Pregled bibliografske jedinice broj: 450626
Ljubavna lirika i petrarkizam
Ljubavna lirika i petrarkizam // Umjetnost riječi : časopis za znanost o književnosti, LIII (2009), 3-4; 245-278 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 450626 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ljubavna lirika i petrarkizam
(Love poetry and Petrarchism)
Autori
Bogdan, Tomislav
Izvornik
Umjetnost riječi : časopis za znanost o književnosti (0503-1583) LIII
(2009), 3-4;
245-278
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ljubavna lirika; semantika ljubavnog odnosa; petrarkizam; tipovi ljubavnih diskurza
(love poetry; semantics of amorous relationship; Petrarchism; types of amorous discourses)
Sažetak
U radu je razmotreno nekoliko najvažnijih pokušaja da se definira petrarkizam, kako u inozemnoj tako i u hrvatskoj stručnoj literaturi. Na temelju koncepcije što su je u 80-im i 90- im godinama dvadesetog stoljeća iznijeli njemački romanisti Klaus W. Hempfer i Gerhard Regn formulirano je shvaćanje petrarkizma koje je preciznije, selektivnije od shvaćanja koja su dosad bila uobičajena, osobito u hrvatskoj književnoj historiografiji. Petrarkizam je tako određen isključivo na temelju bliskosti poetici Petrarkina Kanconijera, prije svega semantici ljubavnog odnosa što je u njemu zastupljena. Presudnima se u tome smislu za petrarkistički diskurz smatraju sljedeće značajke: neostvaren muško-ženski ljubavni odnos predstavljen iz muške perspektive i uvjetovan nedohvatljivošću idealizirane žene, odnosno njezinim neuzvraćanjem naklonosti ; muškarčevi proturječni osjećaji, njegov slatko-gorak, ali ipak ponajviše bolan, doživljaj ljubavi ; zaljubljenikovo ustrajavanje u ljubavnoj patnji, odnosno njezino priželjkivanje. Zaključeno je, nadalje, da je petrarkizam samo jedan – vrlo važan, doduše, ali samo jedan – od ljubavnih lirskih diskurza u renesansnoj književnosti i da se petrarkizmom ne bi smjela olako nazivati renesansna ljubavna lirika u cijelosti. Ona i u Hrvatskoj i u Evropi obiluje elementima koji su inkompatibilni s poetikom Petrarkina Kanconijera i koji pripadaju drugim ljubavnim diskurzima (npr. srednjovjekovnoj semantici dvorske ljubavi ili hedonističkome ljubavnom diskurzu antičkoga porijekla).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301070-1057 - Oniričko kao poetološki i antropološki problem (Fališevac, Dunja, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Tomislav Bogdan
(autor)