Naslov
Provjera nekih postavki teorije višerazinskog socijalnog učenja u području predikcije ovisničkog ponašanja
(An evaluation of multilevel social learning theory in the context of prediction of addictive behavior)

Autori
Vučina, Tea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.01

Godina
2010

Stranica
209

Mentor
Ljubotina, Damir

Ključne riječi
psihoaktivne tvari; rizični čimbenici; zaštitni čimbenici; apstinenti; obrazac korištenja sredstava ovisnosti; prevencija
(psychoactive substances; risk factors; protective factors; abstainers; stages of substance use; prevention)

Sažetak
Istraživanje pokušava razjasniti ulogu rizičnih i zaštitnih čimbenika u određivanju prelaska na određeni obrazac korištenja za različita sredstva ovisnosti (cigarete, alkohol, marihuana). Razmatrane su varijable iz reda individualnih, obiteljskih, školskih, vršnjačkih i varijabli zajednice kao mogući prediktori prelaska s razine apstinencije na eksperimentiranje, pa na rekreativnu uporabu i zatim zlouporabu. Provjeravana je prediktorska uloga varijabli koje navodi Model višerazinskog socijalnog učenja Simonsa i suradnika (1988), ali i uloga nekih varijabli koje navode drugi modeli. Istraživanje je provedeno na stratificiranom uzorku s obzirom na vjersko opredjeljenje, profil škole i školsko godište. Upitnici su primjenjeni na 834 ispitanika, učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola iz Mostara (11% populacije). Varijable koje su potvrđene ovim istraživanjem kao važne za razlikovanje obrazaca korištenja, a navodi ih Model višerazinskog socijalnog učenja, su: hedonizam, religioznost, vezanost za školu, nadzor majke, nadzor oca, broj konzumenata psihoaktivnog sredstva (duhana, alkohola) u obitelji, korištenje psihoaktivne tvari (duhana, alkohola, marihuane) od strane prijatelja, pritisak vršnjaka za korištenje psihoaktivne tvari (duhan, marihuana), izbjegavanje i planiranje aktivnosti. Jedino mjere podrške i zajedničkog odlučivanja (za majku i za oca), varijable za koje model pretpostavlja direktan utjecaj, nisu imale presudnu važnost u razlikovanju obrazaca korištenja pojedinog sredstva ovisnosti. U istraživanju je potvrđena i važnost nekih varijabli koje navode drugi modeli za predviđanje razina korištenja, a to su: traženje uzbuđenja, samokontrola, neopravdani izostanci, alkoholizam oca i obiteljski konflikt. Model višerazinskog socijalnog učenja razlikuje uzroke eksperimentalnog i neeksperimentalnog korištenja sredstava ovisnosti, što nagovještavaju i rezultati ovog istraživanja. Izuzetak jedino čine varijable korištenja određenog sredstva ovisnosti od strane prijatelja koje su bile prediktori i za eksperimentalno i za neeksperimentalno (rekreativno i zlouporaba) korištenje. Pokušalo se provjeriti i razlikovanje prediktora rekreativnog korištenja od onih za zlouporabu, što su rezultati ovog istraživanja i potvrdili. Individualne varijable su imale značajnu ulogu u predviđanju prelaska s rekreativne uporabe na zlouporabu, a bile su specifične za pojedinu psihoaktivnu tvar (za cigarete- religioznost i izbjegavanje, za alkohol- traženje uzbuđenja i hedonizam, a za marihuanu- samokontrola). Istraživanje nudi korisne smjernice za preventivne aktivnosti potvrđujući kako najbolju šansu za uspjeh mogu imati multikomponentni preventivni programi te pruža podatke koji bi to elementi trebali biti sadržani u programima primarne prevencije, a koji u programima sekundarne prevencije. Nalazi u pogledu razlikovanja prediktora rekreativne konzumacije i zlouporabe su na neki način preliminarni i moguća je daljnja razrada modela i njegovih postavki s obzirom na više i ozbiljnije razine konzumacije. Čini se kako je moguće adaptirati model višerazinskog socijalnog učenja uključivanjem varijabli iz drugih modela potvrđenih kao prediktora u ovom istraživanju, te bi kao takav posebno odgovarao ovom društvenom miljeu. Doprinos istraživanja je i u dobivanju podataka u pogledu spolnih razlika s obzirom na prediktore konzumiranja sredstava ovisnosti, kako u teorijskom tako i praktičnom smislu. Istraživanjem su dobiveni podaci u pogledu prevalencije te hijerarhije početka korištenja pojedine psihoaktivne tvari koji su važni, prije svega, za planiranje, kreiranje i implementaciju lokalno primjerenih programa prevencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA