri djelovati i poboljaavati u inkovitost ovih procesa (Tenenbaum i Bar-Eli, 1993), ato ima bitne reperkusije za sportsku praksu. Sekvencijalni model odlu ivanja polazi od pretpostavke o limitiranom kapacitetu pa~nje kod pojedinca. injenica da je naa perceptivni sustav u odreenoj mjeri limitiran ograni enim kapacitetom naae pa~nje utje e na naau obradu informacija. U svakom trenutku za vrijeme odreenog zadatka naaa se pa~nja premjeata na razli ite izvore informacija (brzina kretanja, blizina protivnika, praenje vremena i sl.) pri emu se vrednuje svaki aspekt zadatka/situacije na temelju raspolo~ivih informacija. Takva procjena uvjetuje naau razinu aktivacije, kao i naau razinu preferencije za pojedinu mogunost djelovanja (Johnson, 2006). Sukladno ovom modelu, taj se proces nastavlja sve dok neka opcija ne prijee potrebnu razinu aktivacije organizma koja pokree naau reakciju. Vrijednost pojedine opcije koju sportaa ima na raspolaganju odreuju razli iti faktori, od igra eva iskustva, preko prijaanjih odluka, zatim kognitivne procjene vjerojatnosti uspjeanog djelovanja u konkretnoj situaciji, do emotivne komponente. Drugim rije ima, ima li igra  koji donosi odluku ja u pozitivnu reakciju na jednu, a slabiju na drugu opciju, odrabrat e prvu (na primjer igra  mo~e dodati suigra u za aut koji je u te~oj auterskoj poziciji zato ato misli da je drugi suigra  koji je u objektivno lakaim okolnostima loaiji auter). Natjecanje izmeu razli itih mogunosti mo~e trajati odreeno vrijeme, no u sportu odluka esto mora biti donesena zbog vanjskog utjecaja (npr. istek napada), ato mo~e rezultirati odabirom dovoljno dobre, no ne i najbolje opcije. Kognitivni procesi u odlu ivanju Suvremeni teorijski pristupi sla~u se da proces obrade informacija u ljudskom mozgu odvija paralelno, a ne nu~no serijalno (Magill, 2007). Meutim, obrada je determinirana ograni enim kapacitetom pa~nje uvjetovanim dostupnoau individualnih resursa potrebnih za obradu. Sve dok granica raspolo~ivosti kapaciteta za obradu nije prijeena, osoba se mo~e baviti sa viae stvari odjednom, a u suprotnom slu aju dolazi do poteakoa. Dobitnik Nobelove nagrade Daniel Kahneman, u svojoj teoriji pa~nje (Kahneman, 1973) navodi kognitivni napor (tj. pa~nju) kao centralni pojam kojeg povezuje s mentalnim resursima pojedinca potrebnima za obavljanje neke aktivnosti kojeg mo~emo fleksibilno raspodijeliti ovisno o karakteristikama zadatka, osobe i situacije (Magill, 2007). Koli ina dostupnog kognitivnog napora ovisi o razini pobuenosti koja se manifestira kao stupanj aktivacije tijela, ali i na psiholoakom planu kroz emocionalnu i mentalnu pobuenost. Sukladno ovoj teoriji, umjerena pobuenost (koja odgovara blagom uzbuenju sportaaa) predstavlja optimalno stanje u kojem su preduvjeti za obradu informacija u situacijskim uvjetima, gledano sa aspekta sportaaa, najoptimalniji (Cox, 2005). Osim toga, prema ovom modelu, raspodjela kognitivnog napora i efikasnost obrade, a samim time i odlu ivanja, ovisi i o sportaaevoj procjeni karakteristika situacije kao i otpornosti na distrakciju (npr. neva~ne informacije ili dogaaji koje privla e sportaaevu pa~nju). Najjednostavniji model obrade informacija podrazumijeva nekoliko faza: ulaz- detekcija i identifikacija informacija u nekoj sportskoj situaciji, odabir odgovora; pripremu za realizaciju tog odgovora (pokretanje odreenog motori kog programa) i izlaz, tj. sam odgovor (realizacija pokreta). Izmeu faze ulaza i izlaza, tj. prijema i obrade informacija i implementacije odgovarajueg motori kog odgovora aktivni su odreeni perceptivno-motori ki procesi kojima sportaa analizira i organizira informacije koje dolaze iz okoline ili iz tijela, s ciljem donoaenja odluke (Tenenbaum i Bar-Eli, 1993). Na u inkovitost perceptivno- motori kih procesa djeluju odreeni kognitivni procesi koji omoguuju u inkovitu analizu situacijskih uvjeta kao i odabir ponaaanja u toj situaciji, kao ato su, uz prethodno objaanjenu pa~nju, osjeti, percepcija, pamenje i u enje. Osjetni mehanizmi omoguuju do~ivljaj svijeta. Osjeti nastaju neposrednim djelovanjem fizikalnih ili kemijskih energija na osjetne organe. Osjetni mehanizmi omoguuju nam da razlikujemo podra~aje iz vanjske ili unutarnje okoline, a za razumijevanje zna enja tih podra~aja, njihovu integraciju i interpretaciju zadu~eni su perceptivni procesi. Drugim rije ima, percepcija je proces viaeg reda kojim su osjeti organizirani u unutarnju reprezentaciju svijeta (Rathus, 2000), a temelji se na povezanosti izmeu novopristiglih osjetnih informacija i prizivanju i analizi ve ranije pohranjenih informacija u pamenju koje pridonose razumijevanju i interpretaciji konkretne situacije. Dosadaanja istra~ivanja koja prou avaju perceptivne procese bitne za donoaenje odluka u sportu isti u sposobnost vizualne pretrage, odnosno sposobnost pretrage vizualnog polja i lociranja objekata u njemu, ato je povezano sa spacijalnom inteligencijom. Strategije vizualne pretrage vidnog polja determinirane su specifi nim tehni ko-takti kim znanjem, simboli ki pohranjenim u dugoro nom pamenju u obliku vizualnih prototipova i/ili kognitivnih shema. Takvo znanje usmjerava promatra evu potragu su svakoj novoj sportskoj situaciji, u skladu s njezinim najva~nijim aspektima procjena kojih ovisi o iskustvu i kontekstualnim informacijama (Williams, Davids i Williams, 1999). Pokazalo se da je sposobnost vizualnog skeniranja dobar pokazatelj kognitivnih sposobnosti bitnih za igru, da ta sposobnost ovisi o sportskom iskustvu (po etnici su manje u inkoviti od vrhunskih i imaju razli ite strategije vizualne pretrage polja) (npr. Allard i Starkes, 1980; Williams i sur., 1994). Slika 1 prikazuje tipi an model pretrage vizualnog polja u kojem je vidljiv medijatorski utjecaj pa~nje kao kognitivnog procesa koji utje e na procesiranje informacija izmeu senzorne analize i obrade odabranih informacije, te njihove analize u skladu s pohranjenim shemama i rjeaenjima u dugoro nom pamenju (Williams i sur, 1999; adaptirano prema Abernethy, 1988)  SHAPE \* MERGEFORMAT  Slika 1: Kognitivni model strategije vizualne pretrage (selektivna pa~nja kao medijacijski proces) Prema Atkinson-Shiffrinovom modelu pamenja (Zarevski, 2000), proces obrade informacija i donoaenja odluka temelji se na tri faze pamenja: senzornom, kratkoro nom i dugoro nom. Senzorno pamenje je ogromnog kapacitete i vrlo kratkog trajanja (0,5-2 sec.), pohranjuje podra~aje u izvornom obliku, a o usmjeravanju naae pa~nje ovisi koji e biti upueni na daljnju obradu, a koji e se izgubiti iz sustava. Selekcija relevantnih podra~aja u sportskoj situaciji odvija se na razini senzornog pamenja (npr. koaarkaa obraa pa~nju na udaljenost suigra a kojem ~eli dodati, na blizinu obrambenog igra a i vrijeme potrebno do isteka napada). Ove se informacije prosljeuju na obradu u kratkoro no pamenje koje je ograni enog kapaciteta (u prosjeku 5-9 pojedina nih informacija), i ovdje se informacije obrauju prije prijenosa u dugoro no pamenje (koje je neograni enog kapaciteta i trajanja). Ova dva skladiata informacija u pamenju aktivna su u fazi procesiranja informacija u sportskoj situaciji, odabira moguih reakcija i planiranja primjene odabrane. Na posljednje utje e i proces u enja, to nije inkorporacije povratnih informacija dobivenih na temelju iskustva s prethodnim odlukama (Johnson, 2006). Naime, prethodno iskustvo utje e na preferenciju svake mogue opcije djelovanja. U novoj situaciji takvih preferencija nema, no uvijek postoji neko sli no iskustvo koje mo~e pomoi, a uvijek vrijedi da prethodna dobra odluka koja je polu ila uspjeh poveava vjerojatnost donoaenja sli ne odluke u sli noj situaciji. Osim toga u enje utje e na donoaenje odluka i u smislu eaeg koriatenja ranije nau enih obrazaca reagiranja u nekoj konkretnoj sportskoj situaciji. Odlu ivanje u sportu Sportske situacije i zadaci koji tra~e odlu ivanje uglavnom su slo~eni i dinami ne prirode i gotovo uvijek uklju uju odreeni stupanj rizika. Provode se u dinami nom i naj eae nestabilnom okru~enju, a od sportaaa se o ekuje da se u promjenjivim i vremenski ograni enim situacijskim uvjetima suo ava s problemskim situacijama pod psiholoakim stresom. Klju no obilje~je procesa donoaenja odluka u sportu jest njegova prirodnost (Johnson, 2006)  odluke donose akteri koji su dobro upoznati sa zadacima i situacijom u okru~enju u kojem im je to normalno initi. Druga karakteristika jest dinami nost  odluka koju sportaa donosi primjerena je za odreeni trenutak i konkretnu situaciju, a kako se radi o dinami nom okru~enju timing je od izuzetne va~nosti. S druge strane, odluka koju sportaa donosi naj eae je posljedica analize odreene problemske situacije koja tra~i rjeaenje. Radi se o procesu koji treba neko dodatno vrijeme, a osim toga i sama se situacija mijenja, ato donosi nove informacije i utje e na njihovu obradu, kao i na selekciju moguih odgovora (npr. u nekom trenutku vidljiv je slobodan suigra , u drugom ne). Sljedea osobitost odlu ivanja u sportu jest tempo donoaenja odluka. Odluke se nekada donose u nekoliko sekundi, nekada i u milisekundama, pod velikim vremenskim pritiskom. Iako su sportski zadaci sami po sebi dinami ni, odluke se mogu donositi situacijski (na licu mjesta, u pokretu i u aktualnom trenutku) ili naknadno, na temelju dogaaja koji su se desili, s veim ili manjim vremenskim odmakom. Sportaai naj eae donose odluke promptno ('online'), dok treneri odlu uju s vremenskim odmakom. Va~an element odlu ivanja u sportu je i varijabilnost. Ovaj je faktor nekada klju an budui da neo ekivanost smanjuje mogunost anticipacije od strane protivnika i tako poveava prednost sportaaa ili ekipe. Iako u nekim sportovima postoje razli ita takti ka rjeaenja, prednost sti e onaj koji ne radi po receptu 'ako-onda', iako se ta metoda esto koristi kod pou avanja (McPherson i Kernodle, 2003 u Johnson, 2006). Zahtjevi suvremenog sporta nameu potrebu za razvojem i ostalih oblika pripreme iznad kondicijske i tehni ko takti ke, a donoaenje odluka jest djelomi no i vjeatina koja se mo~e usavraiti, stoga je potrebno uzeti u obzir sve navedene karakteristike. Donoaenje odluka u sportskoj situaciji mo~e biti dvojako, tj. deterministi ko (tj. u skladu s odabirom one opcije koja se smatra naju inkovitijom i za koju se o ekuje siguran uspjeh) i probabilisti ko (u veini slu ajeva odabrana je ona opcija sa najveim stupnjem korisnosti). Openito je mogue rei da je proces donoaenja odluka u sportu vrlo slo~en i vrlo situacijski specifi an (Raab, Arnold i Tielmann, 2005) i s jedne strane ovisi o sposobnostima sportaaa, a s druge o karakteristikama zadatka/situacije. Na proces odlu ivanja u sportskoj situaciji utje u razli iti faktori. Faktori koji determiniraju donoaenje odluka u sportskoj situaciji Faktori koji mogu utjecati na odlu ivanje u sportskoj situaciji mogu se podijeliti u dvije grupe i meusobno interaktivno djeluju: faktori koji se ti u samog sportaaa okolinski (kontekstualni, situacijski) faktori. U prvu grupu faktora spadaju: kognitivne sposobnosti (percepcija, pamenje, inteligencija), koncentracija, kognitivni stil, stil pa~nje, osobni faktori (emocije, preferencije, stavovi, motivacija) iskustvo, sportska kvaliteta. Kognitivne sposobnosti Uz ranije objaanjene kognitivne procese ovdje e se dodatno objasniti pojam inteligencije. Inteligencija je sposobnost snala~enja u novim situacijama, sposobnost u inkovitog prikupljanja i koriatenja informacija. Sportaa se smatra inteligentnim kada se uspjeano mo~e nositi sa zahtjevima sportske situacije, rjeaavati probleme na koje nailazi i primjenjivati nau eno u njihovom rjeaavanju. Ovako definirana inteligencija ovisi o varijabilnosti percepata u konkretnoj sportskoj situaciji, te o kapacitetu mozga da pohrani, primjeni i/ili prizove informacije koje su bitne za uspjeanu izvedbu sportskog zadatka u konkretnoj situaciji. Kognitivna superiornost omoguuje brzo prikupljanje, analizu, kategorizaciju i organizaciju informacija, te u inkovito pronala~enje rjeaenja. Bit situacijske efikasnosti pojedinog sportaaa nije imati bezbroj pohranjenih i nau enih rjeaenja, ve znati koje u kojoj situaciji primijeniti. Spacijalna inteligencija, kao specifi na sposobnost analize prostornih odnosa, uo avanja udaljenosti i polo~aja objekata u prostoru, meusobno i u odnosu na promatra a, mo~e se smatrati jednom od najva~nijih za uspjeano djelovanje u sportu. Openito se smatra da je izvedba motori ke vjeatine inteligentno ponaaanje, zato ato je posljedica kognitivne aktivnosti i omoguuje realizaciju nekog cilja. Prema Tenenbaumu i Bar-Eliu (1993), a cjelokupna kognitivna aktivnost mo~e se prezentirati kroz sljedee korake: identifikacija, pronala~enje i percipiranje specifi nih znakova iz okoline pretraga i pronala~enje relevantnih situacijskih znakova (selekcija va~nog od neva~nog) identifikacija temeljnih obrazaca (razlikovanje pasivnih, npr. unutarnjih aspekata situacije od dinami nih ili stati nih vanjskih) aktivacija kratkoro nog pamenja s ciljem planiranja djelovanja prizivanje informacija iz dugoro nog pamenja i integracija aktualnih i prizvanih radi sveukupne obrade i odabira rjeaenja (npr. izvedba se mo~e poboljaati ako se sportaa prisjeti upozorenja trenera o zadnjoj pogreaci ili uputa vezanih uz tehniku izvoenja) donoaenje odluke. Koncentracija, stil pa~nje kognitivni stil Sposobnost koncentracije nu~an je preduvjet sportske uspjeanosti. Koncentracija je sposobnost usmjeravanja i zadr~avanja pa~nje na odreenim aspektima neke aktivnosti/situacije, dobra koncentracija podrazumijeva i sposobnost prilagodbe na ometajue okolnosti i refokusiranje na bitno (Moran, 2006). Niti jedan sportaa nije u stanju percipirati sve elemente neke situacije, no mora moi prepoznati bitno i odr~ati svoju usmjerenost na te bitne znakove u skladu s vlastitim kognitivnim i motori kim ograni enjima, koli inom informacija i raspolo~ivim vremenom (Tenenbaum i Bar-Eli, 1993).   V : P R v  :<BHd ".0d ~FXn^| ɏ hhh~ hE;KhV" hE;Kh~ hE;KhE;K hE;Kh} hE;KhAHhSh~5hKsh{fh~hDh^5h@7h20hdah+ hy.15 h5Wh5WhE;K hS5 hE;K58  j.0d,"/88j8\IYYY8e$dh`a$gd7f$dh`a$gdu1t $dha$gdS$dh`a$gdSdhgdS $dha$gdE;K,~x~J > ,"###x$$%,%l&&'()Z**,,,,,,,-...$/////L118888j8::;;8>~>>?@@P@pAAAZCCCCCCCDDĸĴİhqh}h:Jbh}hIh4ch@7hShS5hKshSh>hh^ h96CJaJh96hhThE;KCJaJhV"CJaJh~hE;K=DDdDDDDjFlFFFF*G,G.GXIZI\IrItIIJJJKLLHMMM8OPPSVZVTYVYYYYYYYZ [[[]F]n]p]]]]]^^_&__Paa6e8eef&gfghhiļĸĸĴะh8oh^hwD%h7fhJh5dhSh~hBh}h6hUZhu1th/hsgHh4ch:Jbh>h}hE;KEiiikVkkkkkkkkfllmTnnnnxoooopp6qZrr0sPttdulunupuvZvbvrvzv|v~vvvvvvvvwwjwlww xnxpxtx~xxxxxzzz{ʾʾᾺᾺ¦h/h>hh hJhd_h h2h3h| hjEhR- hR-5 hR-hR-hY h7hR-hEdhhR-hwD%h8oA8ek{{{||Љ҉xzdhgd$dh`a$gd*$dh`a$gdpg $dha$gdS$dh`a$gd $dha$gd#$dh`a$gd#$dh`a$gd7fz{{{{{{{{{{|||||||||6}J}}~~~ʁ́΁ƃ0"ΉЉ҉ȽyuqqhpghsgHhShIF/5hu1thR-hEdh-&`h2_h3hh{hYhAbvh|h h2hxCJaJh#h#CJaJh#h2CJaJh#h/CJaJjh UmHnHujh Uh huh#,L<PzВڒ*6ʗԘ"$ΙjlR*HVvxzP\^`vx켸ܴ쬨h9;hh8oh8o5hdahKshSh{fh5Wh*h8ohxh~h 6h~hGhG6h hbnhbnhIF/6hIF/hGhB3hpghsgH<Pxz~.4޴8й$hdh`ha$gdtI hdh`hgdv) hdh^hgdjN & FdhgdA$hdh`ha$gdjNdhgd9; $dha$gdB3 & Fdhgdxz~Drp0H޴8jƸȸʸιйBD x*xühWhE;Kh{Eh\ hE4PJ h PJhE4h Uhv) hv)hv) hv)hg hg6 h 6hzS4hB3h h0|h9;hAh9;6hAhA6hAhjN8Razli iti sportovi s obzirom na svoje strukturalne i psihologijske osobitosti imaju razli ite zahtjeve za pa~njom. Postoje tzv. fokusirana i difuzna (ekspandirana) pa~nja koje se razlikuju veli inom polja i koli inom objekata u polju na koje je sportaa usmjeren, a razlikuje se i internalni i eksternalni fokus (ovisno o tome je li naglasak na unutarnjim procesima pojedinca, npr. ili se sportaa viae treba usmjeriti na ljude, dogaaje ili objekte u vanjskoj okolini). Ukoliko sportaa koristi nekongruentan stil pa~nje u odnosu na konkretan sport ili situacijske uvjete, ili ukoliko nije spreman mijenjati svoj stil pa~nje u skladu sa situacijskim promjenama, to e negativno djelovati na kvalitetu odluka koje donosi (Moran, 2006). Kognitivni stil predstavlja karakteristi an pristup rjeaavanju problema koji je odreen na inom primanja, pohrane i procesiranja informacija (Petz, 2005). Sposobnost sportaaa da izdvoji bitni detalj u dinami noj okolini i prati njegovo kretanje i promjene neovisno o promjenama okoline bitna je za u inkovito prikupljanje informacija i pravovremeno djelovanje u skladu s donesenom odlukom. Ovakva se sposobnost zove neovisnost o polju i definira se kao kapacitet pojedinca da percipira detalje u setu opih informacija. Neovisni o polju imaju djelotvorniju selektivnu pa~nju pa se lakae usmjeravaju na va~ne elemente u okolini istovremeno blokirajui percepciju neva~nih. Ovisni o polju procesiraju informacije u segmentima a onda su pri tome i dobri u pronala~enju veza izmeu tih segmenata, odnosno kategorija informacija (Weller i suradnici, 1995). Sportaa bi trebao moi dobro identificirati objekt u odnosu na pozadinu, ato osobito vrijedi za sportove s loptom, ali i detaljno analizirati aspekte pojedina nog dogaaja, pa se mo~e rei da oni sportaai koji mogu mijenjati svoj kognitivni stil od ovisnog prema neovisnom imaju prednost u pronala~enju optimalnog rjeaenja problemske situacije u igri. Istra~ivanja ove tematike u sportu pokazala su da sportaai timskih sportova u veoj mjeri ovisni o polju, dok su sportaai individualnih, osobito zatvorenih sportova, viae neovisni (McLeod, 1985). Takoer, sportaa ovisni o polju viae mogu biti pod utjecajem vanjskih ometanja, dok kognitivni stil neovisnih o polju omoguuje uspjeano noaenje s neva~nim i fokusiranje na bitno, ato ima reprekusije na situacijsku analizu i odlu ivanje (Tenenbaum i Bar-Eli, 1993). Osobni faktori emocije - injenica je da sportaa nema puno vremena na raspolaganju za analizu i odlu ivanje, ato zahtijeva potrebu za izvrsnoau, a istodobno i poveava rizik od pogreake, pa je odlu ivanje esto popraeno negativnim mislima i strahom. Postoji deterministi ka, recipro na povezanosti izmeu emocija, mialjenja i ponaaanja (Beck, 2007) i negativne emocije blokiraju djelovanje budui da s jedne strane djeluju negativno na samopouzdanje, a s druge poti u adrenalinske reakcije u tijelu koje ubrzavaju i mentalne i tjelesne procese. Posljedi no postoji vea mogunost donoaenja pogreane odluke zato jer je sportaa koji je prestraaen i pod pritiskom sklon donijeti brzopletu i pogreanu odluku bilo da ona ne odgovara situaciji (pogreake ili propusti u situacijskoj analizi), bilo da ne odgovara njegovim kapacitetima za realizaciju iste u aktualnoj situaciji (npr. zbog straha dolazi do stisnutosti miaia, a sportaa odlu uje autirati s poludistance i promaauje). preferencije, stavovi, vjerovanja  svaka odluka ima svoj vrijednosni aspekt i donosi se na temelju osobne procjene onog koji odlu uje, u skladu s njegovim preferencijama, stavovima, ak i vrijednostima. Nekada je mogue da sportaa zbog djelovanja ovih faktora izabere manje kvalitetnu odluku. Takoer, ovi faktori utje u i na percepciju situacije i formiranje mentalnih reprezentacija aktualne situacije ili potencijalnih rjeaenja. Mogue je da doe do pogreaaka u odlu ivanju zbog nekih iskrivljenih vjerovanja sportaaa (npr. sportaa povezuje vremenski odvojene, meusobno nezavisne dogaaje ato utje e na njegovu sljedeu odluku). Vjerovanje u vlastitu sposobnost odlu ivanja poveava vjerojatnost donoaenja intuitivnih odluka ato mo~e rezultirati originalnim rjeaenjima koje je teako anticipirati (Simmons i Nelson, 2006). motivacija  zajedno s emocijama i motivacija je u vezi s tjelesnom pobuenoau sportaaa. Za optimalno odlu ivanje koje zahtijeva znatan kognitivni anga~man potrebna je umjerena razina tjelesne pobuenosti. Nedovoljno motiviran sportaa prenisko je pobuen ato negativno utje e na njegovu sposobnost odlu ivanja prvenstveno zato ato je usporen i u njegovom fokusu pa~nje nalazi se i bitno i nebitno koje ne mo~e razlu iti. Previae motiviran sportaa previsoko je pobuen, ubrzan i sklon brzopletim odlukama koje donosi na temelju nedovoljnog broja informacija jer mu bitno ispada iz fokusa (Cox, 2005). Osim toga, nedostatna motivacija mo~e naruaiti kreativnost u odlu ivanju  smanjiti sklonost donoaenju intuitivnih odluka a poveati odabir poznatog, tipi nog, o ekivanog rjeaenja (Simmons, Nelsons, 2006). Iskustvo i razina kvalitete Istra~ivanja u podru ju sporta konzistentno pokazuju su iskusni sportaai spretniji u donoaenju odluka i to prvenstveno na ra un kvalitetnijeg na ina prikupljanja informacija (osobito vizualne pretrage polja), sposobnosti fokusiranja na najbitnije, kao i sposobnosti br~eg i kvalitetnijeg stvaranja mentalnih predodod~bi sportske situacije (Gygax, Wagner-Egger, Parris, Sieler, Hauert; 2008; William i Davids, 1998). Istra~ivanja pokazuju i da se iskusni i kvalitetnije sportaai bolje slu~e deklarativnim znanjem u sportskoj situaciji (koje je opse~nije) i br~e donose odluke (Thiffault, 1980; prema tenenbaum i Bar-Eli, 1993)). Openito se mo~e rei da ato je slo~enija situacija, ato tra~i kompleksnije odluke, razlika s obzirom na iskustvo dolazi ja e do izra~aja (Tenenbaum i Bar Eli, 1993). Va~an faktor koji utje e na kognitivno procesiranje jest i svje~ina, odnosno koli ina umora, drugim rije ima kondicijska pripremljenosti i razina sportske forme. Sportaa najboljih kognitivnih kapaciteta, s najkvalitetnijom razinom situacijske pripremljenosti, s visokom dozom kreativnosti i samopouzdanja, s velikim iskustvom sve to zajedno nee moi iskoristiti u pravoj mjeri ukoliko nije kondicijski spreman. Umor je, uz bol, jedan od najsna~nijih distraktora koji plijeni pa~nju i negativno utje e na kognitivno procesiranje osobito u situacijama dugotrajnog djelovanja u progresivno-diskontinuiranom re~imu rada. Pod utjecajem umora smanjuje se u inkovitost donoaenja odluka, kao i u inkovitost njihove realizacije, a raste broj pogreanih odluka (Thomson, Watt, Liukkonen, 2009). Kada su umorni, sportaai odluke donose br~e, a odluke su nepreciznije i manje kvalitetne (Thomson, Watt, Liukkonen, 2009). Royal i suradnici (2006) u svom su istra~ivanju pokazali da izlo~enost naporu poveava kvalitetu, to nije preciznost donoaenja odluka u laboratorisjkim uvjetima sportaai su najbolje odluke donosili ili pod velikim naporom ili u odmoru, dok su u fazi umjerenog napora odluke bile nepreciznije. U drugu grupu faktora spada viae karakteristika koje nisu pod izravnom kontrolom pojedinca. To mogu biti tip sporta (individualni, ekipni / otvoreni i zatvoreni), vrsta sporta, kognitivna slo~enost pojedinog sporta, karakteristike same situacije, vremenska struktura igre, o ekivanja i pritisak drugih aktera sportske situacije (trenera, suigra a) i sl. Tip i vrsta sporta. U svakom sportu, bez obzira radi li se o ekipnom ili individualnom sportaa mora donositi odluke, no ono ato ih razlikuje jest takti ka varijabilnost i razli iti zahtjevi za koli inom i frekvencijom donoaenja odluka. U ekipnim sportovima ovi su zahtjevi vei. Podjela sportova na otvorene (one koji se dogaaju u promjenjivom, dinami nom okru~enju, djelovanje sportaaa ovisi o promjenama u okolini i ovisno je o objektu manipulacije igre, npr. kretanje lopte) i zatvorene (oni koji se dogaaju u stabilnom i predvidivom okru~enju) determinira tempo igre i njezinu predvidivost. U otvorenim sportovima zahtjevi za eaim i br~im donoaenjem odluka su vei, a sportaa naj eae mora odlu ivati na temelju veeg broja dostupnih informacija. Kognitivna slo~enost sporta ovisi o omjeru zastupljenosti kognitivne i motori ke komponente. Sportovi vee kognitivne slo~enosti su oni koji zahtijevaju veu koli inu kognitivnog procesiranja sportaaa, ato ovisi o strukturalnoj slo~enosti sporta (ato je sport strukturalno slo~eniji bilo po broju akcija ili njihovoj kompleksnosti  kognitivno optereenje je vee); o kretnoj slo~enosti i zahtijevanim motori kim sposobnostima (ato su kretne strukture finije, preciznije, neo ekivanije, ato postoje vei zahtjevi za veim brojem motori kih sposobnosti, osobito koordinacijom, ritmi noau i bimanualnom manipulacijom  kognitivno optereenje je vee) (Horga, 2009). Sportovi vee kognitivne slo~enosti zahtijevaju dublju obradu informacija kojih esto ima i viae, takoer su i takti ki slo~eniji, ato dodatno utje e na proces odlu ivanja. Vremenska struktura igre dvojako mo~e djelovati na odlu ivanje. S jedne strane determinira vremenski okvir, a s druge strane tempo donoaenja odluka. Vrijeme je esto kriti an faktor u odlu ivanju budui da vremenski pritisak mo~e negativno djelovati na pojedince, osobito one koji nisu vjeati ili su nesigurni. U sportu je zahtjev 'brzo i to no' naj eae prisutan; nekada se 'to no' ~rtvuje nauatrb ovoga 'brzo', no kvaliteta donoaenja odluka pod pritiskom vremena ne ovisi samo o kognitivnim kapacitetima pojedinca, ve i o njegovom znanju i uvje~banosti, pa se na taj faktor mo~e djelovati. Socijalni pritisak djeluje na odlu ivanje pod vidom o ekivanja i/ili manifestnih zahtjeva drugih (suigra a, trenera) u sportskoj situaciji. Problem nastaje kada se mialjenje i odluka sportaaa razlikuje od toga ato od njega okolina o ekuje, ime se unosi joa jedan dodatni faktor koji ote~ava odluku. Sportaa tada procesira ne samo aktualnu situaciju, ve i posljedice priklanjanja vlastitoj ili tuoj odluci, ime gubi na vremenu i riskira anticipaciju protivnika. Dodatni problem jest ako nastupe dvojbe manifestirane kao neodlu nost koja se javlja kao posljedica promjena donesene odluke. S obzirom da je vremenski faktor u sportskoj situaciji naj eae presudan, nekada je bolje ostaviti sportaaa da djeluje samoinicijativno, u skladu s manje kvalitetnom odlukom, nego riskirati ovakve probleme. Kako unaprijediti donoaenje odluka u sportskoj situaciji? Usprkos slo~enosti procesa odlu ivanja i brojnim faktorima koji interaktivno djeluju i utje u na donoaenje odluka na sportskom terenu, prakti na va~nost ove tematike nala~e potrebu za nekim smjernicama. Preporuke koje se odnose na poboljaanje procesa odlu ivanja i situacijskog promialjanja na terenu mogu se podijeliti na rad vjeatinama koje omoguuju kvalitetnu integraciju kognitivnih procesa i maksimalnu iskoristivost kognitivnih kapaciteta s jedne, te na vjeatine koje u veoj mjeri osiguravaju inicijativnost i sigurnu provedbu vlastitih odluka u djelo s druge strane. S obzirom da je donoaenje odluka kognitivni proces, u inkovitost odlu ivanja mo~e u odreenoj mjeri poboljaati trening kognitivnih sposobnosti. Takav trening mo~e obuhvaati tehnike za unaprjeenje koncentracije i fokusiranja, trening periferne svjesnosti, ali i bilo koji vid aktivnosti koji zahtijeva slo~eno, strateako kognitivno djelovanje. Prethodna su istra~ivanja pokazala da postoji mogunost transfer perceptivno-motori kih vjeatina nau enih u nekom drugom okru~enju na sportski teren. Analogno tome mogue je preporu iti koriatenje kompjuterskih igara tipa strategija, neovisno o tome jesu li sadr~aji sportski i bliski ciljanom sportu ili nisu. Analiza veeg broja razli itih sportskih situacija, ato treneri naj eae i koriste u svrhu specifi ne pripreme za natjecanje, poma~e identifikaciji bitnih i kriti nih elemenata problemske situacije bez djelovanja stresa na sportaaa. Poboljaanje ovih vjeatina kao i pronala~enje razli itih rjeaenja mo~e se uvje~bavati uz snimku ili na terenu, mo~e biti voeno od trenera ili producirano od sportaaa (brainstorming tehnika) (Raab, Arnold, Tielemann, 2005). Pri tom je va~no stvoriti poticajno okru~enje u kom se sportaai osjeaju slobodno izrei svoje mialjenje, ato je odgovornost trenera. Takoer, ove je procese mogue u odreenoj mjeri poboljaavati primjenom paradigme sekundarnog zadatka (npr. za vrijeme izvedbe zadatka trener od sportaaa tra~i rad na paralelnom zadatku koji je irelevantan za izvedbu, ali zahtijeva kognitivni anga~man  npr. judaa za vrijeme bacanja mora percipirati podra~aj (npr. pro itati rije ) koje mu trener pokazuje. Va~an segment djelovanja na sposobnost odlu ivanja jest specifi ni situacijski trening, usvajanje velikog broja razli itih opcija koje se pohranjuju u pamenju i prizivaju i koriste u konkretnoj situaciji. Takav trening donosi dodatnu dobit ako se provodi u uvjetima simuliranog natjecateljskog pritiska, npr. uz odreene distraktore (prisustvo publike, neravnopravno vrednovanje u inka u korist protivnika uz naglaaeno penaliziranje pogreake i sl.) Odlu ivanje kao slo~en i vrlo osjetljiv proces u velikoj mjeri ovisi i o psiholoakoj pripremi sportaaa. U tom je segmentu bitna razina samopouzdanja i mentalne vrstoe, kao i sposobnost pronala~enja vlastite zone optimalnog funkcioniranja (Hanin, 2000) koja podrazumijeva optimalnu razinu tjelesne pobuenosti, emocionalne i kognitivne usmjerenosti i kontrole. U tom je segmentu po~eljna suradnja sa sportskim psihologom koji u okviru psiholoake pripreme, kroz psihoedukaciju i primjenu specifi nih psihologijskih tehnika, mo~e pomoi sportaau u unaprjeenju procesa postavljanja ciljeva, u poboljaanju koncentracije, podizanju samopouzdanja i kontroli emocija  faktorima koji mogu naruaiti u inkovito odlu ivanje. Jedna od vrlo korisnih tehnika u ovom segmentu jest vizualizacija  tehnika koja na odreeni na in spaja sportaaevu pripremu s terena s psiholoakom pripremom. Primjenom vizualizacije mogue je imaginativno uvje~bavati odreene takti ke varijante ime se mo~e pozitivno djelovati na airenje perceptivnog polja, uvje~bavanje razli itih stilova pa~nje, ali je ovu tehniku mogue koristiti i kao koncentracijsku tehniku. Sportski psiholog mo~e pomoi sportaau pri identifikaciji njegovog stila pa~nje i analizi primjerenosti tog stila u odnosu na zahtjeve situacije. U svakom slu aju, svaki rad na sebi, tako i u podru ju donoaenja odluka, tra~i poveanje svijesti o sebi. U ovom segmentu osim sportaaa veliku ulogu ima i trener, ali i sportski psiholog, koji mu zajedno mogu pomoi pri osvjeaivanju tipi nih obrazaca ponaaanja i djelovanja i/ili mialjenja i do~ivljavanja, ato pod vidom subjektivnih faktora utje e na donoaenje odluka i njihovo provoenje u djelo. Usprkos potrebi za unaprjeenjem vlastitog djelovanja i svjesnoau vlastitih propusta ili pogreaaka, ljudi nisu uvijek skloni promjenama. Kognitivno-socijalni psiholozi viaekratno su pokazali da ljudi perseverativno zadr~avaju nedovoljno dobre mehanizme ponaaanja, ak i kad su svjesni njihove neu inkovitosti. ak i kada imaju nove informacije i upute za poboljaanja, ljudi nisu skloni operativno to provesti u djelo, to nije, promjene su male. U tome ih esto ometaju njihovi stavovi, vjerovanja, ranija u enja, sklonosti tipi nim atribucijskim pogreakama i sl., a takav otpor najlakae dolazi do izra~aja u situacijama velikog rizika, pa tako i u sportskom natjecanju. To daje odgovor na uenje trenera, gledatelja i sl. o ponavljanju pogreaaka sportaaa. S jedne strane ista situacija izgleda druga ije iz sigurne perspektive, a s druge strane, pod pritiskom djeluju svi ovi procesi, osobito ukoliko osoba smatra da ima ekskluzivnu odgovornost za posljedice. Pod pritiskom su sportaai, ali i njihovi treneri, nekada skloni percipirati natjecanje kao dogaaj nad kojim nemaju potpunu kontrolu, ato poja ava do~ivljaj stresa i naruaava odlu ivanje. Zaklju ak U suvremenom sportu jedan od osnovnih izazova jest kako pronai nove na ine stjecanja prednosti nad protivnikom, za ato je potrebno raditi na samom terenu, ali joa viae izvan njega i to ne samo u pripremi, ve i u potrazi za novim mogunostima djelovanja. Donoaenje odluka kao slo~en fenomen od presudne je va~nosti na sportskom terenu. Brzina situacijske analize i pronala~enje najadaptivnijeg odgovora za svakog je sportskog profesionalca veliki izazov. U ovom je lanku objaanjen proces donoaenja odluka u sportskom kontekstu, uvjeti u kojima se ono odvija i faktori koji na odlu ivanje djeluju. Svakom poboljaanju prethodi potreba za promjenom, kao i oblikovanje ~eljenog ciljanog stanja kome se te~i. Va~nost donoaenja odluka u sportu omoguuje realizaciju sportskog djelovanja, mogue je rei da je odlu ivanje prisutno u svakom segmentu, neovisno o kojem se sportu radi, koliko aktera na terenu ima i u kojim se uvjetima sportski proces odvija. Sukladno tome, potreba za unapreenjem ovog segmenta je vrlo lako razumljiva, a spoznaje o cijelom procesu nu~ne su kako bi napredak bio ostvariv. Literatura: Allard F, Starkes JL (1980). Perception in sport: Volleyball. Journal of Sport Psychology: 2, 22-33. Beck, J.S. (2007). Kognitivna terapija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Cox, R.H. (2005). Psihologija sporta. Jastrebarsko: Naklada Slap. Dror, I.E.; Busemeyer, J.R. i Basola, B. (1999). Decision making under time pressurwe: An independent test of sequential sampling models. Memory & Cognition: 27(4), 713-725. Gilovich, T. (1984). Judgmental biases in the world of sport. U: W. F. Straub i J.M.Williams (Ur.). Cognitive Sport Psychology (str. 31-41). New York: Sport Science Associates. Gygax P.M.; Wagner-Egger P.; Parris B.; Seiler R.; Hauert, C. (2008). A Psycholinguistic Investigation of Football Players' Mental Representations of Game Situations : Does Expertise Count? Swiss journal of psychology: 67(2)85-95. Hanin, Y. L. (2000). Individual zones of optimal functioning (IZOF) model: Emotion-performance relationships in sport. In Y. L. Hanin (Ed.), Emotions in sport (pp. 65 89). Champaign, IL: Human Kinetics. Horga. S. (2009). Psihologija Sporta.Zapreai: Uvez d.o.o. Johnson, J.G. (2006). Cognitive modelling of decision making in sports Psychology of Sport and Exercise: 7, 631-652. McLeod, B. (1985). Field dependence as a factor in sports with preponderance of open or closed skills. Perceptual and Motor Skills: 60, 369-370. Magill, R.A. (2007). Motor learning and Control. Concept and applications.(8th Ed.). New York: Mc Graw Hill. Moran, A.P. (2006). The Psychology of Concentration in Sport Performers. A COgnitive Analysis. New York: Psychology Press. Petz, B. (2005). Psihologijski rje nik. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pitz, G.F. i Sachs, N.J. (1984). Judgment and decision: Theory and application. Annual review of Psychology:35, 139-163. Raab, M., Arnold, A. i Tielemann, N. (2005). Judgment and Decision making in Sports: techniques for Tactic Training, Tactics for Technique Training.  HYPERLINK "http://www.uni-flensburg.de/~raab/pub/proceedings/PR31_Raab_2005_AIS_Decisionmaking.pdf" http://www.uni-flensburg.de/~raab/pub/proceedings/PR31_Raab_2005_AIS_Decisionmaking.pdf (pretra~ivano 3. sije nja 2010) Rathus, A. S. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Royal%20KA%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract" Royal, K.A,  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Farrow%20D%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract" Farrow D.,  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Mujika%20I%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract" Mujika I.,  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Halson%20SL%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract" Halson S.L.,  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Pyne%20D%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract" Pyne D. i  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Abernethy%20B%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract" Abernethy B. (2006).The effects of fatigue on decision making and shooting skill performance in water polo players. Journal of Sports Science. 24(8):807-15 Simon, H. (1959). Theories of Decision-making in Economics and Behavioral Science, American Economic Review: 49, 253-83. Simmons, J.P. i Nelson, L.D. (2006). Intuitive Confidence: Choosing Between Intuitive and Nonintuitive Alternatives. Journal of Experimental Psychology: 135(3), 409-428. Tenebaum, G. i Bar-Eli, M. (1993). Decision making in sport: A cognitive perspective. U: R.N. Singer, M. Murphey i L.K: Tennant (Ur.): Handbook of Research on Sport -Psychology (str. 171-193); New York: MacMillian. Thomson, K., Watt, A. i Liukkonene, J. (2009). Differences in ball sports athletes speed discrimination skills before and after induced fatigue. Journal od Sports Science and Medicine, 8, 259-264. Tipuri, D. (2010). Strategije optimizirajuih i zadovoljavajuih odluka.  HYPERLINK "http://web.efzg.hr/dok//OIM/dtipuric//Strategije%20optimiziraju%C4%87ih%20i%20zadovoljavaju%C4%87ih%20odluka.pdf" http://web.efzg.hr/dok//OIM/dtipuric//Strategije%20optimiziraju%C4%87ih%20i%20zadovoljavaju%C4%87ih%20odluka.pdf (pretra~ivano, 4. sije nja 2010) Weller H.G., Repman, J., W.L. i Rooze, G. (1995). Improving the effectiveness of learning through Hypermedia and based instruction. The Importance of Learner Characteristics. Computers in Human Behaviour: 11, (3-4), 451465. Williams, A.M., Davids, K. i Williams, J.G. (1999). Visual perception and action in sport. London: Routledge. Williams, A.M. i Davids, K. (1998). Visual search strategy, selective attention, and expertise in soccer.  HYPERLINK "http://www.getcited.org/pub/100521510" Research Quarterly for Exercise and Sport:  HYPERLINK "http://www.getcited.org/?PUB=100521510&showStat=References&DV=69" 69( HYPERLINK "http://www.getcited.org/?PUB=100521510&showStat=References&DV=69&DI=2" 2), 111 - 128. Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.     PAGE  PAGE 17 Prethodno pohranjeno iskustvo -o ekivanja Kontekstualne informacije pa~nja predpa~nja Informacije iz okoline Odluka i selekcija odgovora Relevantni znakovi za vizualnu fiksaciju Selektivna pa~nja Vizualno senzorno pamenje ,FLdfrD6*jl&0v\ 2&$&n,.02hjҾҺƲƮ hP6h=hP6hPh)gh3hghz[hW,h9;h]h&EhWh)~h7hAhj hv)hAhAhA6 h76 htIh{Eh\h{E h{Eh{E8l02j  T2!4!$dh`a$gd_Yq $dha$gdf+$dh`a$gd$hdh^ha$gdP$ & F hdh^`ha$gdYdhgdv)j V0vz N~L.0        pRTϸ۫׫ӫh^2hHh_Yqhe6heh h_Yq6h_Yqh_Yq6 hf+hhWjhh_Yqh5hq hE;Kh3hf+ hf+hf+ hf+h=h= h=h=%(&*&(***+N+z.|....////N222222R4d44:6<6777768žh@h ,hSKShKh/th~h.gh|Php hphphtI htIhtI htI5 hP5htIhP5hhq hzS4hlhI7h^2h[d6h[dh_Yqh[d684!!@#*&,&2<6`CbC^L`LtL U UU(UU~VW$ |dh^`|a$gd$ dha$gdu $ edh`ea$gd38h $dha$gd $dha$gdIhdh^h`gdtI6889 :R:T:?L???4@6@8@@@@@ C&C@CPCRC^C`CCCCCbHdHJDL\L^L`LtL(M*M,M.MQ>TTTU UU&U(UXDX\X^XYYYYYYYYY<[r[t[z[[\\&]],^˽˽˧xqgq` h@h6,h@h@6] h@h@h@hmD6 h@hgh@hg6h@hg0J6 h@hu h@h h@hIzh@h@6 h@hmD h@h@ h@hEk h@h7N0 h@h#;h@hW0J6 h@hWh@hAbvmH sH h@hWmH sH %W^XY[&]]^_`xabbejfotpq$ |dh^`|a$gdu $dh7$8$H$^`a$gd@$ |dh^`|a$gd7N0$ |dh^`|a$gd,^l^^T_____>`````>axaaaaabbbbbbccdddddeee ffžŶžŎule\h@h#;0J h@h#;h@hx0Jjh@hxUjh@hxU h@hxh@hS6 h@hSh@h'|L0J6h@h'|L6h@h\6 h@h'|L h@h\h@h^6 h@h^h@hmD6h@hP6 h@hP h@hu h@hmD$fjflfgggggghhi iiiHjJjZj\jbjdjkkkkkkllllmmmmDnFn\n^npnnnnlooooo$p&p\ptp^qtqqqqss维磴› h@hh@h_I6 h@hIzh@hIz6] h@h_I h@h7N0h@h-c6h@h-c0J6h@h@h-c0J>*B*ph h@h-cjh@h-cU h@h#;:stsvsxsttuu$u^uuuvvvxwzwwwwwwxx x"xy6yVy\y~yy2z4z8zRzxz6{㺳~j&h@hZ56CJOJQJ^JaJh@ h@h h@h 56CJaJh@h 5CJaJh@h/6h@hP6 h@hP h@hZh@hIz0Jj}h@hIzUjh@hIzU h@hu h@hx6 h@hx h@hIz%qxsuw~y4zxz}},~0~2~6~8~<~>~B~D~|dh^`|gd@$ |dh^`|a$gd gd $ |dh^`|a$gdu $ |dh^`|a$gd6{8{L{N{P{{{| ||||||p\D0D&h@hZ5CJOJQJ\^JaJ/jh@hZ5CJOJQJU\^JaJ&h@h/5CJOJQJ\^JaJ9h@h/0J5>*B*CJOJQJ\]^JaJph9h@hZ0J5>*B*CJOJQJ\]^JaJph)h@hZ5CJOJQJ\]^JaJ2jh@hZ5CJOJQJU\]^JaJ&h@hZ56CJOJQJ^JaJ#h@hZ5CJOJQJ^JaJ |||||`}b}d}f}}}}}}}} ~*~,~.~2~4~8~:~>~@~̷ng]UNUN]UFBFBFBFhB84jhB84U h@hAbvh@hAbv6h@hAbv0J6 h@hZ#h@hZ5CJOJQJ^JaJ9h@hZ0J56>*B*CJOJQJ\^JaJph2jh@hZ56CJOJQJU\^JaJ)h@hZ56CJOJQJ\^JaJ/jh@hZ5CJOJQJU\^JaJ6h@hZ0J5>*B*CJOJQJ\^JaJph@~D~F~R~T~V~X~Z~\~h~j~n~p~r~t~v~x~*,XZ\ FHJL··ƳƳƳh@hAbv6hthth CJaJhuhuh CJaJh CJaJhzS40JmHnHuhih h 0Jjh 0JUhB84'D~V~X~Z~r~t~v~x~~~*,Z\Fgd $a$gd h]hgd &`#$gdiFHJL$ |dh^`|a$gd 21h:pS. A!"#$% Dd D  3 @@"?DyK Xhttp://www.uni-flensburg.de/~raab/pub/proceedings/PR31_Raab_2005_AIS_Decisionmaking.pdfyK http://www.uni-flensburg.de/~raab/pub/proceedings/PR31_Raab_2005_AIS_Decisionmaking.pdfyX;H,]ą'cADyK qhttp://web.efzg.hr/dok//OIM/dtipuric//Strategije%20optimiziraju%C4%87ih%20i%20zadovoljavaju%C4%87ih%20odluka.pdfyK http://web.efzg.hr/dok//OIM/dtipuric//Strategije optimiziraju%C4%87ih i zadovoljavaju%C4%87ih odluka.pdfyX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHR`R Heading 1dd@&[$\$5CJ0KH$\aJ0\@\ Z Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List4 @4  Footer  p#.)@.  Page Number6U@6 Iz Hyperlink >*B*ph.X`!. #;Emphasis6]$o1$ AbvspelleoA gfFNZr)('&%$#"FNZrF5C2    5 (((.1999^:_:@@@]BI Knostuux|c~D"mno|'iȝ{+)aף"̩iǬ$ !"#$BNhijqr}~ܰݰ 000000000000000000000000000000000000 0 000000 0 0 0 0 0 00000000 0 0 00000000000000000000000000000@0@0@0@0@000@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@0@0@0@0000@0I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00@0@0I0 02I000000000000000000000I005C2    5 (((.199@@[Ibll>nostmno|'iȝ{)aף̩iǬ$!K00K000-K00 PKK00K00K00K00K00K00K00K00K0 0K0 0K00K00K00K00K00K00K00rK00 K00K00K00K00K00,sK00K000K00K00 K00 K00K00K00K00K00K00K00I0(0K00K00K0&0K0(0 @0K0&0@0@0@0@0@0@0 @0 @0@0 @0K00 @0 @0K00K00 00% %%%( DDiz{xjT68U,^fs6{|@~L]`abdeg8e4!WqD~FL^cfJ_999]ĤǤclp Ŧ_fk 3î?BD_XXXXXXXXXXX !(!!823@$2(   * $  3  s"*?` ! c $X99?* $T " # "< T # # #L< T $ # $: T % # % # h & 3 &"`  h ' 3 '"` J  h ( 3 ("`\JL T ) # )*  ZB * S DLZB + S D<ZB , S DZB -B S Dj ZB . S D !ZB / S D Z<[ZB 0 S D <ZB 1 S D z<zZB 2 S D #,$B S  ?9 (#xtOQZ_amIM 8=PW%"&)- !!!{""""?#J#%%,%%'-'t'}'''f)l)********++r----G.R.B0M000000 173B3333344}557$7&7,7/777?8E8H8O8W8_89999I:U:f:n:o:{:::Z;];? ?BBCCEE$G*GHHHHHHtKxKzKKKK(M1MPPQQSSSSWWWWXXXXZ Z ZZZZ[[T\X\__0a6aab-b6b=b@bcc#d/dff@iGiJiPikkglnlplwlmmmmmmmmnnn nnnnn%n,n/n5nnnnnooooooqqrrrrrr ss,s3s5s9s;sDsMsRsssetqt:zAz}zz{${V{[{,7;=CENՍbp '*,/imoru~œÜΜԜ֜ל,67=>@ADEJKM^dgsuw{Ɲȝ͝Νѝԝڝ۝ !./12:;BDJKZ[]cmptu~ŞϞО՞֞؞ٞ')0579=EFHPR\eqy{Ÿ̟՟֟ߟ +1>CDNTZ[]^deijwxz{ ĠǠנߠ "#').03=@AKLNO\]_fpt}~  &'*+68>?EFHaekqxĢŢˢ̢Ԣ֢ݢޢףݣĤdj `d  #$+,./6:BCIJMNVW\]hiklqrvw~èĨƨǨϨШ֨ר٨ڨ ")+.28:=GPQ[]efmnwx{|̩ԩߩ  %(*05<?BDKMOS[\^_gr|ƪӪުߪ #$+,35<@FGNORipǬͬάѬԬڬ !()3478=>IKNOYZ\]detvĭ̭έѭۭ"$,.16<IOPVW_ajktvyzĮ̮֮ͮ׮ڮۮ #$r|EF45BC12    45 ((((..1199]:`:@@@@\B]BII K K;L=L~LLMM'M(MWMYM;N?NVNWNSS>T?TTTUUZU[U\V]VnVqVVVXX[[HbKbZb[bffXiYillll=n>noortstuuxx||b~c~CD!"lo{ &'hiǝȝz{*+()`a^֣ףp !"˩̩hi4ƬǬ#$Į !#$ABMNgjpr|~۰ݰ 33 #$#G*/#zKpZ^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHzKpZ#G**S$4),^~$X.)G_OiK%}i),^~{/20u Z gE4| |P^ 0|0g3V"#wD%x'(1*f+ ,6,W,IF/7N0y.12B84zS4^596I79;@RBGAHsgH0IJE;K'|L]@PSSKSZUZdZ/]-&`5ua:JbEd[d7f{fpg)g.g38hWjEk_Yqu1tAbvIzG}^2Hp]{Ev)~Bt\z[~iC@7 }q -c4c2_d_u{<*TP&EmD$q ~KsW8o\d| I5_I>hliD^IYda~ ,5d@7tIs$B36qx= D3}/tSe+R-jNxbnJ#;)~P5Wj KA/B@<(q !'+/28:<IJXPP PPPPP P"P$P*P8P>PJPVP^PfPlPxP|PPPPUnknowngz Times New RomanTimes New Roman5Symbol3& z ArialI& ??Arial Unicode MS?5 z Courier New;Wingdings"1bFQ&u%DY?DY?!4d2qHX ?y.12 KAKO BRZO SITUACIJSKI MISLITI Renata Baric Renata Baric  Oh+'0 ,8 X d p | KAKO BRZO SITUACIJSKI MISLITI Renata BaricNormalRenata Baric117Microsoft Office Word@ښC@F"8@Tmq@G}D՜.+,D՜.+,L hp|  ?Y  KAKO BRZO SITUACIJSKI MISLITI Title  8@ _PID_HLINKSA BA!Fhttp://www.getcited.org/?PUB=100521510&showStat=References&DV=69&DI=26EAhttp://www.getcited.org/?PUB=100521510&showStat=References&DV=696Z&http://www.getcited.org/pub/1005215106ihttp://web.efzg.hr/dok//OIM/dtipuric//Strategije optimiziraju%C4%87ih i zadovoljavaju%C4%87ih odluka.pdf6KLhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Abernethy%20B%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract6ehhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Pyne%20D%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract6~ihttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Halson%20SL%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract6  http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Mujika%20I%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract6  http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Farrow%20D%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract6U]http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed?term=%22Royal%20KA%22%5BAuthor%5D&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVAbstract6F Xhttp://www.uni-flensburg.de/~raab/pub/proceedings/PR31_Raab_2005_AIS_Decisionmaking.pdf6  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry F{I}Data 1Table6WWordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q