аЯрЁБс>ўџ  ЃўџџџІЁџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСG ПFвbjbjŽйŽй &тьГьГ\t џџџџџџ]```юNЄўўў8Vj$ юšššššššš       $ћ єя †0нўššššš0šўўšššššššўšўš †˜†ђ†x†ўўš špš ўў šŽ Ньd5jОš Zdenka Janekovi Rіmer Vjekoslav Klai na zagreba kom sveu iliatu Vjekoslav Klai se zarana opredijelio za nastavni ki poziv. Joa i prije odlaska na studij u Be , krenuo je stopama svoga oca i djeda, koji su bili poznati kao vrsni u itelji. Ve 1867. godine, nakon izlaska iz zagreba kog sjemeniata, zaposlio se kao u itelj u vara~dinskoj gimnaziji. Pou avao je njema ki i hrvatski jezik, te zemljopis, povijest i glazbu. Odatle je 1869. godine krenuo na studije u Be , potaknut prije svega radovima Franje Ra kog, osobito onima vezanim uz kritiku izvora. Tijekom 5 semestara odsluaao je airok izbor kolegija filozofije, slavistike, povijesti, paleografije, diplomatike i zemljopisa. Osobito je cijenio seminare profesora Aschbacha i Sickela, koji su ga pou ili paleografskim i diplomati kim vjeatinama, te historiografskoj raspravi. Po uzoru na njih, kasnije je oblikovao vlastite seminare na zagreba kom sveu iliatu. Klai nije polo~io rigoroze na be kom sveu iliatu, ve se godine 1872. vratio se u Zagreb i postao suplent na zagreba koj gimnaziji. Nakon ato je polo~io dr~avne ispite potrebne za to, imenovan je za profesora. Ve je na gimnaziji Klai dobio loaiju poziciju od svoga vje nog konkurenta Tadije Smi iklasa. Naime, budui da je Smi iklas predavao povijest i zemljopis, Klai je morao svoju satnicu popunjavati nastavom matematike, te latinskog i hrvatskog jezika. Prema rije ima njegova biografa, upravo je zbog toga Klai po eo pomialjati kako bi preaao na Sveu iliate. U raspravama profesorskog zbora Mudroslovnog fakulteta o Mesievom nasljedniku 1878. godine, prvo se pojavilo ime Franje Ra kog. Kada je on zbog kanoni kih obveza otklonio tu ast, kao kandidati su ostali Klai i Smi iklas. Nakon ~estoke rasprave, za suplenta je izabran Klai kojeg je predlo~io Armin Pavi, profesor hrvatskog jezika i knji~evnosti. Iako nije imao naslov doktora, prevagu su mu donijeli radovi o kronologiji gori kog arhiakona Ivana, te o kralju Zvonimiru, prigodom 800-godianjice njegove krunidbe. Smi iklas u to vrijeme nije bio napisao niata iz povijesti, nego se bavio knji~evnoau. Slijedee akolske godine, 1879-80, Klai je po eo djelovati kao suplent na Katedri za hrvatsku povijest Filosofi ko-histori kog odjela Mudroslovnog fakulteta. Slijedee tri godine predavao je kolegije iz hrvatske povijesti od 12. do 19. stoljea, te povijest Bosne u srednjem vijeku. U seminaru je sa studentima obraivao izvore srednjovjekovne hrvatske povijesti, primjerice Documenta historiae croaticae periodum antiquam illustrantia Franje Ra koga, Historia Salonitana Tome Arhiakona, isprave ugarskih kraljeva, te mnoge druge. To je bilo vrijeme kada se Sveu iliate tek uspostavljalo, tako da je katedri bilo vrlo malo. Nakon osnutka modernog sveu iliata 1874. godine, u filosofi ko-histori kom odjelu Filozofskog fakulteta postojale su katedre za teoretsku filozofiju i povijest filozofije, za opu povijest, za hrvatsku povijest, za slavensku filologiju i knji~evnost, te za klasi nu filologiju. Fakultet je tada imao i matemati ko-prirodoslovni odjel s katedrama za matematiku, fiziku, zoologiju, botaniku, mineralogiju, geologiju i kemiju. Odabir kandidata za pojedine katedre bio je vrlo poman. O tome je odlu ivalo fakultetsko vijee, a kandidata je potvrivao ban. Valja spomenuti i to da je javnost s velikim zanimanjem pratila imenovanja na sveu iliatu. Novine su redovito izvjeatavale o tome, kao i o drugim sveu ilianim zbivanjima. Zbog svega toga, pozicija suplenta davala je Klaiu prili nu izvjesnost da e naslijediti Mesievu poziciju na Katedri za hrvatsku povijest. No, njegova sveu iliana karijera nije iala tako lako kako je po etak obeavao. Ve je 1879. godine imao neprilika s policijom i rektoratom zbog nastupnog predavanja koje je objavljeno u Obzoru. Povedena je istraga pod sumnjom da je Klai uvrijedio kuu Habsburg, rekavai da Hrvatima taj savez nije donio nikakvog blagoslova, jer su ih Nijemci htjeli pokoriti, te tjelesno i duaevno zatrti. To je predavanje koincidiralo s obljetnicom smrti Zrinskog i Frankopana, pa je zbog toga i zbog Klaieva pravaatva, shvaeno kao politi ka provokacija. Iako su mu pomogli neki ljudi bliski banu Ma~uraniu, Klai je ipak dobio slu~benu opomenu vlade zbog tog lanka. Zanimljivo je spomenuti da se prijekor sastojao u tome da povjesni ar, doduae ima slobodu iznositi svoje prosudbe, ali ipak mora voditi ra una o politici i njoj se prilagoavati. Po Klaievu mialjenju, ta mu je epizoda, u kojoj je nastupio kao povjesni ar, a ne kao politi ar, oslabila pozicije u natjecanju za profesuru. Naime, iako mu je profesorsko vijee tri godine obeavalo da e ga imenovati profesorom, to se nije dogodilo, ve je 1882. godine raspisan otvoreni natje aj. Na natje aj se, uz Klaia, prijavio Tadija Smi kilas koji je upravo tada u Matici Hrvatskoj objavio svoju "Poviest hrvatsku". Ta prva cjelovita sinteza povijesti Hrvata od najstarijih vremena do godine 1848, donijela je Smi iklasu veliku popularnost, po asno graanstvo Zagreba, Karlovca i Vara~dina i ~eljenu profesuru. Povjerenstvo, koje su inili Natko Nodilo, Franjo Markovi i Armin Pavi, procjenjivalo je kandidaturu Klaia i Smi iklasa. Klai je odboru predo io nekoliko rasprava, te rukopis svojih predavanja, ali time nije mogao konkurirati sintezi koja je izazvala toliko oduaevljenja u javnosti. Smi iklas je imao joa jednu prednost pred Klaiem, a to je bio doktorski naslov, te potvrda o polo~enom ispitu iz pomonih povijesnih znanosti u be kom zavodu za austrijsku povijest. Povjerenstvo je proglasilo oba kandidata pogodnima za sveu iliane profesore, ali je Klaia stavilo na drugo mjesto. Tako je Smi kilas doaao na Sveu iliate, dok se Klai morao vratiti u gimnaziju. Za razliku od Klaia, Smi iklas se u nastavi nastojao usredoto iti na kolegije iz hrvatske srednjovjekovne povijesti, te na pomone povijesne znanosti, posebice paleografiju i diplomatiku. Uz njega su na Katedri za hrvatsku povijest od 1902. godine djelovali Dane Gruber i Ferdo `iai, kao privatni docenti. Nakon Smi iklasova umirovljenja profesuru je preuzeo `iai, na preporuku Klaia koji je otklonio mogunost da sam preuzme Katedru. Nakon neuspjeha na natje aju Klai se vratio na gimnaziju i prestao se baviti znanstvenim radom. Mimo profesorskog posla, preuzeo je uredniatvo "Vijenca" i vodio orkestar u Hrvatskom sokolu. U to je vrijeme bilo prijedloga da se Klaia primi u Akademiju, emu se protivio krug oko Ra kog. Unato  nepovoljnom ishodu natje aja na filosofi ko-histori kom odjelu, Klai je i u tim godinama odr~avao vezu s Mudroslovnim fakultetom. Naime, od akolske godine 1884/5. djelovao je kao privatni docent za geografiju ju~noslavenskih zemalja. Isidor Kranjavi, koji je postao ministar bogoatovlja i nastave 1893. godine, potaknuo je Klaia da nastavi sveu ilianu karijeru. U to vrijeme, profesorski zbor Mudroslovnog fakulteta predlo~io je da se osnuje joa jedna katedra za opu povijest, te je raspisan natje aj. Kandidati su bili Vjekoslav Klai, Dane Gruber, profesor po~eake gimnazije i Emilijan Lilek, gimnazijski profesor iz Sarajeva. Povjerenstvo su inili Natko Nodilo i Tadija Smi iklas. Njihov je prijedlog bio da se izabere Vjekoslav Klai, koji se ve dokazao znanstvenim radom. Jednoglasnom odlukom Klai je izabran za javnog redovitog profesora na katedri za opu povijest. Iste godine, na prijedlog Ra koga, primljen je i u Akademiju, kao dopisni lan. Pravim lanom postao je 1896. godine, na prijedlog Tadije Smi iklasa. Od tada je, uz krae prekide, Klai djelovao na sveu iliatu sve do umirovljenja 1922. godine. Njegova je sveu iliana karijera uglavnom iala uzlazno, osim ato je joa nekoliko puta, to jest 1906, 1912. i 1918. godine, imao neprilika s ministrima koji su ga htjeli prije vremena umiroviti. Zbog nesporazuma oko dopusta za pisanje Povijesti Hrvata, akolsku godinu 1906-07, Klai je doista i proveo u mirovini, no po etkom 1908. godine u potpunosti je reaktiviran na mjestu redovitog profesora na Katedri za opu povijest. Klaiev prvi nasljednik na Katedri za opu povijest bio je privatni docent Bogoljub Krnic. Budui da je on prerano umro 1918. godine, valjalo je izabrati novog ovjeka. Klai se dao skloniti Petru Karliu, unato  skandala oko njegove disertacije, koju je povjerenstvo ocijenilo plagijatom Klaieve Povijesti Hrvata. Zbog toga je, na prijedlog Ferde `iaia, za profesora izabran Milan Prelog. Prelog se ograni io na predavanja iz povijesti novog vijeka. Petar Karli je kao privatni docent naj eae dr~ao kolegije o tridesetogodianjem ratu. Time je airoka Klaieva koncepcija katedre za opu povijest za neko vrijeme bila napuatena. Slijedeih godina opu povijest su predavala dvojica profesora: Nodilo i Klai. Nodilo je bio viae usmjeren na povijest starog vijeka, kojoj se od ustanovljenja studija posveivala velika pa~nja, te na rani srednji vijek. Klai je predavao itavu opu povijest, od antike, preko srednjeg vijeka, do novije povijesti. Meu omiljenim temama bili su mu kri~arski ratovi, reformacija, zapadnoeuropska povijest, turski prodori, petnaesto stoljee, povijest Venecije. Osobito ga je zanimalo kako su se zbivanja na airoj povijesnoj sceni prelamala u povijesti slavenskih naroda. Iako su Klaia nastavne obveze vezivale uz opu povijest, njegova je znanstvena djelatnost u cjelini bila posveena problemima hrvatske povijesti od najstarijih vremena do 19. stoljea. Istra~iva ki interes za hrvatsku povijest povezivao je s nastavom ope povijesti, dr~ei da su Hrvati dio zapadnog svijeta, te da onaj koji obrauje hrvatsku povijest mora na nju gledati u airem kontekstu. Svoju ulogu kao profesora ope povijesti vidio je izmeu ostaloga i u tome da ispravi poimanje o ulozi Hrvata u europskoj povijesti. Obi avao je mijenjati kolegije, ne samo godianje nego iz semestra u semestar, tako da je nudio doista raznoliku i zanimljivu nastavu. Iako se najradije dr~ao srednjovjekovnih tema, zbog zahtjeva studija morao je povremeno davati kolegije iz novovjekovne europske povijesti, najviae iz 19. stoljea. U godinama nakon Nodilova umirovljenja 1901. godine, uskakao je i s kolegijima iz ope povijesti starog vijeka, tako da je raspon njegovih predavanja postao vrlo airok. I drugi su profesori toga vremena morali skakati iz razdoblja u razdoblje, no ini se da je Klai u tom smislu bio optereeniji od ostalih kolega, ska ui od starog Orijenta i Gr ke do Francuske revolucije i Be kog kongresa. U izboru tema predavanja o ituje se ista metodoloaka zna ajka koja Klaieva povijesna djela izdvaja od radova njegovih kolega, a to je proairenje predmeta istra~ivanja povijesti na druatvena kretanja i kulturu. Slijedei Bernheimovu ideju o povijesti kao znanosti koja se bavi druatvenom djelatnoau ljudi u vremenu i prostoru, napustio je prevladavajuu usko politi ku povijest. Klai je veliki dio satnice posveivao seminarskom radu na izvorima. Radio je na ispravama, kronikama, putopisima i drugim izvorima tematski vezanim uz njegove kolegije. Nakon ato je `iai 1905. godine sjeo na Katedru za hrvatsku povijest, Klai je dr~ao i vje~be iz diplomatike. Njegovi studenti aktivno su sudjelovali u seminarima, u ei se radu na izvorima i raspravljajui o spornim historiografskim pitanjima. Osim same kritike izvora, Klai je sa studentima je radio i na pismenim radnjama. U io ih je da budu samostalni u znanstvenom istra~ivanju i da niata ne prihvaaju kao potpunu istinu bez pomne provjere svih podataka i argumenata. Kao temeljna na ela povijesne znanosti isticao je slobodno ispitivanje, te interpretaciju i prikazivanje tih spoznaja. Smatrao je da svoju vlastitu spremu za tuma enje izvora mo~e zahvaliti boravku u zagreba kom sjemeniatu, gdje je u io hermeneutiku i egzegezu, te be kim profesorima od kojih je u io paleografiju i diplomatiku. Meutim, valja rei da je njegov rad u histori kom seminaru otiaao puno dalje od same kritike izvora i bio na tragu uzusa suvremenih njema kih seminara kakve je uveo Ranke. Uza svu va~nost predavanja, Klai je svjesno davao prednost seminarima, jer ondje studenti samostalno rade i upuuju se u znanstveni rad i njegove metode. Htio je da njegovi studenti ne budu samo sluaa i nego "njegovi suradnici na golemom polju znanosti", po uzoru na druga moderna sveu iliata. Valja spomenuti da je taj posao doista mogao biti studiozan ve i zbog toga ato nije bilo mnogo studenata. Primjerice, akolske godine 1901-02. na itavom Filozofskom fakultetu bilo je 111 redovitih i 6 izvanrednih studenata, ato se je smatralo izuzetno velikim brojem. Osim toga, studenti su se mogli potpuno posvetiti seminarskom radu, jer u to vrijeme na na Filozofskom fakultetu nije bilo ni semestralnih ni godianjih ispita: za doktorski stupanj su se polagali rigorozi nakon sve etiri godine studija. Oni koji nisu htjeli ii ka doktoratu, odnosno znanstvenom radu, polagali su dr~avne ispite kojima su stjecali pravo na u iteljsko zvanje. Joa jedna kvaliteta Klaievog nastavnog rada le~ala je u njegovom odnosu prema metodologiji povijesti. U svome historiografskom radu slijedio je postavke historicizma i koristio tada modernu geneti ku metodu. O tome koliko je on uspio primijeniti suvremenu metodologiju u svojim djelima, mo~e se raspravljati. I u njegovo vrijeme bilo je podijeljenih mialjenja oko toga koliko je uspio organizirati svoju Povijest Hrvata po geneti koj metodi. No, injenica je da se Klai uvelike zanimao za metodologiju i promialjao poziciju svoje discipline. `toviae, bio je meu prvim povjesni arima koji su u nastavu po eli uvoditi i razmialjanja o metodologiji povijesti, uglavnom slijedei priru nik Ernsta Bernheima "Ud~benik historijske metode i filozofije povijesti". U nekoliko navrata dr~ao je posebne kolegije o historiografiji srednjega vijeka, te o povijesnoj metodi. Njegov osobiti interes za francusku povijest i filozofiju XVIII. stoljea i revoluciju 1789. godine, proizlazio je iz uvjerenja da su te ideje bile u temelju procvata historiografije i teorije povijesti. Zbog toga je tim temama posvetio brojna predavanja. Metodoloaku pouku pru~ao je ne samo kandidatima za znanstvenike, ve i onima koji su spremali za srednjoakolske u itelje. Njima je povremeno odr~avao cikluse predavanja o tome kako treba tuma iti i predavati novovjekovnu povijest. Nije mu bila strana niti filozofija povijesti, iako je smatrao da je ona joa uvijek daleko od primjene u historiografiji i nastavi povijesti. ak je i prigodu svog nastupnog rektorskog govora, na Dan sveu iliata, 19. listopada 1902. godine, iskoristio da bi okupljene akademce upoznao sa suvremenom povijesnom metodologijom i filozofijom i svojim mialjenjem o tome. Piaui o utemeljenju isusova ke akademije i zagreba kog sveu iliata, Klai je naglasio neke stvari koje je sam smatrao bitnima za nastavu povijesti. Smatrao je da se obrazovanje povjesni ara ne smije suziti na uske okvire politi ke povijesti. Naprotiv, oni bi morali poznavati knji~evnost, biti vjeati pisanju i govorniatvu. Iako se zalagao za znanstvenost i spoznajnu vrijednost povijesti, zadr~ao je i stare ideje o koristi od povijesti u odgojnom smislu. Po njegovom mialjenju, svijetli primjeri iz povijesti sredstvo su kojim valja potaknuti akademijsku mlade~ na domoljublje. Du~nost je profesora pobuditi u studentima ~elju za znanjem i poticati ih na koristan rad. Klaievo shvaanje o odgojnoj svrsi povijesti proizlazilo je iz opeprihvaenog uvjerenja da se znanstveni temelji moraju spojiti s potrebama druatva. Upravo zbog svoje metodoloake osvijeatenosti Klai je polagao vrlo veliku va~nost na formalno povijesno obrazovanje. Nije se slagao s pozitivisti kim determinizmom koji je povijest svodio na uzaludno oponaaanje prirodnih znanosti. Naprotiv, slijedei Bernheima, smatrao je da povijest ima svoj predmet istra~ivanja i metode, te da mora tra~iti vlastito mjesto meu znanostima. Zbog toga je naglaaavao da ne mo~e svatko pisati povijest koji je "imalo pismen". Diletantizam je smatrao velikom boljkom hrvatske povjesnice, protiv koje se znanstvena, akademska historiografija mora boriti. vrsto se dr~ao uvjerenja da samo onaj koji je stru no osposobljen mo~e u potpunosti ovladati potrebnim povijesnim znanjem i metodama. Takav stav nastojao je prenijeti svojim studentima. Upravo su ta metodoloaka razmialjanja, zajedno s kritikom izvora i seminarskim radom, najvredniji doprinos Klaieva profesorskog rada na zagreba kom sveu iliatu. Zdenka Janekovi Rіmer Vjekoslav Klai na zagreba kom sveu iliatu `kolske godine 1879-80, Vjekoslav Klai je po eo djelovati kao suplent na Katedri za hrvatsku povijest Filosofi ko-histori kog odjela Mudroslovnog fakulteta. Slijedee tri godine predavao je kolegije iz hrvatske povijesti od 12. do 19. stoljea, te povijest Bosne u srednjem vijeku. U seminaru je sa studentima obraivao izvore srednjovjekovne hrvatske povijesti. Pozicija suplenta davala je Klaiu nade da e naslijediti Mesievu poziciju na Katedri za hrvatsku povijest, no njegova sveu iliana karijera nije iala tako lako kako je po etak obeavao. Ve je 1879. godine imao neprilika s policijom i rektoratom zbog nastupnog predavanja koje je objavljeno u Obzoru. Povedena je istraga pod sumnjom da je Klai uvrijedio kuu Habsburg, zbog ega je dobio i slu~benu opomenu vlade. Po Klaievom mialjenju ta mu je epizoda oslabila pozicije u natjecanju za profesuru. Naime, na natje aju raspisanom 1882. godine na polo~aj profesora postavljen je Tadija Smi kilas koji je upravo tada u Matici Hrvatskoj objavio svoju "Poviest hrvatsku". Ta prva cjelovita sinteza povijesti Hrvata od najstarijih vremena do godine 1848. donijela je Smi iklasu veliku popularnost, po asno graanstvo Zagreba, Karlovca i Vara~dina i ~eljenu profesuru. Klai je povjerenstvu Filozofskog fakulteta predo io nekoliko rasprava, te obimni rukopis svojih predavanja, ali time nije mogao konkurirati sintezi koja je izazvala toliko oduaevljenja u javnosti. Smi iklas je imao joa jednu prednost pred Klaiem, a to je bila potvrda o polo~enom ispitu iz pomonih povijesnih znanosti u be kom Zavodu za austrijsku povijest. Nakon neuspjeha na natje aju Klai se vratio na gimnaziju, a na sveu iliatu je od akolske godine 1884/5. djelovao kao privatni docent za geografiju ju~noslavenskih zemalja. Tek je godine 1893. izabran za javnog redovitog profesora na katedri za opu povijest, na kojoj je ve od ranije predavao Natko Nodilo. Klai je predavao opu povijest od antike, preko srednjeg vijeka, do novije povijesti. Meu omiljenim temama bili su mu kri~arski ratovi, reformacija, zapadnoeuropska povijest, turski prodori, petnaesto stoljee, povijest Venecije. Osobito ga je zanimalo kako su se zbivanja na airoj povijesnoj sceni prelamala u povijesti slavenskih naroda. Istra~iva ki interes za hrvatsku povijest povezao je s nastavom ope povijesti, dr~ei da su Hrvati dio zapadnog svijeta, te da onaj koji obrauje hrvatsku povijest mora na nju gledati u airem kontekstu. Svoju ulogu kao profesora ope povijesti vidio je izmeu ostaloga i u tome da ispravi poimanje o ulozi Hrvata u europskoj povijesti. Iako se najradije dr~ao srednjovjekovnih tema, povremeno je davao kolegije vezane uz francusku revoluciju, po njegovom mialjenju izvoriatem ideja koje su bile u temelju procvata historiografije i teorije povijesti u 19. stoljeu. Devetnaestostoljetne teme je takoer rado uvodio u svoje kolegije. Nakon Nodilova umirovljenja 1901. godine, uskakao je i s kolegijima iz ope povijesti starog vijeka. U nekoliko navrata dr~ao je i posebne kolegije o historiografiji srednjega vijeka, te o povijesnoj metodi. Raspon njegovih predavanja bio je izuzetno airok. Klai je veliki dio satnice posveivao seminarskom radu koji se prvenstveno sastojao od kriti ke obrade raznolikih izvora. Nakon ato je `iai 1905. godine sjeo na Katedru za hrvatsku povijest, Klai je dr~ao i vje~be iz diplomatike. Studenti su aktivno sudjelovali u Klaievim seminarima, u ei se radu na izvorima i raspravljajui o spornim historiografskim pitanjima. Svoje sluaa e je upuivao da niata ne prihvaaju kao potpunu istinu bez pomne provjere svih podataka i argumenata. Kao temeljna na ela povijesne znanosti isticao je slobodno ispitivanje, te interpretaciju i prikazivanje tih spoznaja. Valja rei da je njegov rad u histori kom seminaru otiaao puno dalje od same kritike izvora i bio na tragu uzusa suvremenih njema kih seminara kakve je uveo Ranke. Uza svu va~nost predavanja, Klai je prednost davao seminarima. Htio je da njegovi studenti ne budu samo sluaa i nego "njegovi suradnici na golemom polju znanosti, po uzoru na druga moderna sveu iliata". Piaui o utemeljenju isusova ke akademije i zagreba kog sveu iliata, Klai je naglasio neke stvari koje je sam smatrao bitnima za visokoakolsku nastavu povijesti. Smatrao je da se obrazovanje povjesni ara ne smije suziti na uske okvire politi ke povijesti. Naprotiv, oni bi morali poznavati knji~evnost, biti vjeati pisanju i govorniatvu. Iako se zalagao za znanstvenost i spoznajnu vrijednost povijesti, zadr~ao je i stare ideje o koristi od povijesti u odgojnom smislu. Po njegovom mialjenju, svijetli primjeri iz povijesti sredstvo su kojima valja potaknuti akademijsku mlade~ na domoljublje. Du~nost je profesora pobuditi u studentima ~elju za znanjem i poticati ih na koristan rad. Klaievo shvaanje o odgojnoj svrsi povijesti proizlazilo je iz uvjerenja da se znanstveni temelji moraju spojiti s potrebama druatva. Klai je polagao vrlo veliku va~nost na formalno povijesno obrazovanje, smatrajui da ne mo~e svatko pisati povijest koji je "imalo pismen". Po njegovom mialjenju, samo onaj koji je stru no osposobljen mo~e u potpunosti ovladati potrebnim povijesnim znanjem i metodama. U Klaievoj znanstvenoj metodologiji primjetne su neke razlike u odnosu na njegove kolege, prije svega u tome ato je proairio predmet istra~ivanja na druatvena kretanja i kulturu. Te su se njegove postavke o itovale ne samo u povijesnim djelima nego i u nastavi, prije svega u izboru kolegija. Klai je bio meu onim povjesni arima koji su u nastavu po eli uvoditi i razmialjanja o metodologiji povijesti. Nije mu bila strana niti filozofija povijesti, iako je smatrao da je ona joa uvijek daleko od primjene u historiografiji i nastavi povijesti. ak je i prigodu svog nastupnog rektorskog govora, na Dan sveu iliata, 19. listopada 1902. godine, iskoristio da bi okupljene akademce upoznao sa suvremenom povijesnom metodologijom i filozofijom i svojim mialjenjem o tome. Rekla bih za kraj da su ta metodoloaka razmialjanja, zajedno s kritikom izvora i seminarskim radom, najvredniji doprinos Klaieva profesorskog rada na zagreba kom sveu iliatu. Zdenka Janekovi Rіmer Vjekoslav Klai na zagreba kom sveu iliatu Nakon viaegodianjeg nastavnog iskustva u zagreba koj gimnaziji, Vjekoslav Klai je 1879. pozvan za suplenta za hrvatsku povijest na sveu iliatu. Uz krae prekide, Klai je djelovao na sveu iliatu sve do umirovljenja 1922. godine. Predavao je razli ite kolegije iz hrvatske i ope povijesti, pa ak i iz zemljopisa koji je bio njegova druga struka. U izboru kolegija o ituju se njegove metodoloake postavke. Klai je u svome historiografskom radu slijedio postavke historicizma i koristio geneti ku metodu, ali je prihvaao i neke metodoloake novitete. Odvojio se od pozitivisti kog determinizma i proairio predmet istra~ivanja na druatvena kretanja i kulturu. Te su se njegove postavke o itovale i u nastavi, prije svega u izboru kolegija. Mo~e se rei da je Klai bio meu onim povjesni arima koji su u nastavu po eli uvoditi i razmialjanja o teoriji povijesti.  Petar Karli, }ivot i djelovanje Vjekoslava Klaia, Zagreb 1928, 4, 9-10.  Vjekoslav Klai, Ulomci iz moje autobiografije, Dom i Sviet 1899, 37.  Klai, Ulomci, 37.  Karli, }ivot, 10-11.  Karli, }ivot, 13.  Karli, }ivot, 14, 26.  Akademijske oblasti, osoblje i red predavanja za 1879-80, 1880-81.  Sveu iliate Kraljevine SHS, 109.  Obzor, 143 od 24. VI. 1879; 144 od 25. VI. 1879.  Karli, }ivot, 15.  Karli, }ivot, 14-15. Isti, Tade Smi iklas, Zadar 1914, 6-7.  Karli, }ivot, 16-18, 12-13.  Privatni docenti bili su doktori pojedinih podru ja koji su habilitirali pismenom radnjom, kolokvijem pred profesorskim zborom i pokusnim predavanjem. Kandidatu koji bi u tom postupku zadovoljio podjeljivala se venia legendi. Sveu iliate Kraljevine SHS u Zagrebu 1874-1924, Zagreb 1925, 66.  Karli, }ivot, 21-22. Sveu iliate Kraljevine SHS, 110.  Karli, }ivot, 19.  Akademijske oblasti, osoblje i red predavanja 1884-1893. Karli, }ivot, 31.  Karli, }ivot, 20-21.  Karli, }ivot, 22-23.  Branko Vodnik, Plagijat Petra Karlia, Jugoslavenska njiva VII, 3, 1923, 121-126. Petar Karli odu~io se Vjekoslavu Klaiu za pomo koju mu je pru~io u sveu ilianoj aferi na taj na in da je sastavio njegovu biografiju. Tako je, stjecajem okolnosti, Klai jedan od rijetkih povjesni ara koji imaju svoju biografiju. Karli, }ivot.  Karli, }ivot, 39-40.  Akademijske oblasti, osoblje i red predavanja 1923-24. i dalje.  J. Nagy, V. Klai, u: Crtice iz hrvatske proalosti, predgovor, Zagreb 1928, VI-VII.  Gross, Suvremena historiografija, 180-183.  Akademijske oblasti, osoblje i red predavanja za ljetni semestar 1905-06.  Nagy, Vjekoslav Klai, VII.  Karli, }ivot, 9. Klai, Ulomci, 37.  Mirjana Gross, Suvremena historiografija, Novi liber, Zagreb 1996, 128.  Akademijske oblasti, osoblje i red predavanja od 1893. do 1922. Sveu iliate Kraljevine SHS, 117.  Sveu iliate Kraljevine SHS, 119-121.  Gross, Suvremena historiografija, 183-184. Mario Strecha, O pitanju metodoloakih obrazaca hrvatske historiografije u 19. stoljeu, asopis za suvremenu povijest, IX, 2, 1977, 70-71.  `iai, Priru nik izvora hrvatske historije I, Zagreb 1914, 105-106. Viktor Novak, Narodna Enciklopedija XI, 1926, 327.  Gross, Suvremena historiografija, 137, 180-181.  Akademijske oblasti, osoblje i red predavanja za zimski semestar školske godine 1898-99; zimski semestar šk. god. 1905-06; zimski semestar školske godine 1899-1900.  Akademijske oblasti, osoblje i red predavanja 1905-06; 1908-09; 1916-17; 1920-21.  Akademijske oblasti, osoblje i red predavanja za ljetni semestar školske godine 1899-1900; zimski semestar šk. god. 1905-06.  Klai, Nekoliko rie i o historiji, njezinoj zadai i metodi, rektorski govor, Narodne novine, br. 242, 243, 21-22. X. 1902.  Viae o tome: Strecha, O pitanju metodoloakih obrazaca, 67-76.  Gross, Suvremena historiografija, 180-181.  Klai, Nekoliko rie i. `iai, Priru nik, 12. TVbd: < т ф АВrt ЂЌЎ*#,#Ф'Ц'„+†+00"3$3,4.4t6v6Z8\8”>–>ЂBЄBE EИEКEšGœG2P4P–X˜XЪZЬZ”^–^:`<`–a˜affєhіhœjžjrltlюn№nТoФoФqЦq”s–srvtvц|ш|моі‚ј‚(М*МРМТМPНRНzН|НЊНЌНдНжНООО’ОжОљ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љj0JCJU CJhnH _.02ˆŠŒДЖv0424`8ІBžG GšXјhњhvvxvъ|>„@„p„r„t„Ъ„Ь„ќќќќњњѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕќќќќѕd ў$.02ˆŠŒДЖv0424`8ІBžG GšXјhњhvvxvъ|>„@„p„r„t„Ъ„Ь„:‘LцЄTЋкД Е ЕЕdЕfЕhЕ(МРМPНzНЊНдНООжО<ПfПфП"РlТоТУЄУдУФœЦЬЦPЧќЧVШюШ*ЩxЩ ЪвЪ ЫЬ‚ЭцЭšЮюЮmЯ№аpбЪб(в,в.в0в2в4в6в8вFвўўўўўўўўўўўўўўўўўўўўўўўўўўўўўќўќўњўњWЬ„:‘LцЄTЋкД Е ЕЕdЕfЕhЕ(МРМPНzНЊНдНООжО<ПfПфП"РlТоТУЄУњњњњњїїїїѕѕњѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕѕ$d ўжОиО<П>ПfПhПфПцП"Р$РЬСцСlТnТоТрТУ УЄУІУдУжУФФœЦžЦЬЦЮЦPЧRЧќЧўЧVШXШюШ№Ш*Щ,ЩxЩzЩ ЪЪвЪдЪ Ы"ЫЬ’Ь‚Э„ЭцЭшЭšЮ›ЮюЮяЮmЯnЯ№ађаpбrбЪбЬб&в(вDвFві№і№і№і№і№ш№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№о№CJOJQJhnH 6CJhnH  CJhnH j0JCJUCЄУдУФœЦЬЦPЧќЧVШюШ*ЩxЩ ЪвЪ ЫЬ‚ЭцЭšЮюЮmЯ№аpбЪб(в*в,в.в0в2в4⧧§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§ћ§ћ§љ4в6в8в:в<в>в@вBвDвFв§ћ§љ§ћ§§єd ў $@PАа/ Ар=!А"А# $ %А [$@ёџ$NormalmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font6*@Ђё6Endnote ReferenceH*8&@Ђ8Footnote ReferenceH*,@,Header  Ц9r , @",Footer  Ц9r Њ1qи9P V •тТ ‘:-JQ м Э!&K*e+J-.Ы.1z2N394w5с5т6Ъ799s<ю={?–g  !"#$%&'L”ЉСжя4WŠŸо§"[pОжю:R”ъcЈђU|4­п† к Y з  D s v џџџџџџџџџџџџџџџџџџ џџ џџ џџ џџ жŠ"юъђ†  s s s s v  –gтџџџџ  џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ џџ  џџ џџ  џџ JђšS'R/Š6у=!@kHщQnX–gЮ&–|M*Б< ; С   жОFвjnЬ„ЄУ4вFвkmopFвlџџ Istvсn Rіmer'C:\My Documents\Zdenka\Radovi\Klai.DOCџ@€\\hGѓ\\и  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdesfsg–gPPPP P PPPPPPPPP P"P$P&P(P*P,P.P0P2P4P6P8P:P<P>P@PBPDPFPHPJPLPNPPPRPTPVPXPZP\P^P`PbPdPfPhPjPlPnPpPrPtPvPxPzP|P~P€P‚P„P†PˆPŠPŒPŽPP’P”P–P˜PšPœPžP PЂPЄPІPЈPЊPЌPЎPАPВPДPЖPИPКPМPОPРPТPФPЦPШPЪPЬPœ@PаPвG‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArial71Courier#ˆаhСK3FСK3FQ ьK &Ё !d<]?џџZdenka Janekovi Rіmer Istvсn Rіmer Istvсn Rіmerўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0tˆАМдр№  0 < HT\dlтZdenka Janekoviц Rіmerden Istvсn RіmerviцstvNormalR Istvсn Rіmerviц2tvMicrosoft Word 8.0m@@ЖдB5jО@ЖдB5jО Q ьKўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎD hp|„Œ” œЄЌД М пт aЁ&<]Г  Zdenka Janekoviц Rіmer Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{54048780-D60C-11D2-82C0-88BA7BD17E10}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqўџџџstuvwxyўџџџ{|}~€ўџџџƒ„…†‡ˆ‰ўџџџ§џџџ§џџџўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РFрb&нgО ­e5jО€1TableџџџџџџџџrWordDocumentџџџџџџџџ&тSummaryInformation(џџџџzDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџ‚CompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вqўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0tˆАМдр№  0 < HT\dlтZdenka Janekoviц Rіmerden Istvсn RіmerviцstvNormalR Istvсn Rіmerviц3tvMicrosoft Word 8.0m@@ЖдB5jО@Жw$GjОQ ьKўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎD hp|„Œ” œЄЌД М пт aЁ&<]Г  Zdenka Janekoviц Rіmer Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{54048780-D60C-11D2-82C0-88BA7BD17E10}жОиО<П>ПfПhПфПцП"Р$РЬСцСlТnТоТрТУ УЄУІУдУжУФФœЦžЦЬЦЮЦPЧRЧќЧўЧVШXШюШ№Ш*Щ,ЩxЩzЩ ЪЪвЪдЪ Ы"ЫЬ’Ь‚Э„ЭцЭшЭšЮ›ЮюЮяЮmЯnЯ№ађаpбrбЪбЬб&в(вDвFв(т*т6т8т<т>т@тBтNтPтTтVтXтZт\ті№і№і№і№і№ш№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№і№о№здзЯздздзЯзд№0JmH0J j0JUCJOJQJhnH 6CJhnH  CJhnH j0JCJUR$@PАа/ Ар=!А"А# $ %А PAGE 12 PAGE 13 4в6в8в:в<в>в@вBвDвFв(т@тXтZт\т§ћ§љ§ћ§§є§ыы§є&`#$„№џ„d ў [$@ёџ$NormalmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font6*@Ђё6Endnote ReferenceH*8&@Ђ8Footnote ReferenceH*,@,Header  Ц9r , @",Footer  Ц9r &)@Ђ1& Page NumberЊ1qи9P V •тТ ‘:-JQ м Э!&K*e+J-.Ы.1z2N394w5с5т6Ъ799s<ю={?Ўg  !"#$%&'L”ЉСжя4WŠŸо§"[pОжю:R”ъcЈђU|4­п† к Y з  D s v ЎgтџџџџДX\ъ\]H]k]ž]Г]ђ]^6_o_„_в_ъ_`NafaЈaўawb•bМbciccHdСdѓdšeюemfыf+gˆg”g•g–gЂgЃgЏgœ€€˜€€š@€€˜@€€š@€€˜@€€š@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€š@€€˜@€€š@€€˜@€€˜@€€š@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€š@€€˜@€€š@€€˜@€€˜@€€˜@€€ š@€€˜@€€š@€€˜@€€˜@€€  "$'жО\тjnЬ„ЄУ4в\тkmopFвlџџUnknown Istvсn Rіmer '!џ•€!џ•€џџ Istvсn Rіmer'C:\My Documents\Zdenka\Radovi\Klai.DOCџ@€Ь` 0„h„hд  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\\\]^_`abcdesfsg‡gˆgggg’g“g”g•g–g›ggžg gЁgЂgЃgЌg­gЎg@AAA A @A@AAAAAA A"A$A&A(A*A,A.A0A2@4A6@8A:A<A>A@@BAD@FAHAJALANAPARATAV@XAZA\A^A`AbAdAf@hAjAlAnApArAt@vAxAz@|A~A€A‚@„A†AˆAŠAŒAŽ@A’A”A–A˜Aš@œAžA AЂ@ЄAІAЈ@ЊAЌAЎAАAВ@ДAЖAИAКAМ@Dв@(М@О@Р@Т@Ф@Ц@Ш@Ъ@Ь@œ@@а@в@&тA(тA2тA6тA8тA<т@>т@*в@,вA@тAJтANтAPтATт@Vт@.в@0в@Xт@DвG‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArial71Courier#ˆаhСK3FIL3FQ ьK&Ё!d<]џџZdenka Janekovi Rіmer Istvсn Rіmer Istvсn Rіmeri se osigurao smjeataj izbjeglicama. Vlada se mijeaala i u odnos poslьЅСG ПFвbjbjŽйŽй фьГьГ\t %џџџџџџ]ˆˆюvЄ.ИИИ8№$. юdd(ŒŒŒŒŒŒќўўўўўў$њєю†"ъŒŒŒŒŒ"ŒŒŒ40ŒŒŒŒŒŒќ..ŒќŒpŒќќŒ( щ):GjО.ŠИŒќRoot Entryџџџџџџџџ РFрb&нgОщ):GjОЅ@1TableџџџџrWordDocumentџџџџџџџџžфSummaryInformation(џџџџЄџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџoўџџџ“–—˜™š›œўџџџŸЂ§џџџўџџџўџџџЇЄ§џџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџ мCompObjџџџџџџџџџџџџj0Tableџџџџџџџџџџџџ•tџџџџџџџџџџџџўџџџўџџџ ўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџGjОQ ьKўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎD hp|„Œ” œЄЌД М пт aЁ&<]Г  Zdenka Janekoviц Rіmer Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{54048780-D60C-11D2-82C0-88ўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вqўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0tˆАМдр№  0 < HT\dlтZdenka Janekoviц Rіmerden Istvсn RіmerviцstvNormalR Istvсn Rіmerviц3tvMicrosoft Word 8.0m@@ЖдB5jО@Жw$џџџџџџџџ  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklm’џџџџ”џџџџџџџџstuvwxyўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџBA7BD17E10}