Naslov
Hercinski semimetamorfni kompleks (Devon, Karbon, Perm)
(Hercinian semimetamorphic complex (Devonian, Carboniferous, Permian))

Autori
Jamičić, Domagoj ; Crnko Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Tumač Geološke karte Republike Hrvatske 1:300.000

Urednik/ci
Velić Ivo ; Vlahović, Igor

Izdavač
Hrvatski geološki institut

Grad
Zagreb

Godina
2009

Raspon stranica
19-21

ISBN
978-953-6907-10-6

Ključne riječi
semimetamorfne stijene, devon, perm, Panon, Hrvatska
(semimetamorphic rocks, devonian, permian, Panonian, Croatia)

Sažetak
Kompleks se sastoji iz tri nivoa niskometamorfoziranih i ne metamorfoziranih stijena. Najniži član predstavljen je grafitičnim metagrauvakama. Na njemu kontinuirano slijede svijetle metagrauvake u izmjeni s metapješčenjacima a na ovima izmjena pješčenjaka i siltita koja predstavlja treći, najviši nivo. Grafitične metagrauvake, predstavljaju najniži nivo ovog kompleksa i transgresivne su prema starijim stijenama. Izmjenjuju se s grafičkim slejtovima, kvarc-sericitnim škriljavcima i konglomeratičnim pješčenjacima. Grafitična supstancija je kao terigeni materijal pretaložena iz grafičkih škriljavaca metamorfnoga kompleksa Psunja i Krndije. Postoje svi prijelazi između navedenih varijeteta i za njih je karakteristično da se odlikuju jače ili slabije izraženom interslojnom folijacijom, škriljavom teksturom, koja ovisi o volumnom omjeru listićavih i zrnastih sastojaka, posebno krupnoći teriklasta te njegovom odnosu prema matriksu. Boja ovih stijena je od tamnosive, gotovo crne do sivozelenkaste i zelene. Mineralni sastojci su kvarc, muskovit i sericit, kloritoid i klorit. Poneke stijene pretežito sadrže kloritoid kojega može biti i do 15% od ukupnoga volumena stijene, pa su takvi varijeteti kloritoidni škriljavci. Za ovaj horizont su vezane i manje pojave uranske mineralizacije.Metagrauvake i metapješčenjaci leže kontinuirano na prethodnim naslagama. Zastupljene su krupnozrnastim, svijetlosivim do sivim metagrauvakama na prijelomu sedefastog sjaja. Struktura stijena je blastopsamitna do blastopsefitna. Uglavnom kao granoklasti prevladavaju zrna ili fragmenti kvarca, mikroklina i plagioklasa, kakvi se nalaze u granitima ili metamorfnim stijenama Papuka. Glavni mineralni sastojci su uz kvarc, kiseli plagioklas, mikroklin, muskovit i hidrotinjac nastao iz biotita. Kvarca ima u stijeni oko 50%. Vezivo je prekristalizirano u agregat kvarca, sericita i klorita. Prekristalizacija veziva bila je istovremena s mrvljenjem i prekristalizacijom granoklasta i litoklasta tako da se nalaze izrazito mortar strukture. Listićavi minerali i izdužena zrna kvarca su subparalelno orijentirani. Okcasta struktura je posljedica djelomične prekristalizacije ishodišne stijene, a odvijala se je pod usmjerenim pritiskom, uz mikroklizanja duž pelitnoga matriksa.Metagrauvake se izmjenjuju sa zelenosivim i ljubičastim metapješčenjacima i glinenim škriljavcima koji, idući prema mlađim slojevima, u ovom paketu prevladavaju. Sve stijene su pločaste, dobro cjepljive i na plohama sedefastog sjaja. Mineralni sastojci su vrlo sitni (0, 03 – 0, 4 mm). Povećani sadržaj hematita i limonita, koji su nejednoliko raspoređeni u stijeni, daje ljubičastu boju, a kad stijena sadržava organsku tvar poprima tamnosivu boju. U dolini potoka Radlovac, jugozapadno od Orahovice, nađeni su ostaci flore: Asterophillites equisetiformis, Imparipteris (Neuropteris) attenuata, Imparipteris (Neuropteris) cf. tenuifolia i Cordaites principalis, na temelju koje je tom nivou određena karbonska starost (vestfal B i C). Pješčenjaci i siltiti, u međusobnoj izmjeni nalaze se u gornjem nivou ovog kompleksa. Lateralno se izmjenjuju i s intrabazenskim konglomeratima koji su katkada lećasto uloženi u ljubičaste pješčenjake i glinene škriljavce. U ovom i prethodno opisanom nivou pojavljuju se spilitizirani dijabazi kao nepravilne žile ili su interstratificirani. Na kontaktnim plohama prema okolnim stijenama nisu primjećene metamorfne promjene, a uzduž ploha jačeg klizanja katkada se javljaju vlakna azbesta dužine i do 10 cm. U mineralni sastav ulaze: albit, klorit, amfibol, (aktinolit i hornblenda), relikti klinopiroksena, kalcit i magnetit.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA