Naslov
Ekologija politike i popularizacija znanosti
(Ecology of Politics and Popularization of Science)

Autori
Petlevski, Sibila

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Festival znanosti

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 19.04.2010. - 24.04.2010

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
etika okoliša; politička ekologija; Bruno Latour; konceptualna umjetnost; znanost
(environmental ethics; political ecology; Bruno Latour; conceptual art; science)

Sažetak
U polazištu rada dijalogizira se i spori s nekim tezama recentne knjige Brune Latoura Politika prirode: kako uvesti znanosti u demokracije. Akademsko proučavanje etike okoliša (environmental ethics), posebice “duboka ekologija” u posljednje je vrijeme otvorila zanimljivu seriju prijepora i diskusija. Latour nudi korjenit zaokret u konceptu političke ekologije tvrdeći da je srednja struja ekoloških pokreta osuđena na propast sve dok se političku ekologiju vidi u neraskidivome spoju sa zaštitom prirode putem političkih metodologija. Po njegovu mišljenju politička bi ekologija trebala napustiti socijalno konstruirane reprezentacije prirode. Postoji li danas opasnost u hegemoniji znanosti i statusu znanstvenika koji je postavljen u ulogu jedinog legitimnog poveznika između svijeta prirode i javnosti, pri čemu je ozbiljan politički diskurs o tim pitanjima doveden pod znak pitanja? Jesu li hijerarhije prioriteta dovele do potkopavanja ozbiljne mogućnosti za raspravu o samim činjenicama? U kritici tradicionalne podjele na činjenice i vrijednosti, Latour zastupa potrebu ponovnog opisivanje i redefiniranja političke filozofije. S odmakom od modernistilkih institucija “mononaturalizma” i “multikulturalizma”, Latour razvija ideju “multinaturalizma”. Koje su pozitivne, a koje negativne implikacije takve ideje multinaturalizma koja počiva na konceptu složenoga kolektiviteta određenog, ne od strane vanjskih eksperata koji prisižu na apsolutni razum, nego od “posrednika” (Latourovskih “diplomata) koji su fleksibilni i otvoreni prema novim oblicima eksperimentiranja? U drugom dijelu raspravlja se o danas sve popularnijoj ideji o prožimanju umjetnosti i znanosti potkrijepljenom novim teorijama i otkrićima s područja kognitivnih kulturalnih studija, kvantne biologije ili, primjerice, neuroznanosti koja pokušava odgonetnuti zagonetku umjetnosti. Problem sjećanja danas povezuje kognitivnu psihologiju, neuroznanost i molekularnu biologiju, istraživanjem mozga otkrivaju se tajne glazbe, a problem duše prebacuje se iz sfere filozofije na poligon na kojem ga istražuju i prirodne znanosti. Terapija umjetnošću i senzorna stimulacija revolucionira medicinski pristup problemu demencije. Sučelje mozga i kompjutora postaje sve zanimljivije u kontekstu izvedbenih teorija, a otkriće zrcalećih nurona pomiče temelje teorije mimesisa u estetici i pedagogiji glume i pruža novo tumačenje empatijskih mehanizama u psihologiji i sociologiji društvenih grupa. S druge strane, sve više umjetnika stvara uz pomoć novih tehnologija, a mehanizmi tih tehnologija povratno utječu na izbor tema kojima se danas bavi konceptualna umjetnost, posebice konceptualni dizajn, “performance”, “space art”, skulptura svjetlom, “zvučni događaji”, tzv. “mixed reality” objekti, thermoesthesia, virtualno marionetsko kazalište i projekti povezivanja virtualne s fizičkom stvarnošću. Radom se postavlja pitanje: Treba li inovirati edukacijske metode u području znanosti i umjetnosti s uvažavanjem novih mogućnosti istraživanja, ali i novih medija prenošenja znanja? Smatra se potrebnim potaknuti interes za znanost i umjetnost uviđanjem poveznica, a kroz zanimljive teme koje se otvaraju u sferi telekomunikacijske umjetnosti, znanstvene vizualizacije, filozofije genetike, odnosa umjetnosti, kaosa i kompleksnih sistema i td. Afirmira se tema umjetnika kao istraživača i inzistira se na potrebi dokidanja “sigurnosne granice” u istraživanjima ključnih tema umjetnosti i znanosti, prvenstveno u sferi primjene evolucijskih teorija u povijesnom i kulturalnom kontekstu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Filozofija, Znanost o umjetnosti

Napomena
Osmi festival znanosti. Godinu 2010. UN je proglasio Međunarodnom godinom biološke raznolikosti za razvoj. Biološka je raznolikost zajedničko bogatstvo na Zemlji, jedini izvor za život u različitim ekosustavima. U Hrvatskoj ove godine obilježavamo 100. godišnjicu velikoga otkrića znamenitoga hrvatskog geofizičara Andrije Mohorovičića. On je 1910. godine objavio otkriće granice između Zemljine kore i njezina plašta nazvano Mohorovičićevim diskontinuitetom ili Moho-slojem. Festival znanosti njeguje multidisciplinarni pristup.

POVEZANOST RADA