ࡱ> JLI`8Gbjbjss .Lz z z z   $A h"E  Ej   0I0z l[0###$ o  k  z z $ Ovisnost sastava fliaa i pretjerane erozije Slanoga potoka (Vinodolska dolina), Hrvatska Jurak, V., Aljinovi, D., Mileusni, M. i Prese ki, F. Fliani sedimenti dominanto lapori i podreeno pjea enjaci koji predstavljaju mati ne stijene Slanoga potoka u Vinodolskoj dolini izlo~eni su znakovitim tipovima erozije: formiranju kliziata i puziata, nastanku koluvijalne mase tla sklone klizanju kao i eroziji jaru~enjem i spiranjem (Mileusni i dr.,.2004, Jurak i dr., 2005, 2006) Te su pojave u dolini Slanoga potoka iznimno intenzivne, bitno ja eg intenziteta nego u drugim dijelovima Vinodolske doline. Iako je flia openito podlo~en eroziji kao ato je dokumentirano na flianim ogolinama Istre (Jurak i Fabi, 2000; Jurak i dr. 2002, 2003) u dolini Slanoga potoka procesi erozije imaju obilje~ja pretjerane erozije. Jedna od va~nih geoloakih zna ajki je pojava minerala tenardita koji je po prvi puta opisan u Hrvatskoj upravo u dolini Slanoga potoka. Pojava minerala tenardita je na ovom lokalitetu jedinstvena. U literaturi o fliau Hrvatske nigdje se ne spominje bilo koji mineral tipa soli koji se eflorescencijom izlu uje po povraini ili u flianim stijenama. Zbog toga se namee pitanje iznimnog pojavljivanja tenardita samo u stijenama Slanoga potoka. Razlog tome treba tra~iti u podrijetlu natrija i eventualno sumpora. Dok je sumpor esto prisutan u stijenama, naro ito pelitnog tipa, u formi sulfida pirita koji oksidacijom u povrainskim uvjetima prelazi u sulfatni oblik, podrijetlo natrija je do sada bilo nepoznato. Uzorci lapora uzeti s povraine i iz unutraanjosti sedimenta ne pokazuju meusobne razlike u sadr~aju natrija i sumpora. To ujedno zna i da na povraini stijena, unato  pojavi eflorescencije, ima pribli~no jednaka koli ina natrija i sumpora kao i u unutraanjosti. Ukoliko se usporedi sadr~aj natrija i sumpora iz fliaa Slanog potoka sa sadr~ajem tih elemenata u tlima na fliau i u tlima na karbonatima Istre (Peh i dr. 2003), uo ava se dobra korelacija lapora Slanoga potoka i tala na karbonatima Istre kao i pjea enjaka Slanoga potoka i tala na fliau Istre. Treba naglasiti poveanu koncentraciju natrija u oba tipa analiziranih stijena Slanoga potoka (lapori i pjea enjaci) u usporedbi sa srednjom vrijednosti za natrij u istarskim tlima na karbonatima i na fliau. Razmatrajui mogunost poveanog sadr~aja natrija potrebnog za nastanak tenardita, istra~ili smo sastava flianih stijena Slanoga potoka. U sastavu pjea enjaka Slanoga potoka isti e se dominacija siliciklasti nog detritusa za razliku od dominacije karbonatnih klasta u sastavu fliaa Istre (vidi npr. Bergant i dr., 2003). U siliciklasti noj detritarnoj komponenti pjea enjaka Slanoga potoka nalazi se zna ajni udio (oko 30%) liti nih fragmenata od kojih valja naglasiti prisutnost vulkanskih stijena porfirne sturkture ili alteriranog vulkanskog stakla. Znakovito je i prisustvo estica dijabaza/spilita u sastavu numulitnih bre a. Prisutnost siliciklasti nog detritusa  vulkanskih i feldspatskih klasta u sastavu pjea enjaka va~no ja promatrajui u kontekstu mogueg izvora natrija. Vulkanske estice, naro ito estice spilita te neutralni plagioklasi svakako su troaenjem mogli dati poveanu koli inu natrija potrebnog za kristalizaciju tenardita te se mo~e pretpostaviti da natrij potje e iz samog sastava flianih stijena Slanoga potoka. " $ Z ""*24555|5.7N777²¥ϘϘύϋ|p|`|`|Ph~vhZ5OJQJmHsHhZhZOJQJ\mHsHhZOJQJmHsHhZhZOJQJmHsHUhZhZOJQJhZOJQJmHnHuh_UOJQJmHnHuh~vh~vOJQJmHnHuh~vOJQJmHnHuhZhZOJQJmHnHu"hZhZ5OJQJmHnHuh~v5OJQJmHnHu " d"57777799<<z>|> @"@ B BtCvCDDgd~vgdZ dh`gdZdhgdZ8GSlijedom utvrenih specifi nosti mineralnog sastava stijena, namee se razmialjanje o potencijalnoj izravnoj ovisnosti pojave pretjerane erozije doline i minerala tenardita. Kao ato je ve utvreno, dominantno siliciklasti ni sastav s obiljem vulkanskih estica i estica feldspata mo~e se izravno korelirati sa podrijetlom natrija potrebnog sa izlu ivanje tenardita. Troaenjem feldspata i vulkanskih klasta cirkulacijom pornih voda ili oborinskih fluida oslobaa se poveana koli ina natrija. Izlu ivanje tenardita pretpostavlja kristalizaciju soli na povraini sedimenta ili tla iz zasienih otopina uslijed insolacije. Kako je u procjednim vodama Slanoga potoka utvrena poveana koli ina natrija i sulfatnog iona, mo~e se pretpostaviti da se tenardit otapa tijekom kianih razdoblja. Natrijem bogate vodene otopine djeluju kao dispergator glinovitim esticama tla. Zbog toga je u dolini Slanoga potoka tlo iznimno podlo~no plasti nom te enju, naro ito kad je saturirano vodom (Benac i dr. 2005). Takoer se mo~e pretpostaviti da se kao posljedica otapanja tenardita oslobaa sulfatni ion koji stvara sumpornu kiselinu. Sumporna kiselina poja ano otapa karbonatnu komponentu lapora, pjea enjaka i numulitnih bre a, te se ponovno stvara vea koli ina gline ili glinovitog tla podlo~nog eroziji i te enju. Posljedica ovakvog procesa je pretjerana erozija doline Slanoga potoka sa svim manifestacijama koje su ve spomenute. Zaklju no mo~emo rei da se pretjerana erozija flianih naslaga Slanog potoka dogaa zbog prete~ito sitnozrnastih materijala skupine poznate kao tvrdo tlo  mekana stijena (HS - SR) koji u sebi sadr~e minerale sklone bubrenju i kemizma porne vode koja je obogaena natrijevim ionom, a mineral tenardit je indikator njenog uzroka. LITERATURA Benac, ., Jurak, V., Oatri, M., Holjevi, D. i Petrovi, G. (2005): Pojava prekomjerne erozije u podru ju Slanog potoka (Vinodolska dolina). U: Veli, I., Vlahovi, I. i Biondi, R.: Knjiga sa~etaka 3. hrvatskog geoloakog kongresa, 173-174, Zagreb. Bergant, S., Tialjar, J. i `parica, M. (2003): Eocene Carbonates and Flysch Deposits of the Pazin Basin. U: Vlahovi, I. i Tialjar, J. (ur.): Field trip guidebook: Evolution of depositional environments from the palaeozoic to the quaternary in the Karst Dinarides and the Pannonian Basin, 22nd IAS Meeting of Sedimentology, Institut za geoloaka istra~ivanja, 57-64, Zagreb. Jurak, V. i Fabi, Z. (2000): Erozija kiaom u slivu buji nog vodotoka u sredianjoj Istri.- U: Vlahovi, I. i Biondi, R. (ur.): Zbornik radova 2. hrvatskog geoloakog kongresa, Institut za geoloaka istra~ivanja, 603-612, Zagreb. Jurak, V., Petraa, J. i Gajski, D. (2002): Istra~ivanje ekscesivne erozije na ogoljelim flianim padinama u Istri primjenom terestri ne fotogrametrije.- Hrvatske vode - asopis za vodno gospodarstvo, 38; 49-58. Jurak, V., Petraa, J., Aljinovi, D. i Gajski, D. (2003): Field intensity measurements of erosion instability in flysch deposits in Istria, Croatia.- Geotechnical Measurements and Modeling., Lisse Netherlands, A.A. Balkema Publishers, 283-289. Jurak, V., Slovenec, D. i Mileusni, M. (2005): Pretjerana erozija fliaa - Slani potok.- Vodi  ekskurzija (Excursion Guide-Book), 3. Hrvatski geoloaki kongres, Zagreb, 2005. 51-55 Jurak, V., Slovenec, D. i Mileusni, M. (2006): Excessive flysch erosion - Slani potok.- Field Trip Guidebook, MECC'06, Zagreb, 48-51. Mileusni, M., Slovenec, D. i Jurak, V. (2004): Thenardite-efflorescence indicating cause of the excessive flysch erosion, Slani potok, Croatia.- ACTA Mineralogica-Petrographica Abstract Series, Nemeth, Szeged, 75-75. Peh, Z., Miko, S. i Bukovec, D. (2003): The Geochemical Background in Istrian Soils.- Natura Croatica, 12/4, 195 232, Zagreb. 78":::H<<<h==>>??@@HANAAAAlBBB CrCC"D(DPDDEEF?@F!&'(1>HIPQVY^_dglmwKTZbghin{&)/389:Als| 3 5  =?.0jkh!}dfy{:::::::::::::::::::g~v_UZ@(d@  PP PPP*UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qFNʦNʦ 2 2!24 3qHX)?Z2XOvisnost sastava fliaa i pretjerane erozije Slanoga potoka (Vinodolska dolina), Hrvatska daljinovic RGN korisnikOh+'0$0<P ht    \Ovisnost sastava flia i pretjerane erozije Slanoga potoka (Vinodolska dolina), Hrvatska daljinovic Normal.dotRGN korisnik2Microsoft Office Word@@`tI0@9#@`tI0 ՜.+,0T hp  5Microsoft Corporation2 YOvisnost sastava flia i pretjerane erozije Slanoga potoka (Vinodolska dolina), Hrvatska Title  !"#$%&()*+,-./012345678:;<=>?@BCDEFGHKRoot Entry F=I0M1Table'#WordDocument.LSummaryInformation(9DocumentSummaryInformation8ACompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q