Naslov
Bjelovar u srednjovjekovnim vrelima
(Bjelovar in Mediaeval Source Materials)

Autori
Jakovljević, Goran

Izvornik
Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru (1846-9787) 2 (2009); 187-198

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Bjelovar; Beloblaće; castri nostri de Bela; Jakobove Sredice

Sažetak
Analiza pojavljivanja imena Bjelovar u dostupnim srednjovjekovnim pisanim ili kartografskim vrelima bitno mijenja do sada prihvaćane postavke recentnih povjesničara te odbacuje uvriježena mišljenja o tome da je Bjelovar u prvoj polovini 15. st. bio „malo sajmišno mjesto u rovišćanskoj županiji“. Bjelovar se, istina spominje u vrelima još od 1320. g., ali sve do 1482. g., kada to potkrepljuju topografski nazivi okolnih srednjovjekovnih posjeda, dokumenti se odnose ili na Bjelovar u zelinskom kraju ili na „grad kralja Bele“. Tome u prilog govore i genealoški podaci osoba spominjanih u vrelima, s obzirom na to da je riječ o pripadnicima komarničkog ili moravečkog plemstva koji su imali posjede zapadno od Križevaca i Malog Kalnika. U kartografskim vrelima Bjelovar se spominje tek od 1639. g. na karti Johanna Winklera, kada se učvrstila krajiška granica, a kartografske oznake pomažu nam i u sagledavanju njegove transformacije od običnog posjeda preko utvrđenog mjesta do većeg agrarnog naselja. Svi dostupni podaci također govore i o tome da Bjelovar svoje statusne simbole, kao što su cehovske i sajamske privilegije, dobiva tek osnutkom grada 1770., odnosno 1772. g.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA