Pregled bibliografske jedinice broj: 448256
Značenje postmortalnih promjena u određivanju vremena nastanka smrti životinja
Značenje postmortalnih promjena u određivanju vremena nastanka smrti životinja // Zbornik radova 2. Kongresa sudskih vještaka Hrvatske
Zagreb: Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenjitelja, 2010. str. 395-413 (pozvano predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 448256 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značenje postmortalnih promjena u određivanju vremena nastanka smrti životinja
(Importance of postmortal changes in determination of death occurrence in animals)
Autori
Džaja, Petar ; Grabarević, Željko ; Severin, Krešimir ; Artuković, Branka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova 2. Kongresa sudskih vještaka Hrvatske
/ - Zagreb : Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenjitelja, 2010, 395-413
Skup
2. Kongres sudskih vještaka Hrvatske s međunarodnim učešćem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 05.03.2010. - 06.03.2010
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
postmortalne promjene; lešine; životinje; starost lešine
(postmortal changes; corpses; antiquity of animal carcasse)
Sažetak
Veterinari, a često i vještaci, trebaju odrediti kada je neka životinja uginula, odnosno koliko je lešina stara. Iako se čini da je to jednostavno odrediti to vrlo često i nije tako. Nije lako jer od stručnjaka traži maksimalno znanje iz razudbe životinja, vodeći posebno računa o postmortalnim promjenama. Postmortalne promjene podijelili smo na redovite (koje se pod određenim uvjetima nakon nekog vremena pojavljuju na svakoj lešini) i na izvanredne (koje nastaju samo pod posebnim uvjetima). Tako u redovite promjene na lešini životinja ubrajamo: hlađenje leša (algor mortis), slijeganje krvi (hypostasis sanguinis postmortalis), zgrušavanje krvi (coagulatio sanquinis postmortalis), mrtvačku ukočenost (rigor mortis) te autolizu (autolysis) i raspadanje (putrefactio). U izvanredne promjene na lešu ubrajamo: gnjiljenje (maceratio), sasušenje (mumificatio) i saponifikaciju (adipocire). Sve navedene postmortalne promjene nastaju i nestaju nakon nekog vremena, pod određenim uvjetima ponekada brže, odnosno sporije, o čemu itekako treba voditi računa. Uz nalaz, odnosno nastanak (ili nestanak) postmortalnih promjena treba detaljno ustanoviti stupanj njihove izraženosti i druge osobine (boja i sl.). Slažući nađene promjene, njihov prestanak, odnosno stupanj njihove izraženosti i druge kvalitete u jedan mozaik, približno se može odrediti vrijeme uginuća životinje, odnosno starost lešine. Neke odlike postmortalnih promjena mogu nas tijekom razudbe upozoravati na moguće uzroke uginuća, što obducent treba znati, ali mora nastaviti dalje s razudbom kako bi došao do konačnog cilja, odnosno uzroka uginuća.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
053-0532264-2260 - Komparativna dijagnostika, morfometrija i analiza tumora ljudi i životinja (Grabarević, Željko, MZOS ) ( CroRIS)
053-0532264-3129 - Učestalost i distribucija animalnih tumora u Republici Hrvatskoj (Džaja, Petar, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Veterinarski fakultet, Zagreb
Profili:
Branka Artuković
(autor)
Krešimir Severin
(autor)
Željko Grabarević
(autor)
Petar Džaja
(autor)