Naslov
Europa na prijelazu iz 12. u 13. stoljeće (uz 800. obljetnicu slobodnog kraljevskoga grada Varaždina)
(Europe at the Turn of the 12th and the 13th Centuries (On the 800th Anniversary of the Free Royal Town of Varaždin))

Autori
Šanjek, Franjo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209.-2009: Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 3. i 4. prosinca 2009. u Varaždinu

Urednik/ci
Šicel, Miroslav ; Kaštela, Slobodan

Izdavač
Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu

Grad
Zagreb : Varaždin

Godina
2009

Raspon stranica
9-17

ISBN
978-953-154-851-9

Ključne riječi
12. stoljeće, srednjevjekovno društvo, križarske vojne, sveučilišta, kršćanstvo, kultura
(12th century, medieval society, crusades, universities, christianity, culture,)

Sažetak
Varaždin kao slobodni kraljevski grad (1209.) pripada razdoblju žestokih sukoba papinstva i carstva, teokracije i cezaropapizma, idejama koje između 1155. i 1250. dominiraju europskom političkom scenom. U to doba u Europi i u Hrvatskoj pod utjecajem zapadnog kršćanstva osnivaju se brojne dobrotvorne ustanove (hospiciji, svratišta, bratovštine za otkup sužanja i dr.) s ciljem da se pomogne siromasima, hodočasnicima, bolesnima i ljudima u nevolji. Klerici i svjetovnjaci udružuju se kako bi odgovorili novim potrebama sve brojnijih siromaha u novonastalim gradskim sredinama, o čemu svjedoči sveprisutni lik siromašnog Lazara na portalima romaničkih i gotičkih katedrala. Epopeja Hrvata na Pariškom sveučilištu počinje dvadesetih godina 13. st. sa Stjepanom Babonićem, zagrebačkim biskupom (1227.-1247.), autorom spisa Liber quaestionum et sententiarum, i njegovim nećakom Ugrinom, nadbiskupom splitskim i primasom "Dalacije i cijele Hrvatske". Dominikanac Augustin Kažotić dolazi u Pariz ljeti 1287. Arhivi Pariškog sveučilišta svjedoče o brojnim Hrvatima, koji su s uspjehom završili studije artium (filozofije), teologije i prava u "gradu svjetlosti" te svojim djelima i briljantnom nastavničkom karijerom (Juraj Slovinac, Pavao Nikolin iz Zagreba, Dubrovčanin Ivan Stojković i dr.) proslavili svoje osobno i narodno ime diljem Europe. Intenzivnim vjerskim životom svojih članova, širenjem pučkih pobožnosti i svečanim sudjelovanjem u javnim vjerskim manifestacijama (pro¬cesijama, hodočašćima), bratovštine pozitivno utječu na duhovni život Hrvata, iako je u pastoralnoj bilježnici biskupa Kažotića zapisano da neki idu na proštenja da se tamo "opiju i potuku, nedolične pjesme pjevaju i vode kolo u kojem vragometno plešu". U vremenu kad crkvene i civilne vlasti odlučno ustaju protiv različitih sljedbe koje zastupaju dualistički svjetonazor, koje dovode u pitanje etablirano zapadno društvo, heterodoksni bosansko-humski krstjani iskrenim nasljedovanjem prvotnih kršćanskih zajednica stječu sve više simpatija u narodu. Rolandova pjesma (La chanson de Roland) i viteška književnost (roman francuskog autora poznatog pod imenom Chrétien de Troyes, oko 1135.-1183.) u Hrvata se čitaju na starofrancuskom, latinskom i hrvatskom. Zapadni hodočasnici, koji uz istočnojadransku obalu putuju u Svetu Zemlju, u svojim se zapisima sjećaju živopisnih i bogatih hrvatskih gradova i luka – Poreča, Rovinja, Pule, Zadra, Šibenika, Trogira, Splita, Dubrovnika, Kotora, Kvarnerskih otoka, Hvara i Korčule, ostavivši zanimljive opise znamenitosti gradova uz našu obalu, opisa svetačkih moći, izvješća o poljoprivrednim kultura¬ma, prehrambenim resursima, načinu življenja, odijevanju žena, kvaliteti dalmatinskih vina itd.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA