Naslov
Vanjski pojas Republike Hrvatske
(THE CONTIGUOUS ZONE OF THE REPUBLIC OF CROATIA)

Autori
Vokić Žužul, Marina ; Filipović, Valerija

Izvornik
Poredbeno pomorsko pravo (1331-9914) 49 (2010), 164; 73-99

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
vanjski pojas; Jadransko more; Republika Hrvatska
(contiguous zone; Adriatic sea; Republic of Croatia)

Sažetak
Republika Hrvatska do danas nije iskoristila mogućnost uspostavljanja svoga vanjskog pojasa u Jadranu. Iako je Pomorski zakonik Republike Hrvatske iz 2004. usvojen nakon donošenja odluke o odgodi primjene njezinoga zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa u odnosu na države članice Europske unije, te nakon što je Italija u siječnju 2004. godine proširila svoja prava u okviru tzv. arheološke zone, u njega nisu unijete odredbe o tome pojasu nadzora, o čijoj korisnosti za našu državu ne treba dvojiti. U skladu s člankom 33. Konvencije UN-a o pravu mora, u prostoru širokom 12 milja u smjeru pučine od njezine državne granice na moru Hrvatska bi mogla obavljati nadzor radi sprječavanja i kažnjavanja kršenja njezinih carinskih, fiskalnih i zdravstvenih propisa kao i propisa o useljavanju, počinjenih na njezinome kopnenom području te u njezinim unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnome moru. Primjena tih prava nedvojbeno bi osnažila sigurnost Hrvatske s obzirom na sve rasprostranjenije aktivnosti ilegalne trgovine i organiziranog kriminala na moru posljednjih godina. Temeljem članka 303. Konvencije o pravu mora iz 1982. unutar svoga vanjskog pojasa Hrvatska bi stekla i prava vezana uz zaštitu predmeta arheološke i povijesne naravi koji su nađeni u moru, uključujući i kažnjavanje počinitelja njihovoga neovlaštenog vađenja s dna njezinih unutarnjih morskih voda, teritorijalnoga mora i vanjskoga pojasa. Također, u prilog proglašenja vanjskog pojasa ispred hrvatskih obala govori i Konvencija UNESCO-a o zaštiti podvodne kulturne baštine iz 2001., kojom se naša država obvezala već 2004. godine. Prema članku 8. te konvencije, države stranke mogu regulirati i odobriti aktivnosti usmjerene na podvodnu kulturnu baštinu unutar svoga vanjskog pojasa. Budući da se u podmorju izvan našega teritorijalnoga mora, posebice uz njegovu vanjsku granicu, nalaze brojni arheološki i povijesno vrijedni predmeti, valjalo bi što prije usvojiti izmjene i dopune Pomorskog zakonika odredbama o vanjskom pojasu Republike Hrvatske, obuhvaćajući u njima sva prava koja u tome morskom prostoru spomenute konvencije predviđaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

Napomena
Rad predstavlja prošireno izlaganje sa skupa ''Izazovi i perspektive u pomorskom pravu i pravu mora : Interesi RH'' (Zagreb ; 2010)

POVEZANOST RADA