Naslov
Pandemija influence: kliničke osobitosti
(Pandemic inflenza: clinical presentation)

Autori
Kuzman, Ilija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Epidemiološke i kliničke osobitosti nove A(H1N1) pandemije influence / - , 2009

Skup
Epidemiološke i kliničke osobitosti nove A(H1N1) pandemije influence

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Pandemijska influenca; kliničke značajke
(Pandemic influenza; kliničke značajke)

Sažetak
Pandemijski virus influence A (H1N1)2009. proširio se do sada po cijelom svijetu i posvuda su intenzitet pandemije i klinička prezentacija bolesti slični. Ogromna većina inficiranih ljudi ima vrlo blagi klinički oblik bolesti. No, virus katkad uzrokuje i teške, odnosno vrlo teške i pogibeljne oblike bolesti. Budući da češće obolijevaju djeca i mlađi ljudi u njih se češće susreću teži oblici bolesti. Bolest nastupa naglo s povišenom temperaturom, glavoboljom i drugim općim simptoma, kao što su bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina, a katkad i proljev, odnosno povraćanje. Tim se simptomima pridružuju znakovi zahvaćenosti dišnog sustava – kašalj, grlobolja, otežano disanje na nos ili promuklost. Simptomi su prisutni 4-5 dana, a potom uslijedi oporavak za nekoliko dana. Bolesnici s prosječnom težinom bolesti se ne hospitaliziraju i ne zahtijevaju primjenu antivirusnih lijekova. Teži oblici bolesti s komplikacijama susreću se vrlo rijetko, a smrtnost je manja od 0, 5%. Smrtni ishodi bolesti češći su u mlađih, a registrirani su i u prethodno zdravih osoba bez rizičnih čimbenika. Rizični čimbenici razvoja teškog oblika bolesti jesu: trudnoća, astma, metaboličke bolesti uključujući dijabetes i pretilost te imunodeficijencija. Nalaz hipogamaglobulinemije, posebno manjak IgG2 imunoglobulina može biti razlogom nastanka teže bolesti, a to može ber dijelom objesniti rizičnost trudnica i bolesnika s oštećenom imunošću i metaboličkim promjenama. U patogenezi nastanka teških i smrtonosnih oblika bolesti ključno je prodiranje virusa u plućni parenhim s razvojem primarne virusne pneumonije, ARDS-a, odnosno respiratorne insuficijencije te viremija i multiorgansko zatajenje. Virus (H1N1)2009. ne pokazuje rezistenciju prema inhibitorima nezraminidaze. Inhibitori neuraminidaze, posebno oseltamivir, učinkoviti su u liječenju težih oblika bolesti. No, treba ih primijeniti što je prije moguće nakon pojave prvih simptoma, preporučljivo u prvih 48 sati. U imunokompromitiranih i drugih bolesnika koji se hospitaliziraju s težim oblikom bolesti antivirusne lijelkove treba ordinirati i nakon toga vremena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA