Naslov
Profilaksa bolesti novorođenčadi uzrokovane beta hemolitičkim streptokokom iz skupine B
(Prophylaxis of neonatal disease caused by group B beta haemolytic streptococcus)

Autori
Stanojević, M ; Pavičić-Bošnjak, A ; Matijević, R ; Miškovič, B ; Habek, D

Izvornik
Gynaecologia et perinatologia : journal for gynaecology, perinatology, reproductive medicine and ultrasonic diagnostics (1330-0091) 18 (2009), 4; 188-196

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
beta hemolitički streptokok iz skupine B; rana novorođenačka sepsa; intrapartalna profilaksa; preporuke
(broup B streptococcus; early onset neonatal disease; intrapartum prophylaxis; recommendations)

Sažetak
Beta hemolitični streptokok iz skupine B (BHSB) može izazvati vrlo tešku bolest u fetusa, novorođenčadi i dojenčadi. Aspiracija zaražene plodove vode može dovesti do smrti ploda, konatalne pnumonije ili sepse. Prolazak kroz zaraženi porodni kanal može izazvati kolonizaciju, ranu bolest tijekom prvih 7 dana života i kasnu bolest nakon prvoga tjedna pa sve do trećega mjeseca. Prevalencija bolesti bila je prije provođenja intrapartalne profilakse od 2 do 15 na 1000 živorođenih od čega je 80% otpadalo na ranu, a 20% na kasnu bolest novorođenčeta. U trudnoći je od 6, 5% do 36% žena kolonizirano BHSB koje nemaju simptome bolesti. Od 2 to 4% trudnica ima bakteriuriju uzrokovanu BHSB. Primjenom intrapartalne profilakse smanjila se je učestalost bolesti u novorođenčadi na 0, 5 na 1000 živorođenih u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), dok je u Hrvatskoj učestalost rane BHSB bolesti smanjena na 10 na 1000 živrođenih. Smanjena je smrtnost oboljele novorođenčadi od 50% na 4%. Prve preporuke o prevenciji neonatalne BHSB bolesti u SAD izdali su 1996. godine Američko društvo optetričara i porodničara, Središte za kontrolu bolesti, te 1997. Američka pedijatrijska akademija, koje su bile obnovljene i izmijenjene 2002. godine. Prema preporukama iz 1996. postojala su dava pristupa prevenciji: jedan koji se temeljio na traženju rizičnih činitelja i drugi koji se je temeljio na probiru svih trudnica u kasnoj trudnoći. Prema preporukama iz 2002. preporučuje se samo drugi pristup, jer je za >50% učinkovitiji. U Hrvatskoj nema nacionalnih preporuka za prevenciju bolesti uzrokovane BHSB u novorođenčadi. Prema američkim preporukama, ukoliko je trudnica imala bakteriuriju u trudnoći uzrokovanu BHSB u bilo kojem broju, ako je između 35 i 37 tjedana trudnoće imala pozitivne nalaze kulture vagine i rektuma na BHSB, ako je dijete u prethodnoj trudnoći imalo tešku bolest uzrokovanu BHSB, te ako rezultati kulture između 35 i 37 tjedana nisu poznati a u trudnice se radilo o gestaciji < 37 tjedana, plodova voda je curila ≥ 18 sati, te je trudnica u porodu imala temperaturu iznad 38, 0ºC, preporučena je intrapartalna profilaksa. Penicilin G je ostao lijek izbora (alternativa je ampicilin) za prevenciju i liječenje bolesti uzrokovane BHSB u novorođenčadi. U slučaju preosjetljivosti na penicilin bez opasnosti od anafilaksije potrebno je primijeniti cefazolin, a u slučaju opasnosti od anafilaksije klindamicin i eritromicin ako je klica osjetljiva na ta dva antibiotika. U slučaju rezistencije na klindamicin i eritromicin potrebno je dati vankomicin. Sve lijekove potrebno je primijeniti intravenozno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA