Naslov
Homo principis et homo statuum - banska služba za vladavine Marije Terezije
(Homo principis et homo statuum. The office of banus during Maria Theresa's reign)

Autori
Horbec, Ivana

Izvornik
Povijesni prilozi (0351-9767) 37 (2009); 283-316

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
banska služba; upravna povijest; Hrvatski sabor; Banska Hrvatska; Marija Terezija; Karlo Batthyányi; Franjo Nádasdy
(office of banus; history of administration; Croatian Parliament; Civil Croatia; Habsburg Monarchy; Maria Theresa; Karlo Batthyányi; Franjo Nádasdy)

Sažetak
U radu se preispituje položaj bana kao posrednika između kralja i hrvatskih staleža u upravi Banskom Hrvatskom. Težište istraživanja postavljeno je na razdoblje vladavine Marije Terezije (1740. - 1780.) te na banovanje grofa Karla Batthyányija (1742. - 1756.) i Franje Nádasdyja (1756. - 1782.). Promjene u banskoj službi pritom su postavljene u kontekst jačanja vladareva suvereniteta i razvoja javne službe kraljevskih namjesnika u Habsburškoj Monarhiji, ali i u europskim ranonovovjekovnim monarhijama u cjelini. U Banskoj Hrvatskoj je posrednički karakter banske službe objedinjavao odgovornost prema kralju u svojstvu nositelja kraljevih ovlasti u zemlji i ništa manju odgovornost prema hrvatskim staležima, jer se bana smatralo temeljem pravnoga poretka i nositeljem političkoga autoriteta u Banskoj Hrvatskoj. Ban je na području svoje jurisdikcije prvenstveno obnašao funkciju glavnoga zapovjednika vojske, no ujedno je, uz suradnju s hrvatskim staležima, kontrolirao i civilnu upravu koja je obuhvaćala cijeli kompleks vladarevih političkih, sudbenih, upravnih i fiskalnih prava. Proces jačanja vladareva suvereniteta i centralizacije njegova autoriteta u odnosu na staleška reprezentativna tijela tijekom ranoga novog vijeka znatno se odrazio na ovlastima i djelatnosti banske službe. Za taj je proces u Banskoj Hrvatskoj ključno razdoblje vladavine Marije Terezije, politički usmjereno k unutarnjoj integraciji Monarhije i obilježeno brojnim i dalekosežnim reformama hrvatske uprave. U tome je razdoblju provedena reforma porezne uprave, uređena je uprava županija kao najnižih upravnih jedinica, uvedena je urbarska regulacija, stvoreni su sustavi državnoga školstva i javnoga zdravstva te je osnovano, a potom i ukinuto, Hrvatsko kraljevsko vijeće kao prva institucija izvršne vlasti u Banskoj Hrvatskoj. Pritom su vojne vještine bana stavljene u drugi plan, a kvalitetu banske časti bečki je dvor počeo gledati prvenstveno kroz upravnu funkciju bana kao kraljeva namjesnika. Banska je služba infiltrirana u hijerarhiju državne uprave i obavezana na poslušnost kralju, dok je, s druge strane, ostala dio predodžbe hrvatskih staleža o vlastitoj državnosti i čuvaru tradicionalnoga staleškog uređenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA