Naslov
Mjerenje efikasnosti javne potrošnje u Hrvatskoj
(Measuring public spending efficiency in Croatia)

Autori
Slijepčević, Sunčana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet, Zagreb

Mjesto
Zagreb

Datum
08.12

Godina
2009

Stranica
252

Mentor
Bahovec, Vlasta

Ključne riječi
javni sektor; javna potrošnja; efikasnost; rezultati; analiza omeđivanja podataka
(public sector; public spending; efficiency; performance; Data envelopment analysis)

Sažetak
Hrvatski javni sektor karakterizira visok udio rashoda opće države u bruto domaćem proizvodu. S obzirom na strogu fiskalnu disciplinu koju nalaže Europska unija svojim državama članicama razmatra se mogućnost povećanja efikasnosti javne potrošnje i nužnost stalnog praćenja efikasnosti aktivnosti u javnom sektoru primjenom kvantitativnih metoda za mjerenje efikasnosti. Za procjenu razlika u rezultatima i efikasnosti javnog sektora Hrvatske u odnosu na države Europske unije, koristi se analiza omeđivanja podataka. Analiza omeđivanja podataka je neparametarska metoda za mjerenje relativne efikasnosti. Za mjerenje efikasnosti javne potrošnje u Hrvatskoj nužno je izmjeriti rezultate aktivnosti u javnom sektoru, usporediti ostvarene rezultate s razinom potrošnje opće države, te tako dobivene rezultate usporediti s mogućnostima drugih država da s jednakom razinom državne potrošnje ostvare manje, iste ili više rezultate u javnom sektoru. Rezultati u javnom sektoru mjere se primjenom pokazatelja koji odražavaju temeljne funkcije javne potrošnje – pokazateljima stabilizacijske funkcije, funkcije raspodjele i alokacijske funkcije javnog sektora, te pokazateljima rezultata aktivnosti u određenim područjima javnog sektora. Tako procijenjeni rezultati uspoređuju se s rashodima javnog sektora. Za mjerenje efikasnosti javne potrošnje koristi se mjerenje efikasnosti u dva koraka. U prvom koraku se procjenjuje granica efikasnosti primjenom analize omeđivanja podataka. U drugom koraku se koristi Tobit regresijska analiza. U doktorskoj disertaciji se ispituju tri temeljne hipoteze. Prva je da porast javne potrošnje u Hrvatskoj ne utječe na odgovarajući porast rezultata aktivnosti u javnom sektoru. Druga je da je hrvatski javni sektor dosegnuo tehničku efikasnost koja je na takvoj razini da je moguće poboljšati rezultate aktivnosti u javnom sektoru bez dodatnog porasta rashoda opće države ili je moguće daljnje smanjenje javne potrošnje uz postizanje sadašnjih rezultata aktivnosti u javnom sektoru. Treća hipoteza je da je s obzirom na fiskalna ograničenja koja određuje Europska unija nužno daljnje povećanje efikasnosti javne potrošnje u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA