ࡱ> %`:bjbj 4̟̟8%bbbbbbb884 1 (4"VVV1110000000$2h!50b110bbVV1*** bVbV0*0**h-bb-V •!'b-^0,101-,5`*j5--"5b-1Z@*411100*1111 D  vT6bbbbbb Znanstveni rad u progresu Prof.dr.sc. Vesna Br i-Stip evi Ekonomski fakultet u Zagrebu Trg J.F.Kennedyja 6, 10 000 Zagreb E-mail:  HYPERLINK "mailto:vbrcic@efzg.hr" vbrcic@efzg.hr Tel. 01/2383383 Kristina Petljak, mag.oec.univ.spec.oec. Ekonomski fakultet u Zagrebu Trg J.F.Kennedyja 6, 10 000 Zagreb E-mail:  HYPERLINK "mailto:kpetljak@efzg.hr" kpetljak@efzg.hr Tel. 01/2383384 EKOLO`KO GOSPODARSTVO U FUNKCIJI DISTRIBUCIJE TURISTI KIH USLUGA U RURALNOM PROSTORU ABSTRAKT Poljoprivredna gospodarstva u Republici Hrvatskoj prepoznala su ekoloaku poljoprivredu kao prosperitetnu djelatnost, na ato upuuje eksponencijalni rast ekoloakih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ekoloaku poljoprivredu povezuje se sa razvitkom i odr~ivim razvojem ruralnih podru ja, odnosno sa razvojem ruralnog turizma. Najzna ajniji oblik ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj je agroturizam, vrsta turizma koja povezuje poljoprivredne i turisti ke aktivnosti. Ekoloaka obiteljska poljoprivredna gospodarstva uz proizvodnju i ponudu ekoloakih proizvoda, na svojim imanjima mogu ponuditi i dodatne turisti ke i ugostiteljske usluge. Time ekoloako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo postaje nositeljem razvoja turisti kih usluga u ruralnom prostoru, a zbog povezivanja navedenih dviju djelatnosti takvo se gospodarstvo mo~e smatrati ekoagroturisti kim gospodarstvom. Pregledom literature utvreno je da su dosadaanja istra~ivanja usmjerena na ekoloaku proizvodnju, razvoj i stanje ekoloake poljoprivrede, kanale distribucije ekoloakih prehrambenih proizvoda, a zamjetan je nedostatak literature i istra~ivanja ekoagroturisti kih gospodarstava, posebice njihove uloge u distribuciji, uz ekoloake proizvode i turisti kih usluga u ruralnom prostoru. Rezultati istra~ivanja provedenog na uzorku ekoloakih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava upuuju na provoenje ekoagroturisti kih aktivnosti na malom broju gospodarstava, odnosno na prepoznavanje ekoloakih gospodarstava kao kanala distribucije turisti kih usluga u ruralnom prostoru. KLJU NE RIJE I: ekoloaka poljoprivreda, ekoloako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, turisti ke usluge, ekoagroturisti ko gospodarstvo, ruralni turizam ABSTRACT Agricultural estates in the Republic of Croatia have recognised organic agriculture as a prosperous sector which is indicated by exponential growth of organic family farms. Organic agriculture is associated with the progress and sustainable development of rural areas, i.e. with the development of rural tourism. Most important form of rural tourism in the Republic of Croatia is agrotourism, a type of tourism connecting agricultural and tourist sectors. Apart from producing and offering organic products, organic family farms can offer additional tourist and gastronomy services. This makes the organic family farm most important for tourist services development in rural areas, and due to connections between the two sectors such an estate can be considered an eco-agrotouristic family farm. By literature review, it has been observed that studies so far have been directed towards organic production, development and current situation of organic production, distribution channels of organic food products, although there is lack of analyses and studies about eco-agritourist estates especially about their roles in the distribution, along with organic products and tourist services in rural areas. Results of research conducted on a sample of organic family farm indicate that eco-agritourist activities have been conducted on a small number of farms, i.e. that organic estates have been recognised as distribution channels of tourist services in rural areas. KEYWORDS: organic production, organic family farm, tourist services, eco-agrotouristic family farm, rural tourism 1.UVOD Poljoprivredna proizvodnja i turizam djelatnosti su od velikog nacionalnog interesa. U sklopu poljoprivredne proizvodnje, posebno je zanimljiv novi sustav gospodarenja ekoloka poljoprivreda (Renko, Bonjak, 2009; str. 369), koji je propisan zakonom, a proizvodnja ekolokih prehrambenih proizvoda u potpunosti je nadzirana. Zakonska regulativa, kao i niz pravilnika i propisa donesenih temeljem zakona, bili su osnova za daljni razvoj ekoloke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj (Gudelj-Velaga, 2004; str. 57). Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja broj ekoloakih gospodarstava u Republici Hrvatskoj od donoaenja zakona o ekoloakoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda raste, posebno u periodu od 2005. godine naovamo (Petrovi, 2009; `evar, 2009). Ekoloaku se poljoprivredu, uz zaatitu zdravlja i ~ivota ljudi, zaatitu prirode i okoliaa i zaatitu potroaa a (Zakon o ekoloakoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, NN br. 12/01, 14/01, 79/07), povezuje i sa razvitkom i odr~ivim razvojem ruralnih podru ja. Ekoloakom poljoprivredom promovira se ruralni razvitak kroz diversifikaciju poljoprivrednih aktivnosti, poveanje produktivnosti, smanjenje stope ruralne depopulacije (Kuaen, 2006; str. 170) i porasta kvalitete ~ivota u ruralnom podru ju (`iljkovi, 2001; str. 97). Ekoloaka poljoprivreda spominje se i u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine (Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, 2003; str. 8,10), u kojoj se isti e njen turisti ki potencijal, posebice zbog povezivanja poljoprivrede, turizma i ekologije. Najzna ajniji oblik ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj je agroturizam. Agroturizam predstavlja povezivanje poljoprivrednih i turisti kih aktivnosti, omoguava diversifikaciju djelatnosti te obogauje vrijednost turisti kog proizvoda (Kuaen, 2006; str. 171), a u svrhu stvaranja dodatnog dohotka za poljoprivrednika, bilo u ruralnom prostoru ili izvan njega (Frani, Grgi, 2002; str. 140). Kuaen (2003; str. 38) navodi da se gospodarstva uz ekoloaku proizvodnju mogu baviti i dodatnim turisti kim uslugama koje mogu poveavati prihod gospodarstva, a mogunost da turisti promatraju postupke ekoloake proizvodnje hrane dodatna je dimenzija turisti ke aktivnosti ruralnog prostora. Ukoliko agroturisti ko gospodarstvo posluje na na elima ekoloake poljoprivredne proizvodnje i nudi dodatne turisti ke aktivnosti (Frani, Cunj, 2007; str. 385, prema: Bra i, 2005), zbog povezivanja ekoloake poljoprivrede i turizma mo~emo ga smatrati ekoagroturisti kim gospodarstvom (Br i-Stip evi et al., 2009; str. 7), koje je nositelj razvoja ekoagroturizma. Rad se temelji na pregledu dostupne domae literature i na rezultatima provedenog primarnog istra~ivanja. Od domaih autora, meusobnu ovisnost ekoloake poljoprivrede i turizma obrauju Kuaen (2002) i Bra i (2005), razvoj ekoagroturizma s posebnim osvrtom na djelovanje nevladinih udruga na podru ju Republike Hrvatske obrauju Tadi et al. (2001). Pelikan-Mateti i Pelikan (2008; str. 160, 161) razmatraju slu ajeve uspjeane primjene ekoagroturizma u Europi. Kisi (2008; str. 591) smatra da bi ekoloaka proizvodnja i distribucija ekoloakih proizvoda putem turizma doprinijeli cjelokupnom razvoju Hrvatske, a mogunost povezivanja ekoloake poljoprivrede i turisti kih usluga na primjeru pionira ekoloake poljoprivrede u Hrvatskoj obrauju Br i-Stip evi, et al., (2009; str. 9, 10). Zamjetan je nedostatak literature i zna ajnijih istra~ivanja ekoagroturisti kih gospodarstava u Republici Hrvatskoj, s obzirom na strukturalna i organizacijska obilje~ja tih gospodarstva. Primarno istra~ivanje na sistematskom slu ajnom uzorku ekoloakih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva provedeno je u srpnju i kolovozu 2009. godine, a u fokusu istra~ivanja bili su kanali distribucije ekoloakih prehrambenih proizvoda (Petljak; 2009). Istra~ivanje je provedeno pomou internetskog anketnog upitnika meu ispitanicima koji posjeduju e-mail adresu, a ostalim ispitanicima dana je mogunost odabira izmeu telefonske i poatanske ankete. U istra~ivanju je sudjelovalo ukupno 130 proizvoa a ekoloakih proizvoda na podru ju Republike Hrvatske. Anketni upitnik sadr~avao je i pitanja o bavljenju dodatnim djelatnostima  turizmom, ugostiteljskom djelatnoau, proizvodnjom autohtonih proizvoda ili drugim aktivnostima. 2.REZULTATI I DISKUSIJA Rezultati istra~ivanja pokazali su da se od ukupno 130 proizvoa a ekoloakih proizvoda, dodatnim aktivnostima bavi ak 63 proizvoa a. Na slici 1 prikazana je distribucija ekoloakih gospodarstava u odnosu na bavljenje dodatnim djelatnostima; aest gospod46z R T p r x z  ĵĵĵĵĜxl`UJh#%h@xOJQJh#%hlOJQJh#%hv-5OJQJh#%h+s5OJQJh#%h_\5OJQJh#%hOr5OJQJh#%h 5OJQJh#%hj|5OJQJh#%h 0JOJQJjh#%h OJQJUh#%h OJQJh#%h 5OJQJh#%hhE5OJQJh#%hc5OJQJh#%h4U;5OJQJ46zt " h d`gdj| dgd  $da$gdv- $da$gd+s d]gdj| $da$gd  dgdc8  0  , f (,d~0lpxR.0BD$Rɾ߾Ծ߾߇|||Ԓԇh#%h"0OJQJh#%h+sOJQJh#%hgQPOJQJh#%hkOJQJh#%h'OJQJh#%h[OJQJh#%hSvOJQJh#%h:=tOJQJh#%hApOJQJh#%hj|OJQJh#%h`mOJQJh#%hv-OJQJ.RThjJ\r0246H±~m\K?3h#%ho5OJQJh#%h5OJQJ h#%hoOJPJQJnHtH h#%hf.OJPJQJnHtH h#%hj|OJPJQJnHtH h#%h 4OJPJQJnHtH h#%hApOJPJQJnHtH h#%hv-OJPJQJnHtH h#%hOJPJQJnHtH#h#%h5OJPJQJnHtHh#%h"?OJQJh#%h+sOJQJh#%hApOJQJh#%h/WOJQJ 246HJ`abl d^gdo1K$d`a$gdo1K d`gdo dgdo d]gd d^gdc  dgd dgd"?$d`a$gd/WHJ!%,km_`abl˼ױ˕敆tcRcAc h#%hOJPJQJnHtH h#%h"OJPJQJnHtH h#%ho1KOJPJQJnHtH#h#%ho5OJPJQJnHtHh#%hoOJQJmH sH h#%ho1KOJQJ h#%h OJPJQJnHtHh ho1KOJQJh h OJQJmH sH h OJQJmH sH h ho1KOJQJmH sH h#%ho1KOJQJmH sH h#%hoOJQJB(|2:??@@_m$d`a$gd`$d`a$gd,$d`a$gdQ$d`a$gd`$d`a$gd$d`a$gd&v dgdo d^gd 1 X %!!!!!!!!!!!!!`""f##$$ƻƌƁuƌj_jjh#%h&vOJQJh#%h)\OJQJh#%hS6OJQJh#%hSOJQJh#%hBg9OJQJh#%h/6OJQJh#%h `6OJQJh#%hJ6OJQJh#%hJOJQJh#%h3Q0OJQJh#%hq<OJQJh#%hQoOJQJh#%h,/|5OJQJh#%ho5OJQJ $%&&'F'~'''''' (*(<(@(B((()b)l)n)v)X+x+|+++ǻҌvj^jvSHHh#%h`OJQJh#%hdOJQJh#%h,N6OJQJh#%he6OJQJh#%heOJQJh#%hKOJQJh#%hq<OJQJh#%h6OJQJh#%h6OJQJh#%h `6OJQJh#%hf 6OJQJh#%hOJQJh#%h.OJQJh#%h&vOJQJh#%h)\OJQJh#%h.6OJQJ+&,H,J,P,R,-<-P-R-X-\-^-h-t-----J.~.|//000000001ݺƯtiti]Q]h#%hBi6OJQJh#%h&6OJQJh#%h`OJQJh#%h-OJQJh#%hW/6OJQJh#%hg_E6OJQJh#%h-6OJQJh#%h26-6OJQJh#%h26-OJQJh#%hK6OJQJh#%hKOJQJh#%h6OJQJh#%h `6OJQJh#%h,N6OJQJh#%hOJQJ1 11112 2"2&2z2|22P3v333344444&4(4,45ŹѢuju^j^R^jGh#%hDOJQJh#%h>'6OJQJh#%hHF66OJQJh#%hHF6OJQJh#%h4!GOJQJh#%h]OJQJh#%hOJQJ *h#%hzniOJQJh#%h;HOJQJh#%h `6OJQJh#%hqbV6OJQJh#%h6OJQJh#%h26-6OJQJh#%h26-OJQJh#%h`OJQJh#%hBi6OJQJ5&525456585:55555556:6<6D667>7H8t888888ĭti^RRFh#%hO6OJQJh#%hLK6OJQJh#%hQOJQJh#%h.OJQJh#%hXR6OJQJh#%h `6OJQJh#%hXROJQJh#%hzniOJQJh#%hNOJQJh#%hb;yOJQJh#%hzni6OJQJh#%hb;y6OJQJh#%hHF6OJQJh#%hQ6OJQJh#%hqbV6OJQJh#%hD6OJQJ88:*:D:;;; < <<<===>> ???@@@@@AAABɾɏꏄxlaVaKaKh#%h_OJQJh#%h.VOJQJh#%hA7OJQJh#%ho5OJQJh#%h,5OJQJh#%hQOJQJh#%h,OJQJh#%hV6OJQJh#%hqbV6OJQJh#%hNn6OJQJh#%hNnOJQJh#%hVOJQJh#%hyyOJQJh#%h>OJQJh#%h`OJQJh#%hOOJQJarstva bavi se turizmom, etiri gospodarstva ugostiteljskom djelatnoau, a ak dvanaest proizvodnjom autohtonih proizvoda. Nadalje, postoje gospodarstva koja se bave veim brojem djelatnosti. Iz daljnje analize izuzeta su gospodarstva koja su kao dodatnu djelatnost navela proizvodnju autohtonih proizvoda. Stoga se analiza temelji na utvrenih aesnaest ekoagroturisti kih gospodarstava iz uzorka. Sva ekoagroturisti ka gospodarstva ine gospodarstva koja se bave ekoloakom proizvodnjom (prema statusu proizvodne jedinice). Najvei broj gospodarstava (31,25%) upisano je u eko Upisnik 2006. godine. S obzirom na geografsku lokaciju ekoagroturisti kih gospodarstava, po tri gospodarstva nalaze se u Sisa ko-moslava koj i Primorsko-goranskoj ~upaniji, dok se po dva gospodarstva nalaze u Osje ko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Karlova koj i Splitsko-dalmatinskoj ~upaniji. Sve parcele smjeatene su u ~upaniji u kojoj se nalazi proizvodna jedinica, a prema obliku registriranog subjekta 75% gospodarstva registrirani su kao ekoloaki proizvoa i. Zanimljiv je podatak o i povrainama zemljiata pod ekoloakom proizvodnjom, veina ekoagroturisti kih gospodarstava ima male povraine pod ekoloakom poljoprivredom  radi se o povrainama do 5 hektara. Vlasnici gospodarstva su veinom muakarci (56,25%), a dob vlasnika varira u rasponu od 20 do iznad 60 godina, s time da je najvei broj vlasnika gospodarstva u dobi od 41 do iznad 60 godina. Najvei postotak ispitanika ima srednju stru nu spremu (43,75%), viau stru nu spremu ima 31,25% ispitanika, dok 25% ispitanika ima visoku stru nu spremu i viae. U 81,25% slu ajeva vlasnik je i voditelj ekoloake proizvodnje na ekoloakom gospodarstvu. Prema istra~ivanju, na ekoagrotutristi kim gospodarstvima u najveem broju slu ajeva (87,5%) radi do 5 zaposlenih. Prosje an broj radnih dana u tjednu je 7 radnih dana (50% ispitanika), ato se mo~e objasniti bavljenjem dodatnim aktivnostima na ekoagroturisti kom gospodarstvu.  Slika 1. Distribucija ekoloakih gospodarstava na kojima se provode dodatne djelatnosti 3.ZAKLJU CI I IMPLIKACIJE Cilj ovog rada je ukazati da postoje primjeri povezivanja ekoloake poljoprivrede i turizma u Republici Hrvatskoj, odnosno ukazati na postojanje ekoagroturisti kih gospodarstava. Rezultati istra~ivanja provedenog na uzorku ekoloakih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava upuuju na provoenje ekoagroturisti kih aktivnosti na malom broju gospodarstava, odnosno na prepoznavanje ekoloakih gospodarstava kao kanala distribucije turisti kih usluga u ruralnom prostoru. U sljedeoj fazi istra~ivanja bit e obuhvaena gospodarstva koja su se deklarirala kao ekoagroturisti ka. Istra~ivanjem e se pokuaati utvrditi motivi vlasnika gospodarstva za povezivanjem ekoloake poljoprivrede i turizma, opseg pru~anja turisti kih usluga u odnosu na poljoprivrednu proizvodnju, te e se pokuaati vrednovati koristi koje gospodarstva imaju od povezivanja spomenutih dviju djelatnosti. S obzirom da je u svjetskim okvirima prepoznat potencijal ekoagroturizma, nu~no je valorizirati vrijednost ekoagroturizma u kontekstu ekoloake proizvodnje u Republici Hrvatskoj, nazna iti perspektive mogueg razvoja tog oblika turizma na ekoloakim gospodarstvima i stvoriti prepoznatljiv turisti ki proizvod koji e pomoi u o~ivljavanju ruralnog prostora Hrvatske. 4.POPIS LITERATURE Br i-Stip evi, V., Petljak, K., Renko, S. (2009). Ekoagroturizam  pokreta  odr~ivog razvoja turizma. U M.L.`imi (Eds.), Knjiga sa~etaka XXI. Kongresa CROMAR-a  Marketing kao imbenik odr~ivog razvitka ,rad objavljen na CD-ROM-u  CROMAR 2009 , ISBN 978- 953-253-065-0. Osijek:Ekonomski fakultet u Osijeku. Bra i, K. (2005). Marketinake pretpostavke uspjeanosti subjekata agroturisti kog gospodarstva u Istarskoj ~upaniji. Osijek:Ekonomski fakultet. Frani, R., Cunj, L. (2007). Druatveno-gospodarski preduvjeti razvitka agroturizma u Zagreba koj ~upaniji, Agronomski glasnik, 69 (5), 381-400. Frani, R., Grgi, Z. (2002). Agroturizam na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Hrvatskoj  Pretpostavke i izgledi razvitka, studij slu aja, Agriculturae Conspectus Scientificus, 67 (3), 131-141. Gudelj-Velaga, }. (2004). `to je ekoloaka poljoprivreda?, Gospodarski list, 163 (9), 57. Kisi, I. (2008). Ekoloaka poljoprivreda u Hrvatskoj  stanje i predvianja, Agronomski glasnik, 70 (6), 591-592. Kuaen, E. (2002). Meusobna ovisnost ekoloake poljoprivrede i turizma, Turizam, 50 (1),79-84. Kuaen, E. (2006). Ruralni turizam, u: Hrvatski turizam: plavo, bijelo, zeleno. Zagreb: Institut za turizam., 167-190. Kuaen, E. (2003). Ureenje, razvoj i obnova hrvatskog ruralnog prostora, Sociologija sela, 41 (1/2), 29-45. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (2003). Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine. dostupno na ttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija%20hrvatskog%20turizma%20- %20finalna%20verzija.pdf, preuzeto 2. travnja 2009. godine Pelikan-Mateti, N., Pelikan, Z. (2008). Ekoloaka poljoprivreda i ekoturizam  koliko su ozbiljne namjere Hrvatske?, Agronomski glasnik, 70 (2), 159-169. Petljak, K. (2009) Kanali distribucije ekoloakih prehrambenih proizvoda. Zagreb:Ekonomski fakultet. Petrovi, T. (2009). Okrugli stol o ekoloakoj poljoprivredi u Republici Hrvatskoj, prezentacija odr~ana 8. lipnja 2009. godine na Zagreba kom Velesajmu Renko, S., Boanjak, K. (2009). Aktualno stanje i perspektive budueg razvoja tr~iata ekoloake hrane u Hrvatskoj, Ekonomski pregled, 60 (7-8), 369-395. `evar, M. (2009). Dubinski intervju o ekoloakoj poljoprivredi u Republici Hrvatskoj, intervju proveden 14. svibnja 2009. godine u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu slu~bu `iljkovi, }. (2001). Ju~na Europa u ostvarenju koncepta organske poljoprivrede, Geoadria, 6, 93-112. Tadi, R., Kuliai B., `iljkovi, }. (2001). Jadransko-jonski pilot projekt u razvoju ekoagroturizma, Meunarodna konferencija:New directions in Managing Rural Tourism and Leisure:local impacts, global trends, ProceedingsAyrshire : SAC Zakon o ekoloakoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, NN br. 12/01, 14/01, 79/07     PAGE  PAGE 3 B^^0^^^^^_```aa c0ceemmmmm8n:nsJs|stuXubuuuRv|vvvvvvw:w"xFxHxJxnxxx߾ɾɾynyh#%hD ROJQJh#%hOJQJh#%h5OJQJh#%hT*F5OJQJh#%ho5OJQJh#%hyyOJQJh#%hb;yOJQJh#%hOJQJh#%h3OJQJh#%hOJQJh#%h)dOJQJh#%h.OJQJh#%hJOJQJ*xxx yyHyyyyRzTzzzzzzzzz{|{{{{{||||||||||}}},~꼱ꦛǏ߄xmmh#%h,NOJQJh#%hA6OJQJh#%hAOJQJh#%h6OJQJh#%h>OJQJh#%hG2AOJQJh#%hD ROJQJh#%h>'OJQJh#%h26OJQJh#%h`6OJQJh#%h2OJQJh#%hOJQJh#%h`OJQJ%,~\~^~z~~~~~~~~:FLNlnp"24RTV€؀·¬ •~r~gg[gh#%h4!G6OJQJh#%h4!GOJQJh#%h26OJQJh#%hw16OJQJh#%hw1OJQJh#%h`OJQJh#%hS6OJQJh#%hG2AOJQJh#%hD ROJQJh#%hSOJQJh#%h,NOJQJh#%h,N6OJQJh#%h26OJQJ]h#%h,N6OJQJ]!~N4ށ؅ԇzH& &`#$gdNn dgd  $dPa$gd` dPgd28<Ɓȁ́܁ށpԂtv*,꺯ꎂꎤwwwk_kh#%h26OJQJh#%he6OJQJh#%heOJQJh#%h-6OJQJh#%h-OJQJh#%hD ROJQJh#%h`OJQJh#%hOJQJh#%hOJQJh#%h2OJQJh#%h0J5OJQJh#%h5OJQJh#%hG2AOJQJh#%hOJQJ%fhƅօ؅fjƆȆʆbd҇ԇ܈ވ"$&‰PRxz߲ɲߛԛɛԐԐɐߛԛɛɛh#%hJ6OJQJh#%hJOJQJh#%heOJQJh#%hNn6OJQJh#%hNnOJQJh#%hb;y6OJQJh#%h2OJQJh#%hG2AOJQJh#%hD ROJQJh#%hb;yOJQJh#%h`OJQJ/z,0268FH^F$ĴĴĖ|qfqZqODqOqDh#%h/rOJQJh#%h2OJQJh#%hD6OJQJh#%hG2AOJQJh#%hDOJQJh#%hD ROJQJh#%hDOJQJnHtHh#%h`OJQJnHtHh#%h2OJQJnHtHh#%he6OJQJnHtHh#%heOJQJnHtHh#%hD ROJQJnHtHh#%hG2AOJQJnHtHh#%h.OJQJnHtH$&*,.0268:h{[hf0JmHnHu h 0Jjh 0JUh jh Uh#%h.OJQJnHtHh#%h2OJQJh#%h.OJQJh#%h`OJQJnHtH2468: $dPa$gd` &`#$gdNnh]hgdNn21h:pv-. A!"#$% Dd /0  # A"b;xGm_D@=b;xGm_lz:ERq;x] pT>w_IV]Y EAr-hbk;( Lb`KQkA jT )ES!t}Ex.= .r<<&Bl9tqOiIU5̬i`C+5-nzG]m .Zlݍ?_3 ͯk'EЙu֒«1U0s}8kV g.fK mޓFͺiHBm?chQBXy<P d1hN6T&76crPg49'+XlQFJ[eɨHFy-1;IR'3$=&'%GKBg2h`S,kwilI g9Vݑ Wuo 2.&V>OzI,+ڄ6igyY߅^Vr *Xrblm(gm̴Gw=hk'Xa B]9h'1<6ͅT{E+߭ta'I6(&_{dW (UpIJܿAg@}r-rWg1mi|o51>{yKϩJoΘ ?<<靐ipۃ\{ Aڨgz;X0mܓcg/k9 u V^C|8d8~#cʞפ׌g&=ir\hWa[,q-:ráv6^6O1X {gQJXPuO?~C~/|~~Ϗ10#ώl'fkd4`NB2$8*P67hJ2yϻu,7b?1e1-ڑ.LYp27 @K.xq]izxPum @J+/[a{pOi7{Ѯ¶X6[s1ݬC~mliOKN}ΊO#)b2W\0=b\Βu rT2+.+1.˺YOGc(2RRFi~Ųl)qtO ]Dz=ej d3mirYra{>Xv%fғ`Q,B byJ}K/eV>-rRsũ+%؜iO}!8,|Zsǩk%LôqLzyۍ6W>~)VymւY@i~Ū'@N}EXQ\+I8/VUum -PwsE;Ӧ~z5TB b Y_Cn?Ԟ9US|nJ&S}-I)N Y# ^x\80@>R['t?݋CHhܞD0\rj CCirzi.9'8U3ߛ c@iV^)ktI?%hWa[,;!N5kخ lsiǩ//S&2?Z>-)HT§?18u&o{dc5 qen7.ũ9S}o8VũS?]RW6K ΋S>{y]H ԝir{|+qFq4W% c{_-unزK/Xf(O|~حR=~tz6/:>HM:!h?};b؟s$?~~G^7z#gf'at 0F,?3pU1S#Sؿ5=N (E, (Xގ X4vԸL-lԗXV] u-X>{pv?"&b=L©/*؋0k%鰀{q!{?Q0J-/Hx01gs4f3!5RKgdU7FK;9> w򽜀l+}`E[(Sm6bs-A{S8\[]a7acbHgMrUf6[ gNbFN" c>"1=>o|t c[06y{18YS[Ʀ`Z|v[lV+\$^鳣>zG.' YϋTVp)'ֶ؀6`mNkO@O ަ6cPS~́k7llƔ*klhos q|^\)|m_[ 9_egV2Q[ |Ắ\:l2+t̟ۀmSk;HU[*֍r^|{;7 !^R{#Һ-avڀ]V[ zCa&ħ(Lm_u6b m l6\Lj`SeV 2[;pwln0 Aῐ@Yvln0M$( &W==6b xÒڋz~ވθXKm> \hpuxǗН}3,o3 :}33݋l 2YGq^җH}f-k+G|\3Kj`y`6APƆ'n{L=c b]ɹh.5lpZ}K5PYtKny-ӧ5NS9Nܗ˱nΗ151oi~!=yl<]$ٓQDmqW|k,bu*'{d:ՓOE>ww]^Q16666666666666666666666666666666666666666666666666hH666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666J@J  Normal dCJ_HaJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k@( 0No List >@>  0Header p#d.O.  0 Char Char1> @>  0Footer p#d,O!,  0 Char Char6U@16 0 Hyperlink >*B*ph@&@A@ TPFootnote ReferenceH*.)@Q. Nn Page Number*W@a* Strong5\9 !"& "& "& "& "& (.9q=Z}4u `abl!>   !(((()))8)9).$.%.^//0N112x22\3Q44Q556=7789998!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s 8!s 8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!q;8!]8!s8!]8!$8!s8!s8!g)8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!s8!sp$8!$=Z}4u `abl!>   !(((()))8)9).$.%.^//0N112x22\3Q44Q556=778888888999 9 999999000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000`abl!>  !(((().$.%.^//0x22\39X0DX0X0X00X00Z00Z008w`X00X00Z00Z00`-EZ00Z00X0 0 \X0 0X0 0X00X00X00Z000Z00/Z00Z00Z00Z0 0 xDZ0 0Z0 0 (Z0 000 $$$' RH$+158Bnx,~z$:!$%')*+,-.HJKLNOPQ m~:"&(IMR8#<bs9XX  '!!8@0(  B S  ?Rt'R&RR RR<  9   9= *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName= *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace dY <csu{}yz bjl13!|~$%(+FGQSkloq=>"#:>HIJLNQ"#  bc  O P !!!!G!I!N!O!!!N"O"""""##$$( ((((())))7)9)R)S)))))))J*K*** ++++++,,,,,,>-?-I-J-T-U-#.%.7.:.V.Y.......//)/*/n/q/////// 0 0D0E0q0s00000.1/1?1A1M1N1\1]1e1h11111112 2 2 222)2,2l2n2w2x22222222222222223H3J3M3O3[3\3333333334444P4Q4`4b4w4z4444444443555F5G5P5Q5^5_5c5f555556 6H6I6n6o6q6s6666666(7)7<7=7F7H7I7L7P7S7777777778 8#8$8Q8R88888889<=YZ|}34tu  bkl !=>    !!(())7)9)..#.%.]/^///00M1N11122w2x222[3\333P4Q444P5Q55566<7=77788889 //22333Q489 89(_pXh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.(_pHo;lcmHo;` >w1c\ f  2 6D+,AUoNnQ~ef.>'[v*1-26-v-~l/3Q03 4HF6Bg94U;q<G2Ag_EhET*F4!G;Ho1KLKfL3M,NgQPTPD RXRSqbV dWgY{[_\f\ ^ `)deJfBizniFk1lqmQoApqOr+s\#?X)\l 'KD.VD&v`dQkN&.KV{s2J569@ ԰   !9 4@"$&246:<@^UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&{ @Calibri"@+FC+Fw0gw0g!~4d88 3qHP)$P 2Znanstveni rad u progresuKristina PetljakKristina Petljak Oh+'0  (4 T ` lxZnanstveni rad u progresuKristina PetljakNormalKristina Petljak6Microsoft Office Word@@I@w0՜.+,D՜.+,P hp  Ekonomski fakultet Zagrebg8' Znanstveni rad u progresuZnanstveni rad u progresu TitleNaslovLH @ _PID_HLINKS_AdHocReviewCycleID_EmailSubject _AuthorEmail_AuthorEmailDisplayName_ReviewingToolsShownOnceA ~Hmailto:kpetljak@efzg.hr&mailto:vbrcic@efzg.hrf8DRUGI HRVATSKI KONGRES O RURALNOM TURIZMU - OBAVIJESTvbrcic@efzg.hrVesna Bri Stipevi  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSUVWXYZ[\^_`abcdefghijklmnopqrstuvwyz{|}~Root Entry F|!Data T1Table]5WordDocument4SummaryInformation(xDocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q