Pregled bibliografske jedinice broj: 455255
Književnopovijesna recepcija pjesnika Ranjinina zbornika
Književnopovijesna recepcija pjesnika Ranjinina zbornika // Zbornik radova sa znanstvenog skupa Zbornik Nikše Ranjine / Miroslav Šicel, Nikola Batušić, Dunja Fališevac (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2009. str. 191-210 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 455255 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Književnopovijesna recepcija pjesnika Ranjinina zbornika
(Literary and historic acceptance of poets of "Ranjinin zbornik")
Autori
Antun Pavešković
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Zbornik radova sa znanstvenog skupa Zbornik Nikše Ranjine
/ Miroslav Šicel, Nikola Batušić, Dunja Fališevac - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2009, 191-210
ISBN
978-953-154-858-8
Skup
Zbornik Nikše Ranjine o 500. obljetnici
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.11.2007. - 22.11.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
književna povijest; recepcija; Ranjinin zbornik; književna teorija; petrarkizam
(literary history; acceptance;)
Sažetak
Rad polazi od promišljanja Franje Švelca o eventualnom utjecaju prvih dubrovačkih pjesnika na rad auktora prvoga hrvatskog romana Petra Zoranića Planine. Mada Švelec nigdje ne tvrdi decidirano da je taj utjecaj postojao, njegova izjava da ostaje otvoreno pitanje veza Planina s poezijom Šiška Menčetića i Džore Držića ima stanovitu težinu. Uvažavajući i suprotne teze, kao što je ona Medinijeva, da Zoranić nije poznavao dubrovačkih pjesnika te da se Planine kao cjelina ne mogu ni na što u vlastitoj sredini na vlasitom jeziku osloniti, Švelec ujedno nabacuje problem pojedinih njihovih dijelova i pojedinih komponenata. Činjenica da u Dubrovniku već potkraj 15. stoljeća imamo pastirsku eklogu te i ljubavnu petrarkističku i nabožnu i refleksivnu poeziju, svjedoči barem paralelizam, ako ne izravni utjecaj Dubrovčana na Zoranića. Kao što, uostalom, svjedoči i o mogućim utjecajima ili barem paralelama Ranjinina i Lucićeva zbornika. Dakle, ako i nije bilo izravna utjecaja, ako je, dakle, moguće da su su naši opjesnici izvrsno poznavali talijansku književnost, a da su bili slabo upoznati s hrvatskim istodobnicima, tada treba vidjeti na koji su način naši književni djelatnici percipirali renesansnu književnost. Sve to Švelčevu tvrdnju o urgentnoj temi budućih istraživača o Dubrovčanima i Zoraniću čini aktualnom, otvarajući još i pitanje šire recepcije nego što je to ona u Zoranićevu romanu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-0000000-3749 - Odnos kultura-društvo u hrvatskoj modernizaciji (Rogić, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Antun Pavešković
(autor)