Pregled bibliografske jedinice broj: 446127
Kako plivati brže?
Kako plivati brže? // Kondicijska priprema sportaša / Jukić, Igoe: Gregov, Cvits: Šalaj, Sanja: Milanović, Luka: Trošt-Bobić, Tatjana (ur.).
Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Udruga kondicijskih trenera Hrvatske, 2010. str. 356-359 (ostalo, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 446127 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako plivati brže?
(Kako Plivati brže?)
Autori
Šiljeg, Klara: Kević, Goran. Mrgan, Josip: Zečić, Miroslav: Zoretić, Dajana: Leko, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Kondicijska priprema sportaša
/ Jukić, Igoe: Gregov, Cvits: Šalaj, Sanja: Milanović, Luka: Trošt-Bobić, Tatjana - Zagreb : Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Udruga kondicijskih trenera Hrvatske, 2010, 356-359
Skup
8.godišnja međunarodna konferencija - Kondicijska priprema sportaša - Trening brzine, agilnosti i eksplozivnosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.02.2010. - 27.02.2010
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Brzina; plivanje
(Speed; swimming)
Sažetak
Brzina plivanja definirana je razlikom izmeđ propulzivnih i retropulzivnih sila koje djeluju na tijelo u vodi u kretanju. Propulzivne sile stvaraju ekstremiteti koji zaveslajima, udarcima ili odrazima nogu potiskuju tijelo prema naprijed. Tom kretanju suprotstavljaju se sila frontalnog otpora, otpor valova i otpor trenja. Specifična interakcija fiziološke (stvaranje energije), biomehaničke (idealna tehnika plivanja) i psihološke efikasnosti (motivacija i ustrajnost), uvjetovati će koliko brzo će se plivač kretati kroz vodu. Mogućnost stvaranja energije unutar plivačevog tijela je u konačnici limitirano. Plivač teži ka bržoj i većoj proizvodnji energije koja će uz idealan hidrodinamički položaj tijela i optimalnu tehniku plivanja omogućiti ekstremitetima što bolju propulziju zaveslaja, a time i veću brzinu plivanja. Stoga, brzinu plivanja definiraju optimalna tehnika, snaga plivača i funkcionalne sposobnosti krvnožilnog sustava. Neki plivači potpomognuti genetskim predispozicijama imaju veći stupanj prirodne brzine plivanja od drugih. Međutim, dobro planirani plivački trening može poboljšati brzinu plivanja, a samim time i natjecateljsko postignuće. Svrha treniranja sprinta je povećati maksimalnu brzinu i održati istu što je moguće duže vrijeme. Proces razvoja brzine plivanja uključuje povećanje mišićne snage, efikasniju upotrebu mišićnih vlakana od centralnog nervnog sistema i većeg omjera anaerobnog metabolizma. Brzina plivanja je sposobnost u što kraćem vremenu isplivati određenu disciplinu. Cilj rada je navesti parametre koje treneri koriste pri razvoju brzine plivanja. Navedeno se odnosi na energetski metabolizam i dinamičko-motorički stereotip (savršeno razrađen program aktivacije mišića određenim redom i intezitetom u određenom vremenskom razmaku)(Haimer i sur.1997).
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Kineziološki fakultet, Zagreb
