Naslov
Makrozooplankton Južnojadranske kotline
(Macrozooplankton in the South Adriatic Pit)

Autori
Batistić, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
03.12

Godina
1999

Stranica
186

Mentor
Kršinić, Frano

Ključne riječi
Makrozooplankton; Južnojadranska kotlina; raspodjela; brojnost
(Macrozooplankton; South Adriatic Pit; distribution; numerical abundance)

Sažetak
Istraživanja makrozooplanktona u Južnojadranskoj kotlini provedena su tijekom pet sezonskih krstarenja, od travnja 1993. do veljače 1995. godine te tjednim uzorkovanjem tijekom 1996 godine na postaji Lokrum. Zbog praćenja horizontalnog rasprostranjenja vrsta duž Jadrana, analizirani su uzorci prikupljeni od veljače 1995. do veljače 1996. godine na postaji Stončica u srednjem Jadranu. Određen je kvalitativni i kvantitativni sastav, te vremenska i prostorna raspodjela hidromeduza, sifonofora, ktenofora, pteropoda, heteropoda, poliheta i hetognata. Ukupno su određene 82 vrste, a detaljni rezultati izneseni su za 27 vrsta makrozooplanktona. Prvi put u Jadranskom moru zabilježena je vrsta pteropoda Desmopterus papilio i heteropoda Protoatlanta mediterranea. Bliže obali veći je ukupni broj jedinki istraživanih skupina nađe u jesen i zimu, a na otvorenom moru u proljeće i ljeto. Izrazito visoka brojnost, od 350 jed/m3 zabilježena je u rujnu na postaju Lokrum. Hetognati i pteropodi su uglavnom dominirali u ljetno-jesenskom, a hidromeduze i sifonofore u zimsko-proljetnom razdoblju. Za većino dominantnih vrsta utvrđeno je razmnožavanje tijekom ciljele godine, ali s većim intezitetom u pojedinim sezonama. Najveća gustoća jedinki svih skupina zabilježena je u epipelagičkom sloju. Za vrste Pelagobia longicirrata, Sagitta decipiens, S. lyra utvrđena je ontogenetska vertikalna rasoodjela s odraslim jedinkama, a za vrst Solmissus albescens s mladim jedinkama u dubljim slojevima. Ujedno je za vrstu Cymbulia peroni zabilježena različita vertikalna raspodjela u različitim sezonama, ovisno o vremenu razmnožavanja. Analizom suhe težine dominantnih epiplanktonski vrsta hetognata Sagitta inflata i S. minima utvrđen je visok sadržaj ugljika (>34%) što ukazuje da mogu biti značajan izvor energije za organizme na višem trofičkom nivou, osobito ekonomski važne ribe. Također, usporedbom biomase vrsta S. inflata i S. minima te do sada poznatih rezultata ukupne biomase zooplanktona može se zaključiti da krajem ljeta i tijekom jeseni hetognati imaju značajan udio u ukupnoj biomasi zooplanktona, osobito u obalnom području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA