Naslov
Osobine ličnosti i psihosocijalna obilježja kao prediktori zlouporabe marihune kod mladih
(Personality traits and psychosocial determinants as predictors of marijuana abuse among youth)

Autori
Glavak Tkalić, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.01

Godina
2009

Stranica
237

Mentor
Sakoman, Slavko

Neposredni voditelj
Lebedina Manzoni, Marija

Ključne riječi
marihuana; sredstva ovisnosti; zlouporaba droga; rizični čimbenici; osobine ličnosti; obitelj; vršnjaci; škola; mladi
(marijuana; psychoactive substances; drug abuse; risk factors; personality traits; family; peer; school; youth)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi mogućnost predviđanja zlouporabe marihuane i nastavljanja sa zlouporabom marihuane na temelju četiri kategorije obilježja – osobina ličnosti, obitelji, vršnjaka i škole. U istraživanju je sudjelovalo 800 studenata Sveučilišta u Zagrebu, oba spola (531 ženskih i 269 muških ispitanika) s pet studijskih grupa: prirodne znanosti, znanosti o živim bićima, društvene znanosti, humanističke znanosti i tehničke znanosti. Prosječna dob ispitanika bila je oko 20 godina. Na ispitanicima su primijenjeni sljedeći instrumenti: Eysenckov upitnik ličnosti – revidirana verzija, Sjećanja na djetinjstvo, Upitnik vršnjačkog pritiska i Kvaliteta školskog života, te upitnici za ispitivanje općih podataka o ispitanicima i njihovoj zlouporabi sredstava ovisnosti. Ispitivanje je bilo anonimno i dobrovoljno. Provedenom analizom utvrđeno je da je marihuana najčešće ilegalno sredstvo ovisnosti s kojim su eksperimentirali studenti. Studenti su češće od studentica eksperimentirali s marihuanom. Najveća učestalost zlouporabe marihuane utvrđena je među studentima i studenticama društvenih znanosti. Kako bi se utvrdilo postoje li razlike između apstinenata i konzumenata marihuane na razini pojedinačnih varijabli unutar kategorija osobina ličnosti, obitelji, vršnjaka i škole provedene su multivarijatne te univarijatne analize varijance posebno na studentima, posebno na studenticama. Utvrđeno je da i studenti i studentice konzumenti marihuane postižu viši rezultat na skalama psihoticizma i laži od apstinenata te da studentice konzumenti marihuane postižu viši rezultat na Skali ekstraverzije od studentica apstinenata. Nadalje, studenti konzumenti marihuane svojih se majki i očeva sjećaju kao emocionalno hladnijih nego studenti apstinenti dok se studentice konzumenti marihuane svojih očeva sjećaju kao manje prezaštićujućih od studentica apstinenata. Studenti i studentice konzumenti marihuane u odnosu na apstinente u višim su razredima osnovne škole bili manje zadovoljni radom u školi i nastavnicima te su imali manje problema s vršnjacima. Studenti konzumenti marihuane u višim razredima osnovne škole osjećali su se manje prihvaćenim od vršnjaka. Kako bi se utvrdila mogućnost predviđanja konzumiranja marihuane na temelju obilježja iz kategorija osobina ličnosti, obitelji, vršnjaka i škole s obzirom na spol provedene su binarne logističke regresijske analize posebno za studente, posebno za studentice. Na uzorku studenata jedini značajni prediktori bili su iz kategorije osobina ličnosti. Studenti s višim rezultatom na Skali ekstraverzije odnosno na Skali psihoticizma vjerojatno bi češće eksperimentirali s marihuanom. Na uzorku studentica značajni prediktori bili su iz kategorija osobina ličnosti, obitelji i vršnjaka - ekstraverzija i psihoticizam, prezaštićivanje od strane oca te konformiranje s vršnjacima. Studentice s višim rezultatom na Skali ekstraverzije odnosno na Skali psihoticizma, te s nižim rezultatom na Skali prezaštićivanje od strane oca odnosno Skali konformiranje s vršnjacima vjerojatno bi češće eksperimentirale s marihuanom. Nadalje, provedene su multivarijatne te univarijatne analize varijance posebno na studentima, posebno na studenticama kako bi se utvrdilo postoje li razlike između redovitih konzumenata marihuane, povremenih konzumenata i eksperimentatora na temelju obilježja iz kategorija osobina ličnosti, obitelji, vršnjaka i škole. Utvrđeno je da i studenti redoviti konzumenti marihuane i studenti povremeni konzumenti marihuane postižu više rezultate na Skali psihoticizma od studenata eksperimentatora, dok je na uzorku studentica utvrđeno da studentice redoviti konzumenti marihuane postižu više rezultate na Skali psihoticizma od studentica povremenih konzumenata marihuane. Također je utvrđeno da studenti redoviti konzumenti marihuane postižu više rezultate na Skali laži od studenata eksperimentatora te da studentice redoviti konzumenti marihuane postižu više rezultate na Skali ekstraverzije i od studentica povremenih konzumenata marihuane i od studentica eksperimentatora. Utvrđeno je da studenti povremeni konzumenti marihuane postižu više rezultate na subskali konformiranje s vršnjacima od studenata eksperimentatora te da studenti redoviti konzumenti marihuane postižu niže rezultate na subskali uključenost u obiteljske aktivnosti od studenata eksperimentatora. Kako bi se utvrdila mogućnost predviđanja učestalosti konzumiranja marihuane na temelju obilježja iz kategorija osobina ličnosti, obitelji, vršnjaka i škole s obzirom na spol provedene su regresijske analize posebno na studentima, posebno na studenticama. Na uzorku studenata utvrđeni značajni prediktori bili su psihoticizam i Skala laži iz kategorije osobina ličnosti te uključenost u obiteljske aktivnosti iz kategorije vršnjaka. Studenti s višim rezultatom na Skali psihoticizma odnosno Skali laži te studenti s nižim rezultatom na Skali uključenost u obiteljske aktivnosti vjerojatno bi češće konzumirali marihuanu. Na uzorku studentica nije utvrđena statistički značajna povezanost između seta prediktora i kriterijske varijable. Ovim istraživanjem dan je doprinos razumijevanju čimbenika koji utječu na zlouporabu marihuane kod mladih, i to kako na inicijalnu zlouporabu tako i na progresiju sa zlouporabom. Iz prikazanih rezultata moguće je izvesti zaključak da je zlouporaba sredstava ovisnosti vrlo složena pojava koja se može objasniti mnogim čimbenicima koji su vezani uz osobine ličnosti pojedinca, roditeljski odgojni stil, odnose s vršnjacima te kvalitetu školovanja. Utvrđivanje rizičnih čimbenika izuzetno je važno kako bi se mladi u riziku s obzirom na uzimanje droga mogli što ranije identificirati da bi se na njih moglo preventivno djelovati. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao osnova za osmišljavanje novih i poboljšanje postojećih preventivnih programa. Pritom preventivni programi moraju uključivati različite varijable iz kategorija rizičnih i zaštitnih čimbenika koji su se pokazali značajnim za zlouporabu marihuane među mladima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA