ࡱ> q`bjbjqPqP .::fM%fffffff<   8@ ,l  " 9;;;;;;$h_f_ff |f f 99ff X7e =90Cf__  D ztJ8ffffff Potraga za zna enjem Milena }ic Fuchs, 2009. Kognitivna lingvistika i jezi ne strukture: engleski present perfect, Zagreb: Nakladni zavod Globus, 235 str. Naslov nove knjige Milene }ic Fuchs  Kognitivna lingvistika i jezi ne strukture: engleski present perfect odabran je o ito tako da izravno i jasno upuuje na temu knjige  engleski prezent perfekt, ali istodobno i upuuje na teorijsko-metodoloaki okvir pristupa toj temi otvarajui pitanje odnosa kognitivne lingvistike i jezi nih struktura i nagovijeatajui da e teorijske postavke kognitivne lingvistike biti dovedene u vezu s (europskim) strukturalizmom. Milena }ic Fuchs bavi se kognitivnom lingvistikom od samih njezinih po etaka, pa i prije slu~benoga po etka 1987. godine, kako sama u predgovoru knjizi ka~e. Njezina semanti ka analiza glagola kretanja u engleskom jeziku  Znanje o jeziku i znanje o svijetu , objavljena 1991. godine, neosporno je jedan od temeljaca (i prvijenaca) kognitivne lingvistike u Hrvatskoj (u smislu i teorijski i metodoloaki dosljedne i zaokru~ene kognitivnosemanti ke analize), a svojim je brojnim znanstvenim lancima iz podru ja kognitivne lingvistike, semantike, analize diskursa, leksikologije, leksikografije itd. afirmirala u hrvatskom jezikoslovlju mnoge teorijske postavke (mahom ameri kih jezikoslovaca), koje su tada bile trendovi, a danas su nezaobilazne u (ne samo kognitivnim i semanti kim) jezikoslovnim istra~ivanjima (najbolji su primjeri za to istra~ivanja pojmovne metafore i metonimije u jeziku te pristup pojmu kategorije, i nadasve odnos rje ni koga i enciklopedijskoga zna enja, tj. znanja o jeziku i znanja o svijetu). U spomenutoj svojoj najnovijoj knjizi autorica je (osim sadr~aja i opse~ne literature) ispisala oko 200 stranica teksta, podijeljenih u dvanaest poglavlja. U predgovoru knjizi navodi se kako je ideja za ovu knjigu izrasla iz dugogodianjega promialjanja  ato je to ato ini present perfect tako neuhvatljivim i teako savladivim za govornike hrvatskoga jezika (str. 11). To je pitanje odvelo autoricu u opsegom gotovo nepreglednu literaturu i mnoatvo meusobno viae ili manje razli itih teorijskih modela i pristupa glagolskim vremenima i aspektu i, dakako, razotkrilo mnoge neusuglaaenosti, pa i kontradikcije, te otvorilo mnoga pitanja, na koja se autorica uvijek potrudi nai odgovor, bilo u okviru danas mnogih i meusobno razli itih kognitivnolingvisti kih teorija, bilo na tragu rane ameri ke lingvistike, pa i teorijskih postavki europskoga strukturalizma. U prvome, uvodnom, poglavlju autorica je na zanimljivim primjerima iz istra~ivanja nekih nama dalekih i nepoznatih jezika (npr. hopski, eskimski, malgaaki, starohebrejski) predo ila (kulturoloake) razli itosti u poimanju vremena te, tomu sukladno, razli itosti gramati kih struktura kojima se ono iskazuje. Time je pokazala kako tradicionalno poimanje sustava glagolskih vremena raspodijeljenih po vremenskoj osi proalost  sadaanjost  budunost, sa sadaanjoau kao deikti kim srediatem, nipoato nije misaona ni jezi na univerzalija, nego je rije  o kulturoloaki i civilizacijski uvjetovanoj konceptualizaciji, pa onda i jezi nom oblikovanju. U ovom iznimno zanimljivom odjeljku autorica donosi niz osebujnih primjera poimanja vremena u razli itim kulturama, od hopskoga, koji je pod utjecajem Whorfova istra~ivanja toga jezika dugo bio primjerom izostanka bilo kakva poimanja vremena, te, sukladno tomu, nepostojanja gramati kih mehanizama kojima bi se iskazivale vremenske odrednice (a za koji je Malotki 1983. dao vrlo iscrpan uvid u jezi ne strukture povezane s poimanjem vremena i pokazao kako i u tom jeziku postoje leksi ke, pa i morfoloake i sintakti ke mogunosti iskazivanja vremenske usidrenosti) preko npr. ajmarskoga i malgaakoga, iji govornici budunost vide iza sebe, a proalost ispred, i to stoga ato je proalost ve viena, a obi no ono ato je pred nama vidimo, dok je budunost skrivena i ne vidimo ju (kao ato nam u vidokrugu ne mo~e biti ono ato je iza nas), do indijanskih jezika koji protjecanje vremena kru~no konceptualiziraju, a koji se takoer temelji na vidokrugu govornika (kao i koncept prostora), a zanimljivo je da su  izvan vidnoga polja tj. jednako nedostupne i daleka proalost i daleka budunost. Iz ovoga je poglavlja va~no izdvojiti autori ino metodoloaki opravdano insistiranje na razlikovanju apsolutnih sustava glagolskih vremena (organiziranih oko sadaanjega trenutka kao deikti koga srediata) i relativnih sustava glagolskih vremena (koji ne uklju uju u svojem zna enju sadaanji trenutak kao deikti ko srediate, ve se odnose na vremenski okvir neke druge situacije zadane kontekstom), a koje ima dugu povijest (potvreno je npr. ve u Scaligerovoj De Causis Linguae Latinae libri tredecim iz 1540.). Ve se u ovom poglavlju otvaraju joa neka va~na pitanja, na koja e se dati odgovori u posebnim poglavljima (npr. pitanje: je li engleski prezent perfekt aspekt ili glagolsko vrijeme?). U drugom poglavlju ( Present perfect ) iznosi se teorijska i metodoloaka podloga cijeloga istra~ivanja, zasnovana na prikazu osnovnih pravaca razmimoila~enja, ali i poveznica u najpoznatijim dosadaanjim analizama engleskoga prezenta perfekta, te se zapravo cijela daljnja rasprava temelji upravo na pitanjima i problemima ovdje otvorenima. Jedno je od najva~nijih teorijskih pitanja u vezi s prezentom perfektom ve spomenuta dvojba oko toga je li to uope glagolsko vrijeme, kako stoji npr. u gramatikama i raspravama s po etka 20. stoljea, ili je pak rije  o aspektu, kako se obi no dr~i u recentnijim analizama, od ega, dakako, s obzirom na obilje radova iz te problematike, ima i mnogo iznimaka (primjerice Radden i Dirven 1977. dr~e kako je prezent perfekt aspekt, dok se u recentnijem radu iz 2007. priklanjaju tradicionalnijem pristupu prezentu perfektu kao glagolskomu vremenu). Nadalje, u ovom poglavlju autorica pojaanjava teorijsku podlogu joa nekih distinkcija i pojmova, izuzetno va~nih za daljnju raspravu: definiranje i razgrani enje zna enja i uporabe; problem definiranja 'opega zna enja' prezenta perfekta; pojam relevantno za sadaanjost kao klju ni pojam, tj. zna enje zajedni ko mnogim dosadaanjim teorijskim promialjanjima o prezentu perfektu te, metodoloaki najva~nije, upoznavanje nekih relevantnih razlikovanja njegovih razli itih 'uporaba'. Autorica navodi sli nosti i razlike meu pojedinim klasifikacijama, te odabire Comriejevu (1976) distinkciju kao i terminoloaki i metodoloaki najprikladniju vlastitu pristupu. Comrie tako dr~i da prezent perfekt ima ope zna enje 'relevantno za sadaanjost', iz ega proizlaze konkretnije zna enjske realizacije: perfekt ishoda (sadaanje stanje ishod je proale situacije); iskustveni perfekt (situacija se dogodila barem jednom u proalosti i trajala je do sadaanjosti); perfekt trajne situacije (situacija koja je zapo ela u proalosti, ali traje i u sadaanjosti) i perfekt bliske proalosti (proala se situacija dogodila u bliskoj proalosti; tu 'uporabu' npr. McCawley 1971. naziva Hot News uporabom). U treem poglavlju ukratko se iznose  Temeljne postavke kognitivne lingvistike , po evai od zna enja kao osnovne potke jezika i temelja kognitivnolingvisti koga pristupa jeziku, zacrtanoga ve u dvjema knjigama iz 1987., za koje se smatra da obilje~avaju slu~beni po etak kognitivne lingvistike (Lakoffova Woman, Fire and Dangeorous things i Langackerova Cognitive Grammar), te ih povezuje s citatom Benjamina Leeja Whorfa:  linguistic is essentially the quest of MEANING , koji je odabran i kao moto knjige. Taj kratki uvod autorica zaklju uje mialju kako  zna enje predstavlja temeljnu poveznicu koja se prote~e od ovjekova kognitivnog ustroja do strukturiranoga znanja o svijetu, koje se preta e u zna enje u u~em jezi nom smislu i podlogom je ne samo leksi koga dijela jezika ve i svih razina gramati kih struktura . U ovom se poglavlju daje i pregled klju nih obilje~ja analiza prezenta perfekta u kognitivnolingvisti koj literaturi (detaljnije je predstavljena analiza iz kognitivne gramatike Raddena i Dirvena iz 2007.). Autorica se odreuje prema temeljnim (u prvom redu kognitivnosemanti kim) pojmovima i distinkcijama: uporaba  zna enje; omeenost (perfektivnost)  neomeenost (imperfektivnost); situacija; teli nost  ateli nost; te prema Vendlerovoj (1957) klasifikaciji glagolskih izraza u etiri skupine na osnovi njihovih temeljnih zna enjskih obilje~ja: stanja (states), radnje (activities), umijea (accomplishments) i postignua (achievements), kojoj su  inherentne vremenske odrednice, odnosno trajanje, i to u najairem smislu te rije i (str. 70.). Poslije se, u odjeljku  Analiza 'uporaba' , odreuju pojedine od etiriju navedenih 'uporaba' upravo s obzirom na te pojmove i distinkcije (tako autorica utvruje da npr. perfekt ishoda obilje~avaju omeenost i teli nost, i da su ta dva obilje~ja inherentna umijeima i postignuima, i tako nadalje za svaku 'uporabu'). U etvrtom poglavlju, naslovljenu  Prema zna enjima present perfecta , autorica upuuje na poveznice izmeu perfekta ishoda i iskustvenoga perfekta s jedne strane te perfekta trajne situacije i perfekta bliske proalosti s druge strane. Temeljna je razlika meu tako rasporeenim dvjema skupinama 'uporaba' to ato prvu karakterizira obvezatan izostanak vremenskih oznaka ili priloga, a drugu obvezatna uporaba vremenskih oznaka, i to to no odreenoga tipa (perfekt trajne situacije karakteriziraju prijedlozi since i for, a perfekt bliske proalosti vremenski prilozi recently, just, now, already itd.). Dr~imo da primjeri iskustvenoga perfekta s vremenskim prilozima ever i never (npr. I have never been to America. ili Have you ever been to America?) ozbiljno dovode u pitanje takvu shematizaciju. U tom smislu nije opravdanija ni neato opreznija formulacija Raddena i Dirvena (2007: 215), koji ka~u da je iskustveni perfekt inkompatibilan s vremenskim oznakama konkretnoga zna enja (istaknula K.`.D.) jer je zna enje priloga never konkretno, berem u jednakoj mjeri kao zna enje priloga rece(*,\8 : `  ͿseWI;+IhbhwZ6OJQJ]^JhbhwZOJQJ]^JhbhrOJQJ]^Jhbh=:OJQJ]^JhbhQuGOJQJ]^JhbhIOJQJ^JhbhHOJQJ\^J!hbhI6OJQJ\]^JhbhHOJQJ\]^JhbhIOJQJ\]^JhbhIOJQJ\^JhbhOJQJ\^J#hbhCJOJQJ\^JaJ#hbh*aCJOJQJ\^JaJ*,8 : .>zM* F.8$dh7$8$H$`a$gd $dh7$8$H$`a$gdRZ$dh`a$gd$dh7$8$H$`a$gd $dha$gd$dh7$8$H$a$gd  x ~   0 n ĶreXeXNXehuOJQJ^JhbhrOJQJ^Jhbh?rOJQJ^JhbhCjOJQJ^JhbhwZOJQJ^JhbhXtOJQJ]^JhbhOJQJ]^JhbhJeOJQJ]^JhChCOJQJ]^JhbhCj6OJQJ]^Jhbh=:OJQJ]^JhbhCjOJQJ]^JhbhwZ6OJQJ]^J  ^dx&(2PR:@\ٕ̾و̈و{وو̈naT{nanhbhzOJQJ^Jhbh4 OJQJ^JhbhOJQJ^JhbhHOJQJ^Jhbh@vOJQJ^JhbhwZOJQJ^JhbhJeOJQJ]^JhbhrOJQJ]^JhbhwZOJQJ]^JhbhrOJQJ^JhbhJeOJQJ^Jhbh?rOJQJ^Jhbh]OJQJ^J &*PRz$:@bdt .:jlP̲̗̗̿̿̿̊̊̿̊}s}h"OJQJ^JhbhFOJQJ^Jhbh]OJQJ^JhbhwZOJQJ^JhbhH6OJQJ^JhbhHOJQJ^JhbhrOJQJ^JhbhzOJQJ^JhbhOJQJ^Jhbh@vOJQJ^Jhbh4 OJQJ^J) 8|BD*.:پ٤ٍshbhrOJQJ^JhbhEOJQJ^JhuOJQJ^Jhbh4kOJQJ^JhbhMOJQJ^JhbhP0OJQJ^JhbhF6OJQJ^JhbhwZOJQJ^JhbhFOJQJ^Jhbh]OJQJ^Jhbh `?OJQJ^J(:<z>@Rx*6X     $!4!̿٥٥٥٥٘~ٲٲٲqqqqhbh{OJQJ^JhbhOJQJ^Jhbh OJQJ^JhbhIOJQJ^Jhbh>OJQJ^Jhbh4kOJQJ^JhbhSPOJQJ^JhbhEOJQJ^JhbhKoOJQJ^JhbhrOJQJ^Jhbh ;OJQJ^J+4!6!" "z"|"$%$%,%.%0%>%`%f&&&&''>(l(p((((()))))))))(*B*D**ϵ¨¨ϛrdhbhSP6OJQJ^Jhbh>6OJQJ^JhbhI6OJQJ^JhbhSPOJQJ^Jhbh>OJQJ^Jhbh?OJQJ^Jhbh<OJQJ^JhbhOJQJ^JhbhktGOJQJ^Jhbh `?OJQJ^Jhbh{OJQJ^JhuOJQJ^J'*********+0+,,----..&.D.F.~..........tgZgZgMhbh `?OJQJ^JhbhKoOJQJ^Jhbh<OJQJ^JhbhIOJQJ^JhChCOJQJ^Jh"OJQJ^Jhbh4kOJQJ^JhbhOJQJ^JhbhSP6OJQJ^Jh}OJQJ^JhbhI6OJQJ^Jhbh>6OJQJ^JhbhSPOJQJ^Jhbh>OJQJ^J.......p/00F0T0V0f0h0 11*1,1J1R1\11111111"2$2:2224@4ƸƪƆƆxjxƪjƆƆ]hbh}@OJQJ^JhbhQ2OJQJ]^Jhbh1OJQJ]^JhbhOJQJ]^JhCOJQJ]^Jh}OJQJ]^JhChCOJQJ]^Jhbh}y#OJQJ]^JhbhXtOJQJ]^Jhbh<OJQJ]^Jhbh `?OJQJ]^JhbhI6OJQJ]^J"@4B4^4|444444 5.505@5B5L5P5`5b5r5t556666666076787>7@7L7N7R7T7b7v7ٵٵ枫惵shbhI6OJQJ]^JhCh}@OJQJ^Jhbh}@6OJQJ^JhbhOJQJ^Jh"OJQJ^JhCOJQJ^Jhbh1OJQJ^JhbhIOJQJ^JhChCOJQJ^Jhbh}@OJQJ^Jhbh?OJQJ^J&v7x7777H8Z8h8j8888 9"9496989:9J999999z:|::::ƹ~~pccVcIccVchbh<OJQJ^Jhbhr3OJQJ^Jhbh1")OJQJ^Jhbh1")6OJQJ^JhX#bOJQJ^JhbhoOJQJ^JhCh}@OJQJ^JhChCOJQJ^JhCOJQJ^Jhbh}@OJQJ^JhbhOJQJ^JhbhIOJQJ^JhbhI6OJQJ]^JhbhR96OJQJ]^J:::`;x;;;;;<< <D<F<H<<<<<========˾}p]pPC]pP]phbh `?OJQJ^Jhbhr3OJQJ^J$hbhI56OJQJ\]^JhbhIOJQJ^Jhbhr3OJQJ\]^Jhbh+`6OJQJ\]^Jhbh1")OJQJ\]^J!hbhI6OJQJ\]^Jhbh1")OJQJ^Jhbh+`66OJQJ^JhbhrOJQJ^JhChCOJQJ^JhbhoOJQJ^J==6>>>P>R>d>n>x>>>>>>>>>>>>>>>>>>L?N?󾱾ˣ{na{a{T{T{TFhbhOJQJ]^JhbhOJQJ^JhbhIOJQJ^Jhbh OJQJ^Jhbh_OJQJ^JhbhIOJQJ]^Jhbh1")OJQJ^Jhbh}y#6OJQJ^Jhbh<OJQJ^Jhbh}y#OJQJ^Jhbhr36OJQJ^Jh"hr3OJQJ^JhbhOJQJ^Jhbhr3OJQJ^JN?R?h?v?x???????@@6@<@B@P@T@AVA`AbAvAAAABBBBB CDEEdEEEEȻ䔇}p}ppppchChCOJQJ^JhbhWLXOJQJ^Jh(yOJQJ^JhbhrOJQJ^JhbhR9OJQJ^Jhbh}y#OJQJ^Jhbh<OJQJ^Jhbh1")OJQJ^Jhbh_6OJQJ^Jhbh1")6OJQJ^Jhbh_OJQJ^Jhbh_OJQJ]^J&EEEEEEEEFF F FXFjFlF|FFFFFFFFFFFFGDGNG\G`GbGGGGGGGGG$H6HµϨϨϨµ¨¨¨ššŠ||lhbh6OJQJ]^JhbhOJQJ]^Jhbh 6OJQJ]^Jhbh6OJQJ^JhbhIOJQJ^JhbhrOJQJ^JhbhOJQJ^JhbhWLXOJQJ^JhbhR9OJQJ^JhChCOJQJ^JhCOJQJ^J*6H:HLHRHfH|HHHHzI|IIIIIIIIIIIJJ J"J$J:JJJLJxJzJJJJJJ(KƹƬƜƬƜƏƜƏƜuƬghbhw`6OJQJ^JhbhUgmOJQJ^JhbhrOJQJ^Jhbh OJQJ^JhbhI6OJQJ]^Jhbhw`OJQJ^JhbhOJQJ^JhbhIOJQJ^Jhbhw`OJQJ]^Jhbh6OJQJ]^JhbhOJQJ]^J$(K*KLKPKRKPLlLnLLLLLLMM.MtMvMxMzMMMMMMMMMMMM晌~n^NhX#bhX#b6OJQJ]^JhX#bhC6OJQJ]^JhbhI6OJQJ]^JhbhIOJQJ]^Jhbh:OJQJ^JhbhIOJQJ^JhbhQtOJQJ^JhbhOJQJ^JhVOJQJ^JhX#bhr6OJQJ^Jhbhr6OJQJ^JhbhrOJQJ^Jhbh `?OJQJ^JMMMNNNNNRN`NbNrNvNNNNNNNN0OnOOOOOOOtP´yi\i\O\O\O\hbh;`^OJQJ^Jhbh:OJQJ^Jhbh:6OJQJ]^JhbhIOJQJ^JhbhI6OJQJ]^JhbhQtOJQJ]^JhbhQt6OJQJ]^Jhbh `?OJQJ]^Jhbh:OJQJ]^JhX#bhI6OJQJ]^JhX#bhX#b6OJQJ]^JhX#bhC6OJQJ]^JtPPPPPPQ Q:Q@TZvĪRnp||$(x®Я֯د<洦ُُuhbhtOJQJ^JhbhP OJQJ^JhbhDOJQJ^JhX#bOJQJ^Jhbhc76OJQJ^JhbhI6OJQJ^JhRMOJQJ^JhbhkOJQJ^JhbhIOJQJ^Jhbhc7OJQJ^Jhbhf_OJQJ^J**,.4>@RTVZz|*68:VXZ\^´(:<D̾zzzjz]z]zhbhauOJQJ^Jhbh 6OJQJ]^Jhbh OJQJ^JhbhkOJQJ^Jhbh OJQJ]^JhbhtOJQJ]^JhbhP OJQJ]^JhbhIOJQJ]^JhbhP OJQJ^JhbhIOJQJ^JhbhtOJQJ^JhbhbOJQJ^J$DPlrĵ̵24^ȶжFHVXz|yk`k`hX#bOJQJ]^JhChCOJQJ]^JhbhI6OJQJ]^JhbhP OJQJ]^JhbhauOJQJ]^JhbhIOJQJ]^JhbhP OJQJ^JhbhbOJQJ]^JhRMOJQJ^JhbhIOJQJ^JhbhI6OJQJ^JhbhauOJQJ^J"8ʶrrh]hgd1") &`#$gd#6$dh`a$gdb$dh7$8$H$`a$gdA$dh7$8$H$`a$gdG$dh7$8$H$`a$gdauV¸ "24@BJX^ںԸԢzlzzzzzbhX#bOJQJ^Jhbh>6OJQJ^JhbhIOJQJ^Jhbh>OJQJ^JhbhI6OJQJ^JhRM6OJQJ^JhX#bOJQJ]^JhChCOJQJ]^JhbhP OJQJ]^Jhbh>OJQJ]^JhbhauOJQJ]^Jhbhau6OJQJ]^J".26><@Hjн"4(*<BDfhܷܷܝܷuugYhbhP OJQJ]^JhbhIOJQJ]^JhbhIOJQJ^JhbhkOJQJ^JhbhG6OJQJ^JhbhbOJQJ^JhbhGOJQJ^Jhbh>6OJQJ^JhbhP OJQJ^JhRMOJQJ^Jhbh>OJQJ^JhX#bOJQJ^JhX#bh>OJQJ^Jhjlȿؿ8HJd0prT  0246<~񸫸wwwwwhbhsSOJQJ^Jhbh$C:OJQJ^Jhbh/NOJQJ^JhbhP OJQJ^JhbhGOJQJ^JhbhIOJQJ^JhbhbOJQJ]^JhbhP OJQJ]^JhbhI6OJQJ]^JhbhGOJQJ]^J*~\^rt"FprV\Xbj~^bpŸŸūū鞑zzmmh(yh.7OJQJ^JhbOJQJ^JhbhUOJQJ^Jhbh.7OJQJ^JhbhMOJQJ^JhbhAOJQJ^JhbhbOJQJ^JhbhsSOJQJ^Jh(yOJQJ^Jhbh$C:OJQJ^JhbhIOJQJ^JhRMOJQJ^J(p(>68Zöͬו׈~qieieieieh0jh0UhbhbOJQJ^JhMOJQJ^Jhbh*aOJQJ^JhbOJQJ^JhbhpOJQJ^Jh|OJQJ^JhbhMOJQJ^Jh(yOJQJ^JhpOJQJ^JhbhAOJQJ^Jhbh.7OJQJ^Jhbh.76OJQJ^J# hbhbOJQJ^Jh#6h|0JmHnHuh0 h00Jjh00JU$dh`a$gdbh]hgd1") &`#$gd#6,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH\@\  Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List4 @4 1")Footer  !.)@. 1") Page NumberM "& "& "& "& "& "& "&p j"/:FMX ie CX"03#79>@eAE9GIMMNM}MMMp#p#p#ɹp#p#\-p#Z.p#ɹp#%p#)lp#Xp#Qp#ɒp# "p#Z.p#%p#6p#wPp#sp#Z.p#wPp#@ p#}*p#p#yp#ie CX"03#79>@eAE9GIMMNMfMhMiMkMlMnMoMqMrM{M|M}MMMMM000@000000000000000000000000000000000@00MK0 $$$' :4!*.@4v7:=N?E6H(KMtPT6.0ҡ̤Dh~p+./0123456789:;<=>?@hijklmnopqrtuvwxy8,sz-  '!!8@0(  B S  ? !&cjkrpsty&v}~F ] D J V ^ HTUWX^_fgnu}X_`g LR.6DGHL  $%'(/AHKR & ) 3 > I !!P"Y""""#$$$$$$$%%%%%W%[%^%c%l%p%q%v%w%{%%%%%%%%%%%%%%%%%&&"&)&&&&&&'((((( ($(+(Z(^(_(g(h(l(p(w())h*~*++++++C.L.a.o.Q/\///W0^0_0g053<3=3E333 4!44455O6c6@7G7H7O7 88V:b:::O;f;<<==;?O?/@6@7@>@uBBCCeFuFI"IKKKKLLfMMhide BCWX""0033"7#799>>@@dAeAEE8G9GIILMNMeMfMMie H C.X^"#%j%%(X(2389;>CEpKNMeMfMMfMMG;U4 k>NYRZ(yV[o'}y#J )1")a,/P0Q2_3Q4#6+`6.7DR9R9=:$C: ;/;=> `?ui?}@9DL/EktGQuGRMzPOSPHQh SsSWLXbYv|Y;`^f_X#bJe)weUgmKo=r0stQt)x>ybs|/N1r3@fy/@vCju5c7H(oIP *aU(|A $vA8Xtd_D(<} m!Dg[E:{&qpR64kC0w`Fz1]M"wZ?rrfaub]?^><@eMeM8eMeM  #$%&'M`` ````` `"`(`*`.`6`:`<`>`B`F`H`N`P`R`T`UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;{(00 ZRCola"q&-FV A' A'$~4d?M?M 3HX(?E2Milena }ic Fuchs, 2009Kristina Strkalj DespotKristina Strkalj DespotOh+'0 , L X d p|Milena ic Fuchs, 2009Kristina Strkalj DespotNormalKristina Strkalj Despot18Microsoft Office Word@/@o@p@YR A՜.+,0 hp  MZOS'?M Milena ic Fuchs, 2009 Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{}~Root Entry F`Ee1Table|WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q