ĐĎॹá>ţ˙ prţ˙˙˙klmno˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ěĽÁ)`řżފbjbj›U›U .Öů?ů?O*@[%˙˙˙˙˙˙¤ÜÜÜüŘ XŹŹŹ<Třnřnřn80o„´q„#ČDrDr"frfsfsAtvˇt,ătnĂpĂpĂpĂpĂpĂpĂ$ËhyÍF”ĂŹűtAtAtűtűt”ĂŹŹfsfsŰĽÇ"}Ÿ}Ÿ}ŸűtŹfsŹfsnĂ}ŸűtnĂ}Ÿ}Ÿ6¨ťŕŹŹ(žfs8r PňędćÎřnűčˆźJĂ$ÇÇ<Ȥź„żÍ㗄żÍ8(ž(žňżÍŹż0űtűt}Ÿűtűtűtűtűt”Ă”ĂgŸűtűtűtČűtűtűtűt###D&ÔI$%###ÔIŔ„Dô80 „´ ô¨ŹŹŹ˙˙˙˙ NA IN POSTUPANJA INVESTICIJSKIH DRU`TAVA PREMA KLIJENTIMA PRI OBAVLJANJU INVESTICIJSKIH USLUGA I SPOROVI ZBOG POVREDE TIH PRAVILA Dr. sc. Edita ulinovi Herc, izvanredni profesor, UDK: 336.714 Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci Ur.: 31. prosinca 2009. Pr.: 29. sije nja 2010. Izvorni znanstveni rad Sa~etak Godine 2009., 1. sije nja stupio je na snagu novi Zakon o tr~iatu kapitala kojim je u hrvatsko pravo preuzeta europska pravna ste evina u oblasti tr~iata kapitala. Posebice su se izmijenili organizacijski zahtjevi kao i drugi zahtjevi poslovanja koje pred investicijska druatava (ranije druatava za poslovanje s vrijednosnim papirima) postavlja europska Direktiva o tr~iatima financijskih instrumenata iz 2004. godine. Pravni okvir unutar kojeg djeluju danas investicijska druatva postao je vrlo slo~en, stoga se namee pitanje hoe li zahtjevniji regulatorni okvir utjecati na broj sporova koji izbijaju iz,meu investicijskih druatava i njihovih klijenata. U prvom dijelu rada stoga se razrauje tko sve u RH pru~a investicijske usluge prema Zakonu o tr~iatu kapitala. Takoer se objaanjava nova tipologija klijenata prema kojima investicijska druatva primjenjuju razli ite standarde postupanja, koji opet variraju i ovisno o tomu koja se usluga pru~a. U drugom dijelu rada se ispituje na koji na in investicijska druatva u svojim opim uvjetima poslovanja predviaju rjeaavanje sporova sa svojim klijentima, uklju ujui i rjeaavanje pritu~bi. Ispituje se koji sudovi su stvarno nadle~ni za rjeaavanje sporova u parni nom postupku izmeu klijenata i investicijskih druatava. Propituju se argumenti u prilog tezi da se svi sporovi u parni nom postupku izmeu investicijskih druatava i njihovih klijenata delegiraju de lege ferenda u stvarnu nadle~nost trgova kih sudova. Pretra~ivanjem dostupnih baza podataka sudske prakse uo ava se nepostojanje graanskopravnih sporova izmeu investicijskih druatava i njihovih klijenata, za razliku od vrlo zastupljenih upravnih sporova do kojih dolazi naj eae pokretanjem upravnog spora od strane investicijskog druatva nakon provedenog postupka nadzora HANFE u kojem je izre ena neka od nadzornih mjera. Analiziraju se tipi ne povrede do kojih dolazi u postupanju investicijskih druatava i njihovih klijenata. Iznose se zaklju ci i prijedlozi de lege ferenda. Klju ne rije i: Zakon o tr~iatu kapitala, investicijska druatva, na in postupanja prema klijentima.  Uvod  nova tr~iana infrastruktura Na tr~iatu kapitala, osim ulagatelja na strani ponude, i izdavatelja financijskih instrumenata na strani potra~nje, postoje i brojni financijski posrednici. Svi oni ispunjavaju na tr~iatu kapitala odreenu funkciju. Investicijski fondovi prikupljaju slobodna nov ana sredstva koja zatim ula~u u odreene financijske instrumente nastojei maksimirati prinose fonda, burze. Drugi oblici organiziranog trgovanja imaju zadatak povezati ponudu i potra~nju i omoguiti da se financijskim instrumentima trguje po unaprijed poznatim cijenama. Investicijska druatva pru~aju usluge prilikom ulaganja u financijske instrumente. Brojne studije potvruju da jakost sektora financijskih posrednika upuuje na dugoro ni gospodarski rast. Prema nekim autorima cilj dobro ureenog tr~iata kapitala nije samo zaatita ulagatelja, ve i stabilnost financijskih posrednika. U ranije va~eem, Zakonu o tr~iatu vrijednosnih papira (u nastavku: ZTVP)  takva druatva su se nazivala druatvima za poslovanje s vrijednosnim papirima, dok se sada nazivaju investicijskim druatvima. Novo ureenje investicijskih druatava i njihovih obveza prema klijentima posljedica je usklaivanja hrvatskog prava s europskim zakonodavstvom, ponajprije recepcijom krovne direktive za tr~iate kapitala, a to je Direktiva o tr~iatima financijskih instrumenata (u daljnjem tekstu: MiFID - Markets in Financial Instruments Directive). Postupan razvoj europskog prava i utjecaj na hrvatsko pravo Europsko pravo, kojim se ureuje na in pru~anja investicijskih usluga i organizacijski zahtjevi za investicijska druatva, proalo je duga ak razvojni put. Osnove zaatite klijenata u odnosu na investicijska druatva postavila je Direktiva o uslugama pri ulaganju u vrijednosne papire iz 1993. (Investment Services Directive  u daljnjem tekstu: ISD).  Ona je uredila nekoliko va~nih pitanja: licenciranje, tj. odobrenje koje dobiva investicijsko druatvo te postavila osnove za donoaenje pravila postupanja s klijentima pri pru~anju usluga, tzv. conduct of business rules. Kako je licencu odnosno odobrenje za rad investicijskim druatvima davalo nacionalno tijelo Ťhome country controlť to je dovodilo do negativne selekcije - race to the bottom. Nacionalni zakonodavci namjerno su slabili kriterije kontrole investicijskih društava kako bi ih što više privukli pod svoj regulatorni kišobran. Ona društva, koja su se nalazila u bla~em regulatornom re~imu, bila su u prednosti pred ostalima. Ipak glavni cilj ISD-a, a to je izrada pravila postupanja investicijskih druatava prema njihovim klijentima (Conduct of Business Rules) nije za~ivio i do prave harmonizacije nije uope niti doalo. Regulatorni model, koji je primijenjen pri donoaenju ISD iz 1993. godine bio je utemeljen na meusobnom priznavanju (mutual recognition) i nadzoru domicilne dr~ave (home country control), a uz to je bio kompromis izmeu te~nje za harmonizacijom i regulatornog natjecanja. Ovi su problemi vrlo brzo doali do izra~aja u sudskoj praksi Europskog suda. Landmark presuda iz tih vremena svakako je rjeaidba Europskog suda Re Alpine Investment. Prekretnicu je donio Akcijski plan za financijske usluge (Financial Services Action Plan - FSAP) iz 1999. godine kojim je zapo eo, tzv. Lamfalussy process ozna en prvim izvjeaem Odbora Vijea mudrih. Ocijenjeno je da je tr~iate kapitala vrlo labavo integrirano, iako je s uvoenjem eura integracija uala u novu fazu. U svom kona nom izvjeau Vijee mudrih je predlo~ilo novu zakonodavnu tehniku reguliranja materije, "pristup na etiri nivoa". Prvi nivo obuhvaao je izradu opih regulatornih na ela (framework principles), iza kojeg slijedi nivo u kojem Komisija uz pomo tog istog odbora usvaja mjere implementacije tehni kog karaktera. Nakon toga slijedi nivo koordinacije i izvraenja. U sektoru vrijednosnih papira etiri su direktive donijete primjenom Lamfalussy tehnike: Direktiva o transparentnosti 109/2004/EZ, Direktiva o prospektu 71/2003/EZ, Direktiva o zlouporabama na tr~iatu 6/2003/EZ i ve spomenuta Direktiva o tr~iatima financijskih instrumenata - MiFID. MiFID je usvojena u travnju 2004. godine. Njome se osim licenci investicijskih druatava ureuju i nova mjesta trgovanja. MiFID je okvirna direktiva prvog stupnja (Level 1), koja je trebala biti implementirana u pravo zemalja lanica do 30. travnja 2007. godine. Uz nju postoji intenzivna zakonodavna aktivnost drugog stupnja koju u postupku komitologije provodi Komisija europskih nacionalnih regulatora tr~iata vrijednosnih papira  CESR. Najva~nije promjene vezane su za izradu novog kodeksa postupanja brokerskih druatava prema ulagateljima s obzirom na to da ista direktiva iziskuje donoaenje pravila o izbjegavanju sukoba interesa, tzv. best execution pravilo u izvraavanju transakcije, te posebice izvjeatavanje prije i nakon izvraavanja transakcije, kako za burze, tako i za brokerska druatva. Najva~nija novost direktive je omoguavanje bankama, brokerskim druatvima i burzama pru~ati svoje usluge unutar EU, temeljem licence koju im daju domicilna regulatorna tijela (home country authorization), ali ovaj puta bez sustava meusobnog priznavanja. Dr~ava u kojoj se pru~a usluga (inozemnog) investicijskog druatva (host member state), ipak zadr~ava odreeni, iako vrlo mali stupanj kontrole, koji se najviae odnosi na zaatitu ulagatelja. Uspostavljaju se pravila o tomu koji se podaci trebaju objavljivati o transakcijama s dionicama prije i poslije trgovanja (pre-transparency, post-transparency rules), s mogunoau da dr~ave lanice primjenu tih pravila proaire i na druge financijske instrumente. Na taj na in je nova direktiva sama razradila pravila postupanja koja brokerska druatva trebaju primjenjivati prilikom pru~anja usluga ulagateljima. Oni se diversificiraju na male i profesionalne ulagatelje pri emu postoji mogunost prelaska iz jedne kategorije u drugu. Osim prema profilu klijenta postupanje investicijskog druatva prema njima uvjetovano je i vrstom usluge koja se klijentu pru~a pri emu stro~i zahtjevi postoje u savjetodavnim uslugama. Osim ope obveze poatenog i profesionalnog postupanja u najboljem interesu klijenta prilikom pru~anja usluga, ali i pri promid~bi druatva, brokersko druatvo mora prije sklapanja ugovora informirati svoje klijente o samom druatvu, o uslugama koje druatvo pru~a, o vrijednosnim papirima i strategiji ulaganja u vrijednosne papire koje druatvo predla~e, o modalitetu izvraenja transakcija, o troakovima i proviziji koje druatvo zara unava. Kada druatvo klijenta savjetuje o ulaganju u vrijednosne papire ili upravlja njegovim portfeljem, ono treba utvrditi nalogodav ev stupanj znanja i iskustva o ulaganju, upoznati se s njegovom financijskom situacijom te utvrditi njegove ciljeve ulaganja kako bi preporu ilo one oblike ulaganja koji e biti prilagoeni potrebama klijenta. Postro~ena je obveza voenja dokumenata koji prate transakciju. Tako ovlaateno druatvo mora voditi posebne datoteke o klijentima te izraivati posebna izvjeaa za klijente. Mnogi propisi detaljnije ureuju postupanje brokerskih druatava na drugom nivou (L2) pri emu direktiva obvezuje zakonodavca Ťdrugog niovať da pri donoaenju tih propisa vodi ra una o prirodi financijskog instrumenta, (ne)profesionalnosti samog klijenta te prirodi usluga koje druatvo pru~a klijentu. Vrlo bitan propis nalazi se u l.21. MiFID-a, a bavi se na inom izvraavanja naloga  ovlaateno druatvo ih treba izvraiti pod uvjetima koji su za klijenta najpogodniji (best possible results) pri emu se uzimaju u obzir cijena troakovi, brzina opseg i vrsta transakcije. Dr~ave lanice moraju od ovlaatenih druatava zahtijevati uspostavu tzv. order execution policy  politiku izvraavanja naloga. Predviena je mogunost izvraavanja naloga i izvan ureenog tr~iata, ali se o tomu mora posebno informirati klijenta i dobiti njegov izri it pristanak. Propisima drugog nivoa rijeait e se pitanje vrednovanja (ponderiranja) razli itih kriterija koji e se uzimati u obzir pri procjeni je li neko druatvo provelo nalog na najpogodniji na in. `to se ti e brzine izvraavanja transakcija od brokerskih druatava tra~i se da naloge izvraavaju promptno i ekspeditivno (prompt, fair and expeditious). Novo ureenje investicijskih druatava i njihovih usluga Investicijska druatva su pravne osobe ija je redovita djelatnost pru~anje jedne ili viae investicijskih usluga i/ili obavljanje jedne ili viae investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi ( l. 3. st.1. t. 5. ZTK). Prema l. 5. ZTK-a investicijske usluge i aktivnosti dijele se na osnovne i pomone usluge. Njihov se broj u ZTK-u znatno poveao, u odnosu na ranije va~ei ZTVP, kao rezultat implementacije MiFID-a, odnosno Direktive o tr~iatima financijskih instrumenata, koja ureuje europski pravni okvir poslovanja investicijskih druatava kao i na in postupanja prema njihovim klijentima. Naravno, znakovita izmjena se sastoji i u tomu ato se investicijske usluge odnose na financijske instrumente, ato je airi pojam od vrijednosnog papira. Ti su financijski instrumenti ina e navedeni u Annex I, Section C MiFID-a, odnosno u l. 3. st. 2. ZTK-a. Osim vrijednosnih papira u tu se skupinu ubrajaju instrumenti tr~iata novca, udjeli u investicijskim fondovima (koje ZTK doslovno naziva jedinice u subjektima za zajedni ka ulaganja) te izvedenice. lanak 6. ZTK ureuje tko mo~e pru~ati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti. Osim investicijskih druatava registriranih u Republici Hrvatskoj to mogu i strana investicijska druatva iz dr~ave lanice EU i to podru~nicama ili neposredno, koristei slobodu pru~anja usluga, dok strana investicijska druatva iz treih zemalja mogu to isto podru~nicom, ali uz dozvolu HANFE. U skladu s konceptom univerzalnog bankarstva, osim investicijskih druatava investicijske usluge i aktivnosti mogu u RH obavljati i kreditne institucije, koje su dobile odobrenje HNB-a. Strane kreditne institucije mogu obavljati investicijske usluge po istim kriterijima koji vrijede za investicijska druatva, ve s obzirom na to imaju li sjediate u dr~avi lanici EU ili u nekoj treoj dr~avi. U Republici Hrvatskoj investicijsku uslugu upravljanja multilateralnom trgovinskom platformom mogu obavljati i tr~iani operater (burza) i investicijsko druatvo uz odobrenje HANFE. Multilateralna trgovinska platforma (MTP) je multilateralni sustav koji spaja ponudu i potra~nju za financijskim instrumentima koju iskazuju tree osobe. To spajanje ponude i potra~nje treba se odvijati prema jednozna nim pravilima. Po stupnju transparentnosti MTP dolazi odmah nakon burze. Prema l. 7. ZTK neke investicijske usluge mogu pru~ati i druatva koja upravljaju otvorenim investicijskim fondovima javnom ponudom. To su usluge upravljanja portfeljem i investicijskog savjetovanja. Kada druatva za upravljanje otvorenim fondovima javnom ponudom pru~aju te usluge na njih se na odgovarajui na in primjenjuju neke odredbe ZTK, iako je na in pru~anja njihovih usluga prvenstveno ureen Zakonom o investicijskim fondovima (u daljem tekstu ZIF). Tako primjerice ta druatva moraju udovoljavati istim kapitalnim i organizacijskim zahtjevima kao i investicijska druatva. Za njih takoer vrijede pravila o razvrstavanju klijenata i pravila postupanja. Zakon zahtijeva da ta druatva analogno primjenjuju standarde koji vrijede za izvraavanje naloga, ato je prema mialjenju autorice nepotrebna analogija jer ta druatva ionako ne pru~aju uslugu izvraavanja naloga ve samo uslugu investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem. Meutim, bitna implikacija ulaska druatva za upravljanje fondovima u sferu investicijskih usluga koja izvorno pripada brokerskim, odnosno investicijskim druatvima sastoji se u potrebi uspostave sustava zaatite ulagatelja. Naime, druatva, koja pru~aju investicijske usluge, moraju biti lanovima Fonda za zaatitu ulagatelja koji, ako investicijsko druatvo padne pod ste aj ili je u nemogunosti ispuniti svoju obvezu prema klijentima, preuzima na sebe obvezu isplate, tzv. zaatienih tra~bina. Podru~nice stranih druatava za upravljanje investicijskim fondovima takoer moraju biti lanovima Fonda za zaatitu ulagatelja, ako u dr~avi u kojoj imaju sjediate ne sudjeluju u sustavu zaatite ulagatelja ili taj sustav nije na razini onoga kojeg poznaje ZTK. Takoer, na druatva za upravljanje investicijskim fondovima primjenjuju se odredbe onog dijela zakona koji ureuje nazdor HANFE nad pru~anjem investicijskih usluga. Ako druatva za upravljanje otvorenim fondovima javnom ponudom pru~aju svoje usluge mati nim druatvima, ovisnim druatvima ili ovisnim druatvima svog mati nog druatva tada se na njih ne primjenjuju odredbe ZTK o pru~anju investicijskih usluga. Polo~aj kreditnih institucija koje pru~aju investicijske usluge takoer se usklauje s polo~ajem investicijskih druatava. Zakon odreuje da se na kreditne institucije takoer primjenjuju odredbe u vezi sa zaatitom ulagatelja, Meutim, l. 225. st. 2. ZTK propisuje da su iz primjene cijelog poglavlja koje ureuje sustav zaatite ulagatelja izuzimaju sredstva klijenata kreditnih institucija, odnosno one tra~bine koje su osigurane zakonom koji ureuje osiguranje depozita u kreditnim institucijama. To ne zna i da su kreditne institucije izvan sustava zaatite ulagatelja. Osiguranje bankovnih depozita je usporedan institut ija primjena ne isklju uje sustav zaatite ulagatelja, ve je njegova regulatorna dopuna. Odredbe o organizacijskim zahtjevima i na inu postupanja s klijentima takoer se analogno primjenjuju na kreditne institucije. Nadzor nad poslovanjem kreditne institucije, koja obavlja investicijske usluge, obavlja HANFA samostalno ili u suradnji s HNB-om. ZTK sadr~i nemali broj izuzetaka kada su u pitanju subjekti koji pru~aju investicijske usluge ili obavljaju investicijske aktivnosti, a na koje se ne primjenjuje regulatorni okvir ZTK. Od svih navedenih izuzetaka pozornost zaslu~uje izuzimanje druatava za osiguranje, odnosno reosiguranje. Naime druatva za osiguranje vrlo esto pose~u za kombiniranim financijskim proizvodima, gdje se ~ivotno osiguranje kombinira s preuzimanjem investicijskog rizika. Polica ~ivotnog osiguranja se vezuje primjerice za prinos nekog investicijskog fonda kojeg bira osiguranik. Naj eae se radi o fondu, kojim upravlja druatvo za upravljanje koje se s druatvom za osiguranje nalazi unutar iste financijske grupe. Stoga se opravdano postavlja pitanje jesu li osiguranici koji preuzimaju dodatni rizik u dovoljnoj mjeri upueni u to. S obzirom na to da druatva za osiguranje pri sklapanju ugovora sa svojim klijentima ne moraju primjenjivati standarde postupanja koji vrijede za male ulagatelje, koje primjenjuju investicijska druatva, namee se zaklju ak da osiguranici koji su ulagatelji nisu u dovoljnoj mjeri zaatieni. l. 9. st. 4. ZTK izrijekom isklju uje primjenu regulatornog re~ima ZTK na tr~iate novca, ato je u potpunosti opravdano budui da se radi o segmentu financijskog tr~iata na kojem sudjeluju samo profesionalni ulagatelji. Klijenti investicijskih druatava i njihovo razvrstavanje Klijenti investicijskih druatava mogu, naravno, biti sve pravne i fizi ke osobe. Meutim prema l. 60. ZTK investicijsko druatvo je du~no svoje klijente, s obzirom na njihovo znanje, iskustvo, financijsku situaciju i ulaga ke ciljeve, razvrstavati na male i profesionalne ulagatelje. To zna i da investicijsko druatvo prema njima postupa s razli itom bri~ljivoau. Standard postupanja investicijskog druatva precizno je ureen zakonom. lanak 61. ZTK ureuje koji se klijenti smatraju profesionalnim ulagateljima. To su oni koji posjeduju dovoljno iskustva, znanja i stru nosti za samostalno donoaenje odluka o ulaganjima i pravilnoj procjeni s time povezanih rizika. Pojmom profesionalnog ulagatelja obuhvaeni su razli iti subjekti. Postoje dvije osnovne kategorije profesionalnih ulagatelja. Oni koji su to per se i oni koji priznavanje tog svojstva mogu zahtijevati od nadzornog tijela, tj. HANFE. Osnovna zna ajka svojstva profesionalnog ulagatelja sastoji se u na inu njihova tretiranja od strane investicijskog druatva. Ti se subjekti smatraju profesionalnima za sve investicijske usluge i aktivnosti, kako glavne, tako i pomone te u odnosu na sve financijske instrumente. U prvoj skupini nalaze se subjekti koji za djelovanje na financijskom tr~iatu podlije~u obvezi odobrenja ili/i nadzora nadle~nog regulatornog tijela poput investicijskih druatava, kreditnih institucija, druatva za osiguranje, investicijskih i mirovinskih fondova kao i njihovih druatava za upravljanje, mirovinskih osiguravajuih druatava. U skladu s MiFID-om, ZTK tu ubraja i trgovce robom i izvedenicama na robu, te lokalna druatva. Tom su kategorijom obuhvaeni i ostali institucionalni ulagatelji koji podlije~u obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tr~iatu (primjerice leasing ili faktoring druatva). Va~no je naglasiti da se svi pripadnici ove skupine profesionalnih ulagatelja smatraju ujedno kvalificiranim ulagateljima. Osim njih, kvalificiranim ulagateljima se smatraju i profesionalni ulagatelji iz tree skupine. Zna ajka svojstva kvalificiranog ulagatelja sastoji se u tomu ato investicijska druatva mogu prema njima pru~ati usluge ne pridr~avajui se pravila poslovnog ponaaanja prilikom pru~anja investicijskih usluga klijentima ( l. 54-71. ZTK). Ipak na zahtjev kvalificiranih ulagatelja, investicijsko druatvo mora prema njima primjenivati pravila poslovnog ponaaanja prilikom pru~anja investicijskih usluga klijentima te na odreen na in postupati s nalogom klijenta ( l. 82-84. ZTK) i pridr~avati se obveze najpovoljnijeg izvraenja naloga ( l. 85- 91. ZTK). Na prvi pogled nije jasno zbog ega se zakonodavac opredijelio da kvalificirane ulagatelje tretira kao zasebnu kategoriju profesionalnih ulagatelja kada se njihov re~im ni po emu ne razlikuje od profesionalnih ulagatelja openito! I oni, kao i ostali profesionalni ulagatelji, mogu zatra~iti da ih druatvo tretira kao male ulagatelje, tako se to ini kao nepotrebna potpodjela. Meutim, status kvalificiranog ulagatelja relevantan je samo za neke investicijske usluge. Ako investicijsko druatvo pru~a takvom ulagatelju uslugu: zaprimanja i prijenosa naloga u svezi s jednim ili viae financijskih instrumenata, izvraavanja naloga za ra un klijenata ili trgovanja za vlastiti ra un, tada ne postoji obveza primjene na ina postupanja prema klijentima (tzv. obveza najboljeg izvraenja te na in postupanja s nalozima klijenata). Meutim, ako pru~a uslugu investicijskog savjetovanja tada investicijsko druatvo mora za potrebe te usluge opet razvrstati tog klijenta na malog ili profesionalnog. Samo ako se ta druga usluga pru~a kao pomona usluga  a da je izravno povezana s navedenom transakcijom , tada takav klijent ostaje i dalje kao kvalificirani ulagatelj (light touch regime). Drugom skupinom obuhvaene su pravne osobe koje, u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, zadovoljavaju najmanje dva od tri navedena uvjeta. Prvi je kriterij iznos ukupne aktive od najmanje 150.000.000 kn, drugi iznos neto prihoda koji mora biti najmanje 300.000.000 kuna, te trei iznos kapitala od najmanje 15.000.000 kn. U treoj se skupini nalaze nacionalne i regionalne vlade, javna tijela za upravljanje javnim dugom, sredianje banke, meunarodne i nadnacionalne institucije kao ato su Svjetska banka, Meunarodni monetarni fond, Europska sredianja banka, Europska investicijska banka i sli ne meunarodne organizacije. Ovi se subjekti smatraju takoer kvalificiranim ulagateljima. U etvrtoj se skupni nalaze ostali institucionalni ulagatelji ija je glavna aktivnost investiranje u financijske instrumente, a koji ne podlije~u obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tr~iatu od strane nadle~nog tijela, uklju ujui i subjekte osnovane u svrhu sekuritizacije imovine. Specifi nost je ureenja da profesionalni ulagatelj mo~e zatra~iti viai nivo zaatite koja pripada malim ulagateljima, pri emu mu je investicijsko druatvo du~no omoguiti takav tretman, (tzv. moving between categories). Pri tom, ako je neki subjekt od ranije klijent investicijskog druatva, a udovoljava uvjetima profesionalnog ulagatelja, investicijsko druatvo ga je du~no obavijestiti da e se, na temelju podataka dostupnih o njemu, prema njemu postupati kao prema profesionalnom ulagatelju. Takoer ga mora obavijestiti o mogunosti da zahtijeva vei stupanj zaatite. Ako klijent, koji se smatra profesionalnim ulagateljem, sklopi s investicijskim druatvom ugovor na temelju kojeg nee biti tretiran kao profesionalni ulagatelj u smislu pravila poslovnog ponaaanja, investicijsko druatvo mu je du~no pru~iti onu razinu zaatite koju pru~a malim ulagateljima. Taj ugovor treba biti u pisanom obliku i u njemu je potrebno nazna iti odnosi li se tretman malog ulagatelja samo na jednu ili viae usluga ili transakcija. Naae pravo ne poznaje mogunost da profesionalni ulagatelji budu tretirani kao kvalificirani ulagatelji, iako to MiFID poznaje. To je opcija u implementaciji smjernice koju mogu iskoristiti dr~ave lanice. S druge strane, pojedini mali klijenti investicijskih druatava mogu na vlastiti zahtjev biti tretirani kao profesionalni ulagatelji. Ta mogunost postoji samo za neke klijente koji ispunjavaju kriterije propisane l. 63. ZTK-a. Osim ato moraju postaviti vlastiti zahtjev da bi bili tretirani kao profesionalni ulagatelji, investicijsko druatvo mora izvraiti dodatnu procjenu o tomu, ali temeljem odreenih kriterija. Investicijsko druatvo ne mo~e za klijenta pretpostaviti da isti posjeduje stru no znanje i iskustvo, ve za to trebaju biti ispunjena najmanje dva od tri ponuena kriterija. Prvi kriterij je da je klijent na tr~iatu kapitala koje je mjerodavno za odnosno investicijsko druatvo, (dakle hrvatsko tr~iate kapitala) izvraio prosje no 10 transakcija zna ajne vrijednosti, unutar svakog tromjese ja, unatrag godine dana. Drugi kriterij je da veli ina klijentovog portfelja financijskih instrumenata prelazi 4.000.000 kn, a trei da je radio ili radi u financijskom sektoru najmanje godinu dana na poslovima koji zahtijevaju znanje o planiranim transakcijama ili uslugama. Naprijed navedeni klijenti mogu se odrei viaeg stupnja zaatite samo u odreenom postupku. Oni moraju pismeno zatra~iti da ih se tretira kao profesionalne ulagatelje. Mogu zahtijevati to openito ili u odnosu na neku posebnu investicijsku uslugu, transakciju, vrstu transakcije ili proizvod. Zatim, investicijsko druatvo du~no ih je pismeno upozoriti koju razinu zaatite mogu izgubiti, nakon ega oni moraju u posebnom dokumentu odvojenom od ugovora, pismeno potvrditi da su svjesni posljedica gubitka razine zaatite. S druge strane, investicijsko druatvo je du~no prije odluke o prihvaanju zahtjeva za odricanje od viae razine zaatite koja proizlazi iz pravila poslovnog ponaaanja poduzeti sve razumne korake kako bi utvrdilo udovoljava li klijent dvama od tri naprijed navedenih zahtjeva. Svi ostali ulagatelji smatraju se malim ulagateljima i prema njima se primjenjuje stro~i zaatitni re~im. Naj eae se misli na fizi ke osobe. Prije nego ato takvim osobama pru~e investicijsku uslugu, investicijska druatva su obvezna sklopiti s njima ugovor u pisanom obliku i na trajnom mediju. Malim ulagateljima pripada najviaa razina zaatite prije i poslije ulaganja te primaju najvei broj informacija od investicijskog druatva tijekom cijelog investicijskog procesa. Prije ulaganja, nakon ato investicijsko druatvo klijenta klasificira kao malog ulagatelja, ono ujedno tra~i od njega odreene informacije ovisno o usluzi koja je predmet ugovora. Nakon ato klijent primi informacije, donosi informiranu odluku o odreenom ulaganju. Tijekom ulaganja investicijsko druatvo provodi nalog na na in da se za klijenta postigne najpovoljniji ishod. Pritom mora potvrditi provedbu naloga i dostaviti izvjeaa o provedenim uslugama. Izvjeaivanje malih klijenata je najobimnije te obuhvaa informacije o financijskim instrumentima, podatke o cijenama i izdacima, podatke u svezi s izvraavanjem naloga i sl. 4. Uvjeti poslovanja i razli iti opseg zaatite klijenata Kao rezultat implementacije MiFID-a, uvodi se itav niz novih pravila poslovanja investicijskih druatava, kojima se povisuju standardi za pru~anje usluga. MiFID postavlja tri na ela kojih su se investicijska druatva du~na pridr~avati u svom poslovanju. Prvo je na elo poatenog, pravednog i profesionalnog postupanja, u najboljem interesu klijenta s obzirom na injenicu da su investicijska druatva u nadreenom polo~aju. Drugo na elo zahtijeva od investicijskog druatva pru~iti klijentu sve potrebne informacije, na razumljiv i nezavaravajui na in kako bi klijenti mogli donijeti odluku utemeljenu na informacijama koje su to ne nepristrane i istinite. Tree na elo tra~i da se prilikom pru~anja usluga uzmu u obzir okolnosti koje su posebne za svakog klijenta budui da svaki klijent ima svoje potrebe i investicijski profil koji mora biti usklaen s ulaganjem. Osim ato su na ela MiFID-a inkorporirana u ZTK, njima se bavi i Pravilnik o obvezama ponaaanja investicijskih druatava prilikom pru~anja usluga klijentima. Upravo zbog toga da bi se u inkovito moglo implementirati na elo postupanja u najboljem interesu klijenta, oni se razvrstavaju u razli ite kategorije. Koli ina pru~enih informacija, upotreba trajnog medija pri pru~anju informacija, du~nost izvjeaivanja klijenata samo su neka od operativnih pravila koja su u funkciji postupanja u najboljem interesu klijenta. Hrvatsko tr~iate kapitala do sada nije poznavalo takvu razinu zaatite. Da bi investicijska druatva uskladila svoje djelovanje s novim regulatornim okvirom, morat e funkcionirati na viaem organizacijskom nivou, koji pretpostavlja izmjenu postojee poslovne politike. U toj novoj poslovnoj politici investicijskih druatava osnovne obveze prilikom poslovanja, odnosno pru~anja usluga klijentima bit e njihovo razvrstavanje, procjenjivanje prikladnosti usluga i najpovoljnije izvraavanje naloga. 4.1. Opa pravila poslovnog ponaaanja prilikom pru~anja usluga Krovno na elo prilikom pru~anja usluga klijentima investicijskih druatava je sprje avanje sukoba interesa. Isti e se da je identifikacija, prevencija upravljanje i razotkrivanje sukoba interesa u investicijskom druatvu jedna od najveih promjena koje uvodi MiFID. Sukob interesa mo~e postojati izmeu investicijskog druatva (odnosno osoba koje vode poslovanje investicijskog druatva, zaposlenika, vezanih zastupnika i drugih izravno ili neizravno povezanih osoba) i klijenata, ali i izmeu interesa klijenata investicijskog druatva meusobno. Razlog uvoenja pravila i mjera za sprje avanje sukoba interesa le~i u samoj prirodi poslovanja investicijskih druatava. Pru~anjem i obavljanjem veeg broja investicijskih usluga i aktivnosti te pomonih usluga poveava se mogunost sukoba interesa izmeu razli itih aktivnosti investicijskog druatva i interesa klijenata. Kada se primjenom odreenih postupaka unutar investicijskog druatva ne mo~e izbjei sukob interesa (pravila o izbjegavanju sukoba interesa), tada je ono obvezno klijentima na jasan na in objasniti prirodu i izvore sukoba, i to prije pru~anja usluga. Stoga je investicijsko druatvo du~no provoditi u inkovite organizacijske i administrativne mjere i postupke s ciljem sprje avanja sukoba interesa. Mjere i postupci prvenstveno se odnose na nemogunost razmjene podataka izmeu relevantnih osoba koje su uklju ene u poslovne aktivnosti koje uklju uju sukob interesa. Komentatori MiFID-a upozoravaju na sna~nu interakciju ovih pravila s mjerodavnim materijalnim pravom koje ureuje doti nu uslugu, ato nije obuhvaeno MiFID-om. Primjerice, nastoji se onemoguiti razmjena podataka izmeu dva brokera zaposlenih u investicijskom druatvu koji upravljaju portfeljem dvaju klijenata izmeu kojih postoji sukob interesa. Te je osobe potrebno odvojeno nadzirati unutar investicijskog druatva, kao i ukloniti svaku njihovu neposrednu povezanost (radno mjesto na odvojenim lokacijama - katovima) i sl. Sr~ mjera, kojima se prevenira sukob interesa, odnosno kojima se njime upravlja obuhvaaju dakle fizi ko odjeljivanje osoba, odvojeni nadzor od strane zaposlenika koji imaju funkciju compliance officera, disciplinatorne mjere i sl. Po potrebi investicijsko druatvo mo~e uvesti i dodatne mjere. Ako niti one nisu prikladne, investicijsko druatvo du~no je objelodaniti klijentu okolnost da se nalazi u sukobu interesa i to prije pru~anja usluge i na trajnom mediju. Postoji i obveza uvanja podataka o sukobu interesa. Druga bitna obveza je obveza uvanja poslovne tajne. lanovi uprave i nadzornog odbora ili upravnog odbora investicijskog druatva, brokeri, investicijski savjetnici, ostali zaposlenici investicijskog druatva i vezani zastupnici du~ni su uvati podatke o klijentima, o stanju i prometu na ra unima klijenata, uslugama koje pru~aju klijentima, kao i druge podatke i injenice za koje saznaju u svezi s pru~anjem investicijskih usluga i obavljanjem investicijskih aktivnosti i kada je primjereno, pomonih usluga. Ovi se podaci smatraju poslovnom tajnom, a navedene osobe ne smiju ih koristiti, odavati treima, niti omoguavati treima njihovo koriatenje. U slu aju kada podatke zahtijevaju Agencija, burza, pravosudna i upravna tijela ili kada njihovo objavljivanje odobri klijent, tada oni nisu poslovna tajna i mogu se objaviti. Trea skupina obveza pojavljuje se u svezi s davanjem informacija klijentima. One moraju biti jasne i nedvojbene i u odnosu na sadr~aj, i na na in na koji su predstavljene. Ponekad se tra~i da budu dane na trajnom mediju. U pravilu bi trebale biti na papiru, ali ako je klijent dao investicijskom druatvu valjanu adresu svoje elektroni ke poate i ako je odabrao takav na in dostave podataka tada se takav trajni medij smatra dostatnim. Informacije koje se daju u svrhu promid~be moraju biti predstavljene na na in da je nedvojbena njihova priroda i namjena. Ugovor s malim ulagateljima mora biti u pisanom obliku. Investicijsko druatvo prilikom pru~anja usluga mora pru~iti ope informacije o sebi, kao i o uslugama koje ono pru~a. To obuhvaa i davanje informacija o rizicima koji su povezani s ulaganjima u pojedine financijske instrumente. Takve informacije uklju uju na primjer, osim opisa rizika koji je povezan s ulaganjem, i naznaku mogunosti fluktuiranja cijena / vrijednosti financijskog instrumenta. Koli ina informacija ovisit e o vrsti instrumenta, njegovoj kompleksnosti i rizicima. Isto vrijedi za strategije ulaganja, odreene transakcije se mogu poduzimati s ciljem zaatite portfelja od gubitka njegove vrijednosti uslijed nepovoljnih kretanja na tr~iatu. Ista strategija ulaganja mo~e imati spekulativni cilj, cilj visoke zarade, ali i visokog potencijalnog (hedging, short sales). Ako se radi o uslugama izvraenja naloga uobi ajeno je navesti mjesta na kojem se oni izvraavaju (burza ili MTP). Sve se ove informacije mogu dati u standardiziranom obliku. Moraju se navesti i informacije o troakovima (izravni troakovi, neizravni troakovi, provizija). Kada nije mogue izraziti to an iznos troakova potrebno je na jasan na in pru~iti dovoljno informacija o kona nom moguem iznosu za klijenta. 4.2. Posebna pravila poslovnog ponaaanja prilikom pru~anja (pojedinih) usluga Posebna pravila poslovnog ponaaanja variraju ovisno o tomu pru~a li druatvo uslugu koja u sebi sadr~e savjetodavnu komponentu ili ne. Tako su ZTK-om razraene obveze kojih se druatvo treba pridr~avati kada pru~a uslugu investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem ( l. 68. ZTK), uslugu zaprimanja i prijenosa naloga i/ili izvraavanja naloga u ime klijenta ( l. 71. ZTK) te prilikom pru~anja ostalih usluga ( l. 69. ZTK). 4.2.1. Zaprimanje i prijenos i/ ili izvraavanje naloga u ime klijenta Nalog mo~e biti kupovni ili prodajni. Ako se odnosi na kupnju ili prodaju jednostavnog financijskog instrumenta, tada investicijsko druatvo nije du~no prije sklapanja ugovora obaviti test prikladnosti. Pored toga, inicijativa za pru~anje usluge mora doi od klijenta koji mora biti jasno upozoren da investicijsko druatvo ne provodi test prikladnosti. Uz to ne smije postojati sukob interesa. Dok se prema ZTVP-u smatralo da je nalog prihvaen njegovim upisom u knjigu naloga, dakle druatvo je moralo upisati nalog prije nego ato bi se smatrao prihvaenim, prema ZTK, ako investicijsko druatvo ne odbije izvraenje naloga, smatra se da je prihvatilo nalog protekom roka za slanje obavijesti o odbijanju naloga klijenta. Zakon takoer uvodi pojam limitiranog naloga. Limitirani nalog ozna ava nalog za kupnju ili prodaju odreene koli ine financijskih instrumenata po cijeni navedenoj u nalogu ili po cijeni koja je za klijenta povoljnija. Ovdje je klijentima presudna cijena koju posti~u na tr~iatu, pa ako se nalog prema prevladavajuim uvjetima na tr~iatu, ne mo~e odmah izvraiti, investicijsko druatvo je du~no poduzeti mjere koje omoguavaju najbr~e mogue izvraenje takvog naloga, osim ako klijent nije dao izri ito druk iju uputu. Pri izvraavanju naloga, investicijska druatva trebaju poduzeti sve razumne korake za postizanje najpovoljnijeg ishoda za svoje klijente prema na elu best execution koje proizlazi iz MiFID-a. ZTK poznaje nova mjesta trgovanja. Tako e, osim na burzi, biti mogue trgovati i multilateralnom platformom i sistemskim internalizatorom. Investicijska e druatva tako trgujui na viae mjesta tra~iti mjesto najboljeg izvraenja naloga za klijente. Pri tom e morati uzeti u obzir sljedee elemente relevantne za izvraenje naloga: cijenu, troakove, brzinu, vjerojatnost izvraenja, vjerojatnost namire, veli inu i vrstu naloga te sve druge okolnosti relevantne za izvraenje naloga. Najva~niji faktori predstavljeni su cijenom i ukupnim troakovima transakcije koji obuhvaaju cijenu financijskog instrumenta i sve troakove izravno povezane s izvraenjem naloga. Troakovi uklju uju proviziju mjesta trgovanja, proviziju poravnanja i namire transakcije i sve ostale naknade koje se plaaju treim osobama uklju enim u izvraenje naloga. Kako bi se postiglo najpovoljnije izvraavanje naloga klijenata, investicijsko druatvo je du~no donijeti i primjenjivati politiku izvraavanja naloga, koju je obvezno prema Pravilniku o obvezama investicijskog druatva u svezi s izvraavanjem naloga klijenata, jednom godianje revidirati. Politika izvraavanja naloga mora, za svaku pojedinu vrstu financijskog instrumenta, uklju ivati podatke o razli itim mjestima na kojima investicijsko druatvo izvraava naloge klijenata i elemente koji utje u na izbor mjesta izvraenja. Takoer, investicijsko druatvo mora od klijenta ishoditi prethodnu suglasnost na politiku izvraavanja te im pru~iti informacije na koji se na in za njih posti~e najpovoljniji ishod, i to prije izvraenja naloga. Najpovoljnije izvraavanje naloga je pravni standard koji se mo~e vrlo razli ito tuma iti. Postoje kriteriji, koji se moraju uzeti u obzir, ali njihov relativan zna aj nije unaprijed odreen. Prilikom izvraavanja naloga malog ulagatelja, postizanje najpovoljnijeg ishoda utvruje se u odnosu na ukupne troakova transakcije, no ostaje otvoreno pitanje utvrivanja relativne va~nosti faktora troakova u odnosu na npr. brzinu i vjerojatnost izvraenja, veli inu i vrstu naloga koji su takoer relevantne okolnosti pri izvraenju. `to se ti e politike izvraavanja naloga, koju mora izraditi i godianje revidirati svako investicijsko druatvo, na tr~iatu ne postoje standardizirani oblici te politike. Mo~e se o ekivati da e druatva koristiti meusobno razli itu terminologiju i oblike politike, te je upitno do koje e mjere ulagatelji moi usporediti politike izvraavanja naloga razli itih druatava, a to predstavlja bit odabira neke ponude. 4. 2. 2. Investicijsko savjetovanje i upravljanje portfeljem Investicijsko savjetovanje i upravljanje portfeljem vrijednosnih papira predstavljaju usluge koje su povezane sa savjetovanjem klijenata u odabiru ili izvraenju odreenih usluga ili aktivnosti. Pri pru~anju tih usluga investicijsko druatvo mora prikupiti podatke o znanju i iskustvu klijenta ili potencijalnog klijenta na podru ju investicija, koji su dostatni da bi druatvo moglo preporu iti za njih primjerene investicijske usluge i financijske instrumente. Podaci o znanju i iskustvu klijenta prikupljaju se Testom primjerenosti (suitability test). To se još naziva testom poznavanja svog klijenta - know your customer test. Test primjerenosti se sastoji od nekoliko grupa pitanja. Prva grupa se odnosi na znanje i iskustvo klijenata. Ispituje se koje vrste usluga i financijske instrumente klijent poznaje, u kojoj je mjeri sklapao prijašnje transakcije i kakva je bila njihova narav, te koji stupanj obrazovanja ima, odnosno koja mu je profesija. Druga grupa pitanja se odnosi na financijsku situaciju. Pitanja su to o izvoru i visini stalnih primanja, imovini, nekretninama i drugim financijskim obvezama. Trea grupa pitanja se odnosi na investicijske ciljeve. Ispituje se vremensko razdoblje ulaganja, koliko je spreman klijent riskirati, ~eli li ulagati radi zarade ili o uvanja kapitala. Ukoliko druatvo nije doalo, ili ne mo~e doi do potrebitih informacija, kako bi utvrdilo primjerenost nekog oblika ulaganja, tada ne mo~e niti dati preporuku. Klijent investicijskog druatva mora moi donijeti utemeljenu odluku o ulaganju i prilikom pru~anja usluge upravljanja portfeljem vrijednosnih papira. Prema l. 9. Pravilnika o obvezama poslovnog ponaaanja investicijskog druatva prilikom pru~anja usluga klijentima, investicijsko druatvo, koje pru~a uslugu upravljanja portfeljem, du~no je utvrditi odgovarajui na in vrednovanja i usporedbe, u smislu zna ajne referentne veli ine, utemeljen na ulaga kim ciljevima klijenta i vrstama financijskih instrumenata, koji ine portfelj klijenta, ato e klijentu, kojem se pru~a usluga, omoguiti procjenu prinosa i u inkovitosti investicijskog druatva. Kada investicijsko druatvo malom ili potencijalnom malom ulagatelju nudi uslugu upravljanja portfeljem, du~no mu je osim ovih podataka pru~iti i podatke o na inu i u estalosti vrednovanja financijskih instrumenata u portfelju klijenta, o svakom prijenosu upravljanja nad svim ili dijelom financijskih instrumenata ili nov anih sredstava iz portfelja klijenta, svakoj referentnoj veli ini s kojom e se prinos portfelja klijenta usporeivati, o vrstama financijskih instrumenata koji mogu biti uklju eni u portfelj klijenta i vrste transakcija koje se mogu s njima izvraiti, uklju ujui sva ograni enja, o ciljevima upravljanja portfeljem, stupnju rizika koji proizlazi iz diskrecijske odluke o upravljanju portfeljem, te o svim ograni enjima u svezi s navedenim diskrecijskim odlukama. 4.2.3. Ostale investicijske usluge U slu ajevima, kada investicijska druatva pru~aju usluge, koje nisu vezane uz savjetovanje, npr. prilikom kupnja ili prodaja financijskih instrumenata du~na su primijeniti zaatitu klijenata u vidu Testa prikladnosti (appropriateness test). Test prikladnosti je usmjeren na zaatitu onih koji mo~da ne razumiju ili nisu svjesni implikacija i stupnja rizika koji je povezan s transakcijom, osobito kada su financijski instrumenti kompleksni ili kada klijent nije preuzeo inicijativu za poduzimanje transakcije. Kompleksni instrumenti predstavljaju izvedenice, kao ato su opcije (options), budunosnice (futures), zamjene (swaps). U okviru Testa prikladnosti klijenta postavljaju se pitanja o investicijskom znanju i iskustvu, pri emu ako druatvo ocijeni da klijent raspola~e potrebnim znanjem i iskustvom kako bi mogao shvatiti sve rizike koji su povezani s ulaganjem tada e ono provesti transakciju. Ako druatvo, meutim, zaklju i da klijent nema potrebno znanje i iskustvo ili nije dao dovoljno informacija da bi ono to moglo zaklju iti, tada e dobiti upozorenje u okviru kojeg se smatra kako transakcija nije za klijenta prikladna ili da pru~ene informacije nisu dovoljne kako bi druatvo moglo utvrditi takvu prikladnost. Ukoliko meutim, ustraje pri svojoj odluci da se takva transakcija provede, tada mora preuzeti rizik. Kao ato je ranije napomenuto, test prikladnosti se ne primjenjuje u slu aju transakcija u kojima se ne pru~aju savjeti. 5. Kakav utjecaj imaju nova pravila postupanja investicijskih druatava prema klijentima na nastanak sporova ? Standardi postupanja uvedeni ZTK-om postavljaju pred investicijska druatva visoke organizacijske i poslovne zahtjeve. Osim ato moraju razvrstavati klijente, investicijska druatva razli ito postupaju prema istoj kategoriji ulagatelja ovisno o tomu koju im uslugu pru~aju. Ionako slo~enu situaciju dodatno ote~ava injenica da razvrstavanje klijenata nije fiksno, odnosno da postoji mogunost da se klijenti kreu iz jedne kategorije u drugu temeljem svog zahtjeva (opting up and opting down). Osim ato je prije pru~anja neke investicijske usluge naj eae potrebno provesti test primjerenosti, odnosno prikladnosti, iako je ve provedeno razvrstavanje, pri samoj provedbi transakcije treba voditi ra una o kriteriju najboljeg izvraenja (best execution basis). Taj pravni standard ima svoje zakonom propisane elemente (mjesto, vrijeme, cijena itd) koje je potrebno nazna iti politici izvraavanja naloga. To je dokument investicijskog druatva koju je ono du~no donijeti za svaku vrstu financijskog instrumenta. Kako pondere pojedinih elemenata, koji ulaze u procjenu najboljeg izvraenja odreuje samo druatvo, klijent investicijskog druatva esto nee biti u mogunosti usporediti ponude dvaju investicijskih druatava, jer se njihove politike izvraavanja naloga mogu razlikovati. Takoer, treba uzeti u obzir je li procjena da je nalog izvraen po kriteriju najpovoljnijih uvjeta za klijenta dodatno ote~ana time ato je napuateno na elo koncentracije koje je zahtijevalo da se svi nalozi izlo~e na trgovinskom sustavu burze. Sada u novom regulatornom okru~enju nalozi se mogu izvraavati na burzi, MTP-u, sistematskim internalizatorom te odr~avateljem tr~iata. Sve to klijentu ote~ava evaluaciju je li druatvo doista postupilo u njegovom najboljem interesu, ve se mora vjerovati postupku kojeg mu je zakonodavac propisao. Izlaz se nalazi jedino u davanju limitiranog naloga, kod koji se izvraava na burzi ili MTP-u. Standardi postupanja brokerskog druatva zna ajno pooatreni i samom sklapanju ugovora prethodi intenzivna razmjena informacija izmeu investicijskog druatva i njegovog klijenta. Na prvi pogled ona (pretjerano) atiti ulagatelja od preuzimanja investicijskog rizika koji za njega nije primjeren. Meutim, tim odredbama se po mialjenju autorice bolje atiti investicijsko druatvo, jer ono primjenjujui odgovarajue postupke i metode prije, tijekom (i nakon) procesa investiranja smanjuje svoju odgovornost za ispunjenje, zahtijevajui od klijenta suglasnost na svaku va~niju odluku. Tomu i slu~i izrada politike izvraenja naloga na koju klijent daje svoju suglasnost. Za razliku od prethodnog ureenja, koje je propisivalo da se nalozi izvraavaju redoslijedom kojim su zaprimljeni, te da nalog mora biti upisan u knjigu naloga da bi se smatrao zaprimljenim, novi zakon tu nije prema mialjenju autorice u dovoljnoj mjeri precizan (kada je zaprimljen u sjediatu investicijskog druatva ili podru~nice koja izvraava naloge). Ipak, ako investicijsko druatvo ovlasti vezanog zastupnika, ono je u cijelosti odgovorno za njegovo postupanje, tj. za sve radnje i postupke kada on djeluje u ime investicijskog druatva. S obzirom na to da ZTK ima zahvaljujui MiFID-u obilje~ja pretjeranog normativizma, povrede do kojih mo~e doi u investicijskom procesu, po mialjenju autorice, manje e biti vezane uz na in obavljanja investicijskih usluga, jer je on u pojedinostima propisan, ve u veoj mjeri u propustu investicijskog druatva da sprije i, odnosno razotkrije sukob interesa. Glede mogunosti odavanja poslovne tajne, poativanje poslovne etike u financijskim krugovima je uvjet egzistencije onih koji pru~aju investicijske usluge, stoga se takva anomalija mo~e o ekivati znatno rjee. Iako je investicijsko druatvo du~no provesti odreene mjere i postupke, koje imaju zadatak sprije iti pojavu sukoba interesa, mogue je da bez obzira na to, da se neke okolnosti previde, te da nezadovoljni klijenti kasnije tu~bom zahtijevaju naknadu atete koja im je nastala od strane investicijskog druatva zbog povrede pravila o izbjegavanju i sprje avanju sukoba interesa. Takoer s obzirom na to da je ultimativna mjera razotkrivanje sukoba interesa, mogue je da druatvo propusti razotkriti sukob interesa. Treba nadalje uzeti u obzir, da zbog u estalosti razmjene informacija izmeu klijenta i investicijskog druatva pritom doe do nekakvog propusta. Osobiti stupanj bri~ljivosti se zahtijeva i prilikom uzimanja podataka od klijenta. Investicijsko druatvo u pravilu te podatke mo~e smatrati vjerodostojnima, ali nije isklju eno da mu se nevjerodostojnost podataka pripiae u krivnju  ako mu je na temelju svih okolnosti trebalo biti poznato da su podaci zastarjeli neto ni ili nepotpuni . Ako je klijent dao nevjerodostojne podatke iz kojih druatvo nije moglo ia itati da se, primjerice, nalazi u sukobu interesa, to ga ne oslobaa odgovornosti ako mu je trebalo biti poznato da je klijent dao zastarjele ili neto ne podatke. 6. Klauzule o rjeaavanju sporova izmeu investicijskih druatava i njihovih klijenata u opim uvjetima poslovanja i drugim internim aktima S ciljem utvrivanja na koji na in investicijska druatva pristupaju rjeaavanju moguih sporova s klijentima izvraen je uvid u desetak opih uvjeta poslovanja investicijskih druatava. Veina odredbi opih uvjeta poslovanja predvia da e ugovorne strane pokuaati eventualne sporove rijeaiti sporazumno, a u protivnom, ugovaraju nadle~nost stvarno nadle~nog suda u sjediatu investicijskog druatva. Pored toga, investicijska druatva su u svojim opim uvjetima poslovanja uvrstila odredbe kojima se ~eli izbjei parni enje To je, primjerice, odredba o pravu klijenta na podnoaenje pritu~bi investicijskom druatvu na rad druatva ili zaposlenika. Ta obveza za investicijska druatva proizlazi iz l. 11. Pravilnika o organizacijskim zahtjevima za pru~anje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i pomonih usluga. Osim ato su neke odredbe na inu rjeaavanja pritu~bi klijenata inkorporirane u njihovim opim uvjetima poslovanja, sva investicijska druatva moraju imati i Pravilnik o postupanju po pritu~bama klijenata. Takve je pritu~be mogue podnositi i Internetom, na dostupnim obrascima. Time se postiglo da ulagatelj unaprijed zna kako e se postupati po njegovoj pritu~bi, no i dalje ostaje otvoreno pitanje hoe li investicijsko druatvo sankcionirati nastalu povredu i hoe li klijent time biti zadovoljan. Takoer, investicijska druatva esto unose odredbu u ope uvjete poslovanja o pokuaaju mirnog rjeaavanja sporova prije no ato se stranka odlu i na pravosudnu zaatitu. No, ne predvia se mirenje kao postupak koji e se voditi pred nekim miriteljem ili institucijom, niti prava i obveze stranaka u mirenju. Isto tako, (bezuspjeana) provedba mirenja nije uvjet za pokretanje parnice. Nedostatak ovih elemenata upuuje na zaklju ak da je mirenje fakultativno i neformalno, te je ono, pretpostavljamo, samo ukras klauzule o rjeaavanju sporova. Opi uvjeti poslovanja niti jednog od investicijskih druatava ne predviaju mogunost rjeaavanja sporova pred arbitra~om, iako bi po mialjenju autorice, ona bila daleko najprikladniji medij za rjeaavanje sporova zbog svoje stru nosti i relativne brzine. 7. Stvarna nadle~nost za rjeaavanje sporova prema odredbama Zakona o parni nom postupku  tźÎ   n p z ˆ x ~  ˘ ¤ ş Â Ř Ú ö ü č  " 2 Œ ž ^h(öęöęöęöŢŐĘÂĘşĘöąŠžŠžö’‰€‰tht‰tht\ththÍAJh‹D&6OJQJhÍAJhž­6OJQJhÍAJhY6OJQJhI|Ç6OJQJhŃY6OJQJhÍAJhÍd 5OJQJhY/śhY/śOJQJhŐyőOJQJhY/ś5OJQJh„ ęOJQJhI|ÇOJQJhI|ÇhI|ÇOJQJh’‚5OJQJhÍAJh’‚5OJQJhÍAJhI|Ç5OJQJhI|Ç5OJQJ$  Š " ~ Â Č Ř Ú €‚„NP÷ďçďďďďŰďŰĎĎĘďgd @ô $„ź^„źa$gd @ô $„Ä`„Äa$gdI|Ç$a$gdI|Ç$a$gdUZ÷$a$gdI|ÇâÓbŠʊýýý(:^hŞVXZ†ˆ "PTzZĚÎćB|ÔDnÖ zŽŒĐâň<Zœ¨ŕěBF|~€‚„¤HJLóçŰçŰóŰóŰóŇóŰóŰóŰóŰóŰóŰóŰóŰóŰóÉó˝ó˝óÉó˝É˝óÉç´ŤŸ•‘‘hŃYh @ôh‰+śh @ô56hÍAJh @ô6OJQJh @ô6OJQJh’‚6OJQJhÍAJh>qĹ6OJQJhO*v6OJQJhŃY6OJQJhÍAJh‹D&6OJQJhÍAJhY6OJQJhÍAJhž­6OJQJ3LNPX”–âT|~ú"DFHJ|‚"04<BXZrÂÄĆČę f h j !ě!î!B"D"F"f"h"˛"óčÜĐÜčĹşĹčźůşč§č§č§čşčşčşčşčş§č§čźźœ‹œ€œ‹œş€şhÍAJh>qĹOJQJ!jhÍAJh%Xę0JOJQJUhÍAJh%XęOJQJhŃYOJQJhÍAJhÖXwOJQJhÍAJhŃA'OJQJhÍAJhi OJQJhÍAJh/>(5OJQJhÍAJh`B65OJQJhÍAJh`B6OJQJhÍAJh’‚5OJQJ1P–˜v&x&đ&ň&€.‚.˛ŞŞŞ]UUU$a$gdLN6L$ & FEƀő¨‡.a$gdUZ÷$a$gdUZ÷L$ & FEƀő¨‡.a$gdUZ÷˛"Ú"Ü"$#(#Ö#Ř#Ú#&%4%D%n%p%ŕ% &&&p&r&t&v&x&ś&î&đ&řçÜŃÜŔÜľ­ľ­Ľ­­‘ƒľxmaUIhÍAJhśYž5OJQJhÍAJhLN65OJQJhÍAJhümC5OJQJhÍAJhŚCOJQJhÍAJhi OJQJjh›AD0JOJQJUh›ADh›AD6OJQJhŠwÂOJQJh1‘OJQJh›ADOJQJhÍAJhümCOJQJ!jhÍAJhŃA'0JOJQJUhÍAJh>qĹOJQJhÍAJhŃA'OJQJ!jhÍAJh’u?0JOJQJUhÍAJOJQJđ&ň&''â'ä'&(Ę($)6):)N)P)`)b)Ś)Ş)Ź)N*z*"+$+0+b+d+f+h+z+ş+Ú+đ+ú+,%,&,,,2,4,N,b,c,‚,…,‰,Œ, ,Ż,č,˙,-.2.4.:.>.@.F.j.x.z.|.~.‚.¤.Ş.Ž.őęâęâę×ĚÄęÄęÄęÄęłĚ×Ěâ̧̳Ě×Ě×Ě×̧Ě×Ě×̧×Ě×Ě×Ě×Ě×â×ĚâĚ×Ě×Ě×ĚłĚę×ęÄhÍAJhümC6OJQJ!jhÍAJhümC0JOJQJUhŠwÂOJQJhÍAJhümCOJQJhÍAJhUZ÷OJQJh1‘OJQJhÍAJh>qĹOJQJhÍAJhLN6OJQJAŽ.Â.Đ.ö.Z//œ/ś/0 0 0&0.00020v0|00Ź0Ž0ş0Ŕ0ö01.101T1€1†1ˆ1š1*2,2.202N2b2Č2Ř233N3v3őęßęÓęČßČę˝ęľę˝ČęőČęČęŠęČꝽęőęŒęľßľß€˝ľßthÍAJhümC6OJQJhÍAJhLN66OJQJ!jhÍAJhUZ÷0JOJQJUhŠwÂhUZ÷6OJQJh1‘hUZ÷6OJQJh1‘OJQJhÍAJhLN6OJQJhÍAJh>qĹOJQJhÍAJhUZ÷6OJQJhÍAJhümCOJQJhÍAJhUZ÷OJQJhÍAJhWmOJQJ*v3x3z3~3€3˜3¨3ô3042464b4‚4„44Ś4ś4ä4ć4555<5x5‚5Œ5Ž5526N6T6d6f6"7*7n7œ7ž7´7č8ě9íáÖËÖŔ¸áÖ¸ÖŔ°Ŕá¤Ŕ¤™Ž}ÖËÖË}°Öu°ÖuÖËÖáÖËÖhhÍAJhŃ<…OJPJQJh61OJQJ!jhÍAJhümC0JOJQJUh61hümCOJQJh61h61OJQJhÍAJhLN66OJQJhěUˆOJQJhŠwÂOJQJhÍAJhLN6OJQJhÍAJh>qĹOJQJhÍAJhümCOJQJhÍAJhümC6OJQJ$jhÍAJhümC0J6OJQJU(‚.~3€3(;*;D[F[ś[¸[ddggÜmŢmyy÷÷ďďăď–ďŽďďďďďďď$a$gd?t+L$ & FEƀő¨‡.a$gdUZ÷ $¤d¤da$gdŃ<…$a$gdUZ÷$a$gd>qĹě9î92:4::’:˜:";$;*;<;J;L;|;~;€;’;œ;Ź;Ć;Č;Ę;Ô;Ö;Ü;đ;<<&=6=œ>ž>„??4@P@ž@ďâŇâŇâČ⽲˝§˝–˝˛§˛§‹§˛‹˛§˛z˛r˛z˛j˛^˛hÍAJhŃ<…6OJQJhĎ ťOJQJhěUˆOJQJ!jhÍAJhŃ<…0JOJQJUhÍAJhWmOJQJ!jhÍAJhümC0JOJQJUhÍAJh>qĹOJQJhÍAJhŃ<…OJQJhÍAJhümCOJQJhbuUOJPJQJjhbuU0JOJPJQJUhÍAJhŃ<…OJPJQJjh610JOJPJQJU$ž@Ž@°@AA4A6AB(BĐBCpCrCôCöCúCDDDęDěDîD*E,EäE:FšHœH|J~JŒJJNMRMčPęPîPQQQ\TfThTříâřâřâřâÖËĂ¸ĂŻŁŻ˜¸‡¸âřâÖâvâřâřâĂâkâkâkâříhÍAJhÂ*dOJQJ!jhÍAJhŃ<…0JOJQJU!jhÍAJhh3—0JOJQJUhÍAJhbuUOJQJh hbuU6OJQJhbuU6OJQJhÍAJhh3—OJQJhbuUOJQJhÍAJhWmOJQJhÍAJhŃ<…6OJQJhÍAJhŃ<…OJQJhÍAJhĎ ťOJQJhĎ ťOJQJ*hT UÎUňUöUđVňVţV*W˛WđW XX[@[D[F[d[z[~[Š[Œ[[´[ś[¸[F]H]r]ö]^őéőŢőÖőéőŢőÖőéőËżłżłżłż§œrbhÍAJh—A6CJOJQJaJhÍAJh—ACJOJQJaJh #tCJOJQJaJhÍAJhi CJOJQJaJhÍAJhi OJQJhÍAJhŚC5OJQJhÍAJhuŮ5OJQJhÍAJhŃ<…5OJQJhÍAJhümCOJQJhĎ ťOJQJhÍAJhWmOJQJhÍAJhŃ<…6OJQJhÍAJhŃ<…OJQJ^^ ^(^*^.^B^L^P^Z^|^ź^__”_Ś_â_ä_h`Ä`Ć`äaćařaęŰËęŰź­źžźźzźkźkź\P\D\h˝0ţCJOJQJaJh #tCJOJQJaJhÍAJh?t+CJOJQJaJhÍAJhüXŔCJOJQJaJ)jhÍAJhdSH0JCJOJQJUaJhÍAJhÂ*dCJOJQJaJhÍAJhć5úCJOJQJaJhÍAJh #tCJOJQJaJhÍAJhŃA'CJOJQJaJhÍAJh—A6CJOJQJaJhÍAJh—ACJOJQJaJ)jhÍAJh—A0JCJOJQJUaJřabbJbLbPbRbXbZbřcúcddd.dÂdÄdeFe\eheÜeâeff†fˆf´fĆfĘfÜfŕfâfěfggňâÓÇÓÇÓÇÓ˛Ó§Ÿ§“‡|§|q|Ÿ|q|q|qŸqŸfq[qhÍAJhm ›OJQJhÍAJhm?ôOJQJhÍAJhŃA'OJQJhÍAJh XOJQJhÍAJh X6OJQJhÍAJh—A6OJQJh #tOJQJhÍAJh—AOJQJ)jhÍAJh?t+0JCJOJQJUaJh #tCJOJQJaJhÍAJh?t+CJOJQJaJhĘY°h?t+6CJOJQJaJhĘY°6CJOJQJaJ#g*g(6OJQJh˘ žOJQJ!jhÍAJh­¨0JOJQJUhÍAJh­¨OJQJhÍAJh/>(OJQJhÍAJh—AOJQJ!jhÍAJhWm0JOJQJUhÍAJhm ›6OJQJhÍAJhŃA'OJQJhÍAJhm?ôOJQJhÍAJhm ›OJQJˆoěoRpjpzp„pŠpqFqHqtqJrLrjrlr|rŒrĚrŘrÚrÜrŢrčr s ssÎsPuZu¸uşušvśvžvőęâőęő×ĚťĚő°ő°ĽšĽ°Ľ°Ľ°Ľ‰°~°â°s°g[hÍAJhiFí6OJQJhÍAJhF^{6OJQJhÍAJh/#÷OJQJh hF^{OJQJ!jhÍAJhF^{0JOJQJUhÍAJhÂ*dOJQJhÍAJhBvđOJQJhÍAJhF^{OJQJ!jhÍAJhdSH0JOJQJUhÍAJhdSHOJQJhÍAJhć5úOJQJh˘ žOJQJhÍAJh/>(OJQJhÍAJhHI0OJQJ!žvŔvÎvĐvövúv www\w^wĚwÎwŕxâxyy˘y"{${l|P~R~T~V~¸~ş~FHJLěňţ€€€€óçóçÜŃÜÉÜÉÜŃÜÉÜžçܹ܌•ŠÜtÜŚ•ŚtÉtÉtct!jhÍAJh"c€0JOJQJUhÍAJh"c€OJQJhÍAJh—AOJQJhÍAJhF^{OJQJ!jhÍAJh/#÷0JOJQJUhÍAJh/#÷OJQJhÍAJhškŇ0JOJQJhÍAJhüXŔOJQJh˘ žOJQJhÍAJhm?ôOJQJhÍAJhiFíOJQJhÍAJhiFí6OJQJhÍAJhm?ô6OJQJ%yT~ô…ö…VXĘĚ6”8” ššöžřžĽĽ@ŽBŽČ°Ę°÷÷÷÷÷Ş÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷L$ & FEƀő¨‡.a$gdUZ÷$a$gdUZ÷€ €6€8€@€B€H€J€z<‚@‚Ň‚ěƒîƒî„D…F…Š…Œ…đ…ň…ö…ř…ü…B†ˆ†”†–† †˘†Ž†ţ†‡ ‡‡d‡f‡őęâęâęâęÖęÖęËęşę˲˲ˡ˕‰•}•}•}•}‰}q}•hÍAJhé0r6OJQJhÍAJh*'Ô6OJQJhÍAJhm?ô6OJQJhÍAJhŚC6OJQJ!jhÍAJhŚC0JOJQJUhóGţOJQJ!jhÍAJh¤l0JOJQJUhÍAJhŚCOJQJhÍAJh"c€6OJQJh˘ žOJQJhÍAJh"c€OJQJhÍAJhć5úOJQJ&f‡h‡j‡ŕ‡ę‡ě‡ ˆˆˆ,ˆ.ˆ~‰€‰‚‰„‰Â‰ŠXŠ\ŠŒŠŽŠj‹˛‹Ü‹PŒVŒXŒ\ŒlŒxŒ˜š2Ž>Ž@ŽBŽXŽ˜ŽœŽ˘Ž¤Ž¨ŽŞŽ°Ž˛ŽŒžTVXîăŘăŘăÍăŘÂءŚŘÍء›ˇ“ˇ›Ř›Â›Â›“›“›ÍÂÍ؛؛“›“›“›“›ˆ}hÍAJhśYžOJQJhÍAJh—AOJQJh ZőOJQJhÍAJhuŮOJQJ!jhÍAJhÂ*d0JOJQJUhÍAJhé0rOJQJhÍAJhBvđOJQJhÍAJhm?ôOJQJhÍAJh*'ÔOJQJhÍAJhŚCOJQJ!jhÍAJh*'Ô0JOJQJU1X˜ČĘ‘‘‘,‘6‘j‘‘’‘’’Ä’“””8”<”D”Ţ•––.–2–F–Š–Œ–Ž–$—0—2—Ř—Ú—Ü—ě—ţ—l˜Ś˜Ň˜Ô˜Ö˜óçóÜŃÜŃÜĹÜŃÜ˝ÜѲ§˛Ü˝Üќܜܜܜ‘…‘zёœoœ˛œ˛œhÍAJhĽf%OJQJhÍAJhÜ7,OJQJhÍAJh¤<6OJQJhÍAJh¤<OJQJhÍAJhď&˝OJQJhÍAJh–zÇOJQJhÍAJhBvđOJQJh–zÇOJQJhÍAJhśYž6OJQJhÍAJh(DĽOJQJhÍAJhśYžOJQJhÍAJh’‚5OJQJhÍAJhśYž5OJQJ*֘,™0™2™L™N™Z™\™Ž™™’™Ž™°™š šš,šBšl›n›t›x›„›ˆ›ž›¤›Đ›ě›î›œ œœœ4œ8œDœFœhœjœlœ~œ‚œŒœ œ˘œŹœŽœ˛œÜœóçóçóçóçŰŇçŰçÇź°ĽÇšÇšÇšÇšÇššššššÇšÇÇšÇÇ„hÍAJhĽf%OJQJhÍAJhď&˝OJQJhÍAJhĄx!OJQJhÍAJhMčOJQJhÍAJhMč6OJQJhÍAJh˜sOJQJhÍAJhśYžOJQJh–zÇ6OJQJhÍAJhĽf%6OJQJhÍAJhśYž6OJQJhÍAJhď&˝6OJQJ0ܜޜţœ JLRpr˛śúžœžňžôžöž$Ÿ*Ÿ,ŸPŸ”ŸŚŸ´ŸěŸîŸ Ş ş Ň ę őęßÔęÔßęÔĂ߸ԸԸԸ­Ľ™™™ujj_ThÍAJh>ÉOJQJhÍAJhć5úOJQJhÍAJhOJQJhÍAJh#w6OJQJhÍAJh*SŚ6OJQJhÍAJh6OJQJhÍAJh‘NW6OJQJh–zÇOJQJhÍAJh‘NWOJQJhÍAJhď&˝OJQJ!jhÍAJhĄx!0JOJQJUhÍAJhśYžOJQJhÍAJhĄx!OJQJhÍAJhĽf%OJQJhÍAJh(DĽOJQJ ę î ĄĄ&Ą(Ąl˘n˘Ú˘Ü˘zŁ|ŁN¤P¤â¤ä¤ţ¤ĽĽ"ĽÜŚŢŚ*§,§Ź§Ę§ä§ć§ö§nŠrŠzŠ~ŠÚŞpŤrŤtŤŽ8Ž:Ž<Ž>Ž@Žőęőęâęâęâę×ęâęâęĚ×Áךך×Á׎×ÁšÁšÁŁÁ’Á†ÁpÁ×*jhÍAJh•g0JB*OJQJUph #hÍAJh•g6OJQJ!jhÍAJhMč0JOJQJUhÍAJhMčOJQJhÍAJh¤lOJQJhV [OJQJhÍAJh•gOJQJhÍAJh#wOJQJhÍAJh*SŚOJQJh–zÇOJQJhÍAJh>ÉOJQJhÍAJhć5úOJQJ*@ŽBŽ`Ž~ŽęŽŞŻÖŻŘŻÚŻ,°`°€°Ž°’°ś°Â°Ä°Ć°Č°Ę°Î°Ü°ąć˛$ł ł˘ł¤ł¨ł¸łÜłśś ś śDś”śšś´śóçÜŃÜŃÉŃÜŃÜŃÜŃÜÉÜžłž§žŃžœžłž§žŃ‹€žłtkthV [6OJQJhÍAJh˜s6OJQJhÍAJhŁU‚OJQJ!jhÍAJhĽf%0JOJQJUhÍAJh*SŚOJQJhÍAJhĽf%6OJQJhÍAJh˜sOJQJhÍAJhĽf%OJQJhV [OJQJhÍAJhśYžOJQJhÍAJhď&˝OJQJhÍAJhď&˝6OJQJhÍAJh*SŚ6OJQJ&ʰ˘ł¤ł ś śœżžżČČHÎJÎäÖćÖčÖZ×\×ćććć’ćÔęÖęzđ÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷ëëëëëŰËëËë$„Ĺ7$8$H$`„Ĺa$gdUZ÷$„Ä7$8$H$`„Äa$gdŁU‚ $7$8$H$a$gdUZ÷$a$gdUZ÷´śôśöś|ˇ~ˇŒˇžˇŔˇŇˇÖˇîˇüˇN¸P¸°¸˛¸´¸ŕ¸ě¸šštš´šĚšĐšäš"ş$ş‚şšşžşTźdź|źˆźÄźĆźü˝ţ˝ÎžĐž2ż4żœżžżşżźżĐżÚż&ŔóçÜÔÉ˝ÉÜÔܲܧܧܲܲܲܲܲܲܲԲœÜ˛Ü˛Üœ‘‰‘ɑܜ§œÉœhŠ@@OJQJhÍAJhMčOJQJhÍAJhĘüOJQJhÍAJh(DĽOJQJhÍAJhśYžOJQJhÍAJhz6OJQJhÍAJhzOJQJhV [OJQJhÍAJh˜sOJQJhÍAJh˜s6OJQJhÍAJhMč6OJQJ1&Ŕ,ŔLŔNŔZŔfŔjŔ¤ŔŚŔfÁ$ÂN–˜š ĂNĂ`ĂŞĂěĂÄ&Ä:Ä<ÄVÄjÄxÄzÄ ÄĹ ĹPĹÜĹĆ:Ć<ĆDĆHƸƺĆâĆäĆćĆěĆöĆÇÇ"ÇČČ^ČlČóçÜóçóçóŃĆÜĆžłĆ§ĆÜƧ›§Ć§ĆÜžÜĆžĆÜƧƳĆ܊ܾÜƧĆÜĆÜĆł›!jhÍAJhK0 0JOJQJUhÍAJh(DĽ6OJQJhÍAJhK0 6OJQJhÍAJh(DĽOJQJhŠ@@OJQJhÍAJhK0 OJQJhÍAJhĘüOJQJhÍAJhśYžOJQJhÍAJhśYž6OJQJhÍAJhĘü6OJQJ3lČvČxȖČäČÉ2ÉJÉLÉ`ÉbɎÉĘjĘnĘËr˞ËÂË"ĚFĚv̂ĚôÍ4ÎDÎJÎĎdĎĐ Đ,Đ<ĐJĐöęŢÓČÓČÓČÓ˝ČӽȽȽȽȽȽȽ˛§–…–tb#hÍAJh­q6B*OJQJ\ph hÍAJh‚ýB*OJQJ\ph hÍAJhăT}B*OJQJ\ph hÍAJh­qB*OJQJ\phhÍAJh­qOJQJhÍAJh­FOJQJhÍAJhŠc–OJQJhÍAJhśYžOJQJhÍAJh(DĽOJQJhÍAJh(DĽ6OJQJhÍAJhăT}6OJQJhăT}6OJQJ!JĐjĐnВЖОРжкĐÂĐĚĐŘĐÚĐćĐčĐ2Ń\ŃrŃzєіѦŃôŃöŃřŃúŃŇ,ŇŞŇśŇ,ÓZÓ^ӌӤӨӶÓVÔfÔŕÔüÔTŐVՔՖլծլְÖÄÖČÖÖÖâÖčÖďŢďĎŔĎŔĎŔĎŔĎŔĎŔĎŔĎŔĎŔąĎŔĎŔĎŔĎŔ˘Ŕ˘Ŕ–˘Ŕ˘Ŕ˘Ŕ˘Ŕ˘Ŕ˘Ŕ–Ŕ–Ŕ˘‡hÍAJhD0oB*OJQJphhăT}B*OJQJphhÍAJh‡6&B*OJQJphhÍAJhzB*OJQJphhÍAJh­qB*OJQJphhÍAJh‚ýB*OJQJph hÍAJh‚ý6B*OJQJph hÍAJh­q6B*OJQJph5čÖîÖ×6×B×D×X×Z×\×TŮVŮ ŰŰŇŰÜ,ÜfÜtÜvÜŢ Ţ ŢTßVßíŰĚۺی”‰x‰p‰e‰e‰e‰Z‰N‰hÍAJhD0o6OJQJhÍAJh’‚OJQJhÍAJhzOJQJhsjoOJQJ!jhÍAJhD0o0JOJQJUhÍAJhD0oOJQJ#hÍAJhD0o;B*OJQJ\ph&hĘ{˜hD0o5;B*OJQJ\ph#hĘ{˜hŁU‚5B*OJQJ\phhĘ{˜5B*OJQJ\ph#hĘ{˜hD0o5B*OJQJ\ph#hĘ{˜hđY5B*OJQJ\phVßXßZßÎßŘßÚß,ŕœŕ˘ŕŹŕÔŕÖŕ*á:ájá(â*â,â¸âfăpără°ä´äöäřäHĺNĺć ććććććîăŘËžËžËžËžËžËžË­ËžŁ–ž‰ËŁË‰Ë­Ë‰|jX#h64LhđY5B*OJQJ\ph#h64LhŁU‚5B*OJQJ\phhÍAJh Y0JOJQJhÍAJhđY0JOJQJhÍAJhsjo0JOJQJhsjo0JOJQJ!jhÍAJhD0o0JOJQJUhÍAJh- 0JOJQJhÍAJhD0o0JOJQJhÍAJh- OJQJhÍAJhD0oOJQJ!jhÍAJhRd¨0JOJQJU"ć(ćć’ć2ç4çfçhçč6čHč`č~č č˘č¤čîčĐęŇęÔę"ëíŰƏЏƘ‡˜v˜v_vĘP:PĘ*jhÍAJhđY0JB*OJQJUphhÍAJhđYB*OJQJph-jhÍAJh10JB*OJQJU\ph hÍAJh™JB*OJQJ\ph hÍAJhsjoB*OJQJ\ph hÍAJh1B*OJQJ\phhsjo6B*OJQJ\ph#hÍAJhđY6B*OJQJ\ph hÍAJhđYB*OJQJ\ph#h64LhđY5B*OJQJ\ph#h64Lhhj5B*OJQJ\ph"ë$ëČëfílízí~í¨íäíęíîîrîPďâďäďěďîď@đBđtđvđxđzđ|đžđfńňáŇĆҡҡҡҡҡ¨ˇ™ˇˇwˇhYNChÍAJhÂOOJQJhÍAJh CHOJQJhÍAJhÂOB*OJQJphhÍAJh CHB*OJQJph*jhÍAJh CH0JB*OJQJUphhB*OJQJphhÍAJht ŤB*OJQJphhÍAJh,řB*OJQJphhÍAJhŇB*OJQJphhsjoB*OJQJphhÍAJhđYB*OJQJph hÍAJhđYB*OJQJ\phhsjoB*OJQJ\phzđ|đüůţů|~¨ŞŹHJŞŹŽ:<đň6"8"Ź*óóóóóóóóăÓóóóżółóóóó $7$8$H$a$gdq@($„Ä„Ä7$8$H$^„Ä`„Äa$gdŁU‚$„Ĺ7$8$H$`„Ĺa$gdUZ÷$„Ä7$8$H$`„Äa$gdŁU‚ $7$8$H$a$gdUZ÷fń”ń–ń˘ń¤ńĚń ó óó"ó$ó&ó>óLódóŽó˛óŇóÔóâóäóŒô’ôőőęőüőţőDöFöäöööX÷~÷‚÷¸÷ş÷ź÷4ř:ř6ůRůTů`ůfůˆůŠůŒůöůřůúůőíőŕŐÍżÍŐÍŐ´Ő´Ő´Ő´Ő´ŐŠŐíŐĄíĄíĄÍĄ•ĄÍżĄŐíŐőŐőŐőՄՄŐ!jhÍAJhÂO0JOJQJUhhŐG^6OJQJhŐG^OJQJhÍAJhOJQJhÍAJh,řOJQJjh´,ó0JOJQJUh´,óOJQJhÍAJhÂOOJQJhÍAJh CHOJPJQJhOJQJhÍAJh CHOJQJ2úůţů úúúfúhújúlúŒúŽúý ý.ý2ývýzýPR|~ÄÔđŢϽޤޓ„u„i„i„i„u„uXG hÍAJhĹ^W6B*OJQJph hÍAJh Y6B*OJQJphhB*OJQJphhÍAJh YB*OJQJphhÍAJhđYB*OJQJph hÍAJh YB*OJQJ\ph0jhÍAJhRd¨0J6B*OJQJU\ph#hÍAJh6B*OJQJ\phh6B*OJQJ\ph#hÍAJh Y6B*OJQJ\phhÍAJh CHB*OJQJphÔŘäč:BD\^`bd|ŠŽŘ:äćč<>npÚÜčÎĐęňáňáŇĂŇĂŇá¨Ň÷يtŠŇáŇĂŇĂŇcR™Rc hÍAJhĹ^W6B*OJQJph hÍAJhđY6B*OJQJph*jhÍAJhhj0JB*OJQJUphhÍAJhhjB*OJQJphhÍAJhĹ^WB*OJQJphhÍAJh(#óB*OJQJphh(#óB*OJQJphhÍAJhđYB*OJQJphhÍAJh YB*OJQJph hÍAJh Y6B*OJQJphh(#ó6B*OJQJph ęňô6|fpxz”šČŘęě0b  ˆ Ž ˜ Ž p v D l r \ b ‚ š Č ďáďŇďŇǟǟǟǟǟǹǟÇҢ“˘„˘x˘g˘ź\źŇďhÍAJh OJQJ hÍAJhhj6B*OJQJphh(#óB*OJQJphhÍAJh,řB*OJQJphhÍAJh(#óB*OJQJphhÍAJhhjB*OJQJphhÍAJh,řOJQJhÍAJhhjOJQJhÍAJhĹ^WOJQJhÍAJhĹ^WB*OJQJphh(#ó6B*OJQJph hÍAJhĹ^W6B*OJQJph$Č Ę ô ö $ & ( † ˆ Ž ¨Źś":HJźžFTđáĐÄšŽšŽŚš›ƒwƒfUGUfUh(#óB*OJQJ\ph hÍAJh B*OJQJ\ph hÍAJhđYB*OJQJ\phh64Lh’‚5OJQJh64Lh 5OJQJh64LhŁU‚5OJQJhÍAJh,řOJQJh(#óOJQJhÍAJhhjOJQJhÍAJhđYOJQJhÍAJhđY6OJQJ hÍAJhhj6B*OJQJphhÍAJhhjB*OJQJphhÍAJhĹ^WB*OJQJphTVňôüvx.0’”¨ŞŽź:<”–ŹÎĐíÜ˺ˬˬˬ˺˚ˆÜ}u}jY}M}hÍAJh%Fă6OJQJ!jhÍAJh%Fă0JOJQJUhÍAJhŁU‚OJQJh(#óOJQJhÍAJh%FăOJQJ#h64Lh%Fă5B*OJQJ\ph#h64LhŁU‚5B*OJQJ\phh(#óB*OJQJ\ph hÍAJhđYB*OJQJ\ph hÍAJh%FăB*OJQJ\ph hÍAJhľěB*OJQJ\ph#hÍAJh 6B*OJQJ\phĐŇÔčęŔ *.PRnxzřüprœ˛Ţŕâ<>††ˆěňîăŘÍŘÍŘÍŘÍ؟حž­’­’­ž­|­qźq­b­V­žhőbRB*OJQJphhÍAJh,řB*OJQJphhÍAJhľěOJQJ*jhÍAJhľě0JB*OJQJUphh(#óB*OJQJphhÍAJhIgŠB*OJQJphhÍAJhľěB*OJQJph!jhÍAJhIgŠ0JOJQJUhÍAJh,řOJQJhÍAJhIgŠOJQJhÍAJh%FăOJQJ!jhÍAJh,ř0JOJQJU!ň8^lp’.2DH^b€„†ˆ` ¤ !!!!j!l!”!–!Ä!2"4"6"8"´$ś$Ć$Ę$% %p%r% %Ś%&&J&´&¸&Ě&Đ&ň&ô&ö&,'.')) )đßđĐđĐđÄđÄđÄđÄđŽđĐđĐߝߝߝßđŽđĐđÄđÄđÄđÄđÄđÄđŽÄŽÄŽÄŽđŽđÄđh˝0ţhľěB*OJQJph hÍAJh,ř6B*OJQJph*jhÍAJhľě0JB*OJQJUphh]uBB*OJQJphhÍAJh,řB*OJQJph hÍAJhľě6B*OJQJphhÍAJhľěB*OJQJph8 )˘)Ö)Ü)Ş*°*Č*ŕ*đ*„+†+,,Ć.//¤/00"0(0Ś1Î1Ö1ü1ţ1222222F2đáŐáđáđáđŐđáđÉđáđáđáđÉđ᳢•ˆzlZ#h64Lh Y5B*OJQJ\phh64Lh4u0J5OJQJh64LhŁU‚0J5OJQJhÍAJh4u0JOJQJhÍAJhđY0JOJQJ hÍAJhľěB*OJQJ\ph*jhÍAJhľě0JB*OJQJUphhn1ZB*OJQJphh]uBB*OJQJphhÍAJhľěB*OJQJphhÍAJh4uB*OJQJphŹ*Ž*222€2‚2ľ6ˇ6ě;î;ü@ţ@"G$GlGnGNIPIŔRÂRÄR S˘SóóóóßóóóóóóóóóßĎóóÇÇÇÇÇ$a$gdUZ÷$„Ĺ7$8$H$`„Ĺa$gdUZ÷$„Ä„Ä7$8$H$^„Ä`„Äa$gdŁU‚ $7$8$H$a$gdUZ÷F2h2z2~2€2‚2464b4l4550525?6@6D6F6U6W6g6i6z6›6íŰíŰÉ˝ą˝ąŚ˝Ś˝Śž’‰’}oaUIh˝0ţh˝0ţOJQJ]h˝0ţhą6ýOJQJ]h˝0ţhą6ý6OJQJ]h˝0ţhŁ›6OJQJ]h˝0ţhŁ›6OJQJhŠ"•6OJQJh˝0ţh Y6OJQJhŠ"•OJQJhÍAJh YOJQJhÍAJhšOJQJ\hÍAJh YOJQJ\#hÍAJh Y5B*OJQJ\ph#h64Lh Y5B*OJQJ\ph#h64Lh4u5B*OJQJ\ph›6œ6´6ľ6ś6ˇ6É6Ů6ń6ű6ü6˙6 77777&777k7m7o7w7z7Ĺ7Ř7ü78 8&8<8N8P8b8d86989N9`9ňäÖËŔ´Šž’ž‡žŠžŠžŠžŠžŠž‡žŠž’ž‡ž{o{o{oaohÍAJhš6OJQJ\hÍAJhšOJQJ\hÍAJh YOJQJ\hÍAJhŠ"•OJQJhÍAJhš6OJQJhÍAJhšOJQJhÍAJh YOJQJhÍAJh Y6OJQJh˝0ţhšOJQJh˝0ţhŁ›OJQJh˝0ţhŁ›6OJQJ]h˝0ţhą6ý6OJQJ]h˝0ţh˝0ţ6OJQJ]&`9f9|9’9”9˘9¤9¨9Ŕ9ä9ć9p:¨:Ş:Ź:; ;8;:;<;L;^;v;˘;ę;R<d<f<r<t<Œ<<˘<Â<==,=.=H=ţ=>,>.>ź>óçŰçŰçŰçŰçŰçŰŇǿǿŰÇ´Ç´Ç´Ç´Ç´Ç´Ç´¨Ç•Šyn•nh˝0ţhI|1OJQJ!jh˝0ţhI|10JOJQJUh˝0ţh˝0ţOJQJhâ=KOJQJhÍAJhI|1OJQJhÍAJh Y6OJQJhÍAJhúVwOJQJhŠ"•OJQJhÍAJh YOJQJhŠ"•OJQJ\hÍAJh YOJQJ\hÍAJhšOJQJ\hÍAJhŠ"•OJQJ\+ź>ž>Ć>Č>Ř>??B?D?r?t?č?ę?ö?ř?.@0@D@F@Z@f@r@t@€@‚@˛@´@ú@ü@4B8B:BHBJBtBÚBC€C‚CÎCüCţCDDDvD¸DâDäD„E†EŒEŽEŚE¨E¸EřEşFźF"GóčóčÝĐÝĐÝĐÝČÝĐÝĐÝČÝ˝ÝČÝĐÝĐݹݼ—Ľ—ĽÝĽÝĐÝĽ—ĽÝĐÝĽÝĐÝĐÝĐÝĐÝĽÝĐÝhÍAJhI|16OJPJQJhÍAJhI|16OJQJhÍAJhI|1OJQJ\hÍAJhâ=KOJQJhâ=KOJQJhÍAJhI|1OJPJQJhÍAJhI|1OJQJh˝0ţhI|1OJQJh˝0ţhI|1OJPJQJ;"G$G.G@GXGZGhGjGlGnGˆGŠGŢGŕG"H$HœHśH¸HřHII IJILINIđâÔĆÔĆÔĆ¸ŞŸŞŸŞŸŞ“Š“Ş~p^LAhÍAJhŁ›OJQJ#hÍAJhRd¨6B*OJQJ]ph ##hÍAJhŁ›6B*OJQJ]ph #hÍAJhŁ›6OJQJ\hÍAJhRd¨OJQJ\h™(ÄOJQJ\hÍAJh YOJQJ\hâ=K6OJQJ\hÍAJh Y6OJQJ\hÍAJh Y5OJQJ\h64Lh Y5OJQJ\h64LhúVw5OJQJ\h64LhŁU‚5OJQJ\hÍAJhúVw56OJQJ\NIPIrIzI0KNK˛KĆKČKĘKîKLL2LDLTLĚN OZPjPĚQRR R.R4RžRŔRÄRČRĘR"S:StSšSžS SFTzTŘTÚTUňäŘÍÂÍˇŻˇÍŁÍŁÍŁÍ˜ÍŻÍˇŻˇÍˇÍ˜uuuu˜j˜j˜hÍAJhLLćOJQJhÍAJhA|5OJQJhÍAJhŁU‚5OJQJhÍAJh­qOJQJhÍAJhA|OJQJh˝0ţh Y6OJQJhňTOJQJhÍAJh¸;OJQJhÍAJhą6ýOJQJhÍAJh YOJQJhÍAJh YOJQJ\hÍAJh Y6OJQJ\hÍAJh Y5OJQJ\)UtUŒUŽUÎUŢUrVtVW"W@WvW>X@X´X^YŠYZZ Z"Z~Z‚ZŹZ€[Ŕ[Â[Î\Ň\]]P]v]Ź]Ô]Ţ]ŕ]ň]ř]°^î^4`8`V`Z`x`|`Ž``’`PaŇaÖabőęâę×ęâę×ęËęâęőżő´ő´ő´ő´őâőâőŠő´ő´âő×â×ő×â×â×âט״´×hÍAJh„!‘OJQJ!jhÍAJhP0JOJQJUhÍAJhRd¨OJQJhÍAJh~lšOJQJhÍAJhLLć6OJQJhÍAJhA|6OJQJhÍAJhPOJQJhiĐOJQJhÍAJhA|OJQJhÍAJhLLćOJQJ5bb”b–bňc6d¨dŞdŹdždŔdÄdČdÜdŢdVe€e”e˘eîeřeúe f f\fžfgg g"gŔgÂghh‚j„jˆjj’jdkfkükţkll lmjmnmžmđmňmőęßęßęßęÔęßęßęßęßęßęÔęÔęßÉęßÁßśőÁőĽőšÁšÁšśšÉÁÉÁɏÉԄhÍAJh‚UdOJQJhÍAJhtmOJQJhÍAJhĎ7OJQJ!jhÍAJhĺ#Ă0JOJQJUhÍAJhPOJQJhiĐOJQJhÍAJhQr OJQJhÍAJhRd¨OJQJhÍAJh„!‘OJQJhÍAJh~lšOJQJhÍAJhĺ#ĂOJQJ4˘S’b”bţkl–u˜uzz2{4{N~P~œ…ž…։؉ԋ֋÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷ëëëëëëëM$7$8$EƀôbâŚH$a$gdUZ÷ $7$8$H$a$gdUZ÷$a$gdUZ÷ňmnĐnÚn$o:oHoJoToVooœo´opţpqjqlq,s.s†s’süsrtPu^u”u˜uŚu¨u:xxzzz"z$z6zţz0{4{őęâęőęőęőęő×ő×â×â×Ď×Ď×ÄőšÄšĎŽÄ×Äꒆz†znzhÍAJhš]85OJQJhÍAJh@@—5OJQJhÍAJh‚Ud5OJQJhÍAJhĎ7OJQJ!jhÍAJh5Q0JOJQJUhÍAJhüżOJQJhÍAJh‚UdOJQJhÍAJh5QOJQJhüżOJQJhÍAJhtmOJQJhiĐOJQJhÍAJhQr OJQJhÍAJhRd¨OJQJ)4{0|>|Š}Œ}Ž}Ş}Ź}J~L~d~f~j~02PRhj:€ €˘€ށ°˛ć0‚P‚b‚˜‚ ‚HƒJƒLƒXƒ^ƒ–ƒ˜ƒڃރ҄…(…–…܅č…†6† ††Ć膇‡"‡*‡°‡´‡¸‡ţ‡ˆTˆ^ˆ˜ˆT‰Z‰\‰|‰~‰Љőęőâęőâőę×â×őęőâőâőęâęĆâęťęťęťęĆęő°őťőâőęőęőťőťő×ő×ő×őť×°â°â×â×ő×â×â×hÍAJhzÝOJQJhÍAJhé+OJQJ!jhÍAJhš]80JOJQJUhÍAJh‚UdOJQJhzÝOJQJhÍAJhš]8OJQJhÍAJh@@—OJQJEЉԉ‹‹ҋԋ֋؋ڋދđ‹<ŒPŒZŒ\ŒŠŒŒŒžŚś|”ŕäćH v Ü Ţ 4 ţ őęâęő×Ëżł§ł›ł›ł×™ŽőŽőŽőŽppdpThÍAJhI?Ů6CJOJQJaJhz'vCJOJQJaJhÍAJh@@—CJOJQJaJhÍAJh‚UdCJOJQJaJhÍAJh.|ĘOJQJUhÍAJh8>(@*@óóóëëâëÚÚÚëëëëëëëëëëëëëëë$a$gdZM;„`„gdUZ÷$a$gdUZ÷ $7$8$H$a$gdUZ÷Iako opi uvjeti poslovanja rjeaavaju pitanje mjesne nadle~nosti ugovarajui pritom mjesnu nadle~nost stvarno nadle~nog suda u sjediatu investicijskog druatva, time nije rijeaen problem stvarne nadle~nosti. Kao stvarno nadle~ni sudovi u rjeaavanju sporova izmeu ulagatelja i investicijskih druatava mogu se, ovisno o okolnostima pojaviti opinski i trgova ki sudovi. Ako je klijent investicijskog druatva pravna osoba, spor e se rjeaavati pred trgova kim sudom, jer je prema l. 34.b. st. 1. ZPP-a, trgova ki sud nadle~an u sporovima izmeu pravnih osoba, u sporovima izmeu pravnih osoba i obrtnika, uklju ujui i trgovce pojedince; u sporovima izmeu obrtnika uklju ujui i sporove izmeu trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnoau. Trgova ki sud nee biti u tim sporovima stvarno nadle~an jedino ako je isklju ivo nadle~an opinski sud ili neki drugi sud. Ako je ulagatelj fizi ka osoba, stvarno e nadle~an biti opinski sud. Mogunost uspostave nadle~nosti trgova kog suda u situaciji kada se kao stranka pojavljuje fizi ka osoba dolazit e razmjerno rijetko, naj eae u onim slu ajevima kada je mogue zasnovati nadle~nost po kriteriju atrakcije stvarne nadle~nosti (ste aj investicijskog druatva, svojstvo materijalnog suparni ara i sl.) Dakle u sporovima izmeu klijenata fizi kih osoba i investicijskih druatva stvarno e biti nadle~an opinski sud. Smatramo da bi se de lege ferenda ovi sporovi trebali, poput sporova iz intelektualnog vlasniatva i sli nih, staviti u nadle~nost trgova kih sudova. Iako su opinski sudovi, kao sudovi supsidijarne stvarne nadle~nosti, imaju zadau ostvariti zaatitu slabije strane za razliku od trgova kih sudova koji sude u sporu izmeu dvaju profesionalaca (trgovaca), postavlja se pitanje jesu li opinski sudovi doista u stanju ostvariti tu zaatitnu funkciju s obzirom na okolnost da se radi o sporovima iz vrlo slo~enih odnosa koji podrazumijevaju poznavanje viae nego igdje specijalisti kih znanja o funkcioniranju tr~iata kapitala, te o mogunostima da klijenti disponiraju s opsegom zaatite koja im pripada prema zakonu. Suci trgova kih sudova, kao suci specijaliziranih sudova, smatramo imaju viae znanja o tim transakcijama. ini se neprimjerenim da o sporu izmeu fizi ke osobe koja ima svojstvo kvalificiranog ulagatelja i investicijskog druatva raspravlja opinski sud, jer je to fizi ka osoba, koja se zbog ispunjavanja sasvim specifi nih uvjeta, odrekla prava na zaatitu koja pripada malim ulagateljima. Takve bi fizi ke osobe trebalo smatrati profesionalcima, i bilo bi logi no da o njihovim tu~benim zahtjevima prema investicijskim druatvima raspravlja trgova ki sud. Stoga se ini logi nim i zaklju iti da bi valjalo razmisliti da se ovi sporovi de lege ferenda stave u nadle~nost trgova kih sudova, upravo iz razloga ato podvojena nadle~nost sudova ne ide niti u prilog pravne sigurnosti, niti u prilog stvaranja ujedna ene sudske prakse. 8. Ima li u praksi sporova izmeu investicijskih druatava i njihovih klijenata? U nastavku namjeravamo ispitati je li u dosadaanjoj praksi bilo sporova izmeu investicijskih druatava i njihovih klijenata. U tom je smislu izvraeno pretra~ivanje objavljenih sentenci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao i sentenci Visokog trgova kog suda u Zagrebu. Na dan 31. 12. 2009. nije bilo niti jednog spora u bazi podataka Supra koji bi se odnosio na Zakon o tr~iatu vrijednosnih papira osim dva kaznena predmeta. Oba kaznena predmeta odnosila su se na zahtjev za zaatitu zakonitosti koji bi postavljen zbog zastare kaznenog progona. S druge strane, s obzirom na to da je ZTK stupio na snagu 1.01.2009. sporovi zbog povrede obveza investicijskih druatava nisu mogli dobiti svoj pravosudni epilog. Znakovito je da nije pronaen niti jedan graanskopravni spor izmeu oateenih klijenata i investicijskih druatava. Zabilje~eni su, dakle isklju ivo kazneni predmeti, pokrenuti na temelju kaznene prijave koju je podnijela HANFA, te sporovi pred Upravnim sudom pokrenuti protiv rjeaenja HANFE kojim su investicijskom druatvu izre ene nadzorne mjere. Stoga je isto investicijsko druatvo pokrenulo upravni spor, s obzirom na to da rjeaenje HANFE ima zna aj upravnog akta protiv kojeg nema drugostupanjskog pravnog lijeka u obliku ~albe. Za potrebe ovog rada analizirane su objavljene odluke Upravnog suda, kao i neka rjeaenja HANFE u provedenim postupcima nadzora iz kojih su vidljivi tipi ni propusti ato ih investicijska druatva ine u odnosu na svoje klijente. U obzir su uzeti upravo naprijed navedeni predmeti jer su oni bili komentirani u godianjim izvjeaima HANFE, odnosno njezine pravne prednice Komisije za vrijednosne papire u rubrici  Prikaz odreenih predmeta nadzora . Takoer, s obzirom na to da je na web stranicama HANFE odnedavna dostupna i sudska praksa, koja se razvija povodom pokrenutih upravnih sporova, kojima investicijska druatva nastoje osporiti za njih nepovoljna rjeaenja HANFE donijeta pri provedbi postupaka nadzora, koriatene su i te odluke. Pri tom su uzeti u obzir samo predmeti u kojima (izmeu ostalih povreda) investicijsko druatvo prema svojem klijentu u izvraavanju usluge postupa protivno svojim zakonskim i ugovornim obvezama. U prvom od tih predmeta osim povrede postupanja investicijskog druatva prema klijentu dogodila se i osebujna manipulacija tr~iatem vrijednosnih papira, stoga je analizi tog predmeta dano viae prostora u radu. S obzirom na fenomenologiju po injene tr~iane manipulacije i njezino preplitanje s povredama investicijskog druatva prema klijentima iznesene su u radu, prema stajaliatu autorice, zanimljive pojedinosti, koje u airoj ulagateljskoj javnosti mogu osvijestiti potrebu da kao klijenti investicijskih druatava pomno prate na in na koji se izvraava ugovor o obavljanju odreene investicijske usluge. 9. Tipi ne povrede investicijskih druatava u postupanju prema klijentima HANFA u svojim godianjim izvjeaima iskazuje zna ajan broj prekraajnih postupaka koje je pokrenula protiv investicijskih druatava, kao i kaznenih prijava. Od lakaih povreda tu je nevoenje knjiga naloga na propisan na in, neizvraavanje naloga prema prioritetu iz knjige naloga, tj. preferiranje klijenata koji su investicijskom druatvu na upravljanje povjerili svoj portfelj u odnosu na one klijente koji su investicijskom druatvu dali individualni nalog za kupnju ili prodaju odreenog vrijednosnog papira (financijskog instrumenta). U tim su slu ajevima investicijsko druatvo i njegovi zaposlenici povrijedili ujedno i na elo prema kojem ih se obvezuje da u zaprimanju i izvraavanju naloga postupaju s pa~njom dobrog stru njaka te u svemu paze na interese nalogodavca. Nadalje do povrede u odnosu na klijente dolazi i onda kada investicijska druatva odnosno njihovi zaposlenici koriste povlaatene informacije koje se odnose na vrijednosne papire ili na izdavatelje istih za koje su saznali u obavljanju svoje djelatnosti, kao i poslovne tajne svojih nalogodavaca i to u svoju korist ili u korist treih. Na taj na in svojim nalogodavcima nanose atetu, s tom razlikom ato se u nekim predmetima tome pridru~uje i manipulacija tr~iatem, odnosno zlouporaba povlaatenih informacija, koje su same po sebi zabranjene. HANFA (odnosno prije Komisija za vrijednosne papire) u svojim je godianjim izvjeatajima 2005-2008. podnijela preko 150 zahtjeva za pokretanje prekraajnih postupaka pred Upravnim sudom, te preko 30 kaznenih prijava protiv investicijskih druatava. Dakle, tragove o moguim povredama investicijskih druatava u postupanju prilikom izvraavanja poslova s vrijednosnim papirima temeljem naloga klijenata ne nalazimo u pritu~bama ni u sporovima koje su protiv njih pokretali oateeni ulagatelji, ve isklju ivo temeljem aktivnosti koje u okviru nadzora provodi HANFA. Zabilje~en je i slu aj u kojemu je oateeni nalogodavatelj izri ito izjavio da se ne smatra oateenim te da nee pokretati parnicu za naknadu atete, iako je HANFA obustavila spornu transakciju investicijskog druatva upravo iz razloga ato je pronaala da je njome nalogodavatelj zna ajno oateen. To nas upuuje na zaklju ak da klijenti investicijskih druatava i sama druatva mogu zajedni ki djelovati (makar i na atetu nalogodavca  klijenta) ako time ostvaruju po~eljni manipulatorni cilj. Druga je mogunost da klijenti niti sami nisu svjesni u injenih povreda kojima im se nanosi ateta. 9.1. Predmet UP/I-041-02/06-01/110 od 21. prosinca 2006. U ovom predmetu HANFA je dana 26. listopada 2006. godine temeljem provedenog nadzora donijela rjeaenje kojim je nalo~ila Sredianjoj depozitarnoj agenciji d.d. da obustavi sve radnje prijenosa vlasniatva s ra una prenositelja na ra un stjecatelja, a na temelju transakcija sklopljenih na Zagreba koj burzi istog dana koje su imale za predmet dionice izdavatelja. Istog dana temeljem odredbi Pravilnika o obustavi trgovanja dionicama na burzama u RH, Zagreba ka burza d.d. obustavila je trgovinu dionicama izdavatelja, zbog pada cijene od 43% na vrijeme do 60 dana. Temeljem ovlasti iz l. 15. Zakona o HANFI, ista je zapo ela postupak nadzora nad trgovanjem dionica tog izdavatelja Uvidom u podatke o trgovini, brokerskoj kui koja je obavila transakciju te na inu obavljanja transakcije, HANFA je smatrala da je potrebno ispitati okolnosti provoenja transakcije. Razlozi koji su naveli HANFU da ispita provedbu transakcije bili su: iznos transakcije (39 milijuna kn), udio u temeljnom kapitalu izdavatelja (viae od 20% temeljnog kapitala), pad cijene dionica (43 %) te injenica da su sve transakcije (i na strani kupnje i na strani prodaje) izvraili brokeri istog brokerskog druatva. Pri tom je HANFA je utvrdila postojanje sumnje da su vrijednosni papiri izdavatelja ste eni na nezakonit na in. Sumnja se odnosila na na in zadavanja naloga za prodaju dionica, odnosno u injenici da je cjelokupan postupak izlaganja naloga, viaestruke promjene naloga te zaprimanja naloga za kupnju dionica trajao samo nekoliko minuta, a uzrokovao je pad cijene dionica izdavatelja od ak 43 %. Kako se nalog odnosio na veliku koli inu (paket) dionica, a zadani uvjet prodaje bio je  odmah ili nikad , nalogodavci-kupci (objedinjenim zajedni kim nalogom istog brokerskog druatva koje je izlo~ilo nalog), uspjeli su kupiti cijeli ponueni paket dionica po cijeni od oko 300 kn po dionici, umjesto po viaoj tr~ianoj cijeni. Nalogodavac  prodavatelj je u provedenom postupku, podneskom zamolio HANFU da mu se omogui Ťnaplatať predmetnih dionica te je izjavio da se ne smatra oateenim postupcima brokerskog druatva (iako je dionica prodana daleko ispod burzovne cijene!). HANFA je smatrala da izmeu nalogodavca prodavatelja i kupaca (meu kojima su bili direktor brokerskog druatva i njegovi zaposlenici) postoji usklaeno djelovanje s manipulatornim ciljem. Iz prikupljene dokumentacije te iskaza osoba koje su provele transakciju, HANFA je izvela zaklju ak da je ovlaateno druatvo unaprijed pripremilo naloge za kupnju dionica izdavatelja za one klijente ije portfelje vodi, te osobne naloge zaposlenika jer su zaposlenici brokerskog druatva nekoliko dana unaprijed znali da e biti dan nalog za prodaju tog vrijednosnog papira od iste brokerske kue, po cijeni koja je bila ista na strani kupnje i prodaje. Prema mialjenju HANFE radilo se o transakciji kojom se manipulira cijenama na tr~iatu, ime se povredi obveze voenja ra una o interesima nalogodavatelja pridru~ila i manipulacija cijenama na tr~iatu kao djelo opisano u l. 108. st. 1. t. 2. ZTVP-a. `to je navelo HANFU na zaklju ak da se radi o manipulatornoj transakciji? Osim ato su se ovlaatene osobe brokerskog druatva nekoliko dana prije obavljanja transakcije raspitivale u HANFI u svezi s vlastitim dvojbama oko zakonitosti provoenja transakcije, na in provoenja iste dao je joa veu potvrdu. Naime brokersko druatvo je formalno zaprimilo nalog faksimilom te ga zavelo u Knjigu naloga 26. listopada 2006. godine u 8:50 minuta (na dan provoenja predmetnih transakcija). Pri otvaranju burze u 10:00 nalog je izlo~en na burzovni trgovinski sustav za prodaju cijelog paketa dionica uz zadani uvjet Ťodmah ili nikadť po cijeni od 400 kn. Za izvraenje zadane transakcije trebalo je imati na raspolaganju otprilike 52.000.000,00 kn. S obzirom na injenicu da u tom trenutku nije bilo takve potra~nje nalog nije izvraen. Brokersko druatvo je u razmaku od samo nekoliko minuta izlo~ilo nalog po cijeni od 400 kn po dionici, zatim je smanjilo cijenu na 350 kn, te zatim na 300 kn da bi poslije toga povealo cijenu na 320 kn, te smanjilo na 300 kn i u 10:05 zatvorilo transakciju. Iako u svom iskazu direktor i brokeri sukladno izjavljuju da je nekoliko minuta dovoljan Ťsignalť ostalim investitorima da se uklju e odnosno pripreme za kupnju, HANFA je zaklju ila da je na in izlaganja naloga, vrijednost paketa dionica te zadani uvjet (ťodmah ili nikadť) bio odabran upravo s namjerom da se nalog ne izvrai, odnosno da drugi sudionici na tr~iatu ne stignu unijeti vlastite naloge na kupnju. Prema iskazima djelatnika brokerskog druatva u 10:04 tog dana zapo eli su intenzivni kontakti s klijentima te zaposlenicima druatva. S obzirom na sni~enu cijenu, bilo je potrebno izdvojiti oko 39.000.000 kn za navedeni paket. Prvo je, prema navodima djelatnika donesena odluka da se dionice izdavatelja kupe za klijente kojima brokersko druatvo vodi portfelj. Zatim je, navodno, u periodu od minimalno 61 sekunde, a maksimalno 119 sekundi, druatvo (odnosno 2 brokera) zaprimilo osobne naloge za kupnju od 7 fizi kih osoba zaposlenika u ovlaatenom druatvu, 24 naloga za pravne osobe povezane s brokerskim druatvom te 24 telefonska naloga od klijenata. Iz toga proizlazi da je u periodu od samo jedne do dvije minute 24 klijenata zvalo, dobilo na vezu 2 brokera, koji su zatim u~urbano prenosili naloge ostalim zaposlenicima koji su naloge unosili u Knjigu naloga. Uz to su uneseni i nalozi osobno nazo nih zaposlenika druatva. Nakon ato je skupni nalog (porftolio klijenti, osobno prisutni zaposlenici, telefonski primljeni nalozi) drugi put izlo~en, isti se po cijeni i koli ini podudarao sa nalogom na prodaju te je izvraen. Dakle nalog je izvraen od stane iste brokerske kue. HANFA je nerealnom ocijenila mogunost da je u 10 sekundi (119 sekundi za 24 poziva prema 2 brokera) mogue da broker fizi ki obavi sljedee radnje: primi poziv; predstavi se te identificira nalogodavca; opiae situaciju na tr~iatu; primi instrukciju za kupnju dionica; prenese navedenu uputu osobi koja ju uz to treba unijeti u kompjutorski sustav u Knjigu dionica, i sve to u najviae 10 sekundi tijekom dvije minute. HANFA je zaklju ila da se radi o fiktivnom Ťzaprimanjuť naloga telefonskim pozivima jer da je brokerskom druatvu bio cilj da za svoje portfolio klijente; za sebe osobno te za druge klijente kupe navedene dionice po cijeni od 300 kn, dakle 43% manjoj od zadnje zabilje~ene trgovinske cijene. Kupci predmetnih dionica nisu se odazvali pozivu na davanje iskaza u postupku nadzora. HANFA je naala da okolnost ato nalogodavci nisu bili, prema navodima brokerskog druatva, upoznati s rjeaenjem HANFE, inkriminirajua za samo brokersko druatvo, koje sukladno l. 59. st. 1. ZTVP-a mora pri obavljanju poslova s vrijednosnim papirima u svemu paziti na interese nalogodavaca i postupati pa~njom dobrog stru njaka. Takoer je l. 66. st. 3. ZTVP-a (obveze ovlaatenog druatva u izvraavanju naloga) propisano da je ovlaateno druatvo du~no bez odgode izvijestiti nalogodavca o svakom poslu sklopljenom prema njegovom nalogu i kada to nalogodavac posebno ne zahtijeva. HANFA je smatrala da je bila du~nost brokerske kue da bez odgode obavijesti klijente da je Agencija privremeno zaustavila transakciju. Stoga je HANFA zaklju ila da je navedena transakcija provedena smialjeno, manipuliranjem uvjeta naloga te cijenom dionica, jer je brokersko druatvo znalo da e iste dionice kupiti (dati nalog za kupnju) baa zaposlenici brokerskog druatva te klijenti s povlaatenim tretmanom, odnosno da e biti kupljene za portfolio klijente. HANFA je smatrala da je motiv ovakvom postupku bila ~elja da navedeni u~i krug klijenata stekne dionice povoljnije (jeftinije). S obzirom na to da se cijena dionice izdavatelja isti dan Ťvratilať na 500 kn, uzimajui u obzir nepredvidivost tr~iata i mogunost promjene cijena dionica, isti krug osoba profitirao je za kumulativno otprilike 26.000.000,00 kn, ato zna i da je nalogodavcima- prodavateljima nanesena ateta u istom iznosu. . Predmet UP/I-450-08/05-02/152 od 26. rujna 2005. godine Zna ajan je slu aj u kojemu je Komisija za vrijednosne papire poniatila sporne transakcije brokerskog druatva, iz razloga ato je pronaala da je brokersko druatvo zajedno s nalogodavateljima sudjelovalo u nizu transakcija s dionicama jednog izdavatelja, a koje su slu~ile da se stvori neistinita slika o cijeni dionice. To nije, brokersko druatvo je djelovalo sa nalogodavateljima sa ciljem da se cijena doti nih dionica smanji. To se radilo na na in da su se transakcije obavljale u zadnjim trenucima rada burze, po ni~oj cijeni od cijene kojom se trgovalo tijekom dana doti nom dionicom. Namjera je bila da tako realizirana transakcija predstavlja zadnju transakciju, a time i zaklju nu cijenu trgovanja na taj dan. Na taj se na in htjelo potaknuti druge ulagatelje na prodaju tog vrijednosnog papira. To se radilo u viae navrata tijekom tri mjeseca. Nakon obavljanja transakcija, nalogodavatelj, koji je do tada prodavao dionice na prije opisani na in, kupio je doti ne dionice u sveukupno veoj koli ini no ato je do tada imao, a po ni~oj cijeni koju je ostvario u suradnji s brokerskim druatvom. Komisija je pronaala da su odnosno brokersko druatvo i njegov broker postupili protivno odredbi l. 59. st. 1. ZTVP-a tako ato su propustivai postupiti pa~njom dobrog stru njaka, izvraili na Zagreba koj burzi d.d. transakciju prodaje 44.430 dionica izdavatelja s ra una vrijednosnih papira A. d.o.o. koji u tom trenutku na svom ra unu vrijednosnih papira nije imao dovoljnu koli ina predmetnih dionica, odnosno nedostajalo je 39.339 dionica izdavatelja u protuvrijednosti od cca. 6.500.000,00 kn. Stoga su navedeno brokersko druatvo i njegov broker izvraili na Zagreba koj burzi d.d. transakciju kupnje 115.842 dionica izdavatelja za A. d.o.o., iako isti kao nalogodavatelj nije dozna io potrebna nov ana sredstva u visini od 17.839.668,00 kn. Dakle, brokersko druatvo je prodavalo dionice s ra una nalogodavatelja s kojime je suraivalo (vjerojatno portfeljaa), iako u tom trenutku tih dionica joa nije bilo na njegovim ra unima. Takoer, brokersko druatvo je kupovalo dionice po nalogu nalogodavatelja s kojime je suraivalo, iako on na svojim ra unima nije imao dovoljno sredstva za kupnju dionica. Komisija za vrijednosne papire opisane povrede je podvela pod l. 108. st. 1. i st. 2. ZTVP-a, a koji je regulirao zabranu manipuliranjem tr~iata vrijednosnih papira. 9.3. Predmet UP/I-041-02/05-01/85 od 23. prosinca 2005. godine Komisija za vrijednosne papire RH oduzela je brokerskom druatvu dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima kao i odreenim brokerima. budui da je pronaala da je druatvo povrijedilo obvezu iz l. 59. st. 1 ZTVP-a, prema kojoj je obvezno pri obavljanju poslova s vrijednosnim papirima u svemu paziti na interese nalogodavca i postupati pa~njom dobrog stru njaka. Brokersko druatvo je po inilo tu povredu na na in ato je u viae navrata realiziralo naloge za prodaju dionica viae dioni kih druatava na jednoj burzi po cijeni koja je bila ni~a od ponude za kupnju dionice u isto vrijeme na drugoj burzi. Time su jasno prekraili svoju obvezu da paze na interese nalogodavatelja. Nadalje, brokersko druatvo je po inilo i povredu iz l. 61. st. 4. ZTVP-a, jer nalogodavateljima nije dao to ne informacije o ponudi, potra~nji, prometu i kretanju cijena vrijednosnih papira. Zabilje~ena je i povreda l. 66. st. 7. ZTVP-a gdje je brokersko druatvo izvan tr~iata naloga spojilo kupnju i prodaju dionica, a na temelju ugovora o kupoprodaji. Takoer, odgovorne osobe nisu u knjigu naloga upisivale izmjene naloga, te nisu u skladu s l. 66. st. 6. ZTVP-a, odmah izlo~ili nalog na burzu. 9.4. Ostali predmeti / povrede Zabilje~eni su predmeti u kojima su nov ano ka~njeni brokersko druatvo i njegovi direktori iz razloga ato u knjigu naloga nisu upisivali izmjene naloga, te nakon promjene cijene i koli ine nisu otvorili novi nalog. Takoer, nisu u skladu s l. 66. st. 6. ZTVP-a, odmah izlo~ili nalog na burzu. Zabilje~ena je i povreda l. 66. st. 7. ZTVP-a gdje je brokersko druatvo izvan tr~iata naloga spojilo kupnju i prodaju dionica, a na temelju ugovora o kupoprodaji. Takoer, Prekraajni sud je nov ano kaznio i brokersko druatvo te njegove odgovorne osobe koje su povrijedile l. 66. st. 2. ZTVP-a da nisu poativali redoslijed prioriteta izvraenja iz knjige naloga, jer su prvo izvraili nalog s viaom cijenom dionica, a na redu je bio nalog s ni~om cijenom dionica. Nadalje, prekraajni postupak je proveden i protiv brokerskog druatva koje nije postupalo u skladu s l. 64. st. 4. ZTVP-a. Naime, brokersko druatvo je koristilo sredstva polo~ena na posebnim ra unima, tj. sredstva nalogodavatelja za vlastite interese, ato je protivno ZTVP-u koji predvia da se ta sredstva mogu koristiti isklju ivo u korist i na nalog nalogodavatelja. Zaklju ak Na in izvraavanja usluga investicijskih druatava prema klijentima postao je slo~eniji s donoaenjem ZTK. Postro~eni opi organizacijski te poslovni zahtjevi, nu~nost provedbe tzv. razvrstavanja klijenata, kao i testa primjerenosti i prikladnosti prilikom izvraavanja odreenih usluga, ine investicijski proces nizom unaprijed odreenih obrazaca postupanja. S obzirom na opseg informacija, koje druatvo upuuje klijentu, prije tijekom i nakon obavljene usluge, investicijski proces u kona nici i poskupljuje. Kako profesionalni klijenti mogu zatra~iti da ih se tretira kao male klijente i obrnuto, kategorizacija klijenata (a time i na in postupanja) postaje za investicijsko druatvo pokretna meta (moving target). Kao izraz napuatanja na ela prema kojima se svi nalozi izvraavaju na jednom mjestu - burzi, odnosno ureenom tr~iatu (napuatanje tzv. concentration rule) osna~uje se na elo da sve naloge treba izvraavati po kriteriju najboljeg izvraenja. Kako se nalozi mogu izvraavati i na drugim mjestima trgovanja (multilateralna trgovinska platforma, sistematski internalizator) postaje teako pratiti gdje je i pod kojim uvjetima taj nalog mogao biti bolje izvraen, te se zona diskrecije investicijskog druatva poveava. Poveanu dozu diskrecije u odabiru mjesta trgovanja trebala bi ispraviti politika izvraavanja naloga  interni akt investicijskog druatva kojeg svako druatvo treba izraditi prema ZTK-a i u kojem druatvo treba istaknuti kojim se kriterijima rukovodi pri izvraavanju naloga (brzina, cijena i sl.). Kako je svako investicijsko druatvo slobodno u odreivanju kojem e faktoru u politici izvraavanja naloga dati primat, klijenti investicijski druatava esto nee biti u mogunosti usporediti politike izvraavanja naloga dvaju druatava, ve e se prilikom odabira rukovoditi time koji su faktori za njih najva~niji, te e izabrati ono druatvo ija politika izvraavanja naloga odgovara njihovim prioritetima. Pri tom e cijena biti vjerojatno odlu ujui faktor. S obzirom na to da klijent unaprijed pristaje na politiku izvraavanja naloga, smatramo da postoji vrlo mala mogunost da klijent naknadno ospori transakciju u smislu da nije provedena po kriteriju najboljeg izvraenja, pod pretpostavkom da se investicijsko druatvo dr~alo one politike izvraavanja naloga na koju je klijent pristao. }eli li klijent smanjiti zonu diskrecije investicijskog druatva dat e limitirani nalog. Stoga e sporovi investicijskih druatava i njihovih klijenata u svjetlu novih pravila postupanja manje biti zastupljeni zbog povrede na ela najboljeg izvraenja, jer je cijeli proces u veoj mjeri normiziran. eae e, smatramo, dolaziti do propusta investicijskog druatva da sprije i, odnosno razotkrije sukob interesa. Pojavni oblici povreda izlo~eni u drugom dijelu rada, ukazuju na sklonost investicijskih druatava da u dosluhu s odreenim klijentima, koje preferiraju, naatete interesima drugih klijenata. Neka investicijska druatva su tzv. nalogodavce potfeljaae preferirala u odnosu na obi ne (one time) nalogodavce. Druga su, u sporazumu s nalogodavcima namjerno izlo~ila takve prodajne naloge na tr~iate kako bi se koristei posebnim uvjetima njihova izvraenja (fill or kill), za svoje zaposlenike i preferirane nalogodavce polu ila korist pojavivai se i kao posrednik na strani prodaje i kupnje. Prodajom velikog paketa dionica po cijeni 43% manjoj od tr~iane, sigurno je za nalogodavce na strani prodaje nastupila ateta, koja se sastoji u razlici izmeu tr~iane cijene i cijene po kojoj je transakcija provedena. Takav skup okolnosti sigurno bi dao povoda i tu~bi za naknadu atete, iako je u ovom konkretnom slu aju nalogodavac tvrdio da mu nije nanesena ateta. Kao ato smo vidjeli iz analize opisanih predmeta nadzora, dosluh s klijentima upuuje i na postojanje manipulacije tr~iatem. Ono ato je znakovito je to da pretra~ivanjem baza podataka sudske prakse nije pronaen niti jedan parni ni predmet, u kojem bi klijenti zbog nastalih povreda zahtijevali od investicijskog druatva naknadu atete. To nas upuuje na zaklju ak da ulagatelji, odnosno nalogodavci, ili nisu u stanju percipirati povredu, ili djeluju u dosluhu s investicijskim druatvom. Upravni sporovi, koji su pokrenuti nakon ato je HANFA u odnosu na investicijska druatva prekraitelje provela odreene nadzorne mjere, upuuju nas na zaklju ak da HANFA djelotvorno ispravlja tr~iane malformacije. Imajui u vidu da e s poveanjem standarda postupanja investicijskih druatava polako, ali sigurno rasti i stupanj investicijske kulture, nije isklju eno da e se ulagatelji viae po eti koristiti svojim pravima. U tom smislu imajui u vidu podijeljenu nadle~nost opinskih i trgova kih sudova u ovim predmetima ovisno o svojstvu stranaka u sporu (pravna / fizi ka osoba) plediramo da se ovi sporovi po predmetnom kriteriju stave de lege ferenda u stvarnu nadle~nosti trgova kih sudova, iz razloga specijalizacije tih sudova. Takoer je mogue u ovakvim sporovima viae koristiti arbitra~u, iako je analizom opih uvjeta poslovanja utvreno da se njima ugovara mjesna nadle~nost stvarno nadle~nog suda.  LEVINE, R. Law, Finance and Economic Growth Journal of Financial Intermediation, 8 (1999), str. 8.  Vidi CESARINI, F. Economics of Securities Markets regulation: Some Current Issues, u: FERRARRINI, G. (ur.) European Securities Market  The Investment Services Directive and Beyond 1998, str. 65 i dalje.  NN 84/02 138/06 Prikaz rjeaenja zaatite klijenata brokerskih druatava prema odrebama ranijeg ZTVP-a vidi rad ULINOVI HERC, E. Zaatita ulagatelja u ugovorima s brokerskim druatvima  nova europska smjernica o tr~iatima financijskih instrumenata i hrvatsko pravo, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu , br. 3-4, (2004), str. 261-294.  Skreemo pozornost da termin investicijska druatva nije sretno odabran u ZTK s obzirom na to da u inozemnim pravnim sustavima taj pojam doslovno preveden ozna ava investicijske fondove koji su utjelovljeni u kompanije (investment companies). MiFID se u izvorniku koristi izvornikom investment firms.  Directive 2004/39/EC of the European Parliament and of the Council of 21 April 2004 on markets in financial instruments amending Council Directives 85/611/EEC and 93/6/EEC and Directive 2000/12/EC of the European Parliament and of the Council and repealing Council Directive 93/22/EEC, OJ L 145, 30.4.2004, str.. 1 44 Nedavno izmijenjena novom direktivom: Directive 2006/31/EC of the European Parliament and of the Council of 5 April 2006 amending directive 2004/39/EC on markets in financial instruments, as regards certain deadlines (Text with EEA relevance) OJ L 114, 27.4.2006, str. 60 63.  Council Directive 93/22/EEC of 10 May 1993 on investment services in the securities field  OJ L 197, 6.8.1993, str. 58.  Vidi ILMONEN, K. Structural Implications of Upgrading the Investment Services Directive, International and Comparative Corporate Law Quaterly, Vol. 4 2002, str. 144.  Loc. cit.  MOLONEY, N. EC Securities Regulation, 2nd ed. Oxford University Press 2008. str. 355.  C-384/93 Alpine Investments BV v. Minister van Financien (1995) ECR I-1141. U tom je predmetu nizozemsko ministarstvo financija zabranilo nizozemskom brokerskom druatvu, specijaliziranom za futures transakcije da nudi svoje usluge telefonski fizi kim osobama bez njihova prethodnog odobrenja (Ťcold callingť). Kasnije na temelju zakonske ovlasti, nizozemsko ministarstvo je 1991. godine zabranilo svim nizozemskim brokerskih druatvima nuditi svoje usluge telefonom, pozvavai se zaatitu ulagatelja i zaatitu ugleda nizozemskih brokerskih druatava. Zabrana se odnosila i na usluge koje se pru~aju i u drugim zemljama lanicama koje su Ťodaslaneť iz Nizozemske. Tu~itelj je pokrenuo spor pred nadle~nim sudom tvrdei da je takva zabrana u suprotnosti s na elom slobode pru~anja usluga. Nizozemsko ministarstvo je u odgovoru na tu~bu istaknulo da Ťcold callingť podrazumijeva takvu situaciju u kojoj osobe, kojima se upuuju ponude telefonom, nisu u stanju kvalitetno informirati se o rizicima koji su povezani s tom transakcijom, niti mogu usporediti kvalitetu i cijenu usluge ponuditelja s ponudom njegovih konkurenata. Nizozemski je sud zastao s postupkom i uputio zahtjev Europskom sudu za odlu ivanje o prethodnom pitanju. Europski sud je tu mjeru ocijenio mjerom koja predstavlja ograni enje slobode pru~anja usluga u smislu l. 59. Ugovora o EZ, ali je isto tako smatrao da dr~ava lanica mo~e pod izlikom Ťopeg dobrať donijeti takve zabrane. Na taj na in je zapravo Europski sud smatrao mjeru razmjernom i opravdanom.  U izvorniku Wise Men Commitee, Vidi Final Report of the Committee of Wise Men on the Regulation of the European Securities Market dostupan na:  HYPERLINK "http://ec.europa.eu/internal_market/securities/docs/lamfalussy/wisemen/final-report-wise-men_en.pdf" http://ec.europa.eu/internal_market/securities/docs/lamfalussy/wisemen/final-report-wise-men_en.pdf. O tijeku zakonodavne aktivnosti u europskom pravu te posebno o rokovima njihove realizacije vidi kod: O'KEEFFE / CAREY, Financial Serveces and Internal Market, u: FERRARINI / HOPT / WYMEERSCH (eds.) Capital Markets in the Age of the Euro, Kluwer, 2002, str. 9-13. Detaljni prikaz Lamfalussyjeve zakonodavne tehnike vidi kod: ANDERSSON, J. The Regulatory Technique of Securities Law  A Few Remarks, European Business Law Review, 13 (4) 2002, str. 313-322.  WYMEERSCH, E. Regulating European Markets: The Harmonization of Securities Regulation in the Europe in the New Trading Environment, u: FERRAN / GOODHART (eds.) Regulating Financial Services and Markets in the 21st Century, Oxford, 2001, str. 190.  Directive 2004/109/EC of the European Parliament and of the Council of 15 December 2004 on the harmonisation of transparency requirements in relation to information about issuers whose securities are admitted to trading on a regulated market and amending Directive 2001/34/EC, 31.12. 2004, OJ L 390, str. 38.  Directive 2003/71/EC of the European Parliament and of the Council of 4 November 2003 on the prospectus to be published when securities are offered to the public or admitted to trading and amending Directive 2001/34/EC (Text with EEA relevance) OJ L 345, 31.12.2003, str. 64 89.  Directive 2003/6/EC of the European Parliament and of the Council of 28 January 2003 on insider dealing and market manipulation (market abuse) OJ L 96/16 od 12.4.2003. str. 16 i dalje.  Directive 2002/39/EC of the European Parliamant and of the Council of 21 April 2004 on markets in financial instruments amending Council Directives 85/611/EEC and 93/6/EEC and Directive 2000/12/EC of the European Parliament and of the Council and Repealing Council Direcitve 93/22/EECIP/04/546  Multilateralna trgovinska platforma, sistematski internalizator i sl.  Committee of European Securities Regulators,  HYPERLINK "http://www.cesr-eu.org" www.cesr-eu.org Vidi na istoj mre~noj stranici Level 2 i Level 3 mjere koje su vezane za MiFID.  Primjerice, ako investicijsko druatvo koje pru~a uslugu prekograni no u ini opetovane povrede zakona a da pritom ne reagira nadzorno tijelo koje je nadle~no za njegovu superviziju (home state control), tada to mo~e u initi nadzorno tijelo u dr~avi lanici u kojoj se pru~a usluga. Vidi l. 62. st. 1. MiFID. Podrobnije o problemima podijeljenja supervizije vidi kod: LANNOO, K. / CASEY J.P. EU Financial Regulation and Supervision Beyond 2005, CEPS, 2005, str. 29. Vidi isto: TISON, M. Financial Market Integration in the Post FSAP Era. In the Search of Overall Conceptual Consistency in the Regulatory Framework, u: FERRARINI, G. / WYMEERSCH, E. (eds.) Investor Protection in Europe: Corporate law Making, the MiFID and Beyond, 2006, str. 443., 452-454.  Vidi Annex II MiFID-a.  Pod osnovnim uslugama podrazumijevaju se: 1. zaprimanje i prijenos naloga u svezi s jednim ili viae financijskih instrumenata, 2. izvraavanje naloga za ra un klijenata, 3. trgovanje za vlastiti ra un, 4. upravljanje portfeljem, 5. investicijsko savjetovanje, 6. usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, 7. usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa, 8. upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom. Vidi l. 5. ZTK  Pod pomonim uslugama podrazumijevaju se: 1. pohrana i administriranje financijskih instrumenata za ra un klijenata, uklju ujui i poslove skrbniatva i s tim povezane usluge, na primjer upravljanje nov anim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja, 2. davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omoguilo zaklju enje transakcije s jednim ili viae financijskih instrumenata, ako je u transakciju uklju eno druatvo koje odobrava zajam ili kredit, 3. savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u druatvima, 4. usluge deviznog poslovanja ako su vezane uz pru~anje investicijskih usluga, 5. investicijsko istra~ivanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima, 6. usluge vezane uz usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, 7. investicijske usluge i aktivnosti te pomone usluge iz ovog lanka koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz lanka 3. stavka 1. to ke 2. podto ke d. alineje 2., 3., 4. i 7. ZTK kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske ili pomone usluge. Vidi l. 5. ZTK.  Directive  HYPERLINK "http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=Directive&an_doc=2004&nu_doc=39" \o "2004/39/EC" \t "_blank" 2004/39/EC of the European Parliament and of the Council of 21 April 2004 on markets in financial instruments amending Council Directives  HYPERLINK "http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=Directive&an_doc=85&nu_doc=611" \o "85/611/EEC" \t "_blank" 85/611/EEC and 93/6/EEC and Directive  HYPERLINK "http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=Directive&an_doc=2000&nu_doc=12" \o "2000/12/EC" \t "_blank" 2000/12/EC of the European Parliament and of the Council and repealing Council Directive  HYPERLINK "http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=Directive&an_doc=93&nu_doc=22" \o "93/22/EEC" \t "_blank" 93/22/EEC, OJ L 145 od 30.4.2004.  Vidi HERBST, J. Revision of the Investment Services Directive, 11 Journal of Financial Regulation and Compliance, 2003, str. 211, 214.  To je zbog toga ato MiFID prihvaa, tzv. funkcionalno odreenje osobe koja pru~a investicijske usluge pa nije bitno pru~a li investicijsku uslugu investicijsko druatvo, kreditna institucija ili financijski konglomerat. O tome vidi kod: FERRARINI, G. Towards a European Law of Investment Services and Institutions 21 C.M.L.R (1994), str. 1283, 1284. U kontinentalnoj Europi to podrazumijeva apsolutnu dominaciju bankovnog sektora.  Multilateralna trgovinska platforma se razlikuje od sistematskog internalizatora. To je bilateralni sustav koji spaja ponudu i potra~nju, unutar samog investicijskog druatva. Odredbe ZTK, koje se odnose na sistematskog internalizatora, meutim, stupaju na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Investicijsko druatvo koje namjerava stei status sistematskog internalizatora du~no je o tomu prethodno obavijestiti Agenciju, dakle, nije potrebno odobrenje kao kod ureenog tr~iata ili MTP-a.  NN, 150/05.  Vidi l. 7. st. 2. t. 4. ZTK.  l. 9. st. 1. t. 2. ZTK.  l. 8. st. 1. t. 1. ZTK. I za njih vrijedi odredba da kada one pru~aju svoje usluge mati nim druatvima, ovisnim druatvima ili ovisnim druatvima svog mati nog druatva da se tada na njih ne primjenjuju odredbe ZTK o pru~anju investicijskih usluga.  l. 8. st. 1. t. 2. ZTK.  Sektor osiguranja depozita i odnosa s bankama osigurava depozite graana u kreditnim institucijama -  bankama, atednim bankama, stambenim atedionicama te podru~nicama stranih kreditnih institucija prema odredbama Zakona o Dr~avnoj agenciji za osiguranje atednih uloga i sanaciju banaka (NN br, 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04),  HYPERLINK "http://www.dab.hr/Files/Zakon_osigdep_nn1172004.pdf" Zakona o osiguranju depozita (NN br. 177/04) te  HYPERLINK "http://www.dab.hr/Files/Zakon_izmjdop_zod_nn1192008.pdf" Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita (NN br. 119/08). Zakonodavstvo RH u potpunosti je usklaeno s odredbama  HYPERLINK "http://www.dab.hr/Files/Direktiva_94_19_EZ-hr.pdf" Direktive 94/19/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 30. svibnja 1994. o programima osiguranja depozita. Cilj sustava osiguranja depozita je zaatita depozita graana u slu aju njihove nedostupnosti odnosno otvaranja ste ajnog postupka kreditne institucije. Agencija osigurava depozite graana u svakoj kreditnoj instituciji do uklju ivo visine od 400.000,00 kn u 100%-nom iznosu, neovisno o broju bankovnih ra una, visini sredstava po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni ra uni vode. Nakon 1. sije nja 2010. godine, proairuje se opseg osiguranja na na in da e Agencija osiguravati osim depozita graana i depozite dijela pravnih osoba u svakoj banci, atednoj banci i stambenoj atedionici do uklju ivo visine od 400.000,00 kn u 100%-nom iznosu, neovisno o broju bankovnih ra una, visini sredstava po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni ra uni vode. U slu aju potrebe, Vlada Republike Hrvatske mo~e propisati i viai iznos osiguranog depozita.  HYPERLINK "http://www.dab.hr/osiguranje.html" http://www.dab.hr/osiguranje.html  247. st. 5. ZTK.  Vidi l. 9. ZTK: 1. druatva za osiguranje i reosiguranje, 2. osobe koje investicijske usluge pru~aju isklju ivo svojim mati nim druatvima, svojim ovisnim druatvima ili drugim ovisnim druatvima svoga mati nog druatva, 3. osobe koje investicijske usluge pru~aju povremeno u sklopu obavljanja svoje redovite djelatnosti ili posla, ako su ispunjeni sljedei uvjeti: obavljanje te djelatnosti ili posla ureeno je pravilima propisanim zakonom, drugim propisom ili eti kim kodeksom, i ta pravila ne zabranjuju pru~anje te investicijske usluge, 4. osobe koje, osim trgovanja za vlastiti ra un, ne pru~aju niti jednu investicijsku uslugu, niti obavljaju ni jednu investicijsku aktivnosti, osim kada djeluju u svojstvu odr~avatelja tr~iata ili na organiziran, u estao i sustavan na in trguju za svoj ra un izvan ureenog tr~iata ili MTP-a i pritom koriste sustav dostupan treim osobama, kako bi se sklapali poslovi s istima, 5. osobe koje pru~aju investicijske usluge koje se sastoje isklju ivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju, 6. osobe koje pru~aju investicijske usluge koje se sastoje isklju ivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju i pru~anja investicijskih usluga isklju ivo za vlastita mati na druatva ili za druga ovisna druatva vlastitih mati nih druatava, 7. lanice Europskog sustava sredianjih banaka i druga dr~avna tijela koja rade sli ne poslove te druge osobe javnog prava odgovorne za upravljanje javnim dugom ili koje posreduju pri upravljanju javnim dugom, 8. subjekti za zajedni ka ulaganja i mirovinski fondovi te njihove skrbni ke institucije i druatva za upravljanje, 9. osobe koje s financijskim instrumentima trguju za vlastiti ra un ili pru~aju za klijente iz svoje redovite djelatnosti investicijske usluge u odnosu na izvedenice na robu ili ugovore o izvedenicama iz lanka 3. stavka 1. to ke 2. podto ke d. alineje 7. ZTK ako su ispunjeni sljedei uvjeti: pru~anje tih usluga, s obzirom na sveukupnost njegovih poslova, predstavlja pomonu djelatnost njihovim redovitim djelatnostima, a redovita djelatnost tih osoba, obzirom na grupu u koju su uklju ene, nije pru~anje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti po ZTK-u ili zakonu koji ureuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, 10. osobe koje daju investicijske savjete u sklopu obavljanja drugih poslova iz redovite djelatnosti ili posla, a na koje se ne primjenjuju odredbe ZTK o pru~anju investicijskih usluga i obavljanju investicijskih aktivnosti te ako se za takve savjete ne naplauje posebna naknada, 11. osobe, ija se redovita djelatnost sastoji od trgovanja za vlastiti ra un s robom i /ili izvedenicama na robu, osim ako su uklju ene u grupu ije je osnovno poslovanje pru~anje drugih investicijskih usluga u skladu s ovim Zakonom ili bankovnih usluga u skladu sa zakonom koji ureuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, 12. osobe koje imaju status lokalnog druatva u skladu s ovim Zakonom.  URKOVI, M. Ugovor o investicijskom osiguranju ~ivota, Zbornik 47. susreta pravnika, Opatija 2009, str. 243  262.  U izvorniku MiFID-a pojavljuje se izraz locals, ato je u nas prevedeno kao lokalna druatva.  Vidi komentar MiFID ureenja: Implementing MiFID s Client Categorisation requirements, Cit:  For example, in our view it would be possible for an investment firm to agree with an ECP that, in respect of such business with that ECP, only the obligations under Article 21 (best execution) would be  switched off , with the effect that the firm would comply with (and the ECP would have the benefit of the protections in) Articles 19 and 22(1). This would offer investment firms considerable flexibility in dealing with eligible counterparties. As ECPs are to be treated as clients under MiFID where they fall within the definition of a client (i.e. where they receive an investment or ancillary service), so the other MiFID obligations attaching to clients would continue to apply  for example, those concerning record keeping, client assets and conflicts of interest. August 2006,  HYPERLINK "http://www.fsa.gov.uk/pubs/other/mifid_classification.pdf" http://www.fsa.gov.uk/pubs/other/mifid_classification.pdf.  http://www.fsa.gov.uk/pubs/other/mifid_classification.pdf.  Radi se o transakcijama kod kojih se tra~bine banaka iz, primjerice, hipotekarnih kredita utjelovljuju u vrijednosni papir koji onda slu~i kao podloga banci za dobijanje novog kredita. O refinanciranju hipotekarnih kredita s aspekta njema kog prava u nas vidi: JOSIPOVI, T. Njema ki model refinanciranja hipotekarnih kredita izdavanjem vrijednosnih papira s pokriem u hipotekarnim tra~binama, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 56, Spomenica prof. Barbi, Posebni broj 2006, str. 281-314.  Portfelj financijskih instrumenata iz stavka 3. to ke 2. podrazumijeva i nov ana sredstava i financijske instrumente.  Novo tr~iate kapitala, Hanfa, 2008., str. 22.  Pravilnik o obvezama ponaaanja investicijskih druatava prilikom pru~anja usluga klijentima, NN, br. 5/09; dostupno i na http://www.hanfa.hr/uploads/1-09-7.pdf  Loc. cit.  RADOVANI, D. / HRE`I, M. Uz novi Zakon o tr~iatu kapitala, Financije i pravo, Zagreb, 2008., 12., str. 14. Vidi i ostale radove o ZTK: MIJATOVI, N. Osnovne odrednice Zakona o tr~iatu kapitala, Hrvatska pravna revija, Zagreb, 2009., 12. TOTH, K. Pravila poslovnog ponaaanja prilikom pru~anja investicijskih usluga, Ra unovodstvo i financije, Zagreb, 2009, 1., str. 191.  FERRARINI, G. Contract Standards and the Markets in Financial Instruments Directive, 1 European Review of Contract Law, 2005, str. 19. Autor isti e da je stari ISD re~im to tretirao kao pitanje na ina poslovanja, dok MiFID to tretira kao pitanje organizacije. Vidi joa: KRUITHOF, M. Conflicts of Interest in Institutional Asset Management: Is the EU regulatory Approach Adequate? Gent Financial Law Institute, WP no 2005/7. dostupno na:  HYPERLINK "http://www.law.ugent.be/fli/WP" http://www.law.ugent.be/fli/WP i WYMEERSCH, E. Conflict of Interest  Esspecially in Asset Management, Gent Financial Law Institute, WP no 2006/14. dostupno na:  HYPERLINK "http://www.law.ugent.be/fli/WP" http://www.law.ugent.be/fli/WP  l. 53. ZTK.  To je sve propisano Pravilnikom o organizacijskim zahtjevima za pru~anje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i pomonih usluga (u daljnjem tekstu: Pravilnik o organizacijskim zahtjevima), NN 5/09. Radi se o vrlo raznorodnim mjerama koje se popularno nazivaju kineskim zidom. MiFID ne zabranjuje sukob interesa, on samo namee na in na koji ga se identificira i kako se njime upravlja. Kineski zid kontrolira tijek informacija, ne sprje ava nastanak sukoba interesa. Vidi ENRIQUES, L. Conflict of Interest in Investment Services: The price and Uncertain Impact of MiFID Regulatory Framework, u FERRARINI, G. / WYMEERSCH, E. Investor Protection in Europe, Corporate law Making , the MiFID and Beyond (2006), str. 321, 331-334.  Vidi MÜLBERT, P. The Eclipse of Contract law in the Investment Firm  Client Relationship: The Impact of MiFID on the law of Contract from a German Perspective, u: FERRARINI, G. / WYMEERSCH, E. Investor Protection in Europe, Corporate law Making , the MiFID and Beyond (2006), str. 299.  Naro ita pozornost se posveuje utjecaju koji na in mo~e na in nagraivanja generirati sukob interesa (remuneration structures). Kako bi se uklonili poticaji koji bi mogli dovesti do sukoba interesa, potrebno je ukloniti bilo kakvu izravnu vezu izmeu nagraivanja odreenih osoba anga~iranih za izvraenje jedne investicijske usluge od nagraivanja drugih osoba anga~iranih za drugu investicijsku uslugu, ako pri obavljanju tih usluga postoji mogunost nastanka sukoba interesa. Vidi BAHAR, R. / THÉVENOZ, L. Conflict of Interest: Disclosure Incentives and the Market, u BAHAR, R. / THÉVENOZ, L. (ur.) Conflict of Interests: Corporate Governance & Financial Markets, Kluwer law International, 2007, str. 8-10. Takoer se uspostavljaju mjere koje imaju zadatak da onemogue ili ograni e bilo koju osobu u pokuaaju vraenja neprimjerenog utjecaja (inappropriate influence) na osobu koja obavlja investicijsku uslugu unutar druatva. O tome vidi MOLONEY, N. EC Securities Regulation, 2nd ed. Oxford University Press 2008. str. 514.  l.29. Pravilnika o organizacijskim zahtjevima  l.30. Pravilnika o organizacijskim zahtjevima  Openito o poslovnoj tajni MILADIN, P. Kritika zakonskog ureenja instituta poslovne tajne, ZPFZ, br. 3/2000., str. 335-358.  l. 56. st. 3. ZTK.  l. 71. st. 1. t. 1. ZTK jednostavnim financijskim instrumentima smatra: dionice uvratene za trgovanje na ureenom tr~iatu ili na istovjetnom tr~iatu tree dr~ave, instrumente nov anog tr~iata, obveznice ili druge oblike sekuritiziranog duga, osim onih obveznica ili drugih oblika sekuritiziranog duga u koje su ugraene izvedenice, udjele u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ili ostale jednostavne financijske instrumente.  Vidi pod to kom 4.2. rada.  l. 71. st. 1. t. 2. i 3. ZTK.  O tome MADIR, J. Pravne novele na hrvatskom tr~iatu kapitala, Informator, Zagreb, 2009., br. 5757, str. 6.  l. 83. ZTK.  MADIR, J. op. cit., str. 6.  l. 86. ZTK.  Vidi l. 5. Pravilnik o obvezama investicijskog druatva u svezi izvraavanja naloga klijenata, NN br. 05/09.  MADIR, J., op. cit., str. 7.  NN br. 5/09.  l. 87. st. 3. ZTK.  l. 79. st. 4. ZTK.  Podaci koje dobiva druatvo od klijenata prilikom obavljanja savjetodavnih i svih ostalih investicijskih usluga ( l. 70. u svezi s l. 68. i 69. ZTK)  NN br. 5/2009.  Vidi primjerice takav pravilnik investicijskog druatva Credos. https://www.credos.hr/etrgovanje/hr/doc/prituzba_pravilnik.pdf.  l. 34. ZPP-a.  VSRH Kzz 34/2007-2 / i VSRH Kzz 33/2007-2.  l. 66. ZTVP-a.  l. 59. st. 1. ZTVP-a.  l. 59. st. 2. ZTVP-a.  Godianji izvjeataji Hanfe dostupni su na:  HYPERLINK "http://www.hanfa.hr" www.hanfa.hr.  Godianji izvjeataj Hanfe za 2007. godinu.  UP/I-041-02/06-01/110 od 21. prosinca 2006. kojim je izvan snage stavljeno ranije rjeaenje Hanfe Predmet je pravomono okon an odlukom Upravnog suda Us 1179/2007-7 od 7. listopada 2008. vidi http://www.hanfa.hr/dl.php?id=11&cl=spub.  Pravilnik o obustavi trgovanja dionicama na burzama u Republici Hrvatskoj NN, br. 114/06, 55/07.  Tzv. fill or kill nalog.  Rjeaenje Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske od 26.09.2005., Klasa: UP/I-450-08/05-02/152, Ur.broj: 567-03/05-1.  Rjeaenje Komisije za vrijednosne papire RH od 23.12.2005., Klasa: UP/I-041-02/05-01/85, Urbroj: 567-04/05-06.  II/G-548/06; G~-5334/2006; III/G-2691/06; G~-4044/07; G~-4873/07; XXXI-G-224/08.  G-4-217/05; G~ 4873/07.  XIV-G-1600-305; G~-4044/07.  XIV-G-10696-203; G~-1571/08.     PAGE  PAGE 1 ţ ¨ Ş Ě ô ö ř 8 † ÜŢ (PRźž>@˜š@bNjn‚ ŹŽ°ŔĘΤŚčę:<\x"$˘¤ ńâńâĎĚĎŽ‘Ž‰Ž‰Ž‰Ž‰ŽŽyŽyŽyŽyŽyŽyމމŽyŽyŽyމŽhŽfäOJQJh64LOJQJhz'vOJQJhŽfähZM;6OJQJ!jhÍAJhZM;0JOJQJUhÍAJhZM;OJQJhÍAJh@@—OJQJhÍAJhóüOJQJ%hÍAJhI?ŮB*CJOJQJaJph˙hÍAJhóüCJOJQJaJhÍAJhI?ŮCJOJQJaJ/ ^œĚÎĐŇî&pŽ˜š Ŕöřţ –˜š˛ĘÜvxě î đ říâíâí×Ě×Ě×âŔ×â×â×â×Ě´¨´¨œ×…×…zoz^z!jhÍAJhÍ'E0JOJQJUhÍAJhäOJQJhÍAJhÍ'EOJQJhÍAJh.|ĘOJQJhÍAJh0@0X0@1H1^1l1P2¸2Ú2ě2R3T3V3X3\3n3č3ę3ě3*4F4Ô4Ö45"5R5ô56^688n9ž9Ŕ9ě9đ9ň9Đ:Ř:řđřčřčřčřčđčđčđčŕčŐĚŔ´¨´œ‘Ő†Ő†Ő‘†Ő†Ő†u†Ő†Ő†u†Ő!jhÍAJh@@—0JOJQJUhÍAJhG OJQJhÍAJh+ 'OJQJhÍAJh@@—5OJQJhÍAJhG 5OJQJhÍAJhq"r5OJQJhÍAJhe`5OJQJhe Ő5OJQJhÍAJh@@—OJQJh_ [OJQJhL ůOJQJh9sOJQJh1z OJQJ.Ř:ŕ:ň:ô: ;ü; < <<B<F<P<<’<"=H=4>8>D> >´>ş>Ę>ú>ü>ţ>@@ @"@ä@XAžB B4D6DčDęDîDrF8G:G†÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷ŽŚŚ$a$gdă;I$Eƀ€šáFa$gdă;$a$gdUZ÷ĐGŇGÔGŢG„J†J4K6KěK L"LLLPLlLtLˆLęLňLôLM MŕMęMŚN°N¸NŘNBODO~O€O˜O¨OZPnP€P”PüPQ6QJQVQXQźQžQÜQZR\R˜SšSŕSâSTRT`TbTdTtT‚T„T†TŠTîăŘÍĹ͡͏ĹÍŹÍŹĹÍĹŹÍŹÍŘÍŘ͏ͤÍĹÍŹÍĹÍĹÍĹŹ¤Ź¤ŹŘŹÍ¤Í¤ÍŹÍœÍœÍœÍœÍœhĂ6EOJQJh…OJQJhÍAJht9gOJQJjh˝0ţ0JOJQJUhL ůOJQJhÍAJhÎxîOJQJhÍAJh+ 'OJQJhÍAJhó˜OJQJ!jhÍAJh÷Fî0JOJQJU=ŠT´TÂTäTćTPU\U€UŽUÂUČU.V4V~VV V¤VŢV W0W:WŔWćW"X’X–XÚY ZZ˘Z´ZşZÂZb[d[€[Ŕ[Â[Ä[J]T]’]Ę^î^đ^ň^V_d_f_p_t_|_ˆ_Œ_Ž_Ş_ś_ŕ_őíőíőíőíőĺőÚőÚőÚőíőĎőĂő¸ő¸í¸ő¸ő¸ő¸ő¸í¸ő¸ő¸­¸Ľ­ő­ő­ő­ő­í­šhÍAJh~)ŹOJQJh† FOJQJhÍAJhÓmMOJQJhÍAJh˝cQOJQJhĂ6EhÎxî5OJQJhÍAJh+ 'OJQJhÍAJht9gOJQJh…OJQJhĂ6EOJQJhÍAJhÎxîOJQJ9ŕ_` `"```v`Ü`ř`aaaa(a*a6akZkőíőíőâí×íâĎâĎâĎâőíâíâíâíâíâĂâíâőâőâ˛âĎâőâĎâőâĎâőĎőâĎâĎâĎâĂâőâĎâőâőâ!jhÍAJhř~Š0JOJQJUhÍAJhÎxî5OJQJh…OJQJhÍAJhI?ŮOJQJhÍAJhÎxîOJQJhĂ6EOJQJhÍAJhř~ŠOJQJCZkpk–kšk¤kŚk¸kúkükFl|l~llÖlŘlţlmmmDm‚m„mşmnn0ntnvnŢoüoţopppRp‚p†ˆ†”†říâíâÖÍÖâíâíâíâĹâ˝â˝âřâ˛â˛â§ř§âřâÖ͛Ö␅ymhÍAJhă;5OJQJhÍAJhwş5OJQJhÍAJhÓ[´OJQJhÍAJh@@—OJQJhÍAJhI?Ů6OJQJhÍAJhI?ŮOJQJhÍAJhUSOJQJhsMĂOJQJh† FOJQJh…6OJQJhÍAJhÎxî6OJQJhÍAJhÎxîOJQJhÍAJh“ [OJQJh…OJQJ*”†œ†ʆކЇŒ‡ΈЈüˆţˆ‰ ‰\ŒbŒh~´śL  "¤ڐڐܐ`‘b‘”‘˜‘â‘ä‘B’D’Ŕ’ؒ*“<“B“˜“ž“Ŕ“ ”<”D”F”T”V”Ś”¨”ƔȔ•••óçŰпССССЏСЏŹˇŹˇŹŹŹŹ’ŹŹŹ’ŹˇŹ’ŹŹ’Ź’ŹˇŹŹŹˇ’hÍAJhă;OJQJhÍAJhwşOJPJQJ^JhÍAJhwşOJQJh´FýOJQJ!jhÍAJhÓ[´0JOJQJUhÍAJhÓ[´OJQJhÍAJhÓ[´5OJQJhÍAJhă;5OJQJhÍAJhwş5OJQJ9>†ކ°†:™<™ş™ź™ŁŁŁFŁHŁŹ Ź˛Śžžžžž––––žž$a$gdÓ[´$a$gdă; $„h^„ha$gdă;L$ & F Eƀő¨‡ ..a$gdă; ••(•*•H–J–r–~–ę—ô—6˜D˜F˜t˜v˜~˜€˜‚˜„˜:™<™¸™ş™ښ¨šܚޚŕšňš’›–›ŒŸŽŸšŸœŸÖ Ř ä ć ˘N˘˘˘¤˘°˘˛˘ŁŁŁFŁ4Ľ6ĽBĽDĽ’ĽőęâęÚęÚęĎęĎęĎâĎâĎâĎĆşŽĎő•Ď•ĎőϕϕϕϕĎőϕϕϮωę•ę•ęhÍAJhă;5OJQJhń/AOJQJ!jhÍAJhÓ[´0JOJQJUhÍAJhÓ[´5OJQJhÍAJhwş5OJQJhsMĂ5OJQJhÍAJhÓ[´OJQJh*fEOJQJh´FýOJQJhÍAJhă;OJQJhÍAJhwşOJQJ5’Ľ”ĽÔĽÖĽâĽäĽÚŚÜŚd§p§˜§š§ś§¸§ƧȧÔ§Ö§2Š4Š ŞŞŞŞ*Ş,ŞČŞĘŞŹ Ź2Ź4Ź6Ź@ŹČŹÎŹtŽvŽ˘ŽŻ<Ż>ŻzŻ|Ż.°ąJąŒąŞąîăŰăŰăîăŰăŰăŰăŰăŰăîăŰăŰăîăŰăĐÄť˛§Ÿ—Ÿ—Ÿ—ŰŰŸ‡Ÿh*fEOJQJh™(ÄOJQJh€_OJQJh:!GOJQJhó_ŐOJQJhó_ŐhsMĂOJQJhO*v5OJQJh7˘5OJQJhÍAJh7˘5OJQJhÍAJh7˘OJQJhń/AOJQJhÍAJhă;OJQJ!jhÍAJhă;0JOJQJU0 Ź4Ź6Ź’Ŕ”Ŕ`ÎbÎŕÓâÓŹÔNÖřŘTŰţßöŕHâ`â㲪˘˘˘˘˘˘ššššššššš$a$gdóGţ$a$gdó_Ő$a$gdO*vL$ & F Eƀő¨‡ .a$gdO*vŞąÄąĆąÖ˛ú˛łłvłÎłŢłîłĐ´âľäľôľ*ś„ˇЎ¸¸”¸š¸HşNş\ş^şŒş¨ťźťČťNźPź”źźźĆźČźŢźřź\˝Š˝Ć˝ν<ž>žźžžžĆžĚžüžżŔ”Ŕ¤ŔŚŔ¸ŔşŔÁóęâóâÚâÚâÚâÚŇÚĘÚÂÚÂÚşÚÂÚÂÚ˛ŇÂŇŞŇŞŇŞŇŞŇŞŇŞŇÚŞÂŞÂŞÂŞ˘ŞšŞšŞh„oOJQJhŢČOJQJh€_OJQJhš1|OJQJh:!GOJQJhń/AOJQJhŽ$‘OJQJh‡oťOJQJh™(ÄOJQJhó_ŐOJQJh*fE6OJQJhe Őhó_Ő6OJQJ8ÁtÁ~€¢¤Âđ¢ÜĂâĂäĂöÄĹŲĹÎĹĆĆĆ&Ć2Ć4ĆZĆâČäȚɰÉÚÉŢÉ2ËfËÖËŘËĚĚNĚPĚŇĚÔĚŢÍ\Î^Î`΄ΊΟŃÚŃ*ŇŢÓŕÓâÓäÓőíĺíĺíÝŃÝÉÝŃŔݸݸݸݸݸݸ°¸°¸°¸É¸É¸É¸É¸°¸í°É°¤°œ°í‡)jhóGţh 0JCJOJQJUaJhZ^LOJQJhe Őh:!G6OJQJh:!GOJQJhŢČOJQJh„o6OJQJh} €OJQJh:!GhŔoń6OJQJhŔońOJQJh„oOJQJh€_OJQJhÍAJhó_ŐOJQJ3äÓÔ>ÔŹÔŽÔÔÔVŐNÖPÖR×`ŘöŘřŘúŘTŰVŰţßŕ¸ŕôŕöŕřŕáŞáHâJâLâ^â`âbâ|âŽâăăă„ăúîüîď8ďđđńáńĚńáńĚńşŞń•„•„•„ŞńĚńáńĚńáńĚńáńĚńáńĚńáńn+jhóGţh 5CJOJQJU\aJ hóGţh 0JCJOJQJaJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJhóGţh CJOJQJ]aJ"hóGţh 6CJOJQJ]aJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJhóGţh 6CJOJQJaJhóGţh CJOJQJaJ)ăúî`őR÷Âůöűlýź˙LşŚÚĐ ~<N°!Ź%Č%&>&.(f( 6F6~MnN*O&W÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷$a$gdóGţđńńńĘńĚńŔň óvôěô^ő`őbő€őjö ÷÷R÷T÷ÂůÄůĆůŽűîŐżŚż—‡—‡—r]—‡—M—]—]—:$hóGţh CJOJQJaJmH sH hóGţh CJH*OJQJaJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJ)hóGţh B*CJOJQJ^JaJph# hóGţh 6CJOJQJaJhóGţh CJOJQJaJ0hóGţh 0J5B*CJOJQJ^JaJph˙+jhóGţh 5CJOJQJU\aJ1jhóGţh 5CJOJQJU\aJ"hóGţh 5CJOJQJ\aJŽűňűôűöűřűüű˘ü¤ülýnýź˙ž˙LNPhjŚëŐƹƥĆąĆąĆubL7L(hóGţh 6B*CJOJQJaJph+hóGţh 6B*CJOJQJ\aJph%hóGţh B*CJOJQJaJph2jhóGţh 0JB*CJOJQJUaJph"hóGţh 5CJOJQJ\aJhóGţh CJOJQJ\aJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJhóGţh CJOJQJaJ*hóGţh 6CJOJQJ]aJmH sH 'hóGţh CJOJQJ]aJmH sH Ś¨ŞŹôöřşź&NĚ4ŠŠŚ¨ÚÜćöĐ Ň Ü ëŘŔŘĽŔŔŘ{l\l\l\lBŘ{l\l{l2jhóGţh 0JB*CJOJQJUaJphhóGţh 6CJOJQJaJhóGţh CJOJQJaJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJ)hóGţh 0JB*CJOJQJaJph4jhóGţh B*CJOJQJUaJph.jhóGţh B*CJOJQJUaJph%hóGţh B*CJOJQJaJph(hóGţh B*CJOJQJ\aJphÜ ě ~€‚–˜čęţPRfh ˘ňô  ¨Şôö :<>`źNPDďŕËෝ‡iˇ‡iˇ‡i‡ˇ‡i‡ˇŕËŕďŕËŕ;hóGţh 0J5B*CJOJQJ\^JaJmH ph˙sH *hóGţh 5CJOJQJ\aJmH sH 3jhóGţh 5CJOJQJU\aJmH sH 'hóGţh CJOJQJ\aJmH sH )jhóGţh 0JCJOJQJUaJhóGţh CJOJQJaJhóGţh 6CJOJQJaJ&DFF Ä °!˛!Ź%Ž%Č%Ę%& &>&@&.(0(f(h(ţ*+‚+„+ź+ž+ć+č+r,t,č,ę,ě,|-~-ü-ţ-îßĎߺߺߺߺߺߺߺ߼•ĽƒĽßĽ•ĽƒĽ•ßpßp%jhóGţh CJOJQJUaJ#hóGţh 0J5CJOJQJaJhóGţh 5CJOJQJaJ(jhóGţh 5CJOJQJUaJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJhóGţh 6CJOJQJaJhóGţh CJOJQJaJ"hóGţh h #tCJOJQJaJ"ţ-Ě.Î.0Ě0Î0ş4ź4v5x5Ö5Ř5Ú566 6"6B6D6F6H6çÔĹł¤ł“Ĺ~nV~ç~ĹAĹ5ĹAh CJOJQJaJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJ.júhóGţh 5CJOJQJUaJhóGţh 5CJOJQJaJ(jhóGţh 5CJOJQJUaJ hóGţh 0JCJOJQJaJh 0J5CJOJQJaJ#hóGţh 0J5CJOJQJaJhóGţh CJOJQJaJ%jhóGţh CJOJQJUaJ0hóGţh 0J5B*CJOJQJ^JaJph˙H6Z6\6h6j6~M€MœMîMnNpNÂNÎN&O(O*O,OjOÚOVVVŚV¨VŞVWW W$W&W(WœWžW W˘WŞYŹYńĺńĺńĐńŔńĐńŔńĺńĐńŔń°›°ƒ›j›]°ńĐńĺńĐńĺh 5CJOJQJaJ0hóGţh 0J5B*CJOJQJ^JaJph˙.jhóGţh 5CJOJQJUaJ(jhóGţh 5CJOJQJUaJhóGţh 5CJOJQJaJhóGţh 6CJOJQJaJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJh CJOJQJaJhóGţh CJOJQJaJ$&W W€[p\Đ\^*^aÎfěfĐlow€wâwŕx y„|ž|}Ú}ř}4~R~.lŠśâ÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷$a$gdóGţŹYĘY¸Zh[l[€[‚[p\r\t\ \Đ\Ň\^^^^^ ^(^*^,^d^Ś^ţ^_^_´_`` `¨`aa:aĆaTcdŠdŒdädćdčdńáńŐńŔńŔńáńŔńŔńłáłáńŔńáńŐńáńŐńáńŔńáńáńžŽvž.j„hóGţh 5CJOJQJUaJhóGţh 5CJOJQJaJ(jhóGţh 5CJOJQJUaJh 6CJOJQJaJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJh CJOJQJaJhóGţh 6CJOJQJaJhóGţh CJOJQJaJ*čd$e&e(eJeşe0f2fŠfŒfŽfĘfĚfÎfĐfŇfÔfčfęfěfîfh h†jˆjějžkĐlŇlölnooäopçŇÂłŁłŇ‹ŇçŇłvłjłjłvłYłjłŁłvłŁłvłŁ hóGţh CJOJPJQJaJh CJOJQJaJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJ.jhóGţh 5CJOJQJUaJhóGţh 6CJOJQJaJhóGţh CJOJQJaJhóGţh 5CJOJQJaJ(jhóGţh 5CJOJQJUaJ0hóGţh 0J5B*CJOJQJ^JaJph˙"psˆs°uâuŠvźvw w€w‚wâwäw4xhxjx|x~xšxœxŢxŕxâxęxěxúxüxy y yyyy&y(y,y.y„|†|ńáńáńáńĚńĚńĚń˛šƒš˛ƒnńĚńbńbńbńĚńbńbńbńĚh CJOJQJaJ)hóGţh B*CJOJQJ^JaJph,hóGţh 6B*CJOJQJ^JaJph/hóGţh 56B*CJOJQJ^JaJph3hóGţh 0J56B*CJOJQJ^JaJph)jhóGţh 0JCJOJQJUaJhóGţh 6CJOJQJaJhóGţh CJOJQJaJ&†|ž|Ŕ|Č|Ę|Ř|Ú|ä|ć|ü|ţ|}}&}~}Ú}Ü}ä}ć}ô}ö}ř}ú}~"~4~6~8~:~>~@~N~P~R~T~f~h~.0DFlnv~ŠŒŽ”–¤Ś˛´ś¸şźŔÂŢŕâäö€ř€"ńÜńĐńĐńĐńĐńÜńŔńÜńĐńĐńÜńąńÜńĐńĐńĐńÜńĐńÜńĐńÜńĐńÜńĐńĐńĐńĐńÜńĐńĐńĐńÜńĐńÜńĐhn1Zh CJOJQJaJhóGţh 6CJOJQJaJh CJOJQJaJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJhóGţh CJOJQJaJFâ24‚V‚°‚Ԃƒ:ƒúƒR„(†î†$‡(ˆވ ‰˛‰ć‰"Š`ŠbŠfŠhŠlŠnŠrŠtŠxŠ÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷÷őőőőőőőő$a$gdóGţ".0240‚2‚4‚6‚D‚F‚R‚T‚V‚X‚Z‚~‚ˆ‚ʂނ°‚˛‚Ŕ‚ĂЂ҂Ԃւä‚ć‚ň‚ô‚ƒƒƒƒƒƒ$ƒ&ƒ6ƒ8ƒ:ƒ<ƒ>ƒhƒpƒŽƒ’ƒńĺńĐńĺńĐńĺńĺńĐńŔńŔĺńĐ­­­Đ­­­­Đ­­­­Đ­ńĺńhóGţh 5CJOJQJaJh CJOJQJaJmHsH$hóGţh CJOJQJaJmHsHhóGţh CJOJQJ\aJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJh CJOJQJaJhóGţh CJOJQJaJ0’ƒ”ƒփ؃ڃňƒôƒúƒüƒ&„.„N„P„R„T„$†&†(†*†ě†î†đ†ü†‡ ‡"‡$‡&‡"ˆëŰĂëŹëˆ||ˆ|gXˆH|ˆhóGţh 6CJOJQJaJh…h CJOJQJaJ)jh…h 0JCJOJQJUaJh CJOJQJaJ)jhóGţh 0JCJOJQJUaJhóGţh CJOJQJaJ,hóGţh 0J5B*CJOJQJaJph˙.j–hóGţh 5CJOJQJUaJhóGţh 5CJOJQJaJ(jhóGţh 5CJOJQJUaJ"ˆ$ˆ(ˆ*ˆ‰‰ ‰ ‰މ°‰˛‰´‰â‰ä‰ć‰č‰Š Š"Š$Š\Š^Š`ŠbŠdŠhŠjŠnŠpŠtŠvŠzŠ|ŠˆŠŠŠŒŠŠ’ŠžŠ Š˘Š¤ŠڊŞŠʊފôĺĐĺôĺĐĺôĺĐĺôĺĐĺôĺĐĺôĺĚÄĚÄĚÄĚÄĚş´ş´°ş´şĽş´°Ěh€_OJQJhbA0JmHnHuh  h 0Jjh 0JUjhŤ3âUhŤ3â)jhóGţh 0JCJOJQJUaJhóGţh CJOJQJaJh CJOJQJaJ-xŠzŠŒŠŽŠŠڊ¨ŠŞŠʊފýńčýńčýýŕ$a$gdó_Ő„h]„hgdÝ9w „ř˙„&`#$gdSWü ,1h°‚. °ĆA!°‰"°‰#‰$‰%°°Ä°Ä ÄDĐÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ dhttp://ec.europa.eu/internal_market/securities/docs/lamfalussy/wisemen/final-report-wise-men_en.pdfŕÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ ŕhttp://ec.europa.eu/internal_market/securities/docs/lamfalussy/wisemen/final-report-wise-men_en.pdfyXô;HŻ,‚]ą'cĽŤÝDĐÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ www.cesr-eu.orgŕÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ Hhttp://www.cesr-eu.org/yXô;HŻ,‚]ą'cĽŤDĐÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ "http://www.dab.hr/osiguranje.htmlŕÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ \http://www.dab.hr/osiguranje.htmlyXô;HŻ,‚]ą'cĽŤuDĐÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ :http://www.fsa.gov.uk/pubs/other/mifid_classification.pdfŕÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ Œhttp://www.fsa.gov.uk/pubs/other/mifid_classification.pdfyXô;HŻ,‚]ą'cĽŤ DĐÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ http://www.law.ugent.be/fli/WPŕÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ Vhttp://www.law.ugent.be/fli/WPyXô;HŻ,‚]ą'cĽŤ DĐÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ http://www.law.ugent.be/fli/WPŕÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ Vhttp://www.law.ugent.be/fli/WPyXô;HŻ,‚]ą'cĽŤšDĐÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ  www.hanfa.hrŕÉęyůşÎŒ‚ŞKŠ *http://www.hanfa.hr/† œ@@ń˙@ NormalCJ_HaJmHsHtHN@"N ˝0ţ Heading 2¤d¤d@&[$\$5CJ$\aJ$N@2N ˝0ţ Heading 3¤d¤d@&[$\$5CJ\aJDA@ň˙ĄD Default Paragraph FontRió˙łR  Table Normalö4Ö l4Öaö (kô˙Á(No List>@ň> —A Footnote TextCJaJ@&@˘@ —AFootnote ReferenceH*$ţO˘$ D0onormal4@"4 ,řHeader  Ƹp#4 @24 ,řFooter  Ƹp#.)@˘A. Ý9w Page Number`U@˘Q` ¤l Hyperlink556€7€>*CJOJQJS*€Y(\]€^JaJo(phf™Ě`^@b` ¤l Normal (Web)¤d¤d[$\$B*CJOJQJ^JaJph333TţOrT ¤lstyle1¤d¤d[$\$B*CJOJQJ^JaJph333*W@˘* ¤lStrong5\`ţO’` I?ŮT-9/8-2($ Ći„V¤+1$7$8$H$`„Va$CJOJQJaJ<ţO˘Ą< Ń<… Char Char_HmHsHtHbţOń˙b Ó[´Clanak$¤V¤+1$7$8$H$a$ CJOJQJ_HaJmH sH tHDZ@ÂD Ó[´ Plain TextCJOJQJ^JaJ4X@˘Ń4 É!ĚEmphasis 56€\]€FV@˘áF 61FollowedHyperlink >*B* ph€€H™@ňH L ů Balloon TextCJOJ QJ ^J aJž ! m ë 8Ő˛U-Ó Ţ1`Ö&fe +,+š+.Z0Ę2ť45@;ź;%<>?Ë?Ř@ĐJŃQ5SWt_ÂhĂk-mohp€qRtuôwÝxyKy ~&†€†@‡‡ˆśˆŰ‹1Ž•œ_­Y˛5šď˝źžĚČÔĐiÜVÝŚŢnŕŇâFäřĺ“ň#ą 'Ë÷sľ…  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTe6‹šŠ3?—Œ ż¸đ Ĺí5ěâü÷Î ­$6%ç&ĺ(ó().)&*B*121Î<F=¤=˘AßAĎCGDwDE$EœFvI…IwL™MžQĎQRR•RQTnTTüT U)U8UŚUĹUÔUęUV—V¨V)W:WgWyW’WŹW X8X#Y†YĄY#Z”ZčZ[ [?[B[˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ ˙˙ ˙˙ ˙˙ ˙˙ ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙6˝5üç&B*Î<¤=ĎCwDK•R UĹUÔUV)WgW X†YĄY”Z?[B[Ď _ ľ…Ö˙˙˙˙ ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙ "&Ł ˙˙ "&Ł ˙˙ "&Ł ˙˙ "&Ł ˙˙ "&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł ˙˙"&Ł% ×Ďş)&1–=G@]OŢZ jUtC~‘Šö˜éŚäˇÄĎŇčá$đ]ľ…ăë^ ­QŰE   z Ý xBÁ×Ůˆ‚ƒĹ?adlm@ A B § ¨ Ë Ě ;<xyXY×ŘŹ­ş)ť)ó)ô)..Ą/˘/33Ľ8Ś8B;??CDDD}D~D3F4FII“K”K˜N™N8S9S|T}TéUęUWWć[ç[#`$`?<@„@;A1DKDFFKüN…O6Q4SBSbS}SuT‘Tn[[g•gógńk.ln–nĆngosoëpĹsÔsĆvčwí{|O|Î|ä| ~˝~Ţ~KZx‡ő€#€9€O€ć€÷€x‰śȁáű[‚‡‚rƒՃđƒr„̈́ă„7…Q…o…Ś…ą…ś…p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#Źp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#ş p#şp#ş+p#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#ş p#şp#ş p#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#ş p#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#şp#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëe p#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëe p#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëe p#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëep#ëeyŹp#Ź‚ƒĹ?adlm@ A B § ¨ Ë Ě ;<xyXY×ŘŹ­ş)ť)ó)ô)..Ą/˘/33Ľ8Ś8B;??CDDD}D~D3F4FII“K”K˜N™N8S9S|T}TéUęUWWć[ç[#`$`?<@„@;A1DKDFFKüN…O6Q4SBSbS}SuT‘Tn[[g•gógńk.ln–nĆngosoëpĹsÔsĆvčwí{|O|Î|ä| ~˝~Ţ~KZx‡ő€#€9€O€ć€÷€x‰śȁáű[‚‡‚rƒՃđƒr„̈́ă„7…Q…o…Ž……‘…’…”…•…—…˜…š…¤…Ľ…Ś…ą…˛…ł…ś…˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜ 0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜ 0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜ 0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜ 0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜ 0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜ 0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜@0€€˜@0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜@0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜@0€€˜0€€˜@0€€˜0€€˜0€€˜@0€€˜0€€˜0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜@0€€˜0€€˜0€€˜@0€€˜0€€˜@0€€˜0€€˜@0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€€˜0€€˜0€€˜@0€€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€X˜0€€Č‘0 ^˜0€€Č‘0 řŹ^˜0€€Č‘0 0­^˜0€€˜@0€€1€˜@0€€˜@0€€€˜0€€˜@0€€˜@0€€¸Č‘0 ^‚ƒĹ?adlm@ A B § ¨ Ë Ě ;<xyXY×ŘŹ­ş)ť)ó)ô)..Ą/˘/33Ľ8Ś8B;??CDDD}D~D3F4FII“K”K˜N™N8S9S|T}TéUęUWWć[ç[#`$`?<@„@;A1DKDFFKüN…O6Q4SBSbS}SuT‘Tn[[g•gógńk.ln–nĆngosoëpĹsÔsĆvčwí{|O|Î|ä| ~˝~Ţ~KZx‡ő€#€9€O€ć€÷€x‰śȁáű[‚‡‚rƒՃđƒr„̈́ă„7…Q…o…Ž……’…•…˜…›…ś…˜0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€˜ 0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€˜ 0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€€š0€€€˜0€€€˜ 0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€˜0€€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€˜ 0€€˜0€€š0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€˜0€€˜0€€š0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€š0€€˜0€€š0€€€˜0€€š0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€€š0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€€˜0€€€˜0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€˜0€€˜0€€€š0€€€˜0€€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€˜0€€˜0€€š0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€š0€€˜0€€˜0€€€˜0€€€š0€€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€š0€€˜0€€€š0€€€š0€€€˜0€€€˜0€€€˜0€€˜0€€š0€€€˜0€€€˜0€€˜0€€˜0€€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€š0€€˜0€€˜0€€˜ 0€€˜0€€š0€€š0€€˜0€€˜0€€š0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€š0€€˜0€€˜ 0€€˜0€€š0€€˜€€š€€˜€€š€€Š‘00Ŕ ŽŠŃ00*ˆŃ00ŠŃ00ŠŃ00*ˆŃ00.ˆŃ00.ŠŃ00.ŠŃ00.ŠŃ00+ŠŃ00ŠŃ00€ˆŃ0 0:€ˆŃ00€ˆŃ00€ˆŃ00€ˆŃ008€ˆŃ00€ŠŃ00ŠŃ00ŠŃ00ŠŃ00ŠŃ00€ˆŃ00€ˆŃ00€ŠŃ00€ŠŃ00€ŠŃ00ŠŃ00ŠŃ00€ŠŃ00€ŠŃ00€ŠŃ00€ŠŃ00€@0€ˆŃ00%ŠŃ0 0€ŠŃ0 0€ŠŃ0 0€@0€ˆŃ00€ŠŃ0 0€ˆŃ0 0€ŠŃ0 0€ŠŃ0 0€ˆŃ00ŠŃ0 0€š@0€€ˆŃ00ˆŃ00ˆŃ00ˆŃ00˜@0€€š@0€€š@0€€ˆŃ0(0ŠŃ0(0ˆŃ00ŠŃ00ˆŃ00ŠŃ00ŠŃ00ŠŃ00š@0€€€ŠŃ00€ŠŃ00 €ŠŃ00 €ŠŃ00€ŠŃ00€ŠŃ00€ŠŃ00€ŠŃ00€ŠŃ00€ŠŃ00€ŠŃ00€ŠŃ00€š@0€€¸ŠŃ00ŠŃ00ŠŃ00ˆŃ00ŠŃ00ŠŃ00@pÄĹDŤMš@0€€@€š@0€€@€00Ž[ˆ‘00Žˆ‘00Žˆ‘00Žˆ‘00Žš€€5 $$$'(L˛"đ&Ž.v3ě9ž@hT^řagˆožv€f‡XÖ˜Üœę @Ž´ś&ŔlČJĐčÖVßć"ëfńúůÔęČ TĐň )F2›6`9ź>"GNIUbňm4{Љţ  đ `/Ř:ĐGŠTŕ_ZkZ}”†•’ĽŞąÁäÓđŽűŚÜ Dţ-H6ŹYčdp†|"’ƒ"ˆފÇĘËÍÎĎĐŇÓÔŐÖ×ŘŮŰÜÝŢßŕáăäĺćçčéęěíîďđńňóôö÷řůúűüý˙ĆÇČÉĘĚÍÎĎĐŃÓÔÖ×ŘÚŰÜÝŢßŕâăäĺçčéP‚.yʰzđŹ*˘S֋*@>† Źă&WâxŠފČĚŃÚâëőţËŇŐŮáćęʊÉ  '!•!˙•€ôdŠšÚ ƒ!Ž!"ˇ"Â"ß"ˆ#“#ă#‰$“$Ž+Đ+í+,H,ƒ,Í, -u-Ę0ű01AcAATH‚HĄH'IUItIŘWűWXB[X˙„X˙ŒX˙ŒX˙ŒX˙ŒX˙ŒX˙ŒX˙ŒX˙ŒX˙„X˙„X˙„X˙„X˙„đ8đ@ń˙˙˙€€€÷đ’đđ0đ( đ đđB đS đżË˙ ?đ˙˙ OLE_LINK1 OLE_LINK2content _Hlt251598663 _Hlt251598664Ď Ď  .)9)9ś…@@xŚxŚ\0)9)9ś…..źź˝˝ŔŔ  ľ"ľ"##Y#Y#O*\*_*a*h*m*u*v*|*}*„*ˆ*‘*’* *Č*Ń*Ö*ŕ*á*č*é*ó*ú*+++"+*+++5+6+<+?+B+C+M+N+V+W+`+e+k+Ó+Ű+ť,˝,ˇ-Á-Â-Ë-ö-... ..".%.&.../.9.A.D.E.L.a.h.l.u.v..‚.Š.‹.’.“..ş.Ă.Ň.Ő.Ö.Ţ.ß.é.ń.ô.ő.ü./ / ////o/x/‡/Š/‹/“/”/ž/Ś/Š/Ş/ą/Â/Ę/Ë/Ô/ă/ę/î/÷/ř/000000!0#0'0(0,010:0_0f0g0p00„00—0˜0 0¤0§0¨0˛0ł0¸0ě0ö0÷01111111 1(1)12141A1F1Q1R1[1\1_1`1h1„1‡1‰1Œ1Ÿ1Š1Ş1´1ž1Ä1Ĺ1Ď1Đ1Ő1ń1÷1ř12 222 2Ś2­2Ů2Ů2Ú2Ú23333›3›3Ą3Ą3Ż3Ż3¸3¸3j4j4458595@5A5A5ˆ5ˆ5’5’5G6G677é7í7î7ń7ň7ú7888 88888"8&8'8*8.81828<8@8C8D8L8M8W8X8^8ž9Ç9Č9Đ9Ő9Ý9Ţ9ä9: : :::: :#:+:.:5:;:^:l:™:œ::§:¨:ą:ľ:ż:Ŕ:Ă:Č:Ë:Ě:Ó:Ő:Ý:Ţ:ć:ç:ę:ë:ń:;(;);1;2;9;;;>;?;L;P;Z;[;e;i;l;w;z;;†;‡;’;Ş;­;°;ş;ť;Ä;Ĺ;Í;Ň;Ů;Ý;ŕ;ć;í;ď;ő; <<"<%<&<.</<9<A<D<E<L<S<[<d<g<h<u<y<…<†<’<–<ž<˘<­<Ž<ł<´<ť<ź<Á<Â<Ě<Ń<Ů<Ý<ä<ę<ó<ô<ú<˙<===[>d>r>u>v>~>>‰>‘>”>•>œ>Ł>Ş>ł>ş>ť>Â>Ç>Í>Î>Ú>Ü>â>ă>č>??.?1?2?:?;?E?M?P?Q?X?m?t?x??‚??Ž?–?—?ž?Ÿ?Š?Ć?Ď?Ţ?á?â?ę?ë?ő?ý?@@@ @@@@@(@o@}@€@‚@†@@“@›@œ@Ś@§@ą@ňAöA÷AüAýABBB[B]B‰B•B•BÇBĐBŃBŰBŕBëBěBňB#C,C-C3C4C?CCCFCYC\C]CcCgCnCoCyCzC…C‰CŒCC—C˜CĄCĹCČCËCÓCÔCŢCęCóCôC÷CřCţCDDDD9D>D§D§D;F=FřFřFńIńI†JŽJKKîNđNOOOOO(O)O1O2O;O@OGOKOTOUO_OdOnOŤOŽOPPPPPˆP‹P“P”P—P›PĽPŚPŽPłPżPzQ‰QR#R°RżRĎRĎRISKSdSfSSSwTyTľUˇUBVDVŘVÚVĹXĹXÍXÍXĐXAZAZDZˆ[Š[“[“[I^U^ĐbŘbżgĹghh(h.h/h=h>hJhMhPhShVhWh^hghkhlhnhohthuhwhxh€hh„hˆh’h“h—h›h hĄhĽh­hąhśh˝hÁhĹhĆhÎhĎhÓhÔhŘhŢhâhăhćhçhňhóhřhůhii i iiiiiii'i(i+i.i2i3i6i7i=i>iBiCiFiGiKiLiQiRiXiYi]icifikipiqiuiviyizii…iˆi‰i”i™iĄiąiľiśiťiźiÁiÂiĚiÍiŇiÓißiŕiëiďiöi÷iűiüijjjjj$j&j'j.j2j9j:j?jFjKjLjPjQjUjVj\j]j`jajkjqjwj~jƒj„jˆj‰jj”jžj˘jŤjŹjłjšjźj˝jÂjÉjÔjŐjŢjâjéjęjďjđjřjüjkkkkkkkk!k"k(k)k0k2k8k9k?kDkMkQkYkĐlŮlîmňmômúmnnŻn´nÁnÁn(o*oiojojolonoqoßoßo p pmpmpűpqq qqqqq!q*q+q6q7q@qDqLqMqSqWq_q`qcqrrrr!r.r/r4r5r?rArCrDrGrKrUrVr^r_rgrirmrnrwrxr{rs ssss%s)s.s/s9s;s?s@sIsJsMsÇsČsČsÉs|u|u›u›uÔuÜuŕučuěuöu÷u˙uvvv vvvvv)v3v4v=v_vgvhvrv~v‡vˆv‹vŒv’v•v˜vŁvŠvŮvÜvÝvävčvđvńvôvřvűvüvww wwww!w#w&w'w-w:w=w>wAwEwMwNwRw\wgw‹w“w”wžwŞwłw´wˇw¸wžwÁwÄwĎwŐwQx]x^xhxçyďyóyűyýyzzzzzz!zDzLzPzYz[zdzezozrz{z|zƒz…z‹zŒzzzz7{D{Ś{°{ą{ť{Ĺ{Ë{Ě{Ö{×{Ü{ď{ń{ |"|ł|ľ|Đ|Ň|ć|č|Ă}Ň}˙}~ż~Á~9;MOfhjmz{{|ސę쀀€ €€€%€&€&€'€;€<€<€=€Á€ÀӀՀë€í€06z|“§ށľľ¸źźžŔƁʁЁҁׁف߁ăéëđóů‚‚‚p‚u‚u‚ä‚邃 ƒ*ƒ*ƒƒăԃԃ׃ڃ܃ŕƒäƒčƒ3„3„[„]„̈́ӄň„ô„…………E…G…c…e…‚…„…Ž………‘…‘…’…’…”…•…—…˜…š…›…Ł…Ś…°…ł…ś…..źź˝˝ŔŔ  ľ"ľ"##Y#Y#O*Q*ł*ś*„+‡+Ů,Ü,. .\0_0Ř0Ű01„111ĺ1č1Ů2Ů2Ú2Ú2›3›3Ą3Ą3Ż3Ż3¸3¸3j4j4A5A5ˆ5ˆ5’5’5G6G6Ú7Ý7 ;;< <>=[>??;@>@ƒ@†@Ú@é@:A=ABB•B•B0D4DJDMD§D§DEFHFřFřFńIńIKţN„O‡OPPPP5Q8QĎRĎR3S6SASDSaSdS|SStTwTT“TĹXĹXÍXÍXAZAZ[l[m[p[€[ƒ[“[“[gg”g—gňgőgđkók-l0lnnn n•n˜nÁnÁnĹnČn@oiojojorouoßoßo p pmpmpępípŇrđrĽsĂsÄsÇsČsČsÓsÖs|u|u›u›uĹvČvçwęwě{ď{| |N|Q|Í|Đ|ă|ć|Ÿ~˘~ź~ż~Ý~ŕ~JMY\wz{{†‰ô÷€€"€%€&€&€8€;€<€<€N€Q€ĺ€č€ö€ů€wzˆ‹ľľ¸źźǁʁŕăúý‚‚Z‚]‚u‚u‚†‚‰‚*ƒ*ƒqƒtƒԃԃ׃ďƒňƒ3„3„q„t„̄̈́â„ĺ„6…9…P…S…n…q……Ž………‘…‘…’…’…”…•…—…˜…š…›…Ł…Ś…°…ą…ł…ś…..źź˝˝ŔŔ  ľ"ľ"##Y#Y#O*˛*ł*ž,ż,3-9-n1o1ˆ1‰1ŕ1á1Ů2Ů2Ú2Ú2›3›3ž3Ą3Ż3Ż3ś3¸3j4j4A5A5m5n5†5ˆ55’5F6G6;;ů@AGAHABB^B_BbBcBfBgB”B•B˛CłCľCśC$D%DIDJDuDvDŸDĄDĽD§D>F?FGFHFřFřF´IľIđIńIŠOŞOűOűOPPPPóQôQÎRĎR@SASOSPSYSZS`SaSgShSjSkSnSoSqSrStSuS{S|S‚SƒS…S†S‰SŠSŒSSSSzT{T}T~T€T€TT‚T„T…T‡TˆTŽTTÄXĹXÍXÍXAZAZ[€[‹[Œ[’[“[ńgňgíkîk,l-l3m4mnnÁnÁniojomonoÝoßo p p^p_pmpmpÇsČsŇsÓs|u|u›u›uĄu˘uÓ|Ô|Ű|Ü|â|ă|é|ę|ń|ň|ô|ő|Â~Ă~Ę~Ë~Đ~Ń~Ü~Ý~PQXYz{}~…†‘’€€€€%€&€(€)€0€1€7€8€;€<€>€?€M€N€ـڀë€ď€ő€ö€vw€‡ˆ´ľźźžŔƁǁЁсׁ؁߁ŕéęđńůú‚‚q‚u‚…‚†‚*ƒ*ƒpƒqƒԃԃîƒďƒ3„3„o„p„á„â„5…6…O…P…m…n…Œ…………‘…‘…’…’…”…•…—…˜…š…›…ś…O*…ś… É} đȰŮ˙˙˙˙˙˙˙˙˙iXpor”˙˙˙˙˙˙˙˙˙N+–Wţ1˙˙˙˙˙˙˙˙˙D1žsčq˙˙˙˙˙˙˙˙˙Qhc8r~śü˙˙˙˙˙˙˙˙˙.vŇ@TlT˙˙˙˙˙˙˙˙˙6!ĂLđŤ ˙˙˙˙˙˙˙˙˙W'_b`"L8˙˙˙˙˙˙˙˙˙[x&uDé<6˙˙˙˙˙˙˙˙˙ÚzQučĚ֐˙˙˙˙˙˙˙˙˙d`vA†?˙˙˙˙˙˙˙˙˙h „Đ„˜ţĆĐ^„Đ`„˜ţ5‡hˆH)h „ „˜ţĆ ^„ `„˜ţ‡hˆH.’h „p„L˙Ćp^„p`„L˙‡hˆH.h „@ „˜ţĆ@ ^„@ `„˜ţ‡hˆH.h „„˜ţĆ^„`„˜ţ‡hˆH.’h „ŕ„L˙Ćŕ^„ŕ`„L˙‡hˆH.h „°„˜ţư^„°`„˜ţ‡hˆH.h „€„˜ţĆ€^„€`„˜ţ‡hˆH.’h „P„L˙ĆP^„P`„L˙‡hˆH.h „Đ„˜ţĆĐ^„Đ`„˜ţ5‡hˆH)h „ „˜ţĆ ^„ `„˜ţ‡hˆH.’h „p„L˙Ćp^„p`„L˙‡hˆH.h „@ „˜ţĆ@ ^„@ `„˜ţ‡hˆH.h „„˜ţĆ^„`„˜ţ‡hˆH.’h „ŕ„L˙Ćŕ^„ŕ`„L˙‡hˆH.h „°„˜ţư^„°`„˜ţ‡hˆH.h „€„˜ţĆ€^„€`„˜ţ‡hˆH.’h „P„L˙ĆP^„P`„L˙‡hˆH.„$ „˜ţĆ$ ^„$ `„˜ţo(.€ „ô „˜ţĆô ^„ô `„˜ţ‡hˆH.‚ „Ä„L˙ĆÄ^„Ä`„L˙‡hˆH.€ „”„˜ţĆ”^„”`„˜ţ‡hˆH.€ „d„˜ţĆd^„d`„˜ţ‡hˆH.‚ „4„L˙Ć4^„4`„L˙‡hˆH.€ „„˜ţĆ^„`„˜ţ‡hˆH.€ „Ô„˜ţĆÔ^„Ô`„˜ţ‡hˆH.‚ „¤„L˙Ƥ^„¤`„L˙‡hˆH.h „,„˜ţĆ,^„,`„˜ţ5‡hˆH)h „ü„˜ţĆü^„ü`„˜ţ‡hˆH.’h „Ě „L˙ĆĚ ^„Ě `„L˙‡hˆH.h „œ „˜ţĆœ ^„œ `„˜ţ‡hˆH.h „l„˜ţĆl^„l`„˜ţ‡hˆH.’h „<„L˙Ć<^„<`„L˙‡hˆH.h „ „˜ţĆ ^„ `„˜ţ‡hˆH.h „Ü„˜ţĆÜ^„Ü`„˜ţ‡hˆH.’h „Ź„L˙ĆŹ^„Ź`„L˙‡hˆH.„h„˜ţĆh^„h`„˜ţo(.€ „ „˜ţĆ ^„ `„˜ţ‡hˆH.‚ „p„L˙Ćp^„p`„L˙‡hˆH.€ „@ „˜ţĆ@ ^„@ `„˜ţ‡hˆH.€ „„˜ţĆ^„`„˜ţ‡hˆH.‚ „ŕ„L˙Ćŕ^„ŕ`„L˙‡hˆH.€ „°„˜ţư^„°`„˜ţ‡hˆH.€ „€„˜ţĆ€^„€`„˜ţ‡hˆH.‚ „P„L˙ĆP^„P`„L˙‡hˆH.h „,„˜ţĆ,^„,`„˜ţ5‡hˆH)h „ü„˜ţĆü^„ü`„˜ţ‡hˆH.’h „Ě „L˙ĆĚ ^„Ě `„L˙‡hˆH.h „œ „˜ţĆœ ^„œ `„˜ţ‡hˆH.h „l„˜ţĆl^„l`„˜ţ‡hˆH.’h „<„L˙Ć<^„<`„L˙‡hˆH.h „ „˜ţĆ ^„ `„˜ţ‡hˆH.h „Ü„˜ţĆÜ^„Ü`„˜ţ‡hˆH.’h „Ź„L˙ĆŹ^„Ź`„L˙‡hˆH.„Đ„˜ţĆĐ^„Đ`„˜ţOJPJQJ^Jo(-€„ „˜ţĆ ^„ `„˜ţOJQJ^Jo(‡hˆHo€„p„˜ţĆp^„p`„˜ţOJ QJ o(‡hˆH§đ€„@ „˜ţĆ@ ^„@ `„˜ţOJQJo(‡hˆHˇđ€„„˜ţĆ^„`„˜ţOJQJ^Jo(‡hˆHo€„ŕ„˜ţĆŕ^„ŕ`„˜ţOJ QJ o(‡hˆH§đ€„°„˜ţư^„°`„˜ţOJQJo(‡hˆHˇđ€„€„˜ţĆ€^„€`„˜ţOJQJ^Jo(‡hˆHo€„P„˜ţĆP^„P`„˜ţOJ QJ o(‡hˆH§đ„Đ„˜ţĆĐ^„Đ`„˜ţo()€ „ „˜ţĆ ^„ `„˜ţ‡hˆH.‚ „p„L˙Ćp^„p`„L˙‡hˆH.€ „@ „˜ţĆ@ ^„@ `„˜ţ‡hˆH.€ „„˜ţĆ^„`„˜ţ‡hˆH.‚ „ŕ„L˙Ćŕ^„ŕ`„L˙‡hˆH.€ „°„˜ţư^„°`„˜ţ‡hˆH.€ „€„˜ţĆ€^„€`„˜ţ‡hˆH.‚ „P„L˙ĆP^„P`„L˙‡hˆH.h „Đ„˜ţĆĐ^„Đ`„˜ţ5‡hˆH)h „ „˜ţĆ ^„ `„˜ţ‡hˆH.h „p„L˙Ćp^„p`„L˙‡hˆH.h „@ „˜ţĆ@ ^„@ `„˜ţ‡hˆH.h „„˜ţĆ^„`„˜ţ‡hˆH.’h „ŕ„L˙Ćŕ^„ŕ`„L˙‡hˆH.h „°„˜ţư^„°`„˜ţ‡hˆH.h „€„˜ţĆ€^„€`„˜ţ‡hˆH.’h „P„L˙ĆP^„P`„L˙‡hˆH. „h„˜ţĆh^„h`„˜ţo(.„Đ„0ýĆĐ^„Đ`„0ýo(..„Đ„0ýĆĐ^„Đ`„0ýo(...„8„ČűĆ8^„8`„Čűo(.... „ „`úĆ ^„ `„`úo( ..... „ „`úĆ ^„ `„`úo( ...... „„řřĆ^„`„řřo(....... „„řřĆ^„`„řřo(........ „p„÷Ćp^„p`„÷o(.........h „Đ„˜ţĆĐ^„Đ`„˜ţ5‡hˆH)h „ „˜ţĆ ^„ `„˜ţ‡hˆH.’h „p„L˙Ćp^„p`„L˙‡hˆH.h „@ „˜ţĆ@ ^„@ `„˜ţ‡hˆH.h „„˜ţĆ^„`„˜ţ‡hˆH.’h „ŕ„L˙Ćŕ^„ŕ`„L˙‡hˆH.h „°„˜ţư^„°`„˜ţ‡hˆH.h „€„˜ţĆ€^„€`„˜ţ‡hˆH.’h „P„L˙ĆP^„P`„L˙‡hˆH. Qhc8W'_bd`viXD1.vŇ@É} [x&u6!ĂLÚzQuN+˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ ˙˙ ý/€'ź‹ćÚm„Ďž™ÖĆ.xԜR֚ ź‚؉\é ~eU)ó($I$I$I$IťHÍ_$WPCXó($I$I$I$I~eU)&Ź.WPCXue&Ź.ó($I$I$I$Iĺ˜sÂOă;PzҸ;¤l€_­qG - „ 7 ¤<ŸCđYYé+4uA|Ð61e` ľ?i Ď7 V„oK0 o` Íd Qr Ąx!Ň;#î[$Ľf%‡6&‹D&+ 'ŃA'/>(q@(?t+Ay+c,Ü7,HI0I|1R_3`B6LN6ž8š]8ŽX9ZM;>63>’u?Š@@bAń/A]uBŚCümC›ADÍ'EĂ6E*fE† F­F:!G CHdSH™JÍAJâ=K64LZ^LÓmMXmP5QLQ˝cQőbRUSňTTbuU“]V‘NWĹ^W X Yn1Z“ [V [_ [Ś^ŐG^qĹHoǚrǖzÇI|ÇŢČ>É.|ĘÉ!ĚJĎiĐškŇëÔ*'Ôe Őó_ŐI?ŮuŮKÚzݖ'Ţ^ß96ŕŤ3â%FăäŽfäLLćMč„ ę%Xę=QëľěŮ?íiFí÷FîÎxîBvđŔoń(#ó´,óm?ô @ô ZőŐyő/#÷UZ÷,řL ůçůę.ůć5úĘüóüSWü‚ýą6ý´Fý˝0ţóGţÝßO*|uś… U3˙@€Ô     (+-./0357<@AEFGIJKLSTX\]^`bcejlmotwy~€†‡ˆ‘”•—™œŸ ĄŁ¤Ś§ŞŽŻ°łťŔÁ^Ăľ…€€ €€€€€€&€X@€.€0€2€4€:€<€@€B€D€F€X€^€b€d€f€h€n€r€v€€€ˆ€Š€’€”€–€š€œ€ž€ €Ž€°€¸€Ŕ€Â€Ä€Č€Ě€Î€Ň€Ü€ŕ€â€ć€đ€ö€ú€€€ €€€€"€&€*€0€2€l@€8€>€@€D€F€H€L€N€R€T€Z€b€d€f€l€|€†€ˆ€˙˙UnknownEdita˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ Gî‡z €˙Times New Roman5€Symbol3&î ‡z €˙Arial9î‡ŸGaramondAˆBskvillExpMTcTimesNewRomanTimes New Roman_ Times-RomanTimes New RomaneTimes-NewRomanTimes New Roman?5î ‡z €˙Courier New5&î ‡za€˙Tahoma;€Wingdings"1ˆˆđÄâŠő¨‡ő¨‡†,Éý˜†,Éý˜!đ‰‰´´4dˇ)ˇ)3ƒqđHP)đ˙?â˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙R_32˙˙ProfEditaEdita8         ţ˙ŕ…ŸňůOhŤ‘+'łŮ0p˜¨´ÄĐÜđ   , 8 DPX`hâProfEdita Normal.dotEdita2Microsoft Office Word@FĂ#@NůÉdćÎ@NůÉdćΆ,Éýţ˙ŐÍ՜.“—+,ůŽDŐÍ՜.“—+,ůŽ4đ hp€ˆ˜  ¨°¸ Ŕ ŃâHOME˜ˇ)' Prof Title´  8@ _PID_HLINKSâAl T 'http://www.hanfa.hr/%*$http://www.law.ugent.be/fli/WP%*!http://www.law.ugent.be/fli/WPr^:http://www.fsa.gov.uk/pubs/other/mifid_classification.pdfO"http://www.dab.hr/osiguranje.htmlt2http://www.dab.hr/Files/Direktiva_94_19_EZ-hr.pdf{8http://www.dab.hr/Files/Zakon_izmjdop_zod_nn1192008.pdfe!4http://www.dab.hr/Files/Zakon_osigdep_nn1172004.pdfl+}http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=Directive&an_doc=93&nu_doc=22T http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=Directive&an_doc=2000&nu_doc=12i. ~http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=Directive&an_doc=85&nu_doc=611Vhttp://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!celexplus!prod!DocNumber&lg=en&type_doc=Directive&an_doc=2004&nu_doc=39~khttp://www.cesr-eu.org/`9dhttp://ec.europa.eu/internal_market/securities/docs/lamfalussy/wisemen/final-report-wise-men_en.pdf  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~€‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘’“”•–—˜™š›œžŸ Ą˘Ł¤ĽŚ§¨ŠŞŤŹ­ŽŻ°ą˛ł´ľśˇ¸šşťź˝žżŔÁÂĂÄĹĆÇČÉĘËĚÍÎĎĐŃŇÓÔŐÖ×ŘŮÚŰÜÝŢßŕáâăäĺćçčéęëěíîďđńňóôőö÷řůúűüýţ˙      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~€‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘’“”•–—˜™š›œžŸ Ą˘Ł¤ĽŚ§¨ŠŞŤŹ­ŽŻ°ą˛ł´ľśˇ¸šşťź˝žżŔÁÂĂÄĹĆÇČÉĘËĚÍÎĎĐŃŇÓÔŐÖ×ŘŮÚŰÜÝŢßŕáâăäĺćçčéęëţ˙˙˙íîďđńňóţ˙˙˙őö÷řůúűüýţ˙      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZţ˙˙˙\]^_`abţ˙˙˙defghijţ˙˙˙ý˙˙˙ý˙˙˙ý˙˙˙ý˙˙˙ý˙˙˙qţ˙˙˙ţ˙˙˙ţ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙Root Entry˙˙˙˙˙˙˙˙ ŔF ëdćÎs€Data ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ě1Table˙˙˙˙ô÷ÍWordDocument˙˙˙˙.ÖSummaryInformation(˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙[DocumentSummaryInformation8˙˙˙˙˙˙˙˙cCompObj˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙q˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ţ˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙˙ţ˙ ˙˙˙˙ ŔFMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.8ô9˛q