Naslov
Uloga lovačkih izložbi te njihov značaj u valorizaciji stupnja razvijenosti lovstva pojedine zemlje s posebnih osvrtom na Hrvatsku
(The role of hunting exhibitions and degree of development hunting management of countries with the emphasis on Croatia)

Autori
Krapinec, Krešimir ; Grubešić, Marijan ; Tomljanović, Kristijan ; Kovač, Igor

Izvornik
Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša (1845-5867) V (2009), 5; 5-43

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
lovački trofeji; lovačke izložbe; kapitalni trofeji; natjecanje; gospodarenje
(hunting trophies; hunting exhibitions; the best trophies; competition; wildlife)

Sažetak
U radu je načinjena analiza sadržaja lovačkih izložbi koje su se održale od kraja 19. stoljeća pa do danas. Izložbe lovstva imaju dugu europsku tradiciju koja traje već više od 120 godina. Njihova je uloga skupljanje trofejnog, umjetničkog, etnološkog i drugog izložbenog materijala koji se odnosi na lovstvo, sustavom kvantitativnih pokazatelja verificirati ispravnost odstrela izloženih trofeja, otkrivanje trofejnog potencijala pojedinog područja, edukacija i promidžba lovstva te novačenje lovaca. U navedenim radovima koji su prikazivali lovačke izložbe nema puno podataka o broju posjetitelja. U budućnosti bi pri analiziranju kvalitete lovačkih izložbi osobitu pažnju trebalo posvetiti broju posjetitelja, osobito djece, kako bi se i valorizirao uspjeh lovačke izložbe. Najintenzivnije održavanje lovačkih izložbi bilo je od 60-ih do konca 90-ih godina, a nakon toga se smanjuje. Tijekom godina održavanja lovačkih izložbi signifikantno je pao broj izlagača (r=-0, 48 ; p<0, 05), broj životinjskih vrsta čiji su trofeji izlagani (r=-0, 62 ; p<0, 05) te broj nekapitalnih trofeja (r=-0, 57 ; p<0, 05). Uzrok je nedefiniranost ranga lovačke izložbe. Ako se u analizu uvrste samo međunarodne lovačke izložbe na kojima je izlagana samo europska divljač, može se reći da je broj trofeja na izložbama više-manje bio isti. S druge strane, što je više trofeja izloženo, to je bio veći broj trofeja u srebrnoj (r=0, 97 ; p<0, 05), brončanoj (r=0, 96 ; p<0, 05) i zlatnoj (r=0, 89 ; p<0, 05) medalji. U razdoblju od 1937. do danas ukupno je održano 26 međunarodnih lovačkih izložbi i dvije svjetske, sve pod pokroviteljstvom CIC-a. Hrvatska je sudjelovala na 13 međunarodnih (Berlin - 1937., Düsseldorf - 1954., Firenca - 1964., Novi Sad - 1967., Udine - 1976., Marseille - 1977., Bukurešt - 1978., Nitra - 1980., Zagreb - 1981., Brno - 1985., Nürnberg - 1986., Nitra - 1990., Budimpešta - 1996.) te obje svjetske izložbe (Budimpešta - 1971., Plovdiv - 1981.). Hrvatska je prvi put svoje trofeje izložila na milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine. Otada pa do sredine 20-ih godina prošloga stoljeća okosnicu EKONOMSKA I EKOHISTORIJA Volumen V, Broj 5, str. 5 - 43 K. Krapinec, M. Grubešić, K. Tomljanović, I. Kovač - ULOGA LOVAČKIH IZLOŽBI 6 izlagača hrvatskih trofeja činilo je hrvatsko plemstvo i šumarski službenici. Na izložbi lovstva u Budimpešti održanoj 1996. godine Hrvatska je prvi put u svojoj povijesti sudjelovala samostalno te čak imala prvaka izložbe kljove vepra (149, 25 točaka) i krzno vuka (157, 14 točaka). U razdoblju između dva svjetska rata jedino su hrvatski lovni stručnjaci iz bivše države bili međunarodno priznati ocjenjivači trofeja, od kojih je Milovan Zoričić sudjelovao na sastanku u Pragu 1936. godine, kada su se sastavile suvremene formule za ocjenjivanje lovačkih trofeja, a oba su bila u povjerenstvima za ocjenu srnjaka (Alfons Šemper, predsjednik tog povjerenstva), odnosno jelena običnog (Milovan Zoričić). Iako je po svojoj površini mala zemlja, Hrvatska u lovnoj ponudi ima gotovo svu europsku autohtonu krupnu divljač (jelena običnog, jelena lopatara, srnjaka, divokozu, muflona, divlju svinju i smeđeg medvjeda). Pri tome kad je riječ o kvaliteti trofeja jelena običnog, muflona i smeđeg medvjeda može konkurirati gotovo svim zemljama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA