Naslov
Krivopućani i svi njihovi karnevali
(The inhabitants of Krivi Put and all their Carnivals)

Autori
Škrbić Alempijević, Nevena ; Vlatković, Aleksandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Živjeti na Krivom Putu. Etnološka monografija o primorskim Bunjevcima, sv.II

Urednik/ci
Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana

Izdavač
FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2009

Raspon stranica
259-275

ISBN
978-953-175-266-4

Ključne riječi
karnevali, Krivi Put
(Carnivals, Krivi Put)

Sažetak
Na primjeru krivoputskih mačkaranih ophoda te senjskih zimskih i ljetnih karnevala autorice analiziraju kako se simboličko razgraničenje između stanovnika urbanoga središta i njihovih "ruralnih drugih" upisuje u pokladnu praksu senjskoga kraja. Istodobno pokazuju da se upravo u okviru gradskih karnevalskih zbivanja stvara novi prostor za ostvarivanje primorsko-bunjevačke običajne prakse. U prvom dijelu rada iznesena je sistematizirana građa o pokladnim običajima prikupljena terenskim istraživanjem na području Krivog Puta. Prikazani podaci zabilježeni su uglavnom na temelju sjećanja kazivača, a uglavnom sežu od prve polovice dvadesetoga stoljeća. Na tom temelju autorice upućuju na elemente nekadašnjih krivoputskih poklada koji su postupno uklapani u senjski karneval te nastavljaju trajati u jednom novom kontekstu i s novim značenjima. Naime, usporedo sa sve rjeđim održavanjem ophoda s maskama u planinskoj okolici, senjski karnevali postaju središtem oko kojeg se u sve većoj mjeri okuplja i krivoputsko stanovništvo. Sudjelovanje stanovnika Krivoga Puta u senjskim karnevalima možemo pratiti iz više perspektiva. Jedno je polazište kulturna praksa iseljenoga bunjevačkog stanovništva trajno nastanjenog u Senju. Za njih senjski karneval postaje obilježjem njihove nove lokalne identifikacije i interakcije sa sredinom čiji segment danas čine. Uz to, oni prenose distinktivne sastavnice nekadašnjih krivoputskih ophoda pod maskama i uklapaju ih u gradske ophode, iskazujući na taj način još žive vezu s krivoputskom zajednicom, neumanjenu fizičkom odsutnošću njezinih članova. Drugi su istraživački fokus autorice stavile na one Krivopućane koji se redovito na karnevalske dane iz svojih rodnih sela spuštaju u grad. Time oni senjske karnevale, zimske i ljetne, transformiraju u zgode koje zauzimaju istaknuto mjesto u primorsko-bunjevačkom godišnjem kalendaru, u običaje koje krivoputska zajednica počinje poimati kao podjednako svoje. Uključivanje krivoputskog stanovništva u suvremene senjske ophode s maskama rasvjetljava se kroz studiju slučaja, na primjeru predstavljačkih oblika Grge Prpića Miškeca iz Gorice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA