Pregled bibliografske jedinice broj: 440999
Morfološka, filogenetska i filogeografska obilježja dinaridskih vrsta roda Drusus (Trichoptera, Limnephilidae)
Morfološka, filogenetska i filogeografska obilježja dinaridskih vrsta roda Drusus (Trichoptera, Limnephilidae), 2009., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 440999 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Morfološka, filogenetska i filogeografska obilježja dinaridskih vrsta roda Drusus (Trichoptera, Limnephilidae)
(Morphology, Phylogeny And Phylogeography Of Dinaric Drusus Species (Trichoptera, Limnephilidae))
Autori
Previšić, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.07
Godina
2009
Stranica
185
Mentor
Kučinić, Mladen
Ključne riječi
tulari; glacijalni refugiji; specijacija; filogeografija; Dinaridi
(caddisflies; glacial refugia; speciation; phylogeography; Dinaric Alps)
Sažetak
Dinaridi su područje velike biološke raznolikosti i endemizma, posebno za slatkovodnu i podzemnu faunu. Procesi koji su za to odgovorni vrlo su složeni, a općenito je njihovo poznavanje relativno slabo, posebno u refugijalnim područjima kao što je Balkanski poluotok. Također, utjecaj klimatskih promjena u pleistocenu na biogeografiju vodene faune daleko je manje istražen nego što je slučaj s kopnenim organizmima. Kako bi se utvrdili srodstveni odnosi i vrijeme razdvajanja dinaridskih endema roda Drusus provedena je filogenetska analiza na temelju mitohondrijskih gena (za COI i 16S). Nađeno je da se filogenetski odnosi među vrstama bosnicus grupe temeljeni na morfološkim obilježjima imaga ne slažu s onima dobivenim na temelju mitohondrijskih gena. Populacije vrste Drusus croaticus i blisko srodne vrste bosnicus grupe razdvojile su se za vrijeme pleistocena, što ukazuje na važnost ovog razdoblja za specijaciju i raznolikost u refugijalnim područjima. Razdvajanje manje srodnih svojti procijenjeno je za razdoblje kasnog miocena/ranog pliocena. Na temelju istih gena, kod 115 jedinki iz 11 populacija, analizirana je populacijska struktura i filogeografija vrste D. croaticus. Utvrđena je vrlo diferencirana genetička populacijska struktura i nedostatak protoka gena među populacijama udaljenim više od 10 km. Ovi rezultati i podaci o biološkim značajkama roda Drusus te promjenama u heterogenom okolišu ukazuju da su alopatrijske linije najvjerojatnije rezultat dugotrajne izolacije u lokalnim refugijima. Navedeno ukazuje na pojavu „refugija unutar refugija“ na području Balkanskog refugija, a posebno na važnost krških izvora u Dinaridima kao centara diferencijacije slatkovodnih svojti. U disertaciji su opisane morfološke značajke posljednjeg ličinačkog stadija vrsta Drusus medianus i Drusus vespertinus te odraslih ženki ovih vrsta i podvrste Drusus radovanovici septentrionis. Utvrđene su i razlike temeljem kojih je ove svojte moguće razlikovati od ostalih vrsta potporodice Drusinae rasprostranjenih u području Dinarida, odnosno Europe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-1193080-1206 - Raznolikost i ekologija člankonožaca zaštićenih krških područja Hrvatske (Kučinić, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
119-1193080-3076 - Taksonomija, ekologija i biogeografija beskralješnjaka vodenih ekotona Hrvatske (Kerovec, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb