ࡱ>  KM@ABCDEFGHIJ5@Lbjbj22 mXX@R R R R $DDDPDFJJ6 T"TTTfVt t4N><N)9$0R ] XbVfVXX]R R TT>XR lT TX , T>J 2@jD[ 65@H}0   R R R R  tXXXXXXX]]dr$Гr4. ODREDBE ZA PROVOENJE 4.1 UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVR`INA NA PODRU JU GRADA }UPANJA lanak 1. (1) Prostorni plan ureenja Grada }upanja, u nastavku teksta Plan, utvruje uvjete za ureenje prostora Grada, odreuje svrhovito koriatenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje graevinskog i drugog zemljiata, zaatitu okoliaa i o uvanje kulturnih dobara te osobito vrijednih dijelova prirode na podru ju Grada. lanak 2. (1) Ureivanje prostora na podru ju grada }upanja, kao npr.: izgradnja graevina, ureivanje zemljiata i obavljanje drugih radova na povraini zemlje, te iznad ili ispod povraine zemlje, provodit e se u skladu s ovim Planom, odnosno u skladu sa postavkama i izvedenicama, koje iz njega proizlaze. (2) Na ela za odreivanje namjene povraina odreenih Planom, koje odreuju temeljno urbanisti ko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno ureenje te zaatitu prostora su: na ela odr~ivoga razvoja, na ela zaatite kulturnog i prirodnog naslijea, na ela racionalnog, svrsishodnog i razboritog planiranja i koriatenja prostora, na ela optimalnog usklaenja interesa razli itih korisnika prostora i pravila urbanisti ke, prostorno-planerske i krajobrazne struke. lanak 3. (1) Plan se donosi za podru je Grada }upanja, koja sadr~i dva (2) naselja: (sukladno Zakonu o podru jima ~upanija, gradova i Grad u Republici Hrvatskoj, NN broj: 90/92.). (2) Plan se sastoji iz tekstualnog i kartografskog dijela. Tekstualni dio sastoji se iz Uvoda, etiri temeljna poglavlja i grupe kartograma. Poglavlja su slijedea: Polaziata Ciljevi prostornog razvoja i ureenja Plan prostornog ureenja Odredbe za provoenje Naslovi Kartograma su slijedei: 1. POLAZI`TA PLANIRANJA 1-1. Zemljopisni polo~aj Grada 1-2. Sustav naselja i administrativnih sjediata 1-3. Demografski podatci 1-4a. Prirodni resursi - kakvoa tla 1-4b. Prirodni resursi -vegetacijski pokrov 2. OSNOVE PROSTORNOGA RAZVOJA I UREENJA 2-1. Na in koriatenja prostora 3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MRE}E 3-1. Promet 3-2. Poata i telekomunikacije 3-3. Cijevni transport plina 3-4. Elektroenergetika 3-5. Vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda i vodno gospodarstvo 4. UVJETI KORITENJA I ZATITE PROSTORA 4-1. Zatita prirodnih i krajobraznih vrijednosti 4-2. Zatita kulturno-povijesnih vrijednosti 4-3. Predjeli za koje je obvezna izrada detaljnijih prostornih planova Kartografski dio Plana sastoji se iz slijedeih kartografskih prikaza u mjerilu 1:25000 i 1:5000. 1. KORI`TENJE I NAMJENA PROSTORA List 1: Prostori za razvoj i ureenje, 1:25.000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MRE}E List 2a: Promet, 1:25.000 List 2b: Pota i telekomunikacije, 1:25.000 List 2c: Energetski sustavi Elektroenergetika, 1:25.000 List 2d: Energetski sustavi Cijevni transport nafte i plina, 1:25.000 List 2e: Vodnogospodarstvo Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda, 1:25.000 3. UVJETI KORITENJA I ZATITE PROSTORA List 3: Prirodna i kulturna batina, 1:25.000 4. GRAEVNA PODRU JA NASELJA, 1:5000 lanak 4. NAMJENA PROSTORA I GRAEVNIH PODRU JA (1) Prostor Grada }upanja namijenjen je za: 1. povraine graevnih podru ja unutar naselja podru ja stambene namjene (obiteljske kue, stambene zgrade i viaestambene zgrade podru ja mjeaovite i druatvene namjene (poslovne socijalne, zdravstvene, obrazovne, ...); vjerski sadr~aji i groblja. 2. povraine graevnih podru ja za gospodarsko-proizvodnu namjenu i gospodarsko-poslovnu namjenu izvan graevnih podru ja naselja 3. povraine graevnih podru ja za aportsko rekreacijsku namjenu izvan graevnih podru ja naselja 4. povraine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava: prometni pojasevi cesta; pojasevi infrastrukturnih sustava  magistralnih dalekovoda, naftovoda, plinovoda, vodovoda, i sl., 5. ostale povraine izvan graevnih podru ja i to za: aumske povraine (gospodarske i ostale aume); poljodjelske povraine. Sve to je prikazano na grafi kom listu br. 1. Koriatenje i namjena povraina te na grafi kim listovima br. 2. Infrastrukturni sustavi i mre~e u mj. 1:25.000. (2) Osnovnu namjenu ima prostor ije je koriatenje podreeno jednoj funkciji. To su poljodjelska i aumska podru ja; prometni pojasevi; te gospodarska, izletni ka, turisti ka, sportska i rekreacijska podru ja (zone). U podru jima osnovne namjene mogu se izgraditi i drugi sadr~aji, koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene, a to se u pravilu odnosi na graevine infrastrukture. (3) Prevladavajuu namjenu ima prostor kojega koristi viae razli itih korisnika, a jedna je od namjena prete~ita. U podru jima (zonama) s prevladavajuom namjenom mogue je preklapanje razli itih funkcija, s tim da one nisu u meusobnoj suprotnosti. (4) Granice graevnih podru ja utvrene su u pravilu u granicama katastarskih estica na preslici katastarske karte u mjerilu 1:5000. (5) Graevno podru je unutar Plana nije predvieno na podru jima koja imaju odreena ograni enja. Obzirom na nedostatnost i to nost podataka iz postojeih kartografskih podloga i studija mogua su manja odstupanja. Stoga izraiva  stru ne podloge za lokacijsku dozvolu mora voditi ra una da investitor provede (naru i) provjeru stabilnosti tla, nosivosti tla, visinu podzemne vode. 4.1.1. Graevine od va~nosti za Dr~avu i }upaniju lanak 5. (1) Na podru ju Grada nalaze se ili su planirane sljedee graevine od va~nosti za Dr~avu: Autocesta D4/A3 (GP Bregana  Zagreb  Slavonski Brod  GP Bajakovo), dr~avna cesta D55 (Borovo D2  Vinkovci  GP }upanja) dr~avna cesta D214 (}upanja D55  Gunja  granica BiH) dalekovodi naponske razine 400 kV magistralni naftovod i plinovod za meunarodni transport nafte i plina graevine za prijenos elektri ne energije - (2) Na podru ju Grada (unutar obuhvata Plana) nalaze se ili su planirane sljedee graevine od va~nosti za Vukovarsko srijemsku ~upaniju: postojee i planirane ~upanijske prometnice, ~eljezni ka pruga II reda, sustav nasipa za obranu od poplava dalekovodi naponske razine 110 kV i odgovarajua transformatorska postrojenja (3) Prostornim planom Vukovarsko-srijemske ~upanije (PP}) odreene su pojedina ne graevine od va~nosti za Dr~avu prema Uredbi o graevinama od va~nosti za Dr~avu te druge koje su zbog svog razvojnog zna enja ili prostora na kojemu se nalaze od posebnog interesa i va~nosti za }upaniju. Te graevine odreene su funkcijom, kategorijom i na elno odreenim polo~ajem, a prostor za njihov to ni smjeataj i drugi uvjeti odreuju se planovima u~ih podru ja odnosno prostornim planom podru ja posebnih obilje~ja te stru nom podlogom u sklopu izdavanja lokacijske dozvole i to na temelju podataka, studija i drugih dokumenata institucija nadle~nih za takve graevine. To su: postojee graevine za koje je prostor odreen namjenom, graevinskom parcelom, pripadajuom infrastrukturom i airim zaatitnim prostorom-pojasom uz primjenu uvjeta prema posebnim propisima pri emu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i proairenje ako je to prostornim planom i resornim programom predvieno; planirane graevine pri emu se prostor osigurava namjenom povraina i posebnim uvjetima koriatenja aireg prostora, koji omoguava detaljniju plansku prilagodbu lokalnim uvjetima, osim u slu aju ako je izdana lokacijska dozvola (LD) ime su trasa odnosno povraina graevine te ostali uvjeti koriatenja prostora kona no planski utvreni, (4) Pri odreivanju prostora za graevine iz prethodne to ke, ovisno o vrsti graevine, kategoriji i kapacitetu te zna ajkama podru ja na kojem se ona smjeatava, potrebno je osigurati povrainu za funkciju graevine i sigurnost, cjelovit zahvat u prostoru, usklaenje s drugim funkcijama i korisnicima prostora, te airi pojas ograni enja koriatenja prostora i izgradnje u svrhu zaatite okoliaa i vrijednosti prostora. Neizgraene povraine koje grani e s prostorom graevine iz ovog lanka ne mogu se odrediti za promjenu namjene i daljnju izgradnju dok se prostornim planom ili stru nom podlogom za lokacijsku dozvolu ne utvrde svi elementi koriatenja i ureenja prostora za tu graevinu. (5) Prostor za planirane graevine prometnica, pruga i vodova infrastrukture od va~nosti za Dr~avu i }upaniju je koridor (pojas) koji obuhvaa sve elemente ureenja i funkcioniranja, a odreen je popre nim presjekom odreene kategorije i kapaciteta graevine na koji se obostrano dodaje najmanje airina zaatitnog pojasa promatrane infrastrukture. Koridor graevina iz stavka 1. ovog lanka za koje nije utvrena kona na trasa odreuje se sa airinom od najmanje 100 m, odnosno po 50 m sa svake strane od na elno odreene osi i vrijedi do to nog utvrivanja za dionicu ako je ona usklaena sa stru nim podlogama odnosno do izdavanja lokacijske dozvole. (6) Prostor koridora mo~e se smanjiti na stvarni koridor obostrano ili jednostrano na dionicama gdje postoje odreene granice koje se ne mogu prelaziti, kao ato su to granice zaatienih podru ja, auma, voda, vodnog dobra ili izrazito nepogodnog tla, postojeih izgraenih dijelova naselja i konfiguracije terena, koje ne omoguavaju pomak trase. (7) Za infrastrukturne vodove i ureaje unutar granica graevnog podru ja treba osigurati prostor u profilima javnih povraina, u skladu s posebnim propisima i planovima ureenja tih povraina te planirati podzemno voenje distribucijskih vodova. (8) Sve dalekovode treba graditi izvan graevnih podru ja i funkcionalnih cjelina izvan graevnih podru ja, racionalno koristiti prostor, izbjegavati podru ja auma i zaatiene cjeline povijesne i prirodne vrijednosti te vrijednosti krajobraza. Postojee nadzemne dalekovode unutar graevnih podru ja treba postupno zamijeniti podzemnim vodovima, a na neizgraenim dijelovima planirati trasu usklaeno s namjenom tih povraina. (9) Razvoj naselja (neizgraeni dio graevnog podru ja) ne mo~e se planirati airenjem preko koridora infrastrukture od va~nosti za Dr~avu i }upaniju osim u slu aju kada takav koridor presijeca postojee naselje (izgraeni dio graevnog podru ja) u kojem slu aju se mora osigurati koridor u skladu s posebnim propisima i usklaeno s drugim korisnicima prostora. (10) Postojee graevine, prometnice i ostala infrastruktura za koje se Planom predvia premjeatanje ili nova trasa zadr~avaju kategoriju i sva ograni enja koriatenja prostora uz tu trasu u skladu s posebnim propisima i ovim Planom i to do izvedbe nove trase-graevine te prekategorizacije postojee prometnice ili druge graevine. (11) U prostoru na elno ili potencijalno-alternativno utvrene trase ne mogu se do utvrenja to ne trase planirati graevine koje se mogu graditi izvan graevnoga podru ja (GP) i ne mo~e se odreivati prostor za razvoj naselja (neizgraeni dio GP). Infrastruktura koja prati ili pripada sustavu na elno utvrene trase mo~e se planirati samo zajedno s utvrivanjem predmetne trase. Iznimno se u prostorima odreenih ovom to kom mogu dozvoliti zahvati nu~ne rekonstrukcije postojeih, legalno izgraenih graevina koji se obavljaju u svrhu osiguranja sigurnosti te osnovnih higijensko-sanitarnih uvjeta koriatenja kao i planirati infrastruktura koja nije u funkciji uz uvjet usklaenja sa zahtjevima koridora kojega prelazi. (12) Graevine od va~nosti za Dr~avu i }upaniju koje se grade ili rekonstruiraju unutar graevnih podru ja naselja planiraju se prema funkcionalnim potrebama i usklaenjem s drugim korisnicima prostora, a povraina zahvata je pobli~e odreena u ovom prostornom planu ureenja Grada (PPUG), odnosno stru nom podlogom u postupku izdavanja lokacijske dozvole. 4.2. UVJETI ZA UREENJE GRAEVNOG PODRU JA UNUTAR NASELJA 4.2.1. Ope odredbe lanak 6. (1) Graevna podru ja naselja prikazana su i utvrena u Planu na grafi kom listu br. 4:  Graevna podru ja naselja. (2) Planom su odreena izgraena graevna podru ja naselja, i planirana graevna podru ja naselja. (3) U graevnim podru jima naselja mogu se ureivati: podru ja za stanovanje (obiteljske kue, stambene zgrade, viaestambene zgrade), podru ja mjeaovite namjene, podru ja za manje gospodarske, ugostiteljsko-turisti ke, servisne, uslu~ne i sli ne djelatnosti, sve bez atetnih utjecaja na okolia, prometne graevine i pojasevi, podru ja za infrastrukturne i komunalne graevine i ureaje sve bez atetnih utjecaja na okolia, podru ja za parkovne povraine, aportsko-rekreacijske povraine, dje ja igraliata i sli ne povraine. (4) Izgraenim djelom graevnoga podru ja smatraju se sve izgraene i namjeni privedene parcele unutar tog podru ja u skladu s planovima koji su va~ili do stupanja na snagu Prostornog plana Vukovarsko-srijemske ~upanije (PP}VS) i neizgraene povraine veli ine najviae do 0,5 ha koje grani e s izgraenim parcelama unutar formirane cjeline naselja, a koje se mogu priklju iti na postojeu infrastrukturu i javne povraine. (5) Neizgraeni dio graevnoga podru ja su povraine predviene za novu izgradnju i ureenje zemljiata, preparcelaciju u svrhu formiranja novih graevnih parcela i javnih povraina te preostale neizgraene povraine. Neizgraeni dio graevnog podru ja su i dijelovi neizgraenih parcela u ijoj se dubini planom predvia formiranje novih graevnih parcela i novih ulica. (6) Razgrani enje po namjeni unutar naselja provodi se planovima ni~ega reda  Generalnim urbanisti kim planom (GUP), Urbanisti kim planom ureenja (UPU) i Detaljnim planom ureenja (DPU), a za podru ja za koja se ne donose ti planovi razgrani enje se provodi na temelju odredbi za provoenje ili na grafi kom prikazu namjene povraina u Prostornom planu ureenja Grada i to za mjeaovitu namjenu s odredbama o funkcijama koje mogu biti unutar te namjene, za gospodarsku i komunalnu namjenu, aport i rekreaciju, javne funkcije i javne povraine te za povraine na kojima se primjenjuju posebni uvjeti koriatenja i zaatite prostora. lanak 7. (1) U odredbama Plana koriste se slijedei pojmovi: - Obiteljske kue su graevine namijenjene samo za stanovanje, sa najviae tri stambene jedinice, a definirane su Zakonom o gradnji (NN 175/03); - Stambene zgrade su graevine namijenjene prete~ito stanovanju, vee od 400 m2 do najviae 3 stambene jedinice sa mogunoau odreenih poslovno-trgova ko-ugostiteljskih sadr~aja; - Viaestambene zgrade su graevine namijenjene prete~ito stanovanju s 4 i viae stambenih jedinica; - Pomone graevine na graevinskoj parceli su gara~e, spremiata, drvarnice, ljetne kuhinje, nadstreanice i sli no, a sve u funkciji obiteljske kue, stambene zgrade ili viaestambene zgrade; - Poslovne zgrade su graevine poslovne, uslu~ne, trgova ke, komunalno - servisne, ugostiteljsko - turisti ke i sli ne namjene; - Javne zgrade su graevine upravne, socijalne, zdravstvene, predakolske, akolske, kulturne i sli ne namjene. - Vjerske graevine slu~e za odr~avanje vjerskih skupova i drugih potreba vjernika. - Gospodarske graevine slu~e za odvijanje razli itih gospodarskih aktivnosti, a dijele se u sljedee grupe: A. Proizvodne zgrade su graevine industrijske, zanatske i sli ne namjene u kojima se odvija proces proizvodnje, prerade ili dorade A.1. Proizvodne graevine koje se grade na vlastitoj graevnoj estici - u graevinskom podru ju naselja, - u graevinskom podru ju naselja, ali u sklopu zasebne gospodarske zone A.2. Proizvodne graevine koje se grade izvan naselja, u posebnim izdvojenim graevinskim podru jima. B. Graevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost B.1. Graevine koje se grade na graevnoj estici uz obiteljske kue i stambene zgrade unutar graevnog podru ja naselja - graevine bez izvora zagaenja (za smjeataj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, za uzgoj poljoprivrednih kultura - staklenici, plastenici i sli no) - graevine s potencijalnim izvorima zagaenja (graevine za uzgoj ograni enog broja domaih ~ivotinja, suaare i puanice) B.2. Graevine, koje se grade na graevnoj estici izvan graevnog podru ja naselja - Graevine bez izvora zagaenja (za smjeataj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, za uzgoj poljoprivrednih kultura - staklenici, plastenici i sli no) - Graevine s moguim izvorima zagaenja (za uzgoj ~ivotinja, za preradu poljoprivrednih proizvoda - mlinovi, suaare, mjeaaonice sto ne hrane i sli no). - `portsko - rekreacijske graevine slu~e potrebama odr~avanja aportskih natjecanja ili rekreacije (dvorane, igraliata i sli no). - Prometne, infrastrukturne i komunalne graevine i ureaji namijenjeni su za potrebe prometa, poate, telekomunikacija, energetike (terminali za transport i cjevovodi), vodnog gospodarstva, te za obradu, skladiatenje i odlaganje otpada. - Groblja slu~e za ukope, smjeataj mrtva nica, ostalih vjerskih graevina i obilje~ja. Uz groblja se trebaju urediti rasadnici i parkiraliata, a mogu se predvidjeti i klesarske radione. - Elementi urbane opreme su kiosci, reklamni panoi, reklame, klupe, spomenici, spomen - obilje~ja, ureaji za savladavane urbanisti ko - arhitektonskih barijera, stupovi javne rasvjete, zaatitni stupii, ukrasna cvjetna korita na otvorenom prostoru i sl. lanak 8. (1) Parceliranje, projektiranje i izgradnja graevina u naseljima mogua je isklju ivo unutar planiranih graevnih podru ja naselja prema planiranoj namjeni i u skladu sa odredbama ovog Plana, (2) Do donoaenja ovim Planom predvienih planova ni~e razine, primjenjuju se i za te prostore odredbe ovoga Plana, osim ako nije druga ije odreeno. (3) U graevnom podru ju naselja ne smiju se graditi graevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom (neposredno ili mo~ebitno) ugro~avale ~ivot i rad ljudi u naselju ili ugro~avale vrijednosti ovjekove okoline, niti se smije zemljiate ureivati ili koristiti na na in koji bi izazvao takve posljedice. (4) U graevnom podru ju naselja zgrade se mogu graditi kao samostojee, poluugraene ili dvojne, ugraene (interpolirane) i u obliku niza. - Slobodnostojeim zgradama u smislu ovog lanka smatraju se sve graevine ija su sva pro elja odmaknuta od mea susjednih graevnih estica. - Poluugraenim zgradama u smislu ovog lanka smatraju se sve graevine ije se jedno bo no pro elje nalazi s viae od 50% povraine na nekoj od mea prema susjednim graevnim esticama, a ostala pro elja su odmaknuta od mea susjednih graevnih estica. - Ugradjenim zgradama u smislu ovog lanka smatraju se sve graevine ija se dva bo na pro elja nalaze s viae od 50% povraine na meama susjednih graevnih estica, a ostala pro elja su odmaknuta od mea susjednih graevnih estica. lanak 9. (1) Na podru ju za koje nije planiran plan ni~e razine, uvjeti ureenja prostora za zgrade razli itih namjena utvruju se na temelju odredbi ovoga Plana. 4.2.1.1. Graevna estica lanak 10. (1) Graevnom esticom (parcelom) smatra se zemljiate, koje po povraini i obliku odgovara uvjetima ovoga Plana utvrenim za izgradnju graevina, a ima neposredan pristup s parcele javne prometne povraine airine najmanje 4,00 metra (preporu ljivo 5,00 metara gdje god je to mogue). (2) Do izrade detaljnijih planova ureenja nije mogua nikakva nova izgradnja niti izdavanje lokacijskih i graevnih dozvola za nove graevne zahvate. Mogua su jedino proairenja postojeih zgrada (obnove, dogradnje, prigradnje i sl.) uz poativanje svih odredbi ovoga Plana. Pri tome se mora voditi ra una o najmanjim udaljenostima regulacijske linije od osi prometnice. (3) U podru ju za koje nije ovim Planom planirana izrada detaljnijeg plana ureenja, oblik i veli ina graevne estice utvruje se u skladu s odredbama ovog Plana ( lanak 35) na na in da se omogui racionalno koriatenje i izgradnja. 4.2.1.2. Graevna i regulacijska linija i udaljenosti od susjeda lanak 11. (1) Regulacijska linija (crta) odvaja javnu povrainu od graevinskih estica (parcela) neovisno o vlasni kom odnosu. Graevna linija odreuje liniju na kojoj se obavezno mora zapo eti gradnja, odnosno nalaziti najistureniji dio prednjeg pro elja zgrade. Odreuje se da udaljenost graevne linije od regulacijske linije bude najmanje 3,0 m, osim kod ve izgraenih zgrada. (2) Od odredbe iz prethodnoga stavka ovoga lanka mo~e se odustati ako se graevna linija planirane zgrade prilagoava graevnim linijama izgraenih (postojeih) susjednih zgrada u izgraenome dijelu naselja ili ako se radi o obnovi i rekonstrukciji postojeih (kulturno-povijesno vrijednih) zgrada u ve izgraenim dijelovima naselja. lanak 12. (1) Slobodnostojea graevina ne mo~e se graditi na udaljenosti manjoj od 3 metra od bo ne mee prema susjednoj graevnoj estici, ako se na tom zidu planiraju otvori. Graevina se mo~e graditi i na manjoj udaljenosti (najviae do 1,00 metar), ali tada na tom bo nom zidu smiju biti slijedei otvori: prozor bez otvaranja povraine do najviae 0,50 m2, otklopni prozor do najviae 60x60 cm (koji se otvara oko donje horizontalne osi s otklonom od okomite prozorske plohe najviae 15 cm, ostakljen neprozirnim staklom), otvor ispunjen neprozirnom staklenom opekom ili sli nim neprozirnim materijalom te ventilacijski otvori do najviae 15/20 cm ili promjera 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogue ostvariti vizualni kontakt. (2) Udaljenost zgrade od bo nih mea mjeri se od tlocrtne projekcije najistaknutijih dijelova zgrade na tlo. (3) Udaljenost izmeu slobodno stojeih zgrada na susjednim graevnim parcelama u graevnom podru ju naselja ne smije biti manja od: a) 6,00 metara u neizgraenim dijelovima naselja za obiteljske kue i stambene graevine najvee katnosti Po+P+ 1, a u ve izgraenim dijelovima naselja ne manje od 3,00 metra; b) 8,00 metara u neizgraenim dijelovima naselja mjeaovite namjene katnosti do najviae Po+P+2 za sve ostale graevine, a u ve izgraenim dijelovima naselja ne manje od 5,00 metara.. (4) Poluugraena i/ili dvojna graevina mo~e se graditi: u slu aju kad se radi o izgradnji zamjenske graevine, u slu aju kad se radi o graevini prislonjenoj uz ve izgraenu ili planiranu susjednu graevinu na istoj mei (dvojna izgradnja), u slu aju kada na toj strani ulice postoje graevine izgraene na taj na in. (5) Ugraene zgrade ili zgrade u nizu mogu se graditi na postojeim uskim graevinskim esticama, kada radi nepovoljnih prostornih uvjeta nije mogua gradnja slobodnostojeih ili poluugraenih (dvojnih) zgrada. (6) Kad se zgrada gradi na bo noj mei (ugraena ili poluugraena) bo ni zid mora bit izveden bez ikakvih otvora i kao vatrootporan zid iznad razine krovnih ploha. Sljeme krova mora biti okomito na susjednu meu na kojoj se gradi i nije mogue izvoenje krovne strehe iznad susjedne estice. 4.2.1.3. Visina lanak 13. (1) Ukupna visina zgrade mjeri se na zabatnoj strani graevine od kona no zaravnatog i ureenog terena na njegovom ni~em dijelu uz prednji dio zgrade do sljemena krova. (2) Visina vijenca krova zgrade mjeri se po pro elju zgrade od kote kona no zaravnatog i ureenog terena uz zgradu na njegovom najni~em dijelu do samoga vijenca i to na strani viaeg pro elja. Visinom vijenca se smatra kota gornjega ruba podne konstrukcije najviae eta~e, odnosno vrha nadozida potkrovne eta~e, ako postoji nadozid. lanak 14. (1) Visina zgrade, odnosno broj razina (eta~a) odreuje se ovim Planom obvezno s dva imbenika od kojih oba moraju biti zadovoljena. To su broj razina (eta~a) zgrade i visina do vijenca zgrade. (2) Razine (eta~e) zgrade su: a) Podrum koji se ozna ava skraeno s "P0",(podrumom se smatra razina koja je potpuno ukopana u teren i to na na in da se okolni prirodni ili nasuti teren izravno naslanja na sve obodne zidove pro elja zgrade, i nije odvojen od zgrade potpornim zidovima. Zgrade mogu imati samo jednu podrumsku razinu. Podrumom na ravnom terenu se smatra najni~a razina graevine kod koje kota gornjeg ruba pripadajue stropne konstrukcije nije viaa od 0,90 metra od kote kona no ureenog terena, odnosno razina ija su tri pro elja potpuno ukopana, a etvrto je otkriveno sa najviae 50% svoje povraine. Prizemlje se ozna ava skraeno s "P" sa kotom konstrukcije poda do 0,90 m iznad kote ureenog terena, Visoko prizemlje se ozna ava skraeno sa "VP" i podrazumijeva se razina graevine sa kotom konstrukcije poda izmeu 0,90 i 1,50 m iznad kote ureenog terena. Konstruktivna visina ove razine kod obiteljskih kua mo~e biti najviae do 4,20 m Kat koji se ozna ava skraeno s arapskom brojkom koja ozna ava broj katova ("+1": jedan kat, "+2": dva kata itd.). Pod katom se smatraju eta~e graevine koje slijede iznad prizemlja Potkrovlje je posljednja razina graevine koja mo~e biti ureena kao: prostor, koji e se koristiti isklju ivo kao spremiani ili nee uope imati nikakvu namjenu. Mo~e imati nadozid od najviae 150 cm mjereno od kote gornje plohe konstrukcije stropne plo e i unutar krovne plohe ne smiju biti krovne kuice. prostor, koji e se moi koristiti za stanovanje ili neku drugu namjenu. U navoenju katnosti zgrade ozna ava se oznakom "Pks", mo~e imati nadozid do visine od 1,50 m mjereno od kote gornje plohe konstrukcije stropne plo e, a unutar krovne plohe smiju biti krovne kuice. (3) Najvea dozvoljena visina vijenca obiteljske kue iznosi 9,00 metara (kod Po+V=+1+Pk). (4) Planom planirano stambeno potkrovlje s nadozidom, koje se ozna ava oznakom "Pks", smatra se punim katom (eta~om) u slu aju: ako je nadozid do propisane visine, ako su prozori izvedeni u razini krovne plohe propisanoga nagiba, ako postoje krovni prozori (luminali) izvedeni do najviae 30% duljine krovnog vijenca na jednoj strani kroviata i raspona do najviae dva razmaka krovnih greda. ako je parapet nadozidanih prozora viai od vijenca kroviata i ako se navedeni prozori ne koriste kao vrata. (5) Zabranjeno je smanjivanjem meustropnih visina omoguiti veu visinu nadozida stambenoga potkrovlja od propisane ovim Odredbama, jer time stambeno potkrovlje (Pks) postaje puni stambeni kat (eta~a), usprkos poativanja visina do vijenca iz stavka 4. ovoga lanka. (6) Potkrovlje mo~e imati izlaz na balkon na zabatnoj strani graevine. Ako se izvodi balkon na du~oj strani kroviata, tada krovna mijena preko balkonskog otvora ne smije biti vea od tri raspona rogova, odnosno 3,00 metra. (7) Ako nisu zadovoljeni svi uvjeti iz stavaka 4 i 5 ovoga lanka, potkrovlje se tada smatra punim katom (eta~om) i ne mo~e imati oznaku "Pks", pa zna i da ima katnost protivnu ovom Planu, bez obzira na moguu poatovanu visinu zgrade do vijenca. (8) U izgraenom graevnom podru ju, koje je pod zaatitom, mogue je izvesti stambeno potkrovlje (Pks) ako nije u suprotnosti s konzervatorskim uvjetima, s izri ito navedenim iznimkama u odredbama ovoga Plana i s odredbama detaljnijeg plana (plana ni~eg reda). 4.2.1.4. Oblikovanje lanak 15. OBLIK NASELJA (1) Gustoa naseljenosti (broj stalno naseljenih stanovnika unutar graevnog podru ja) u naseljima ne bi trebala biti manja od 15 st/ha (PP} VS, Odredbe za provoenje, l. 18.1.), osim na podru ju GUP-a. (2) Da bi se o uvala tradicijska slika naselja, ovim Planom je zadr~ana prete~ito linijska izgraenost naselja, uz uva~avanje potreba praenja topografije okolnog terena. lanak 16. OBLIKOVANJE ZGRADA (1) Arhitektonsko oblikovanje zgrada mora se prilagoditi postojeem ambijentu. Zgrade treba oblikovati u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, bojama i materijalima. Arhitektonsko oblikovanje zgrada valja uskladiti s krajobrazom i s tradicijskom slikom naselja: Tlorisne i visinske dimenzije graevina, oblikovanje pro elja, pokrovi i nagibi kroviata, te graevni materijali, osobito unutar postojeih srediata tradicijskih naselja, moraju biti u skladu s tradicijski koriatenim materijalima, u skladu s okolnim graevinama, krajobrazom i na inom graenja na doti nom podru ju; Graevine koje se izgrauju kao poluugraene ili dvojne moraju initi arhitektonsku cjelinu; Na kosom krovu dozvoljena je izgradnja nadozidanih krovnih prozora jednovodnih i dvovodnih. Najvea dozvoljena airina krovnih prozora ne smije prijei dva raspona krovnih greda, odnosno najviae 2,00 metra; Sljeme kroviata mora biti okomito na susjedne graevne parcele u slu aju graenja poluugraenih i ugraenih zgrada. Izuzetno je mogua izvedba kroviata sa sljemenom okomitim na regulacijsku liniju kod zgrada koje se grade na mei, ako se radi o izgradnji kao interpolaciji u dijelu naselja gdje je prisutna takva izgradnja ili ako su graevinske parcele uske; Kroviata graevina moraju biti kosa, u pravilu dvostreana, tradicijskoga nagiba izmeu 18-45o. Iznimno je mogu jednostreani krov na pomonim i gospodarskim zgradama. Graevine mogu imati i djelomi no ravan krov (najviae do 40% tlocrtne povraine zgrade). Nagib jednostreane krovne plohe nadozidanih krovnih prozora mo~e biti od 130 do 250, a kod dvostreane krovne plohe nagib mo~e biti od 18-45o. Kroviata glavnih zgrada trebaju se pokrivati crijepom, a mogue je koriatenje i drugih suvremenih pokrovnih materijala osim valovitog salonita. Izuzetak je pokrivanje graevina u povijesnim jezgrama naselja kada se nu~no mora pridr~avati posebnih uvjeta Dr~avne uprave za zaatitu kulturne baatine. Koriatenje drugih pokrova iznimno se mo~e dozvoliti samo za pokrivanje gospodarskih zgrada u zadnjem dijelu graevinske parcele. Izuzetak je pokrivanje graevina u povijesnim jezgrama naselja kada se nu~no mora pridr~avati posebnih uvjeta Dr~avne uprave za zaatitu kulturne baatine. (2) Na uli nom pro elju su mogue terase i balkoni. Visina terase mjereno od razine dvoriata mora biti najmanje 3,00 metra, a airina konzolnog istaka ne viae od 2,00 metra. (3) Ravan krov je mogu na pomonim zgradama, kada su one prislonjene uz glavnu graevinu, te se ravno kroviate koristi kao prohodna terasa koja je povezana sa najmanje jednom prostorijom u glavnoj graevini. Kod pomonih i gospodarskih graevina mogue je izvoenje jednostreanog kroviata s padom krovne plohe prema estici na kojoj se nalazi graevina. lanak 17. KROVI`TE (1) Istak krovnog vijenca na du~oj strani pro elja, kao i na zabatu to mo~e biti najviae 100 cm. lanak 18. (1) Mogue je smanjenje nagiba krovne plohe u dijelu koji prelazi preko trijema (kod tradicijskih stambenih i ostalih graevina). Ako se linija krovnog vijenca glavnog kroviata i linija "sljemena" kroviata trijema ne nalaze u istoj krovnoj ravnini tada je nagib krovne plohe trijema mogue izvesti i manjim. Nagib krovne plohe kroviata iznad krovnih kuica mo~e biti razli it od nagiba glavne krovne plohe, a sljeme krovnih kuica mo~e zavraiti na sljemenu glavnog kroviata ili ispod njega. (2) Nadogradnja krovne plohe u vidu krovne kuice promijenjenog krovnog nagiba smije zauzimati najviae 30% krovne plohe. lanak 19. UREENJE GRAEVNE ESTICE (1) Ureenju okoliaa i zaatiti krajobraza treba posvetiti osobitu pozornost. Treba sa uvati zate en vrijedan biljni nasad. U ureenju okoliaa treba primjenjivati autohtono raslinje. (2) Teren oko zgrade, potporni zidovi, terase i sli no moraju se izvesti tako da ne naruaavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno oticanje vode na atetu susjednoga zemljiata i susjednih zgrada. Izgradnja potpornih zidova (podzida) dozvoljava se samo prema postojeim okolnim prilikama. Ne preporu a se izgradnja podzida viaih od 1,5 m. (3) Kod zgrada druatvenih djelatnosti, zgrada javne i poslovne namjene te zgrada turisti ke namjene u graevnom podru ju naselja, najmanje 30% parcele mora biti pejza~no ureeno sa prateim pjeaa kim stazama. Ostatak graevinske parcele mo~e se iskoristiti za ureenje povraine za smjeataj osobnih i eventualno dostavnih vozila. lanak 20. OGRADE, }IVICE, VRTOVI (1) U izgradnju i oblikovanje ograda treba ugraditi duh lokalnih obi aja. Ograda graevnih estica mo~e biti drvena, zidana i o~bukana ili u kombinaciji sa ~ivom ili metalnom ogradom. Najvea ukupna visina ograde na regulacijskoj liniji mo~e biti do 2,00 m, kao i na mei prema susjedu 2,00 m. Nisu dozvoljene monta~ne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. (2) Iznimno su mogue ~i ane ograde, ali obvezno sa ~ivicom s unutarnje strane graevne estice. (3) Korisnik graevne estice du~an je postaviti ogradu s unutraanje strane prednje mee i na lijevu meu, sa unutraanje strane, promatrano od javne prometne povraine prema samoj parceli. Ograda na zadnjoj i desnoj mei postavlja se u dogovoru sa susjedom. Kod uglovnih parcela ograda se postavlja i na drugoj mei prema drugoj prometnoj ili nekoj javnoj povraini. Ograda se mora tako izvesti da le~i na zemljiatu vlasnika graevne estice, da je glatka strana ograde okrenuta prema prilaznoj cesti ili susjedu, te da niti svojim jednim dijelom ne prelazi zamialjenu vertikalnu ravninu, polo~enu na meu izmeu susjednih graevnih estica. (4) Ogradu iz prethodnog stavka ovog lanka izgrauje vlasnik graevne estice ili korisnik u cijelosti ako ograda nije izgraena ranije, odnosno ako se ograda ne gradi u isto vrijeme zajedno sa susjedom. lanak 21. KIOSCI I POKRETNE NAPRAVE (1) Unutar granice obuhvata Plana, unutar i izvan graevnih podru ja, na javnim povrainama i privatnim parcelama mogu se postavljati kiosci, pokretne naprave i druge konstrukcije privremenih obilje~ja (reklamni panoi, oglasne plo e, reklamni stupovi i sl.) kao i urbana oprema. U kioscima se mogu prodavati roba i pru~ati sitne usluge u skladu sa va~eim Pravilnicima i propisima. Polo~aj kioska treba zadovoljavati uvjete iz narednih stavaka. (2) Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih konstrukcija privremenih obilje~ja iz stavka 1. ovoga lanka izdaju se dozvole u skladu s ovim odredbama, Odlukom o kioscima i Planom rasporeda kioska na podru ju Grada, te drugim odgovarajuim aktima. Odluku donosi nadle~no tijelo Grada. (3) Kioskom se smatra estetski oblikovana graevina lagane konstrukcije, povraine do 12,00 m2, koji se mo~e u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedina no ili u grupama. (4) Pokretnim napravama smatraju se stolovi, klupe, stolice, automati za prodaju napitaka i sli ne robe, hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, pei za pe enje plodina, drvena spremiata za priru ni alat i materijal komunalnih organizacija, sanduci za iaenje obue, vage za vaganje ljudi, sanduci za glomazan otpad i sli ne naprave, pokretne ograde i druge naprave, postavljene ispred zgrada s ugostiteljskom odnosno zanatskom namjenom, te aatori u kojima se obavlja promet robom, ugostiteljska djelatnost, i sli ni zabavni sadr~aji, prijenosni WC-i i sl. Pokretne naprave se postavljaju temeljem odobrenja nadle~nog upravnog odjela Grada, odredaba ovog Plana i drugih odgovarajuih odluka. (5) Kiosci se mogu postaviti na javne povraine (javne zelene povraine, graevne parcele javnih sadr~aja i sl.) i to u neposrednu blizinu javne prometne povraine, ali izvan cestovnih pojasa. Iznimno se kiosci mogu postavljati i na privatnu graevnu parcelu, ako je prostor izmeu regulacione i graevne linije osnovne graevine vei od 5,00 metara. Postavljaju se tako da prednja strana kioska (tamo gdje je prodaja), zajedno sa prodajnim pultom bude najmanje 60 cm uvu ena od javne povraine (regulacione linije). Prostor ispred kioska, kao i dio prostora kojim se dolazi do ulaska u kiosk mora se poplo iti. Pored kioska, vlasnik kioska, je du~an postaviti koa za otpatke i voditi brigu o pravovremenom pra~njenju istoga. (6) Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i grupa kioska, mora biti smjeatena tako da ni u kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometa, ne ometa promet pjeaaka i vozila, ne naruaava izgled prostora, ne ote~ava odr~avanje i koriatenje postojeih pjeaa kih, prometnih i komunalnih graevina. (7) Kiosk se mora moi priklju iti na NNM. U slu aju da e se u kiosku pripremati neki prehrambeni proizvodi tada kiosk mora biti priklju en na vodoopskrbnu mre~u i odvodnju. 4.2.1.5. Prometni uvjeti lanak 22. PARKIRALI`TA - OPI UVJETI (1) Na svakoj graevnoj estici namijenjenoj izgradnji neke graevine mora se osigurati smjeataj osobnih vozila. Od ovoga se mo~e odstupiti samo kod ve izgraenih graevina ili na slobodnim graevnim parcelama u izgraenim dijelovima graevnih podru ja naselja gdje to prostorno nije mogue viae ostvariti. (2) Parkiraliate se ne smije predvidjeti du~ postojee prometnice na na in da se time su~ava kolnik ili da se onemogui prolaz pjeaaka (potrebno je osigurati plo nik najmanje airine 1 metar). (3) Na graevnoj estici obiteljske kue ili stambene zgrade obvezno treba osigurati jedno (ako je mogue i dva) parkiraliano i jedno gara~no mjesto (PGM) za svaku stambenu/smjeatajnu jedinicu. Kod postojee izgraenosti osigurava se bar jedno PGM po svakoj stambenoj jedinici. (4) U slu aju da se unutar zgrade predvia, ili se ve nalazi, neki poslovno-trgova ki ili sli an sadr~aj koji zahtijeva dostavu, na samoj graevnoj parceli obvezno treba osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnog vozila te odreeni broj parkiralianih mjesta, u ovisnosti o veli ini poslovnog prostora. - trgovina: 1-3 PM na svakih 100 m2 - ostali poslovni prostor 2-4 PM na svakih 100 m2 - manji ugostiteljski lokali 2-4 PM na svakih 100 m2 - ugostiteljstvo-prehrana 4-6 PM na svakih 100 m2 ili 1PM za svaki stol restorana (5) Ako nije mogue ovakvo rjeaenje onda treba izvesti rezervirano parkiraliano mjesto unutar prometnoga pojasa ulice (ako airina ulice to dozvoljava), ili treba izvesti rezervirano parkiraliano mjesto kao ugibaliate. Nikako se ne dozvoljava rjeaavanje parkiranja s obi nim zaustavljanjem dostavnih vozila na prometnom dijelu ulice. U slu aju da se ne zadovolje ovi navedeni uvjeti nije mogue: izdati lokacijsku dozvolu za izgradnju zgrade navedene namjene i prometnog rjeaenja, b) izdati uporabnu dozvolu za koriatenje navedene namjene u ve postojeoj zakonski izgraenoj zgradi iz ovoga stavka, koja se privodi koriatenju, ili je ve u koriatenju. lanak 23. GARA}E (1) Na graevnim esticama gara~e se grade u sklopu glavne graevine ili odvojeno od nje, a njihova povraina ulazi u izgraenu povrainu prizemlja i ukupnu bruto razvijenu povrainu na graevnoj estici. (2) Gara~e, odnosno gara~no-parkiraliana mjesta, smiju se izgraditi unutar prizemlja (razizemlja), ili podruma obiteljske kue ili stambene zgrade, ili u sklopu pomone graevine. Ako se gara~a izvodi u podrumu, otvorenost dijela pro elja podrumske eta~e mo~e biti samo u airini pristupne rampe. (3) Izgradnja gara~a za putni ka vozila mo~e se izuzetno dozvoliti na regulacionoj liniji, ako je graevna parcela ve izgraena i nema bolje mogunosti, ako je terenski nepodesna, odnosno strma pa ne postoji mogunost njene izgradnje u okviru zgrade ili u dubini parcele. U ovom slu aju ne dozvoljava se da se otvaranjem gara~nih vrata zatvori pjeaa ki prolaz po plo niku du~ prometnice. (4) Prostor ispred gara~e, namijenjene osobnom vozilu, u na elu se koristi za vanjsko parkiranje vozila na graevnoj parceli. Ako se gara~a izvodi kao pomona slobodnostojea graevina tada ona smije imati konstruktivnu visinu najviae 3,20 m za osobna vozila, a za teretna najviae 4,50 m. (5) U slu aju gara~e za teretno vozilo (do najviae 3,5 t) ona mora biti izgraena na graevnoj liniji povuenoj na udaljenosti od regulacione linije za najmanje vrijednost duljine samog teretnog vozila, odnosno planirane dubine gara~e, uveanoj za 3,00 metra. Prostor ispred gara~e koristi se za vanjsko parkiranje vozila na graevnoj estici. Svjetla visina gara~e za osobno vozilo ne smije biti vea od 3,00 metara, a za eventualno teretno vozilo (isklju ivo za osobne potrebe i najvee dozvoljene mase do 3,5 t) svjetla visina gara~e ne smije biti vea od 4,20 m. U tom slu aju gara~a za teretno vozilo mora biti izgraena na graevnoj liniji povuenoj na udaljenosti od regulacijske linije za najmanje vrijednost duljine samog teretnog vozila, odnosno planirane dubine gara~e, uveanoj za 3,00 metra. (6) Teretna vozila vee mase od one utvrene u prethodnom stavku ne smiju se parkirati niti gara~irati na graevinskim parcelama namijenjenim stambenoj ili mjeaovitoj izgradnji, kao niti na javnoj prometnici, ve se za njih mora osigurati odgovarajue parkiraliate u gospodarskim (radnim ili komunalnim) podru jima. 4.2.1.6. Komunalno opremanje lanak 24. ODLAGANJE KUNOG OTPADA (1) Na graevnim esticama potrebito je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kunog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupa no s javne prometne povraine i treba biti zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice. (2) Kod stambeno-poslovnih i stambenih zgrada mjesto za odlaganje otpada treba biti predvieno u sklopu zgrade. Iznimno se mo~e dozvoliti odlaganje i izvan zgrade, ako to iz opravdanog razloga nije mogue osigurati u zgradi, ali mora biti na graevnoj estici i mora biti arhitektonski oblikovano i usklaeno sa zgradom. Za spremnike (odvojeno sakupljanje otpada - papir, staklo, plastika i dr.) treba predvidjeti prikladno, ali vizualno ne jako izlo~eno mjesto. Odlaganje otpada je mogue i van graevnih parcela, ali tada to mora biti u spremnike koji se postavljaju na javnim povrainama. Mjesta za postavu spremnika utvruje Gradska komunalna slu~ba. Svojom postavom spremnici ne smiju dovoditi u opasnost sigurno odvijanje kolnog i pjeaa kog prometa, te ih treba postaviti tako da ato manje naruaavaju estetski izgled javnoga prostora (ulice ili trga). Spremnici se nikako ne smiju postavljati na javne zelene ili parkovne povraine, kao niti na ureena parkiraliata. Povraina za postavu spremnika mora biti poplo ena/asfaltirana i lako pristupa na sa javne prometne povraine lanak 25. PRIKLJU AK NA KOMUNALNU INFRASTRUKTURU (1) Priklju ci na infrastrukturnu mre~u moraju biti izvedeni tako da ne naruaavaju estetski izgled uli nih (ili s ulice vidljivih) pro elja zgrada (osobito je to va~no kod zgrada koje su ozna ene kao spomenici kulture). Pri tome se misli prvenstveno na vidljivu infrastrukturu. (2) Zgrade (graevine) na graevnim parcelama priklju uju se na komunalnu infrastrukturnu mre~u u skladu s tehni kom dokumentacijom nadle~nih ustanova ili poduzea. Ta se dokumentacija treba izraditi za svaki pojedini potez graevnih parcela. (3) Vodovodna i ostala okna trebaju biti izgraena u razini dovraenoga zaravnatog terena pripadajue graevne estice. lanak 26. PRIKLJU AK NA ELEKTRI NU MRE}U (1) Zgrade na graevnim parcelama priklju uju se na niskonaponsku elektri nu mre~u na na in kako to propisuje javno poduzee nadle~no za opskrbu elektri nom energijom. (2) U povijesnim dijelovima pojedinih naselja (koja su registrirani, predlo~eni za zaatitu ili se atite ovim Planom) priklju ak na niskonaponsku mre~u treba se izvesti podzemno. Podzemni priklju ak je po~eljan i u svim ostalim naseljima, a obvezu izvedbe podzemnog priklju ka utvruje Grad u skladu s posebnim propisima nadle~nog distributera elektri ne energije. (3) U ulicama naselja gdje postoji izgraena javna rasvjeta na stupovima niskonaponske zra ne mre~e izvedene vodi ima AI e po krovnim stalcima zamijenit e se vodi ima SKS X00/0-A presjeka 70 ili 35 mm2 na istim krovnim stalcima; (4) U ulicama gdje je postojea niskonaponska mre~a izvedena vodi ima AI e po krovnim stalcima i javna rasvjeta zidnim kracima izvest e se nova niskonaponska mre~a na istim krovnim stalcima, a javna rasvjeta na rasvjetnim stupovima (cijevnim, a nikako ne betonskim ili drvenim). Iznimno u rubnim dijelovima }upanje i `titara mogue je izvesti NN mre~u i javnu rasvjetu na betonskim ili drvenim stupovima kao privremeno rjeaenje, do potpune izgraenosti naselja, uz suglasnost nadle~nih slu~bi Grada. (5) Niskonaponske veze izmeu trafostanica i prvog stupnog mjesta (po etka izvoda NN) treba izvesti podzemnim kablom presjeka 4x150+2,5 mm2 i 4x25+25 mm2, a sve zbog potreba javne rasvjete; (6) Razvode javne rasvjete potrebno je izdvojiti iz elektroenergetskih objekata HEP-a u obliku odvojenih ormara JR kabelima napajanih iz TS-a; (7) Ovisno o koncepciji niskonaponske mre~e iz prethodnih to aka, priklju ke treba izvesti nadzemnim i podzemnim kabelima sa osnovne niskonaponske mre~e do pojedina nih objekata. lanak 27. ODVODNJA (1) Zgrade na graevnim esticama priklju it e se na sustav odvodnje na na in kako to propisuje poduzee nadle~no za mjesnu odvodnju. (2) Na podru ju gdje nije izgraena kanalizacija, na graevnoj estici treba izgraditi nepropusne sabirne jame (u podru ju strogog re~ima zaatite voda), ili tipske ureaje za pro iaavanje otpadnih voda drugog ili odgovarajueg stupnja (sa bioloakim ili nekim drugim pro iaavanjem - biljni ureaji, fizikalno-kemijski postupci, SBR ureaji i sl.). Najmanja udaljenost potpuno ukopane sabirne jame od ruba graevinske parcele smije biti 1,00 metar, a od bunara 20,00 metara. (3) Za gradnju gospodarske graevine, u kojoj se obavljaju djelatnosti koje zagauju okolia, u odreivanju uvjeta ureenja prostora treba odrediti posebne mjere zaatite okoliaa vezane za na in rjeaavanja odvodnje otpadnih voda. (4) Oborinsku vodu sa javnih prometnih i ostalih izgraenih povraina naselja treba odvoditi odvojenim sustavom odvodnje sa obaveznim pre iaavanjem prije ispusta u okolnu povrainu ili vodotoke. Trebaju se koristiti biopro ista i, prihvaeni kemijski pre ista i ili sli ni zakonom odobreni ureaji. Na in zaatite i vrstu pre iaavanja utvrdit e nadle~ne slu~be za podru je Grada. lanak 28. VODOOPSKRBA (1) Zgrade na graevnim esticama priklju uju se na vodoopskrbnu mre~u na na in kako to propisuje poduzee nadle~no za vodoopskrbu. (2) Dok se ne izvede vodovodna mre~a na nekom podru ju korisnik zgrade je du~an rijeaiti opskrbu pitkom vodom iz cisterne, bunara i sl. na vlastitoj graevnoj estici ili iz najbli~ega valjanoga koriatenoga bunara ili zajedni kog izvora ili spremiata pitke vode. (3) Ureaji koji slu~e za opskrbu pitkom vodom (cisterne, bunari i dr.) moraju biti izgraeni i odr~avani prema postojeim propisima. Moraju biti izvedeni na najmanjoj udaljenosti od 20,00 m od postojeih i novih septi kih jama, gnojiata te otvorenih kanalizacijskih odvoda i sl. i najmanje 1,0 m od regulacijske linije i susjednih mea. (4) Bunari se moraju graditi od nepropusnoga materijala i to 100 cm iznad razine terena te najmanje 20 cm ispod najni~ega vodostaja podzemne vode. Dubina bunara odredit e se prema razini podzemne vode, ali ne smije biti manja od 7,0 m od povraine terena. Unutarnje stjenke bunara moraju biti zaglaene do dubine najmanje 4,0 m ispod povraine terena. Bunar mora biti pokriven nepropusnom plo om. Na plo i se treba izvesti poviaeno "grlo" za mo~ebitnu postavu crpke i uzdignuto okno za ulaz u bunar. Najmanja udaljenost bunara ili potpuno ukopane cisterne od ruba graevinske parcele smije biti 1,00 metar, a od septi ke jame ili gnojiata 20,00 m. lanak 29. VODNO GOSPODARSTVO (1) Graevine na graevnim esticama, koje se jednim dijelom naslanjaju na granicu pojasa vodotoka gradit e se u skladu s vodno gospodarskim uvjetima. Planerski prijedlog zaatite od ruba pojasa vodotoka je 5,00 m za obiteljsku i/ili stambeno poslovnu zgradu, 10,00 m za graevine javne namjene, a 15,00 m za ostale pomone graevine u domainstvu sa izvorima zagaenja. Prostor pojasa vodotoka, odnosno zemljiani pojas uz njega, mora ostati pristupa an za sve stanovnike. (2) Zabranjuje se podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvoenje drugih radova koji bi mogli ugroziti korito vodotoka (samu obalu, ili vodenu povrainu). na bilo koji na in. lanak 30. ZA`TITA OD PO}ARA (1) Sve graevine (poluugraene i/ili ugraene) moraju biti meusobno odvojene vatrobranim zidom (vatrootpornosti najmanje 2 sata), koji mora nadvisiti krovne plohe. (2) Sve zgrade moraju biti izgraene od vrstoga graevnoga materijala, uz poativanje svih zakona, pravilnika i normi zaatite od po~ara. (3) Ako se koristi drvena graa tada ona mora biti zaatiena premazom koji e joj osigurati zadovoljavanje osnovnih protupo~arnih uvjeta (vatrootpornost najmanje 2 sata), a graevine moraju biti na propisanim meusobnim udaljenostima. 4.2.2. Obiteljske kue i stambene zgrade 4.2.2.1. Veli ina, visina i oblik obiteljske kue ili stambene zgrade lanak 31. (1) Primjenjuju se lanci od 6. do 30. (Ope odredbe). (2) Pod obiteljskom kuom (Zakon o gradnji  NN175/03. i 100/04.) smatra se graevina isklju ivo stambene namjene na zasebnoj graevinskoj estici s najviae 3 stana kroz podrum i 3 nadzemne eta~e namijenjenim stanovanju, te ija graevinska (bruto) povraina ne prelazi 400 m2 (ura unava se i povraina pomonih graevina - gara~a, kotlovnica, drvarnica, spremiata, gospodarskih graevina ako su na istoj graevnoj estici). Nadzemnom eta~om smatra se i tavanska eta~a namijenjena stanovanju. Ova graevina mo~e biti slobodnostojea, poluugraena ili ugraena. Stambena zgrada je graevina stambene namjene na zasebnoj graevinskoj estici s najviae tri stambene jedinice, sa moguim poslovno-trgova ko-ugostiteljskim prostorima iste i tihe namjene i mogu imati viae od 400 m2 ukupne bruto razvijene povraine zgrade (zajedno s ostalim pomonim i/ili gospodarskim graevinama na graevnoj parceli). Ove zgrade mogu biti slobodnostojee, poluugraene i ugraene. U smislu namjene zgrade, najmanje 75% bruto povraine osnovne graevine mora biti namijenjeno stanovanju. (3) Na jednoj graevnoj parceli, namijenjenoj obiteljskoj stambenoj izgradnji, mogu se graditi graevine koje ine jednu funkcionalnu cjelinu: a) jedna osnovna graevina stambene namjene sa moguim poslovno-trgova ko-ugostiteljskim sadr~ajem, b) pomone graevine (gara~e, spremiata, kotlovnice, drvarnice i sl.), c) gospodarske graevine za uzgoj poljokultura (staklenici, plastenici), d) ostale gospodarske graevine koje se koriste kao pratee kod obavljanja poljoprivredne djelatnosti (nadstreanice za poljoprivrednu mehanizaciju). Ukoliko je na postojeoj graevnoj estici ve izgraeno i viae graevina nego ato je to predvieno ovim Planom, svaka od tih graevina se mo~e rekonstruirati u postojeim vanjskim gabaritima. (4) Preparcelaciju graevne parcele sa zakonito izgraenom obiteljskom stambenom graevinom mo~e se izvesti u slu aju ako je mogue vertikalno podijeliti zgradu na na in da se ona podijeli funkcionalno i konstruktivno uz osiguranje i vlastitih (zasebnih) sustava instalacija te poatujui Planom utvrenu najmanju povrainu graevne parcele za ovakvu vrstu graevine. lanak 32. OBLIK, VISINA I KATNOST OBITELJSKE KUE I STAMBENE ZGRADE (1) Preporu aju se tradicijski tlorisi zgrada - u obliku pravokutnika i jednostavnoga volumena. Ti oblici imaju ishodiate u tradicijskom graditeljstvu Slavonije. Stambene zgrade mogu biti razvedenijeg tlorisa. (2) Obiteljske kue i stambene zgrade mogu se graditi najviae kao Po+P+1+Pks odnosno, tri pune razine (eta~e), koje ine podrum, prizemlje i kat te stambeno potkrovlje (Pks), ako ima nadozid do propisane visine. Iznimno, na podru ju naselja }upanja (GUP), mogua je visina (viae)stambenih zgrada do najviae Po+P+3. (3) Pod stambenim katom (eta~om) obiteljske kue i stambene zgrade smatra se prizemlje (P), katovi iznad prizemlja (+1) i stambeno potkrovlje koje ima nadozid do propisane visine (Pks). (4) Samo eta~na visina, odnosno razmak gornjih kota meustropnih konstrukcija ne mo~e odrediti je li je neato podrumska ili neka druga eta~a. lanak 33. (1) Podrumom (Po) se smatra eta~a koja je ukopana u teren i ija se kota gornje konstruktivne stropne plo e nalazi najviae 0,90 metara od kote kona no ureenog terena. (2) Prizemljem (P) se smatra eta~a ija je kota gornje konstruktivne podne plohe najviae 0,90 metara od kote kona no ureenog terena. Konstruktivna visina prizemlja kod stambene namjene iznosi najviae 3,10 metara, a kod poslovne namjene najviae 4,30 metara. Kota gornje konstruktivne podne plohe prizemlja poslovne namjene smije biti najviae do 90 cm od kote kona no ureenog okolnog terena. (3) Katom se smatra eta~a koja slijedi iznad prizemlja i ima visinsku razliku izmeu kote gornje konstruktivne podne i stropne plohe od najviae 3,10 metara. (4) Nestambenim potkrovljem (Pk) se smatra posljednja eta~a ija je visina nadozida najviae do 60 cm od kote gornje podne plo e, a stambenim potkrovljem (Pks) smatra se posljednja eta~a ija je visina nadozida najviae do 1,50 metara od kote gornje podne plo e. (5) Najvea dozvoljena visina stambene zgrade sa stanovanjem u prizemlju za Po+P+1+Pks iznosi 8,60, a sa poslovnim prostorom u prizemlju iznosi 9,80 metara. Visina stambene zgrade Po+P+2+(Pks) sa stambenim prizemljem mo~e biti do najviae 11,70 m, a sa poslovnim prizemljem 12,90 m; za Po+P+3 sa stambenim prizemljem iznosi 13,30 m, a sa poslovnim prizemljem 14,50 m; od kona no zaravnatog terena. Gradnja ovakvih graevina mogua je samo unutar obuhvata GUP-a (6) U podru jima osobito vrijednog prirodnog i/ili kultiviranog krajobraza na sjevernom podru ju Grada ili uz rijeku Savu (ju~ni prostor Grada) dozvoljena je najvea visina zgrada od P+Pk, odnosno visina krovnog vijenca do 5,50 metara. lanak 34. OBLIK, VISINA I KATNOST ZGRADA ZA POVREMENO STANOVANJE (1) Katnost graevina za povremeno stanovanje smije biti najviae P, sa mogunoau da visina kote poda prizemlja ne pree viae od 90 cm od kote ureenog okolnog terena. Krovna konstrukcija se mora postaviti direktno na stropnu plo u prizemlja, bez izvedbe bilo kakvog nadozida, tako da je ukupna visina do krovnog vijenca najviae 4,00 metra. (2) Planom nisu utvreno posebno GP za zgrade za povremeno stanovanje, ali je njihova izgradnja mogua isklju ivo kao interpolacija izmeu postojeih izgraenih parcela sa sli nom izgradnjom. Oblik zgrada za povremeno stanovanje mora pratiti tradicijski oblik zgrada tzv. stanova, tj. moraju biti pravokutne, sa kosim kroviatem i sljemenom paralelnim sa duljom stranom zgrade. Pro elja moraju biti zavrano obraena u skladu sa tradicijskom zavranom obradom tzv. stanova. (3) Sve postojee zgrade za povremeno stanovanje koje odstupaju od uvjeta danih u prethodnom lanku smiju se obnavljati i rekonstruirati isklju ivo unutar postojeih horizontalnih i vertikalnih gabarita, bez ikakve dogradnje. 4.2.2.2 Veli ina i izgraenost graevne estice lanak 35. (1) Veli ina graevne estice za graenje obiteljske kue ne mo~e biti manja od: a) za graenje slobodnostojee zgrade: 400 m2 u planiranim, a 300 m2 u ve izgraenim dijelovima naselja. `irina neizgraenih graevinskih estica na graevinskoj liniji ne smije biti u~a od 16,00 metara u planiranim, a 14,00 metara u ve izgraenim dijelovima naselja. b) za graenje poluugraene zgrade: 300 m2 u planiranim, a 200 m2 u ve izgraenim dijelovima naselja, uz poativanje ostalih uvjeta. `irina neizgraenih graevinskih estica na graevinskoj liniji ne smije biti u~a od 13,00 metara u planiranim, a 11,00 metara u ve izgraenim dijelovima naselja. c) za graenje ugraene zgrade: 250 m2 u planiranim, a 150 m2 u ve izgraenim dijelovima naselja. `irina neizgraene graevinske estice na graevinskoj liniji ne smije biti u~a od 10,00 metara u planiranim, a 8,00 metara u ve izgraenim dijelovima naselja. (2) Najmanja povraina graevne estice namijenjene obiteljskoj stambenoj izgradnji mora zadovoljiti osnovne uvjete suvremenoga stanovanja, podrazumijevajui i sve higijensko-tehni ke standarde. (3) Iznimno od veli ina iz prethodnih stavaka ovog lanka, estica na kojoj su legalno izgraene graevine, a koja ne udovoljava navedenim uvjetima mo~e se smatrati graevnom esticom u postojeoj veli ini i obliku. Odredbe o veli ini graevne estice ne primjenjuju se pri interpolacijama u izgraenim dijelovima graevinskog podru ja naselja, ako su ispunjeni uvjeti o najveoj dopuatenoj ukupnoj izgraenosti graevne estice i odredbe o najmanjoj udaljenosti graevine od javno-prometnih povraina, mea i drugih graevina. (4) Minimalna veli ina parcela unutar podru ja osobito vrijednog prirodnog ili kultiviranog krajolika poveava se za 50% u cilju smanjenja gustoe stanovanja i izgraenosti prostora. lanak 36. (1) Najvea povraina graevne estice za izgradnju slobodno stojee obiteljske kue ne smije biti vea od 2000 m2 odnosno 3000 m2 unutar podru ja osobito vrijednog prirodnog i kultiviranog krajobraza. Iznimno, a kada se radi o izgradnji graevine u funkciji seoskog turizma ne vea od 4000 m2. lanak 37. (1) Novoplanirana obiteljska kua na podru ju `titara i izvan GUP-a ne mo~e biti manja od 60,0 m2, dok unutar GUP-a ne manja od 70,0 m2 bruto razvijene povraine. lanak 38. (1) U ve izgraenim dijelovima naselja, koja su na grafi kom listu br. 4:  Graevna podru ja naselja i podru ja posebnih ograni enja za koriatenje ozna ena tamno~utom bojom, mogu se: a) graditi nove obiteljske kue ili stambene zgrade gdje je ukupna izgraenost zemljiata graevne estice: - za slobodnostojee graevine do 45%, - za poluugraene graevine do 55 %, - za ugraene zgrade do 65 %. b) sanirati (graevno popraviti), adaptirati (graevno prilagoditi novoj ili postojeoj namjeni), rekonstruirati (konzervatorski obnoviti) i dograditi postojee obiteljske kue i stambene zgrade. U tim slu ajevima ne smije se pogoraati zate eno stanje u pogledu osun anja, odnosa prema susjedu i sl., ali do najvee dozvoljene izgraenosti utvrene u prethodnoj to ki. (2) Iznimno je mogua izgraenost i vea od najvee dopuatene i to u slu ajevima kada se radi o malim parcelama sa ve legalno izgraenom glavnom graevinom. Ta poveana izgraenost odnosi se na izgradnju gara~e za osobno vozilo i to samo u podru jima gdje postojea prometna situacija ne omoguava da se osobno vozilo parkira unutar cestovnoga pojasa. lanak 39. (1) Izgraenost graevne estice za izgradnju slobodnostojeih obiteljskih kua, stambenih ili stambeno-poslovnih zgrada u planiranim graevnim podru jima ne smije biti viae od 40% povraine graevne parcele. (2) Izgraenost graevne estice za izgradnju poluugraenih ili dvojnih i ugraenih ili u nizu obiteljskih, stambenih i stambeno-poslovnih zgrada u novoplaniranim graevnim podru jima naselja mo~e biti do 50% za poluugraene i do 60% za ugraene zgrade (zgrade u nizu). (3) Izgraenost graevinske parcele unutar podru ja osobito vrijednog prirodnog i kultiviranog krajolika ne smije biti vea od 25%. 4.2.2.3 Poslovni prostori lanak 40. (1) Na graevnim esticama unutar podru ja stambene namjene mogu se graditi nove i rekonstruirati postojee stambene zgrade sa poslovno-trgova ko-ugostiteljskim sadr~ajima (najviae do 49% razvijene tlocrtne povraine zgrade) i poslovno-trgova ko-ugostiteljske graevine kako slijedi: trgovine maloprodaje, uslu~ne i proizvodne zanatske djelatnosti (osim radionica za popravak i servisiranje vozila, radionice za obradu metala i drveta i praonice vozila), ugostiteljski objekti osim tipova noni bar, noni klub, disko bar i disko klub, ljekarne i lije ni ke ordinacije, poljoprivredne ljekarne, uredi skladiata bruto razvijene povraine do 100 m2 sve ostale namjene koje se prema posebnom propisu mogu obavljati u stambenim prostorijama, sve namjene koje prema posebnom propisu ne podlije~u sanitarnom nadzoru. (2) Na graevnoj estici stambene zgrade, a odvojeno od nje, mo~e se graditi jedna manja poslovna graevina iste i tihe djelatnosti veli ine do 49% bruto razvijene povraine stambene zgrade, bez nepovoljnih utjecaja na okolne graevine, ili jedna manja poslovna zgrada s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolne graevine veli ine do 49% bruto razvijene povraine stambene graevine, sljedeih namjena: sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, sve vrste radionica za obradu metala i drveta, praonice vozila. Graevine s potencijalnim izvorima zagaenja mogu se graditi samo u rubnim dijelovima naselja `titar, odnosno rubnim dijelovima }upanje (izvan obuhvata GUP-a). Moraju biti udaljene najmanje 30,0 m od najbli~eg regulacijskog pravca. Navedena udaljenost se odnosi se na samu prostoriju u kojoj se obavlja djelatnost, dok se ostale prostorije iste i tihe namjene mogu smjestiti i bli~e. Postojee graevine unutar GUP-a, i unutar GP naselja `titar mogu se rekonstruirati samo unutar postojeih gabarita i to samo kod poboljaanja uvjeta rada. (3) Manjim poslovnim graevinama iz prethodnog stavka smatraju se isklju ivo prizemne graevine s najveom visinom krovnog vijenca do 4,20 m mjereno od kote kona no ureenog terena. Pristup dostavnim vozilima te njihovo parkiranje za vrijeme utovara/istovara mora se osigurati na samoj graevnoj parceli, izvan svih javnih prometnih povraina, ili unutar zelenog dijela cestovnog pojasa. (4) Bu ne ili za stanovnike opasne djelatnosti (one koje ne zadovoljavaju zakonske kriterije o najveoj dozvoljenoj razini buke i one iaenja zraka) ne smiju se smjeatavati u predjelima stambene izgradnje ve isklju ivo u rubnim dijelovima naselja. Najmanja udaljenost takvih zgrada od stambenih ne smije biti manja od 80,00 m. To su: limarije, ljevaonice metala, kamenoklesarske radionice, auto-mehani arske radionice, klaonice sitne i krupne stoke, vei skladiani prostori (viae od 100 m2), trgovine koje zahtijevaju skladiata izvan osnovne graevine, betonare, bloketare, obrada drvene grae, proizvodnja namjeataja, kemikalija i sl. 4.2.2.4 Smjeataj graevina i ostalih sadr~aja na graevnoj estici lanak 41. (1) Obiteljske kue i stambene zgrade u pravilu se postavljaju prema ulici, a pomone i gospodarsko/poslovne graevine po dubini graevne estice iza osnovne graevine. (2) Mo~e se dozvoliti i druga iji smjeataj graevina na graevnoj estici ukoliko oblik terena i oblik graevne estice te tradicijski ustroj graevne estice ne dozvoljavaju na in izgradnje odreen u prethodnom stavku ovoga lanka. (3) Ako se na bo noj strani zgrade gradi balkon, loa ili prohodna terasa njihov vanjski rub mora biti udaljen najmanje 3,0 m od susjedne graevne estice, odnosno estice. U slu aju kada se terasa izvodi iznad kolnog ulaza tada na bo noj strani terase prema susjednoj estici treba biti zid. (4) U slu aju izgradnje obiteljske kue i stambene zgrade, kod koje su zgrade na susjednim bo nim graevnim esticama izgraene na regulacijskoj liniji i ta nova zgrada mora se izgraditi na regulacijskoj liniji. lanak 42. (1) Na graevnoj parceli obiteljske kue ili stambene zgrade obvezno treba osigurati najmanje jedno parkiraliano ili gara~no mjesto za svaku stambenu i smjeatajnu jedinicu. Parkiranje za potrebe poslovnih sadr~aja treba rijeaiti sa 2-5 parkiralianih mjesta na svakih 100 m2 poslovnog prostora, odnosno 1 parkiraliano mjesto po stolu (4 mjesta za sjedenje) u restoranu. 4.2.2.5 Pomone i gospodarske graevine na obiteljskim parcelama lanak 43. (1) U sklopu graevnih podru ja naselja, na graevnim esticama namijenjenim izgradnji obiteljskih kua i li stambenih zgrada mogu se uz osnovnu graevinu graditi takoer: a) pomone graevine u domainstvu, b) gospodarske graevine u domainstvu za proizvodnju bez izvora one iaenja c) gospodarsko/poslovne graevine za proizvodnju manjeg obima. (2) Pomone graevine u domainstvu su: gara~e, drvarnice, nadstreanice, ljetne kuhinje, ostave sitnog alata, kotlovnice, suaare, otvoreni bazeni (povraine do 100 m2 tlocrtne povraine) i sli ne graevine koje slu~e za potrebe domainstava. Mogu se graditi po evai od graevne linije osnovne graevine prema dubini graevne estice, ali ne na manjoj udaljenosti od 5,0 m od regulacijske linije. Samo se gara~a mo~e graditi na prostoru od graevne linije do regulacijske linije (i to iznimno, ako postoje valjani razlozi uzrokovani obli jem terena ili naslijeenom urbanom strukturom). U slu ajevima gradnje na mei, zid prema susjedovoj mei mora biti vatrootporan najmanje 2 sata i mora biti iznad razine krovnih ploha. Krovna voda mora se slijevati na vlastitu graevnu esticu. Materijalima i oblikovanjem moraju biti usklaene sa stambenom zgradom uz koju se grade. (3) Gospodarske graevine u domainstvu bez izvora one iaenja jesu: graevine za tih i ist obrt kao i staklenici, plastenici i sl. (4) Gospodarsko graevine u domainstvu za proizvodnju manjeg obima s izvorom zagaenja su staje, svinjci, kokoainjci, kuninjaci i sl. (5) Bruto razvijena povraina graevina iz stavka 2, 3 i 4 ovog lanka ne smije prei viae od 49% ukupne bruto razvijene povraine svih zgrada na parceli, a ukupna tlocrtna izgraenost pod svim zgradama ne smije prijei najveu dozvoljenu izgraenost parcele za odreeni na in izgradnje osnovne graevine. Graevine veih povraina, ako se uka~e potreba za njima u budunosti, mogu se graditi isklju ivo izvan naselja, unutar gospodarskih podru ja predvienim ovim Planom. (6) U sklopu graevnih podru ja naselja za koja se planira donoaenje prostornih planova ni~e razine odredbe iz stavka 5. ovoga lanka mogu se i detaljnije odrediti. lanak 44. (1) Sve pomone i gospodarske graevine u domainstvu smiju se graditi u visini dvije nadzemne eta~e s visinom do vijenca od 6,00 metara s tim da visina od kote kona no zaravnatoga terena do sljemena krova ne prelazi visinu sljemena uli ne obiteljske stambene zgrade. Visina vijenca krova zgrade mjeri se po pro elju zgrade od kote kona no zaravnatog i ureenog terena uz zgradu na njegovom najni~em dijelu do samoga vijenca i to na strani viaeg pro elja. Visinom vijenca se smatra kota gornjega ruba podne konstrukcije najviae eta~e, odnosno vrha nadozida potkrovne eta~e, ako postoji nadozid. (2) Odnos prema susjednoj graevnoj estici za pomone graevine u domainstvu, kao i za gospodarske graevine u domainstvu za proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora one iaenja, jest: a) najmanja udaljenost pro elja od mee susjedne graevne parcele je 0,50 m, odnosno za krovni prepust, ali uz uvjet da na tom pro elju nema nikakvih otvora. Otvorima na graevini ne smatraju se: otklopni prozori dimenzija max. 60x60 cm (ostakljeni neprozirnim staklom) koji se otvaraju oko donje horizontalne osi s otklonom od najvie 15 cm, dijelovi zida od staklene opeke ili nekog drugog neprovidnog materijala do povrine od 1,00 m2, ventilacijski otvori maksimalnih dimenzija 15/20 cm ili promjera 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogue ostvariti vizualni kontakt. U slu aju otklopnih prozora, visina parapeta ne smije biti manja od 2,00 metra. Ako se graevina gradi od vatrootpornog materijala s protupo~arnim zidom koji mora nadvisiti krovne plohe viae zgrade i imati minimalnu vatrootpornost od dva sata mo~e se graditi i kao meusobno prislonjena dvojna graevina s istom takvom pomonom ili gospodarskom graevinom u domainstvu bez izvora zagaenja na susjednoj graevnoj parceli, b) najmanja udaljenost od mee susjedne graevne estice iznosi 5,00 m, ako se graevina gradi od drva i drugoga zapaljivoga materijala, a u njoj se sprema sijeno i slama, c) ako se graevina gradi kao dvojna s graevinom na susjednoj graevnoj estici (iste namjene) one moraju biti meusobno podijeljene vatrobranim zidom (vatrootpornosti od najmanje 2 sata) od poda do ravnine viaega krova, d) ako se graevina gradi kao dvojna s graevinom na susjednoj graevnoj estici (iste namjene) nagib krova ne smije odvoditi vodu na susjednu graevnu esticu, e) najmanja udaljenost od susjedne graevne estice mo~e biti i manje od 3,00 metra, ali ne manje od 1,00 m i tada taj zid ne smije imati nikakve otvore. Graevina mora biti od opeke ili betona. (3) Ako graevine imaju otvore prema susjednoj graevnoj estici, moraju biti udaljene od te graevne estice, odnosno ruba estice najmanje 3,00 m. Iznimno se mogu graditi suaare na udaljenosti do 1,00 metar od bo ne mee, ali tada najni~i otvor mora biti najmanje 3,00 metra od kote terena. Na rubu krovne plohe prema susjedu, bez obzira na odaljenost od rubne mee, obvezno se mora izvesti oluk, a du~ krovne plohe postaviti snjegobrane. lanak 45. (1) Gospodarske zgrade s izvorom zagaenja i manje poslovne zgrade za bu ne i po~arno opasne djelatnosti smiju se graditi u rubnim dijelovima graevnog podru ja i izdvojenim graevnim podru jima uz odgovarajui zaatitni pojas zelenila. U tom slu aju njihova udaljenost ne mo~e biti manja od: 30,00 m od regulacijske linije, 6,00 metara od obiteljskih kua te stambenih i poslovnih zgrada, 3,00 metra od bo ne mee, (iznimno 1,00 m ako se radi u gradnji u ve izgraenim podru jima), 10,00 metara od poljskog puta, odnosno kanala za povrainsku odvodnju. (2) Postojee pomone graevine, te gospodarske graevine u domainstvu za proizvodnju za vlastite potrebe, koje su sagraene u skladu s prijaanjim propisima, mogu se graevno prepravljati (obnavljati) u okviru svojih gabarita i ako njihova udaljenost od susjedne graevne estice ne odgovara udaljenostima odreenim u prethodnim stavcima ovoga lanka, uz poatovanje protupo~arnih propisa. lanak 46. (1) U gospodarskim graevinama domainstva za proizvodnju s izvorom one iaenja - toviliata (uzgoj i tov stoke i peradi) na jednoj graevnoj estici, odnosno u sklopu jednoga poljodjelskoga domainstva unutar graevnog podru ja naselja `titar, mo~e se uzgajati ukupno do 30 uvjetnih grla (u razli itim kombinacijama po pojedinim vrstama krupne i sitne stoke). (2) U gospodarskim graevinama domainstva za proizvodnju s izvorom one iaenja - toviliata (uzgoj i tov stoke i peradi) na jednoj graevnoj estici, odnosno u sklopu jednoga poljodjelskoga domainstva unutar rubnog graevnog podru ja naselja }upanja airine 100,00 metara mo~e se uzgajati najviae do 5 uvjetnih grla, unutar podru ja GUP-a najviae 0,5 uvjetnih grla, a u samom srediatu Grada }upanja ne dozvoljava se dr~anje sitne i krupne stoke. lanak 47. (1) Gnojiata moraju biti udaljena od stambenih zgrada najmanje 15,0 m, a od graevina za opskrbu vodom (izvori, bunari, cisterne i sl.) najmanje 30,0 m vodei ra una o smjeru toka podzemnih voda, obliku terena i sastavu tla. (2) P elinjaci se mogu postavljati isklju ivo van graevnog podru ja naselja, ili u rubnim dijelovima graevnog podru ja naselja airine do 50,00 metara. Kada se postavljaju u rubnim dijelovima graevnog podru ja naselja, tada prednji dio koanica mora biti udaljen najmanje 5,00 metara od ruba estice (u smjeru doleta roja) ili 3,00 metra ako se prema mei postavljaju "lea" koanica. 4.2.3. Viaestambene zgrade lanak 48. (1) Primjenjuju se lanci od 6. do 30. poglavlja 4.2.1. (Ope odredbe), koji nisu u suprotnosti sa ni~e navedenim. (2) Pod viaestambenom zgradom podrazumijeva se stambena ili stambeno-poslovna zgrada bruto razvijene povraine preko 400 m2 namijenjena stalnom stanovanju, u kojoj su etiri ili viae samostalnih stambenih jedinica. Viaestambene zgrade mogu se graditi samo unutar podru ja GUP-a }upanja, odnosno podru ja mjeaovite namjene u srediatu naselja `titar. (3) Viaestambena zgrada iz stavka 2. ovoga lanka mo~e se graditi unutar predjela za mjeaovitu izgradnju. Visina zgrada utvruje se najviae kao: a) Po+P+2(3) odnosno, etiri (pet) pune(ih) razine, koje ine podrum (Po), prizemlje (razizemlje) (P) i dva ili tri kata (+2, +3); b) Po+P+2+Pks odnosno, tri pune razine (eta~e), koje ine podrum (Po), prizemlje (P) i dva kata (+1), te stambeno potkrovlje, ako ima nadozid do propisane visine (Pks). c) Najvea visina prizemlja, u slu aju kada se radi o planiranju poslovno-trgova ko-ugostiteljskih sadr~aja, utvruje se sa 4,30 metara, a visina pojedinih stambenih razina sa 3,10 metra. (4) Pri izgradnji nove viaestambene zgrade u novim graevnim predjelima te prilikom vee rekonstrukcije postojee zgrade (osobito u slu aju nadogradnje i prigradnje) unutar postojeeg graevnoga predjela naselja, meusobna udaljenost dvije viaestambene zgrade, ako izmeu njih prolazi cesta, ne mo~e biti manja od visine sljemena kroviata vee zgrade, ali ne manja od: Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara gdje je Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti; H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj; H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj. (5) Ako su zgrade iz ovoga lanka, odnosno druge zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom) ra unaju se visine (visina) do krovnoga sljemena. (6) Sve zgrade u higijenskom i tehni kom smislu moraju zadovoljiti va~ee propise. Prostor za prikupljanje otpadaka mora biti ozidan i pristupa an vozilima za odvoz s najveim nagibom pristupne staze od 8%, a u skladu s gradskom odlukom o odvozu otpada. Svaka viaestambena zgrada mora imati utvrenu svoju parcelu (po obliku i povraini). Na toj parceli mogua je samo joa gradnja gara~a za osobne automobile stanara zgrade. (8) Potrebno je osigurati vatrogasni pristup do svih smjeatajnih ili stambenih jedinica u skladu s posebnim propisima. 4.2.4. Druatvene djelatnosti lanak 49. (1) U graevnom podru ju naselja, unutar podru ja GUP-a mogu se graditi i graevine namijenjene druatvenim sadr~ajima: a) obrazovanju (predakolske i akolske ustanove), kulturi i fizi koj kulturi, b) zdravstvu, socijalnoj zaatiti, c) upravi, d) vjerskoj namjeni, vatrogasnoj slu~bi i sl. (2) `irina graevinske parcele prema javnoj prometnoj povraini treba biti najmanje 5,00 metara. Na parceli je potrebno osigurati potreban broj parkiralianih mjesta za osobna vozila. Na 1000 m2 bruto razvijene povraine zgrade potrebno je osigurati 10-20 parkiralianih mjesta. Iznimno, u izgraenim dijelovima naselja potreban broj parkiralianih mjesta mo~e se osigurati i u neposrednoj blizini (na susjednoj graevnoj estici). Iznimno, parkiraliata ili dio potrebnih parkiralianih mjesta mo~e biti izveden i u pojasu ulice (ako je pojas ulice dovoljno airok ispred graevne estice zgrade), ali pri tom ne smije doi do su~enja kolnika ispod propisanoga standarda i do onemoguavanja izvedbe nogostupa min. airine od 1,5 m. (3) Uz mo~ebitni dje ji vrti i osnovnu akolu obvezno je osigurati perivojne povraine za igraliata i boravak djece na otvorenom u skladu sa standardima. Ukupna izgraenost graevne estice na kojoj je akola i dje ji vrti mo~e biti najviae 40 %. (4) Ukupna izgraenost graevne estice, na kojoj je graevina ostale druatvene i poslovne namjene, mo~e biti najviae 50%. Najmanje 20% graevne estice namijenjene izgradnji graevina druatvene i poslovne namjene mora biti ureeno kao perivojna povraina s visokim nasadima (drveem). (5) Najvea visina za zgrade druatvenih djelatnosti mo~e biti: * Po+P+2+Pk; ili 13,30 (0,90+4,30+3,30+3,30+1,50) metara do ruba krovnog vijenca (pri emu potkrovlje mo~e biti ureeno za namjenu koju ima cijela zgrada). * Kod zgrada ija se visina ne mo~e mjeriti brojem katova (aportska dvorana i sl.) najvea dozvoljena visina pojedinog dijela zgrade je 13,00 metara (osim dimnjaka kotlovnice). (6) Kota zavrane plohe poda na razini prizemlja mo~e biti najviae na visini do 0,90 metara iznad kona no dovraenoga i zaravnatoga terena uokolo zgrade. 4.2.5. Podru ja mjeaovite namjene lanak 50. (1) U podru jima mjeaovite namjene (unutar GUP-a }upanja i sredianjem dijelu naselja `titar) mogu se graditi nove stambene zgrade, viaestambene zgrade, i ostale stambeno-poslovne zgrade u kojima se mogu smjestiti turisti ko-ugostiteljski sadr~aji. To se naro ito odnosi na restorane i ostale ugostiteljske lokale sa viae od 25 mjesta za goste te ostali sadr~aji i djelatnosti sukladno  Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN br.: 57/95., 110/96., 61/98., 39/99.). 4.2.6. Povraine graevnih podru ja ugostiteljsko-turisti ke namjene lanak 51 (1) Na podru ju mjeaovite namjene, mogu se organizirati joa: trgova ki, zabavni, sportski, rekreacijski sadr~aji, a sve u okviru graevinskog podru ja pojedinog naselja; Ukupna izgraenost parcele ne smije prijei najveu dozvoljenu. (2) Izletni ko-rekreacijske sadr~aje mogue urediti i u sklopu turisti ke ponude unutar pojedinih domainstava u vidu seoskoga turizma. Auto-kampovi mogu se smjeatavati na rubu graevnog podru ja pojedinog naselja. Podru ja auto-kampova moraju osigurati povrainu od najmanje 60,0 m2 parcele po jednoj smjeatanoj jedinici (aatorsko mjesto). (3) Postojeu mre~u poljskih putova koristiti u organizaciji prometno-komunikacijske mre~e zone ugostiteljsko-turisti ke namjene a profile postojeih prometnica mogue je mijenjati iz prometno-sigurnosnih razloga. 4.2.7. Vjerski sadr~aji i groblja lanak 52. (1) Nove crkve i ostali vjerski sadr~aji mogu se graditi unutar graevinskog podru ja svakog pojedinog naselja. (2) Za proairenje postojeih groblja u `titaru i u }upanji (unutar GUP-a) obavezna je izrada DPU-a. 4.3 UVJETI ZA UREENJE GRAEVNOG PODRU JA IZVAN NASELJA 4.3.1. Uvjeti smjeataja gospodarskih djelatnosti lanak 53. (1) Razmjeataj i veli ina graevnih podru ja izdvojene namjene (I, K), prikazani su na grafi kom listu br. 1:  Koriatenje i namjena povraina i na grafi kom listu br. 4:  Graevna podru ja naselja. (2) Unutar ovih podru ja mogua je izgradnja graevina proizvodne, skladiane, servisne i poslovne namjene kao i namjena koje se logi no nadopunjavaju na potrebe odreene poslovne djelatnosti: manji smjeatajni kapaciteti (do 12 le~aja), restoran za zaposlene, rekreacijski sadr~aji za zaposlene (otvoreni sportski tereni, izdvojene graevine sa sportskim sadr~ajima do 120 m2), vee parkiraliane povraine (za osobna i teretna vozila kao i kamionskih kontejnera), servisne radionice za vozila i sl. (3) Smjeataj gospodarskih djelatnosti ovisno o prostoru, na kojem se smjeatavaju, veli ini, kapacitetu i vrsti djelatnosti odnosno gospodarske jedinice utvruje se kroz sljedee uvjete: da racionalno koriste prostor s prioritetom obnove, rekonstrukcije i boljeg koriatenja ve ureenog i izgraenog prostora te namjene, da se prilikom planiranja prostora novih korisnika usklade interesi korisnika, osigura dovoljan prostor za razvoj postojeih i novoplaniranih korisnika te da se utvrde mogui utjecaji na okolia i osigura zaatita okoliaa, da su energetski i prometno primjerene prostoru u kojem se planiraju te da se osigura potrebna koli ina i sigurnost opskrbe vodom i energijom koja ne smije ugroziti potrebe naselja i drugih djelatnosti, da se izgradi odgovarajua odvodnja s obvezom priklju enja na kanalizacijsku mre~u naselja i predtretmanom otpadnih voda ovisno o njihovoj vrsti i koli ini, odnosno da se izgradi vlastiti sustav odvodnje s pro iaavanjem otpadnih voda ako u naselju nema odgovarajuega sustava odvodnje u svemu prema vodopravnim uvjetima, uz prednju i zadnju meu graevinske estice za gospodarsku izgradnju (proizvodno-poslovna) mora se ostaviti neizgraeni i ozelenjeni pojas najmanje airine 20,00 m, a uz bo ne rubove graevinskih parcela airinu zelenog pojasa uskladiti sa airinom parcele. Unutar ozelenjenog pojasa u prednjem dijelu mo~e se urediti parkiraliate za osobna vozila. Prostor za manje gospodarske djelatnosti (proizvodne, industrijske, servisne i komunalne djelatnosti te robno-prometne terminale, trgovinu i usluge) mo~e se urediti u rubovima graevnih podru ja pojedinih naselja, na na in da gospodarske zgrade budu na udaljenosti od stambenih zgrada veoj od 30,00 m (za djelatnosti koje ne zagauju okolia bukom i mirisom), odnosno 60,00 m (za djelatnosti koje zagauju okolia bukom i mirisom) uz obavezu ureenja zelenog zaatitnog pojasa prema podru ju sa stambenim zgradama. lanak 54. (1) U graevinskim podru jima izdvojene namjene planiranim ovim Planom predvia se smjeataj: a) proizvodnih (industrijskih) pogona sa prateim poslovnim sadr~ajima, manjih ugostiteljskih sadr~aja sa smjeatajnim kapacitetima, trgova ko-poslovnih sadr~aja, benzinska stanica sa svim prateim sadr~ajima, stanica za tehni ki pregled vozila i sl., b) zanatskih proizvodnih pogona, servisa, veih prodajnih i sli nih prostora i graevina, komunalnih graevina, gara~a i sl., koje zbog prostornih i drugih ograni enja ne mogu biti smjeatene u sklopu graevnih podru ja naselja, c) veih proizvodnih, servisnih i skladianih pogona, koji bi mo~ebitno zahtijevali poseban pristupni, proizvodni i korisni ki tretman. (2) Pogoni iz stavka 1. ovoga lanka, s obzirom na veli inu i na nu~ni intenzitet aktivnosti u proizvodnom procesu, ne mogu se smjeatati izvan graevnih podru ja namijenjenih gospodarskoj izgradnji. Sve postojee graevine ove namjene koje se nalaze unutar graevnog podru ja naselja, a ne zadovoljavaju uvjete ovih odredbi zadr~at e se na postojeim lokacijama. Ako se prilikom njihovih rekonstrukcija nije mogue pridr~avati uvjeta odredbi, one e se morati izmjestiti u planirana gospodarska podru ja. (3) Graevine iz stavka 1. ovoga lanka trebaju se graditi prema uvjetima da: a) djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugro~avati okolia, b) graevna estica na kojoj e se graevina graditi mora se nalaziti uz ve sagraenu prometnicu s time da je najmanja airina graevne estice na regulacijskoj liniji 5,50 m, ili uz buduu prometnicu za koju mora prethodno biti izraeno idejno rjeaenje i izdana lokacijska dozvola, a koja e zadovoljavati sve tehni ke uvjete za prometovanje opskrbnih i pristupnih vozila tom gospodarskom sadr~aju. 4.3.1.1. Oblik i povraina graevne parcele lanak 55. (1) Najmanja povraina graevne estice za gospodarsku izgradnju mo~e biti 800 m2. Postotak izgraenosti tla graevne estice graevinama mo~e iznositi od 20% do 40%. (2) Oblik graevne estice za gospodarsku izgradnju po~eljno je da bude pravilan, po mogunosti usporednih mea, izdu~en u dubinu u odnosu 1:2 do 1:6 te najmanje airine 20,00 metara. Ako se radi o jedinstvenoj graevnoj parceli (preko 2,00 ha), tada postotak izgraenosti mo~e biti i manji, ali je u tom slu aju nu~no postupiti prema odredbama iz stavka 4 ovoga lanka. (3) Iznimno, novo ustrojena graevinska estica namijenjena gospodarskoj izgradnju mo~e biti odreena meama postojeih estica zemljiata, ato joj daje nepravilni oblik. (4) Za graevna podru ja za gospodarske namjene treba izraditi urbanisti ki plan ureenja (UPU), a po potrebi i detaljni plan ureenja (DPU), kojim bi se to no utvrdio polo~aj gradnje graevine(a), na in koriatenja i ureenja preostalog dijela neizgraenog zemljiata te na in priklju enja svih planiranih graevina i sadr~aja/namjena na rubnu prometnu i komunalnu infrastrukturu. (5) Za gospodarsko podru je "Sje ine" u sjevernom dijelu naselja }upanja, sjeverno od planirane korekcije ~upanijske ceste iz `titara, na listu 4. Graevno podru je naselja ucrtani su prometni koridori na temelju postojee prostorne dokumentacije (Temeljem Odluke o Izmjenama i dopunama GUP-a grada }upanja, Sl. vjesnik br. 5/97, lanak 25 izraen je Glavni projekt prometnih povraina unutar poduzetni ke zone "Sje ine", a na temelju ishodovanih lokacijskih dozvola). Trase ovih prometnica produ~ene su na zapad kao jedino logi no stru no i prostorno rjeaenje nastavka zapo etih prometnica. 4.3.1.2. Ureenje graevne parcele lanak 56. (1) Ustrojstvo (ureenje) graevne estice treba postaviti u skladu s tehnoloakim i organizacijskim procesom koji se na njoj planira. Na elno ureenje, meutim, treba biti postavljeno tako da: a) u prednjem dijelu graevne estice bude smjeateno parkiraliate zaposlenih i poslovnih stranaka, b) iza parkiraliata treba biti smjeatena zgrada uprave, c) u dubini graevne estice treba biti smjeaten proizvodni, servisni i skladiani dio, d) najvea dozvoljena izgraenost parcele iznosi 40%. (2) Najmanje 20% graevne estice treba biti pod nasadima. Krajobrazno ureenje neizgraenoga dijela graevnih(a) parcele(a) treba temeljiti na uporabi autohtonih vrsta biljaka. Posebnu pozornost treba obratiti ureenju "predvrtova" i parkiraliata za teretna i osobna vozila. Uz obodnu meu, gdje nisu izgraene graevine, treba posaditi drvored (iznimno visoku ~ivicu). (3) Ograda prema javnoj prometnici mo~e biti zidana sa zasaenom ~ivicom ili sli nim autohtonim grmljem s unutraanje ili vanjske strane, do najvee visine od 1,80 m, iznimno do 2,00 m kada je to nu~no radi zaatite graevina i na ina njihovog koriatenja. Ograda prema susjednim graevnim esticama mo~e biti i ~i ana s gusto zasaenom ~ivicom ili oblikovanim grmljem s unutraanje strane ograde. Bo ne grade mogu biti najviae 2,00 m. Gdje god to prostorni uvjeti dozvoljavaju u radnim podru jima je potrebno izmeu kolnika i nogostupa zasaditi drvored. (4) Najmanja udaljenost regulacijske linije od osi prometnice odreuje se prema odgovarajuim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te vrsti prometnice. Potrebno je planirati dovoljnu airinu ulice u kojoj e se moi zasaditi jednostrani ili obostrani drvored te pjeaa ki plo nik (nogostup). Odredbe o minimalnim airinama ulica treba primijeniti samo u slu ajevima kada iz opravdanih razloga nije mogua vea airina. (5) Najmanja udaljenost graevine od mea sa susjednim parcelama mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine graevine, ili 6,00 metara (iz razloga da bi se omoguila kolna pristupa nost vozilima do svih vanjskih zidova zgrade u slu aju nu~de). (6) Kako reklama ili logo znak treba biti vidljiv sa vee udaljenosti, mogue ih je postaviti na pro elje najviaeg dijela graevine, na ulazu u zgradu, na ogradu i na samu parcelu (na umjetno izvedeni humak). 4.3.1.3. Visina graevina lanak 57. (1) Najveu dopuatenu visinu gospodarskih (proizvodnih) graevina uz tehnoloake zahtjeve odreuje topografija terena, visine proizvodne opreme koja se treba smjestiti unutar gospodarskih graevina(e) ili na otvorenom prostoru (primjerice vinarije ili visine raznih spremiata-silosa). (2) Proizvodna graevina, kojoj to zahtjeva tehnoloaki proces, mo~e imati visinu najviae 17,00 metara mjerenu do visine krovnog vijenca, odnosno 18,50 m do visine krovnog sljemena. Povraina tlorisne projekcije ovako utvrenog najviaeg dijela graevine ne smije biti vea od 30% niti manja od 5% tlorisne povraine odreene gospodarske graevine na parceli. (3) Upravna zgrada mo~e se sastojati najviae od podruma i dvije eta~e iznad razine podruma. Visinom eta~e u ovom slu aju smatra se razmak izmeu gornjih kota dvije meustropne konstrukcije koji ne smije iznositi viae od 3,75 m. Visina graevina na graevnoj parceli od kote kona no zaravnatog terena do vijenca krova mora biti u skladu s namjenom i funkcijom graevine, ali ne smije iznositi viae od 8,20 metara. (4) Kota konstrukcije poda prizemlja (razizemlja) svih graevina smije biti najviae 0,7 m iznad kona no zaravnatog i ureenog terena uz zgradu na njenoj najviaoj strani i gdje je teren najni~i u odnosu na zgradu. 4.3.1.4. Oblikovanje lanak 58. (1) Kroviate mora biti koso, nagiba 4-45o, pokriveno u skladu s namjenom i funkcijom graevine. U slu aju da se radi o izgradnji veih graevina kod kojih bi pridr~avanje o najmanjem nagibu krovnih ploha dovelo do visine krovnog sljemena vee visine od propisane u lanku 57, stavak 3, tada se mo~e dozvoliti i izgradnja odgovarajueg viaestreanog kroviata. (2) Ureenje neizgraenoga dijela gospodarske graevne estice treba temeljiti na uporabi autohtonih vrsta biljaka, klimatskim uvjetima, veli ini graevina i njihovom rasporedu te uvjetima pristupa i prilaza. Drvoredima je mogue prikriti veinu manjih industrijskih graevina. Drvoredi, grmoredi i sl. omoguit e njihovo primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu pozornost treba obratiti odreivanju veli ine predvrtova i parkiraliata za teretna i osobna vozila. Najmanje 20% graevne estice treba biti zauzeto s nasadima. Uz obodnu meu, gdje nisu izgraene graevine, treba posaditi drvored (iznimno visoku ~ivicu). (3) Ograda prema javnoj prometnici mo~e biti zidana sa zasaenom ~ivicom ili sli nim autohtonim grmljem, do najvee visine od 1,80 m, iznimno do 2,00 m kada je to nu~no radi zaatite graevina i na ina njihovog koriatenja. Ograda prema susjednim graevnim esticama mo~e biti i ~i ana s gusto zasaenom ~ivicom ili oblikovanim grmljem s unutraanje strane ograde. Bo ne grade mogu biti najviae 2,00 m. Gdje god to prostorni uvjeti dozvoljavaju u radnim podru jima je potrebno izmeu kolnika i nogostupa zasaditi drvored. (4) Najmanja udaljenost regulacijske linije od osi prometnice odreuje se prema odgovarajuim zakonskim propisima, pravilnicima i normama te vrsti prometnice. Potrebno je planirati dovoljnu airinu ulice u kojoj e se moi zasaditi jednostrani ili obostrani drvored te pjeaa ki plo nik. Odredbe o minimalnim airinama ulica treba primijeniti samo u slu ajevima kada iz opravdanih razloga nije mogua vea airina. (5) Najmanja udaljenost graevine (u kojima se obavlja neka proizvodnja) od mea sa susjednim graevinama ili ostalim parcelama mora biti dostatna da se u slu aju nu~de omogui kolna pristupa nost interventnih vozila do svih pro elja zgrade. (6) Zbog zaatite okoliaa i pogleda iz naselja i rubnih prometnica, materijal koji se koristi za pokrivanje kroviata i oblaganja pro elja ne smije biti od sjajnog (reflektirajueg) metala ili plastificiran u visokom sjaju. Sve okomite plohe pro elja, kao i krovne plohe, moraju biti izvedene u mat (nereflektirajuim) bojama. 4.3.1.5. Prometni uvjeti lanak 59. (1) Sve graevne estice trebaju biti prometno vezane javne prometne povraine. (2) Parkiraliata za potrebe zaposlenika te poslovnih partnera trebaju se planirati na graevnim esticama. Ako je u radnom podru ju predviena prometnica s obostranim ili jednostranim drvoredom, dio parkiralianih potreba mo~e se zadovoljiti i u drvoredu prema toj graevnoj estici. (3) Na graevnoj estici namijenjenoj izgradnji gospodarske graevine potrebno je osigurati potreban broj parkiralianih mjesta za osobna vozila. Na 500 m2 bruto razvijene povraine graevine potrebno je osigurati sljedei broj parkiraliata: industrija i skladiata 3 parkiraliana mjesta, trgovine 5 parkiralianih mjesta, ostale graevine za rad 5-10 parkiralianih mjesta. (4) Parkiraliata na parceli treba rijeaiti na na in da se izmeu dva dvostruka reda parkiraliata obavezno osigura pojas za sadnju stabala, najmanje airine od 3,00 metra. Kod velikih parkiralianih povraina za osobne automobile treba parkiralianu povrainu izvesti od nekog drugog materijala, a ne asfalta. Najpodesniji su razni prefabricirani auplji betonski elementi ili puni elementi polagani sa airokim reakama koje e se (kao i aupljine) ispuniti humusom kako bi taj zaustavni dio parkiraliata mogao biti ozelenjen. (5) Parkiraliata za velika teretna i dostavna vozila treba planirati za jednosmjerno kretanje i prolazna, kako bi se stupanj zagaenja sveo na najmanju moguu mjeru. U slu aju ovih velikih parkiraliata treba predvidjeti po zeleni pojas za sadnju drvoreda na svaka etiri reda kolnika i prolaznih parkiraliata. (6) Oborinska odvodnja svih prometnih povraina mora biti provedena preko odmaaiva a ili biopro ista a prije ispuatanja u vanjske recipijente. 4.3.1.6. Iskoriatavanje prirodnih sirovina lanak 60 (1) Mogua pozajmiata prirodnog materijala ne mogu se osnivati u zaatienim podru jima kulturnih dobara i zaatienim dijelovima prirode, predjelima osobitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora odreenih ovim planom, u graevnim podru jima, te u radijusu od minimalno 500 m od njihovih granica. (2) U slu aju pronalaska mineralnih sirovina za eksploataciju potrebno je sve uvjete eksploatacije podrediti ato racionalnijem koriatenju zemljita te osobito provoditi mjere zatite i sanacije okolia, kako u tijeku koritenja, tako i nakon dovrenja koritenja nalazita. (3) U svrhu optimalnog koritenja mineralnih sirovina potrebno je Studijom utjecaja na okoli odrediti uvjete daljnjeg rada i sanacije postojeih eksploatacijskih polja, osobito s glediata utjecaja na naselja i druge funkcije, zaatitu prirodnih bogatstava (vrijednog poljodjelskog zemljiata, voda i vegetacije), prometa i potrebne infrastrukture. (4) Na podru ju Grada preporu ljivo je istra~iti i to no prostorno odrediti mo~ebitna podru ja za iskoriatavanje prirodnih sirovina. Radi otvaranja novih eksploatacijskih polja potrebno je za podru je Grada istra~iti rudna bogatstva te izraditi geoloako rudarsku osnovu i program dP d J^@Ddn VnDU~8L`v~%%%%%%:&<&잾쎀h,Eh3=:OJQJ^Jh,Eh3=:OJQJ\^J#h,Eh3=OJQJ\^JmHsHh,Eh3=5OJQJ^Jh,Eh3=6OJQJ]^Jh,Eh3=6OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ\^Jh,Eh3=OJQJ^J h,Eh3=,4N P d :<HJ^^%;%;%;%;%;%;%;%8_%8_%8_%8_%;%;%;%;%;%;%; & FKx^`K & F & F W^`W$a$gdh$JL"n0p/Ga l$`%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%; ``xOJL`d !"2#%;%;%;%;%;%;%;%;%8_%8_%;%;%;$ $W^`Wa$ & F SS^S`$ & F SS^S`a$ W^`W $ 7na$$a$ `` 2#d#,$$$"%^&T)J+V,V/X///01~11022304%8_%;%8_%8_%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;%;%;%;%; & FW^`W$a$gdi & F SS^S` W^`W & F S^S`<&X&Z&X///X00F`H`````aaqqqXrvr6spszsstuuu(wHw*xBxy*yyyzz}}}:~Ͽֱ֭ϣϿ֕փuu֕uuuuuuuֱkֱh,EOJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^J#h,Eh3=OJQJ\^JmHsHh,Eh3=6OJQJ^Jh,Eh3=6]hph,Eh3=>*OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ\^J h,Eh3=h,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=OJQJ\^Jh,Eh3=OJQJ]^J*044455?VEnJ$MOfR:UW|]F````ab^bb%;%;%;%; %;%;%;%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;%; & FW^`W n$a$gdigdh & F) W^`Wbcccd6eefjlqqqRrtstu"w$xyyz%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%; $W^`Wa$ $ 7na$ 7n 7n$ & FW^`Wa$ n;^`;z{ |h||}:~,dX8jpLˆŠĊ%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;$a$ $W^`Wa$$3<^3`a$ $V^`Va$$V<^`Va$ $3^3`a$$ V^`Va$ $n^n`a$:~tvpvR`ȈĊ؊ <*V&L :BBxʙ̙ڜ¤prlܵ*h,Eh3=H*OJQJ^J#h,Eh3=OJQJ\^JmHsHh,Eh3=6OJQJ]^J h,Eh3=h,Eh3=>*OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^Jh,Eh3=OJQJS*^Jh,Eh3=OJQJ^J5Ċ؊\$ @Bxę%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%; $ 7a$gd=n 7n$ 7a$ W^`W $W^`Wa$ n  $ 7na$dدHPڵܵd%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;gd=n $ & F W^`Wa$  $W^`Wa$ $ 7a$ 7]ڻp<\~%;%;%;%;%;%;%8%8%;%;%;%;%;%;%;%;%;$ & F W^`Wa$$ & F ^`a$$ & F/ W^`Wa$ $W^`Wa$ $ 7a$*,np<\ v^blnf|n   t v Hyh,Eh3=OJQJ\^Jh,Eh3=H*OJQJ^Jh,Eh3=OJQJ]^J h,Eh3=h,Eh3=>*OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ\^Jh,Eh3=5OJQJ^Jh,Eh3=OJQJS*^Jh,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=H*OJQJ^J/~(Zn%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;$ & F h7W^`Wa$$ & F 7W^`Wa$$ & F W^`Wa$$ na$$]a$$a$gd=nnpdf| npVX%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;]$]a$ $ 7a$$ na$ $ 7[][a$ >  n FHz0 "F%%%%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%; W]^`W]$a$gd=n [][$ Sbu [][a$$ a$Hz%%%%\&^&&& ,8,D/*0,083@>|>>6I8I:IPINNYYZZ\\ffqqvvwf{r{t{D|Z||ޯޯޥފh,Eh3=6]h,Eh3=OJQJ\^Jh,EhiOJQJ^Jh3=OJQJ^J h,Eh3=OJQJ^JnH tH h,Eh3=5OJQJ\^Jh,Eh3=H*OJQJ^Jh,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^J h,Eh3=,%`&'** ,",8,F,-,083|5;>>@>|>>>%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;$]a$$ na$gd=n $ 7a$$ ;^`;a$ & F7 SW]^`W $$^`a$ W]^`W>@fD6I8I:IPIIKMNNNNOJP$STX\Z|[\\\]%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;$]a$$a$ & F :]^`]]^acffffgilqqqquvvw*wxxyd{f{%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;]gdi$ na$ Sbu [][$]a$]f{{D|Z||:$NЊƍ<XΓ%w%;%;%;%%;%;%;%PS%;%;%;%;%;%;%;%; 7$a$d1$7$8$H$` $`a$gd,E`$W^`Wa$gd,E$ na$gd=ngdi|||||H}~~&DԂւƍfhjzHJLT Ɠ "$vxޚyiWi#h,Eh3=OJQJ\^JmHsHh,Eh3=5H*OJQJ^J!h,Eh3=5H*OJQJ\^Jh,Eh3=5OJQJ\^Jh,Eh3=5OJQJ^Jh,Eh3=H*OJQJ^Jh,Eh3=EHOJQJ^Jh,Eh3=6OJQJ^Jh,Eh3=56OJQJ^Jh,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=6OJQJ]^J"VhH "8RȪ,BT\np%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;$ 7a$$ W^`Wa$$ na$$a$ޚ؛ޛFHJZ. 8*,rĪȪʪ,Bګ>@lnTV̰ΰn̻λ䨤h,Eh3=H*OJQJ^Jh,Eh3=>*OJQJ^J h,Eh3=hph,Eh3=OJQJS*^Jh,Eh3=6OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ\^Jh,Eh3=5H*OJQJ^Jh,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^J2һԻ.0F:b$&<>T%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%; $ 7a$ $W^`Wa$ W^`W W^`W$ 7a$ 7$a$ 7λһԻ0FLNܽp df&<2pr\>T `bӷ h,Eh3=OJQJ^JmHsH h,Eh3=hph,Eh3=OJQJS*^Jh,Eh3=6OJQJ^Jh,Eh3=>*OJQJ^Jh,Eh3=H*OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^J#h,Eh3=OJQJ\^JmHsHh,Eh3=OJQJ^J+T dF%;%8_%8_%8_%8_%8_%8_%;%8_%8_%8_%;%PS%; d1$7$8$H$$ & F3 [W][^`Wa$ & F3 W^`W$ & F2 [W][^`Wa$$ & F2 W^`Wa$[][dt<RZb ZVXTȺϺϺϬϺȺϚό|ϚϚkϺϬϺϺϺϺ!h,Eh3=56>*OJQJ^Jh,Eh3=56OJQJ^Jh,Eh3=6OJQJ^Jh,Eh3=>*OJQJ^Jhph,Eh3=H*OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^J h,Eh3=h,Eh3=OJQJ^J h,Eh3=OJQJ^JmHsH#h,Eh3=H*OJQJ^JmHsH*<R%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%; %;%;%;%; W^`W[][$ bu [][a$$[][a$] $ 7a$gd=n  *p  |##\(h(j((())**N3344444"4#414<4?44444d;;;t?v?ֺ䳩䙈zzzh,Eh3=H*OJQJ^J!h,Eh3=5H*OJQJ\^Jh,Eh3=5OJQJ\^Jh,Eh3=6] h,Eh3=h,Eh3=>*OJQJ^Jh,Eh3=H*OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^Jh,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=OJQJS*^J0*D  X"l6%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%8_ & F>$a$ & F :^`$ $ W^`Wa$$ W^`Wa$$ W^`Wa$$ 7a$[][v*z#|##V%Z(\((()J,l-v./D1414%8_%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;%;%;$ Sa$ $W^`Wa$$ a$gdi 7$a$$ & F>a$1444G5 79r:b;d;;;<<====CEGHHI%;%;%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%; $W^`Wa$ W^`W$a$gdi & F8 W^` 0]^`0 Sv?IIJJL`LvLPMzOPP*PPPPQ(Q6U8U^WWWdY8ZNZZZZZ,[f[[[^^nnnn󲢲yyodh,E5OJQJ^JhiOJQJ^Jh,Eh3=6OJQJ^Jh,Eh3=H*OJQJ^Jh,Eho]OJQJ^Jh,Eh3=6OJQJ\^Jh,Eh3=OJQJ\^Jh,Eh3=5OJQJ\^J h,Eh3=h,Eh3=5OJQJ^Jh,Eh3=7OJQJ^Jh,Eh3=OJQJ^J'IJLL`LvLPPPPPQ(QSU\W^WWWX`YbYdYY8ZNZ%;%;%;%w%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;%;%;gdh$a$gdi 7 $W^`Wa$NZ[_6aBbcehjnnnoqns|tpxyy||%;%;%;%%8%8% % %;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;$ ;^`;a$ $^`a$$ W^`Wa$$a$ & Fgdi $ & F0z`za$nn|}$}}}TȆ`D^`fƜܜȦXZʺԾ־$z&.,b,x,~//䢑}{qhpOJQJ^JUh,Eh3=5OJQJ\^Jhi!h,Eh3=B*OJQJ^JphhpB*OJQJ^Jphh,Eh3=6OJQJ^J h,Eh3=OJQJ^JmHsHh,Eh3=H*OJQJ^J h,Eh3=h,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^J,|}$}p~TBD$\ x^Ɯܜ%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;$ W^`Wa$$a$gd=nƦȦԩȮزʺj޿ "$z%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%; &B & F &BW^`Wgdh$a$gd=n,',,.,b,x,-,...~/4888^9%;%;%;%;%w%;%;%;%8_%8_%8_%;;;R; $&`#$/If & F5 W^`W$a$gdialjnjeg koriatenja tih bogatstava, u skladu s opom koncepcijom gospodarskog i prostornog razvoja te uvjetima zaatite vrijednosti prostora i okoliaa. (5) Nova eksploatacijska polja mogue je odrediti temeljem podataka o istra~enim potencijalima, gospodarskim u incima i u incima na prostor i okolia i to izvan graevnih podru ja naselja, izvan prostora postojeih i planiranih infrastrukturnih pojaseva te u skladu s obvezama utvrenim temeljem provedenog postupka procjene utjecaja na okolia. Detaljnu lokaciju novih eksploatacijskih polja, a koja nisu ozna ena u ovom Planu, treba odrediti uva~avajui smjernice ovog Plana o zaatiti okoliaa i o uvanja vrijednosti krajobraza te na temelju propisa o rudarstvu i posebnih propisa podru ja vodnog gospodarstva te geoloako-rudarske osnove. 4.3.2. Farme i toviliata lanak 61. (1) U dijelu sklopa koji slu~i primarnoj intenzivnoj poljodjelskoj proizvodnji, mogu se graditi samo gospodarske graevine u svrhu poljodjelske i sto arske proizvodnje. (2) Farme i toviliata ne mogu se planirati na: zaatienim podru jima prirode i kulturnih dobara, podru ju vodozaatitnih predjela (zona) i na podru jima vrijednih prirodnih predjela i krajobraza odreena ovim Planom. Iznimno se na podru jima vrijednog krajobraza i zaatienog krajobraza mogu planirati ribnjaci s prateim graevinama u funkciji proizvodnje na na in da se ureenjem i koriatenjem prostora ne naruaavaju prirodne zna ajke prostora, da se takav zahvat planira ne naruaavajui cjelina krajobraza te uskladi s uvjetima vodnoga gospodarstva. Gospodarske zgrade u svrhu poljodjelske i sto arske proizvodnje, treba graditi izvan graevnoga podru ja naselja i na tragu lokalne tradicije izdvojenih ratarskih i sto arskih gospodarstava. U prostornoj zamisli rjeaenja ustrojstva gospodarstva i oblikovanja zgrada te upotrijebljenih materijala, treba primijeniti na ela uklapanja u ruralni krajobraz. (3) Farme i toviliata moraju se planirati unutar gospodarskog podru ja izvan graevnih podru ja naselja kada uvjetni broj grla na farmi ima nepovoljan utjecaj na standard ~ivljenja u naselju. Pod uvjetnim se grlom podrazumijeva grlo te~ine 500 kg i obilje~ava se koeficijentom 1. Sve vrste i kategorije stoke svode se na uvjetna grla primjenom odgovarajuih koeficijenata (vidi tablicu u prilogu). Prvi broj u tablici za udaljenost odnosi se za Grad }upanju, a broj u zagradi za naselje `titar. Vrsta stoke(broj grla prema udaljenosti sto arskog gospodarstva od naselja)koeficijentUdaljenost od naselja100 (50) m200 (100) m300 (150) m400 (200) m500 (250) m1,5bikovi33671332675331,2teaki konji4283166333667Uvjetno grlokrave, steone junice50100200400800 i viae1,00srednje teaki konji501002004008000,7laki konji711432865710,7~drebad711432865710,7junad 1-2 godine711432865710,5junad 6-12 mj.1002004008000,3krma a+prasad1673036061212-0,25telad2004008001600-0,25tovne svinje do 6 mj.2004008001600-0,1ovce i ovnovi500100020004000- (4) Na farmi je mogua izgradnja stambenih graevina koje se mogu graditi isklju ivo kao jedinstvena arhitektonsko-oblikovna cjelina s gospodarskim dijelom uz uvjet da im povraina ne prelazi 20% ukupno izgraene povraine proizvodnih graevina. Ukoliko je programom predvien seoski turizam tada je mogue stambenu povrainu poveati samo za onaj dio koji slu~i smjeataju gostiju. Uvjeti se odreuju stru nom podlogom za cijeli obuhvat i posjed. Lokacijska dozvola mora se izdati za cijeli obuhvat. (5) Izgradnja graevina izvan graevnih podru ja u funkciji obavljanja poljodjelske proizvodnje mo~e se planirati na temelju podataka o povraini poljodjelskoga zemljiata predvienoj za koriatenje, vrstama proizvodnje, broju i veli ini graevina s pojaanjenjem njihove namjene, uvjetima prilaza, uvjetima potreba infrastrukture, mjerama zaatite okoliaa. Graevine u funkciji obavljanja poljodjelskih djelatnosti izvan naselja mogu se locirati samo na povrainama koje se obrauju i za koje postoji dokaz o gospodarskoj opravdanosti te da se ne mo~e formirati graevna parcela za te graevine niti smanjivati posjed. (6) Postojee farme, koje se ne uklapaju u posebne uvjete, ne mo~e se rekonstruirati ili nadograivati ve se trebaju iseliti na odgovarajue povraine i prostore. (7) U lokacijskoj dozvoli za gradnju farme ili toviliata odredit e se uvjeti: za opskrbu vodom, za djelotvorno sabiranje, odvodnju i pre iaavanje otpadnih voda i mjere zaatite okoliaa, za odlaganje i otpremanje otpada, te za sadnju zaatitnog zelenila (bilja). (8) Toviliata se smiju graditi kao prizemnice s kroviatem bez nadozida, usklaene s lokalnom tradicijskom gradnjom i sa slikom krajobraza. Za pokrov se ne smije koristiti lim i/ili salonit s azbestom. Za graevine koje slu~e za toviliata stoke i peradi u uvjetima ureenja prostora treba utvrditi i mjere zaatite okoliaa. (9) Osnovna namjena, na temelju koje je podignuta postojea zakonito sagraena graevina iz ovog lanka, a koja ne zadovoljava propisane uvjete iz ovih Odredbi, mo~e promijeniti svoju osnovnu namjenu i graevina se mo~e rekonstruirati u postojeim gabaritima. 4.3.3. Podru ja za izletni ko-rekreacijsku i turisti ku izgradnju te aport lanak 62. (1) Polo~aj graevnih podru ja za izletni ko-rekreacijsku i turisti ku izgradnju nije posebno utvren ovim Planom. Smjeataj i izgradnja graevina namijenjenih izletni ko-rekreacijskoj i turisti koj namjeni u na elu je mogu u rubnim dijelovima graevnih podru ja za stanovanje, odnosno GUP-a. lanak 63. (1) Unutar planiranih graevnih podru ja (graevnih estica) u sklopu naselja mogua je izgradnja: a) aportskih terena (poglavito nogometnog igraliata, rukometnih, koaarkaakih i drugih aportskih igraliata s gledaliatima, pliva kih bazena, aportskih dvorana, i dr.), b) graevina pratee namjene (klupskih prostorija, svla ionica, infrastrukturnih i sli nih graevina), c) graevina pomone namjene (manjih ugostiteljskih i sli nih sadr~aja). (2) Izgraenost graevnih parcela iznosi najviae 20%. Graevna podru ja za aport moraju imati barem 20% povraine pod visokim nasadima. (3) Visina zgrada iz stavka 1. ovoga lanka: a) graevina pratee namjene smije biti najviae P+1 (kota gornje plohe konstruktivne plo e poda najviae na +0,90 od kote kona no ureenog terena, a visina nadozida neiskoristivog potkrovlja najviae do 60 cm od kote gornje podne plo e), odnosno prizemlje i iskoristivo potkrovlje (visina nadozida najviae do 1,50 metara od kote gornje podne plo e). Podrum se mo~e izvesti ispod cijele povraine prizemlja zgrade. b) graevina pomone namjene smije imati najviae jednu nadzemnu eta~u. (4) Oblikovanje zgrada mora biti prilagoeno ambijentalnom i pejsa~nom okru~enju. 4.4. IZGRAENE STRUKTURE IZVAN GRAEVNIH PODRU JA lanak 64. (1) Graevine koje se mogu ili moraju graditi izvan graevnog podru ja naselja su: graevine infrastrukture (prometne  benzinske stanice, moteli ..., energetske, komunalne itd.), graevine niskogradnje (uz dr~avne, ~upanijske ili lokalne prometnice) u vidu ugibaliata ili stajaliata za motorna vozila izvan cestovnog pojasa, a na mjestima odakle se pru~aju kvalitetni vidici. Na ugibaliatima/stajaliatima mo~e se postaviti informativna plo a sa podacima o kulturnoj i prirodnoj baatini podru ja na koje se pru~a pogled sa tog ugibaliata/stajaliata. graevine namijenjene obrani, graevine za istra~ivanje i iskoriatavanje mineralnih sirovina. stambene i gospodarske graevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Sve te graevine moraju se projektirati, graditi i koristiti na na in da ne ometaju poljodjelsku i aumsku proizvodnju, koriatenje drugih graevina te da ne ugro~avaju vrijednosti ovjekova okoliaa i krajobraza. (2) Izvan graevnog podru ja naselja, osim graevina odreenih stavkom 1. ovoga lanka, mo~e se odobriti izgradnja i graevina kao ato su: a) graevine koje slu~e primarnoj intenzivnoj poljodjelskoj proizvodnji: za obavljanje intenzivne ratarske (farme) i intenzivne sto arske i (ili) peradarske proizvodnje (toviliata) ili pojedina ne zgrade u funkciji poljodjelske proizvodnje kao ato su staklenici i plastenici, te poljodjelske kuice (spremiata za alat). b) graevine koje slu~e rekreaciji: lova ke kue, te zgrade uz prostore za konji ke sportove i uzgoj konja c) manji gospodarski sadr~aji (revitalizacija stare i napuatene ciglane), infrastrukturne graevine (stanica za pro iaavanje otpadnih voda). (3) Pod primarnom intenzivnom: a) ratarskom i sto arskom proizvodnjom podrazumijeva se proizvodnja na posjedu najmanje ukupne veli ine 5,0 hektara, a koju obavlja fizi ka osoba kojoj je to jedini izvor prihoda, ili pravna osoba kojoj je to prete~ita djelatnost u odnosu prema strukturi ukupnog prihoda. b) ratarskom proizvodnjom za uzgoj voa ili voa i povra podrazumijeva se posjed najmanje ukupne veli ine 3,0 hektara; c) ratarskom proizvodnjom za uzgoj povra ili vinove loze podrazumijeva se posjed najmanje ukupne veli ine 2,0 hektara; (4) Graevine iz stavka 2. ovoga lanka, kao i poljodjelske kuice, staklenici i plastenici, spremiata za alat i sl., mogu se priklju iti na komunalnu infrastrukturu (struju, vodu, plin) samo iznimno i to kada radni proces koji se u njima obavlja to zahtjeva. (5) Graevine koje se moraju ili mogu graditi izvan zacrtanih graevnih podru ja moraju se smjestiti, projektirati, izvoditi i koristiti na na in da ne ometaju poljodjelsku i aumsku proizvodnju, te koriatenje drugih graevina izvan graevnog podru ja kao i da ne ugro~avaju vrijednosti ovjekova okoliaa, osobito krajobraza ato poglavito vrijedi za: staklenike, plastenike, toviliata i farme, koji se ne smiju graditi u podru jima zaatienog krajobraza odreenim ovim Planom. (6) Osnovna, poljodjelska namjena, na temelju koje su podignute gospodarske graevine ne mo~e se promijeniti. (7) Graenje izvan graevnog podru ja mora biti uklopljeno u krajobraz tako da se: o uva obli je terena, kakvoa i cjelovitost poljodjelskoga zemljiata i auma, o uva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a gospodarska namjena usmjeri na podru ja koji nisu pogodna za rekreaciju, o uvaju kvalitetni i vrijedni vidici, osigura ato vea neizgraena povraina graevne estice, a ato manja povraina graevnih cjelina, osigura infrastruktura, a osobito zadovoljavajue rijeai odvodnja i pro iaavanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na graevnoj estici i odvozom na organiziran i siguran na in. 4.4.1. Poljodjelske kuice lanak 65. (1) Na poljodjelskim povrainama veim od 1000 m2 mo~e se izgraditi poljodjelska kuica do 12 m2. (2) Poljodjelska kuica mo~e se graditi samo kao prizemnica. (3) Na poljodjelskim povrainama manjim od povraine odreene u stavku 1. ovog lanka, pri graevnim preinakama (sanaciji i rekonstrukciji) postojeih poljodjelskih kuica ne smije se poveavati njihova veli ina. (4) Poljodjelska kuica mora biti graena na na in da: treba koristiti lokalne materijale i treba biti sagraena prema uzoru na tradicijsku gradnju, visina do vijenca smije biti najviae 2,60 m, krov mora biti dvostreaan, izmeu 18 i 45 stupnja nagiba, kroviate se postavlja bez stropne konstrukcije ili na stropnu konstrukciju izravno, bez nadozida, (5) Tlocrtna projekcija poljodjelske kuice mora biti pravokutna, a sljeme krova mora biti usporedno s du~om stranicom graevine. (6) Poljodjelska kuica se smije priklju iti na NN mre~u i vlastiti bunar iskopan na parceli na kojoj se nalazi kuica (ako lokalni uvjeti to omoguuju) ili pak priklju iti na pokretni agregat. 4.4.2. Spremiata alata lanak 66. (1) Na poljodjelskim povrainama veim od 2000 m2 (livadama, oranicama i sl.) mogue je graditi prizemna spremiata alata ija povraina ne mo~e biti vea od 20 m2. Spremiate mora biti pokriveno kosim krovom. Potrebno je koristiti autohtone materijale (cigla, crijep) i na ela tradicijskoga oblikovanja. Nije dopuatena upotreba metala, te salonita i lima. Spremiate treba biti na ato neupadljivijem mjestu, uz skupinu drvea, zaklonjeno od pogleda s ceste, ali ne uz potok, bujicu ili rub aume, ali u skladu s posebnim uvjetima Hrvatskih auma. (2) Spremiate za alat smije se priklju iti na NN mre~u i vlastiti bunar iskopan na parceli na kojoj se nalazi kuica (ako lokalni uvjeti to omoguuju) ili pak priklju iti na pokretni agregat. 4.4.3. Staklenici, plastenici, ribnjaci lanak 67. (1) Za gradnju i ureenje graevina i objekata intenzivne poljoprivredne proizvodnje (izvan graevnog podru ja naselja) primjenjuju se odredbe PPVS}-a. (2) Staklenici i plastenici za uzgoj povra, voa, cvijea i sli no, mogu se postavljati samo ako to nije u suprotnosti s propisima o zaatiti okoliaa ili drugim prateim propisima. (3) Na poljodjelskom zemljiatu mogu se organizirati uzgajaliata pu~eva, glista, ~aba i drugih sli nih ~ivotinja, ali samo ako to nije u suprotnosti s propisima o zaatiti okoliaa ili drugim prateim propisima (4) Na podru ju Grada, naro ito u njegovom ju~nom i sjevernom dijelu mogue je koriatenje i proairenje (ne viae od 30% postojee povraine) postojeih ribnjaka za uzgoj i mrijeatenje slatkovodnih riba. 4.4.4. Lova ki domovi lanak 68. (1) Lova ki domovi mogu se graditi ili obnavljati postojei. Na temelju posebnih uvjeta i uz suglasnost mjerodavnih dr~avnih institucija za zaatitu kulturne baatine te zaatite prirode i okoliaa, ako se grade u zaatienim dijelovima krajobraza. Oblik i visina zgrada utvruje se u skladu s odredbama ovoga Plana sukladno odredbama koje odreuju dimenzije (gabarite) stambenih zgrada, te u skladu s o uvanjem tradicijske slike naselja i oblikovanja zgrada. Najvea dopuatena visina zgrade je P+1. Mogu ih isklju ivo podizati aumarije i lova ka druatva. 4.4.5. Zgrade za konji ki sport lanak 69. (1) Zgrade za konji ki sport (prostorije druatva i atala za konje) trebaju tvoriti fizi ku i oblikovnu cjelinu. Dopuatena je gradnja graevine samo jedne nadzemne eta~e i potkrovljem za sjenik s visinom vijenca do 5,00 metra i nagibom kroviata do 450. Pokrov kroviata treba biti crijep. Povraina prateih sadr~aja (ugostiteljstvo i sl.) ne smije biti vea od 10 % ukupno izgraene povraine zgrada na parceli ove namjene. (2) Graevnu dozvolu za gradnju mo~e dobiti prethodno registrirano konji ko druatvo ili stanovnici. 4.5. UVJETI UTVRIVANJA POJASEVA ILI TRASA I POVR`INA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 4.5.1. Javne pjeaa ke povraine lanak 70. (1) Na javnoj pjeaa koj povraini (plo niku ili trgu) ispred zgrade u ijem je prizemlju trgova ko-poslovno-ugostiteljski sadr~aj, mo~e se dopustiti kalendarski ograni eno koriatenje vanjskog predprostora u vezi sa sadr~ajem iz prizemlja zgrade, ali uz uvjet da se osigura prolaz za pjeaake u najmanjoj airini od 1,5 m ako povraina sije e logi an pjeaa ki potez. (2) Gdje je god mogue potrebno je u pojasu ulice (izmeu kolnika i nogostupa) posaditi drvored prikladne veli ine i oblika. Stabla valja saditi na razmaku koji e omoguiti okomito ili podulje parkiranje osobnih vozila u drvoredu. (3) Da bi se u~i sredianji predio (sredianja zona naselja) naselja, ili pojedina ulica, namijenila isklju ivo pjeaa kom prometu obvezatno je: izraditi u neposrednom okru~enju najmanje onoliko parkiralianih mjesta koliko se uvoenjem pjeaa ke zone ukinulo postojeih, osigurati odvijanje prometnog sustava najmanje na razini usluge kao prije zahvata, u pjeaa koj zoni stvoriti uvjete za normalno odvijanje opskrbnog i interventnog prometa. 4.5.2. Infrastrukturni koridori - ope odredbe lanak 71. (1) Prostor za razvoj infrastrukture treba planirati i ostvariti po najviaim standardima zaatite okoliaa. (2) Voenje infrastrukture treba planirati tako da se primarno koriste postojei pojasevi i ustrojavaju zajedni ki za viae vodova, tako da se nastoje izbjei aumska podru ja, vrijedno poljodjelsko zemljiate, da ne razara cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu na ela i smjernica o zaatiti prirode, krajolika i cjelokupnog okoliaa. (3) Za graevine i sustave od dr~avne i ~upanijske va~nosti potrebno je prije pokretanja postupka izdavanja lokacijske dozvole napraviti sva potrebna istra~ivanja i usklaivanja interesa i prava svih initelja i korisnika u prostoru. 4.5.3. Cestovni promet lanak 72. (1) Polo~aj cesta i cestovnih pojaseva (koridora) odreen je na grafi kom listu br. 1:  Koriatenje i namjena povraina i na grafi kom listu br. 2a:  Promet u mjerilu 1:25.000, a na in njihove gradnje i ureenja propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i normama. 4.5.4. Cestovni koridori lanak 73. (1) Uvjeti ureivanja pojaseva i prometnih povraina, kao i uvjeti ureivanja drugih infrastrukturnih sustava na podru ju Grada, ako nije druk ije re eno, obavljaju se u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, pravilnicima i normama. Udaljenost svih graevina od zemljianog pojasa dr~avnih, ~upanijskih, lokalnih i ostalih prometnica sukladna je najmanjim udaljenostima koje propisuju zakonski propisi, pravilnici i norme. (2) Uz pojas javnih cesta, u graevnom podru ju naselja, kao i izvan njega, mogu se graditi uslu~ne graevine u prometu kao npr. benzinske crpke sa prateim sadr~ajima (praonice vozila i mani ugostiteljski sadr~aji  objekti). (3) Udaljenost graevina (graevne linije) od regulacijske linije, koja se u na elu poklapa s granicom zemljianog pojasa ceste ili ulice, iznosi najmanje: 5 m za stambenu zgradu; 8-10 m za zgradu druatvenih, javnih, poslovnih, ugostiteljsko-turisti kih, uslu~nih i sli nih djelatnosti; (4) Iznimno od stavka 3. ovog lanka udaljenost mo~e biti manja i to u ve izgraenim dijelovima graevnih podru ja naselja kad se trebaju poativati graevne i regulacijske linije graevina bo nih susjeda. (5) Zaatitni pojas zemljianog pojasa ceste potrebno je o uvati za planiranu gradnju, rekonstrukciju i proairenje prometne mre~e sve dok se trasa prometnice ili polo~aj prometne graevine ne odredi na terenu idejnim projektom prometnice i dok se ona ne unese na temelju parcelacijskog elaborata u katastarske karte i ne prenese na teren iskol avanjem. Zaatitni pojas u nastavku na zemljiani pojas na svakoj strani dr~avne, ~upanijske i lokalne ceste treba biti u skladu s propisima (Zakon o javnim cestama, NN 180/04.). Kada je trasa odreena na terenu, do trenutka gradnje prometnice mogue je utvrivati uvjete ureenja prostora i unutar zaatitnog pojasa ceste u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, pravilnicima i normama. (6) Kada dr~avna, ~upanijska i lokalna cesta prolazi kroz graevno podru je i kada se ureuje kao ulica regulacijske linije od osi ulice mora iznositi najmanje: za dr~avnu cestu 10,00 metara, za ~upanijske ceste 9,00 metara, c) za lokalne ceste 7,50 metara, d) za ostale nerazvrstane 5,00 metara. (7) Najmanje airine iz prethodnog stavka mogu biti i vee, ako se du~ ulice ~eli posaditi drvored, ato se odreuje detaljnijim prostornim planom u~eg podru ja. (8) Najmanja airina nogostupa je 1,5 metar, a iznimno 1,0 metar u ve izgraenim dijelovima naselja. (9) Udaljenost vanjskog ruba uli ne ograde od osi ostalih ulica ne mo~e biti manja od 3,5 metra na strani na kojoj se nee izvoditi nogostup manje od 3,0 m. (10) U izgraenim dijelovima naselja, kao i na podru ju posebnih (ote~anih) terenskih uvjeta (strmi tereni), airine se odreuju prema mogunostima terena. (11) Udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika ulice mora biti takva da osigura mogunost gradnje odvodnog jarka, usjeka i nogostupa. Uz kolnik slijepe ili jednosmjerne ulice mo~e se odobriti gradnja nogostupa samo na jednoj strani najmanje airine 1,0 m. (12) Nije dopuateno gradnja graevina i ograda, koji bi sprje avali proairenje suviae uskih ulica i uklanjanje oatrih zavoja ili bi zatvorili vidno polje i time ugro~avali promet. (13) Samo jedna vozna traka mo~e se graditi izuzetno i to: na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m ugradi ugibaliate, slijepim ulicama ija du~ina ne prelazi 100 metara na preglednom, odnosno 50 metara na nepreglednom dijelu, u izgraenim dijelovima naselja, ako nije mogue ostvariti povoljnije uvjete prometa. (14) Graevnoj estici mo~e se omoguiti kolno-pjeaa ki pristup s javne cestovne povraine najmanje airine 4,00 metra, uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. Tada nije potrebno izvesti okretiate. (15) Najmanja airina kolnika u graevnim podru jima Grada je: za jednosmjerni automobilski promet iznosi 3,00 m za kolnik + 1,00 m za nogostup, airina kolnika za dvosmjerni promet iznosi 5,00 m, + 1,00 m za nogostup, Duljina slijepe ulice ne smije biti vea od 100 metara ako se planira izvedba L okretiate, 180 metara sa Y ili T okretiatem te do 250 metara sa kru~nim okretiatem. (16) Graevine druatvenih djelatnosti i poslovne graevine prigodom gradnje trebaju osigurati potrebna parkiraliana mjesta u skladu s normama. Prigodom gradnje, rekonstrukcije ili prenamjene bilo koje graevine u javni, poslovno-trgova ki ili proizvodni sadr~aj, na njegovoj graevnoj estici obvezno je sagraditi potreban broj parkiralianih mjesta prema normativima ovih odredaba za pojedine slu ajeve. lanak 74. (1) Pri izradi projektne dokumentacije, ali i izvedbi pojedinih planiranih prometnica, treba posvetiti osobitu skrb o uvanju krajobraza. Ceste treba prilagoditi terenu kako bi graevnih radova bilo ato manje. Za zaatitu pokosa i iskopanih dijelova terena obvezno treba koristiti autohtono drvee i grmlje 4.5.5. Poata i javne telekomunikacije lanak 75. (1) Raspored poatanskih ureda i polo~aj trasa telefonskih vodova i ureaja odreen je na grafi kom listu br. 2b:  Poata i telekomunikacije u mjerilu 1:25.000. (2) Mjesne mre~e za pojedina komutacijska voriata grade se u pravilu kao podzemna. (3) Javne telefonske govornice treba postavljati na javnim povrainama ili unutar javnih i turisti kih graevina. (4) Na podru ju Hrvatske (T-Mobile, VIP, ...) aktivno je nekoliko operatera sa svojim telekomunikacijskim mre~ama i sustavima pokretnih komunikacija U suglasju s planovima razvoja pojedinih operatera na podru ju obuhvata Plana omoguuje se izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja (antene na antenskim stupovima i krovnim prihvatima) a u skladu s posebnim uvjetima nadle~nih ureda za zaatitu kulturne i prirodne baatine. 4.5.6. Elektroopskrba lanak 76. (1) Polo~aj dalekovoda i njihovih pojaseva odreen je na grafi kom listu br. 2c:  Energetski sustavi - Elektroenergetika u mjerilu 1:25.000. (2) Postavljanje elektroopskrbnih visokonaponskih (zra nih ili podzemnih) kao i potrebnih trafostanica obavljat e se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede. `irine zaatitnih pojaseva moraju biti u skladu sa zakonom, pravilnicima i normama. (3) Pri odabiru lokacije trafostanica treba voditi ra una o tome da u budunosti ne budu ograni avajui imbenik izgradnji naselja, odnosno drugim infrastrukturnim graevinama. (4) Dalekovodima je potrebno, ovisno o naponskoj razini, osigurati zaatitne pojaseve i to: 400 kV ZDV (40+40 m) 80 m, 110 kV ZDV (20+20 m) 40 m, 35 kV ZDV (12+12 m) 24 m, 10 kV ZDV (5+5 m) 10 m. Ove graevine ne zahtijevaju svoju graevnu esticu, a prostor ispod dalekovoda mo~e se koristiti i u druge svrhe u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, uredbama, pravilnicima i standardima. Prostor u pojasu iz ovog stavka mora biti tako ureen da se sprije i mo~ebitna pojava po~ara. (5) Rekonstrukcija postojeih i gradnja novih elektrenergetskih graevina (dalekovodi, rasklopna postrojenja i transformatorske stanice) kao i kabliranje vodova 20 (10) kV, odreuje se lokacijskom dozvolom na rjeaenjima Prostornog plana i utvrenim uvjetima lokalnog elektrodistributera (HEP-a). (6) Prostorni plan odreuje obvezu izvedbe javne rasvjete na javnim povrainama naselja, ovisno o posebnostima pojedinih sadr~aja (stanovanje, turizam, javne graevine, gospodarske graevine, prometne povraine, spomenici i dr.) sukladno propisima lokalnog elektrodistributera. Uvjeti ureenja za javnu rasvjetu utvruju se lokacijskom dozvolom, a u posebnim slu ajevima na temelju urbanisti kih (UPU) i detaljnih planova ureenja (DPU) i rjeaenja izraenih na temelju uvjeta lokalnog elektrodistributera (HEP) i nadle~nih komunalnih poduzea. 4.5.7. Plinovodi i plinoopskrba lanak 77. (1) Unutar koridora (pojaseva) dr~avnih i magistralnih plinovoda airine od 100 m graenje je dozvoljeno samo uz suglasnost vlasnika cjevovoda. U u~em pojasu koridora airine 20 m mjereno od osi cjevovoda zabranjeno je graenje i obraivanje zemljiata. (2) Kada se izvede razvodna plinska mre~a unutar pojedinog dijela naselja Grada, zgrade na graevnim esticama priklju it e se na plinsku mre~u na na in kako to propisuje poduzee nadle~no za opskrbu plinom. Do tada zgrade mogu koristiti plin pomou vlastitoga plinskoga spremnika, koji se mora smjestiti na vlastitoj graevnoj estici, a u skladu s va~eim propisima. (3) Plinski spremnici, zavisno od situacije, na graevnoj estici trebaju biti smjeateni na prozra nom, ali ato manje uo ljivom mjestu s javne prometne povraine. (4) Jako uo ljive i izvan ravnine pro elja zgrada postavljene ormarie plinske mre~e, trebalo bi ugraditi u zid tako da vrata ormaria budu u ravnini zida. 4.5.8. Vodoopskrba lanak 78. (1) Polo~aj trasa cjevovoda odreen je na grafi kom listu br. 2e:  Vodnogospodarstvo  Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda u mjerilu 1:25.000. (2) Gradnja magistralnih vodoopskrbnih vodova, crpnih i precrpnih stanica, kao i vodosprema izvan graevnih podru ja utvrenih ovim Planom, odvijat e se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede, odnosno mjerodavnog distributera ili nadle~ne pravne osobe. (3) Ako na dijelu graevnog podru ja na kojem e se graditi graevina postoji vodovodna mre~a, opskrba vodom rjeaava se prema mjesnim prilikama. Uvjetima ureenja prostora za gradnju graevina stanovanja, kada se one grade u podru jima gdje nema pitke vode, odreuje se obvezna gradnja bunara ili cisterni. Postojei lokalni izvori moraju se odr~avati i ne smiju se zatrpavati ili uniatavati. Naprave koje slu~e za opskrbu vodom moraju biti sagraene i odr~avane prema postojeim propisima. Te naprave moraju biti udaljene i s obzirom na podzemne vode locirane uzvodno od moguih one ista a kao ato su: fekalne jame, gnojiata, kanalizacijski vodovi i okna, otvoreni vodotoci ili bare i sli no. (4) Vodovodna mre~a, kod radova rekonstrukcije ili kod polaganja novog dijela mre~e, treba se ukapati najmanje 80 cm ispod povraine tla, a prema uvjetima nadle~nog komunalnog poduzea., (5) Uz javne prometnice unutar planiranih, a po mogunosti i unutar postojeih) dijelova naselja izvodi se mre~a hidranata. Najvea meuudaljenost protupo~arnih hidranata iznosi 80 metara, a najmanji presjek dovodne priklju ne cijevi iznosi 150 mm, odnosno pod posebnim okolnostima min. 100 mm. (6) Vei korisnici gospodarske namjene na parcelama veim od 10.000 m2 mogu graditi zasebne interne vodovodne mre~e s ureajima za protupo~arnu zaatitu do izgradnje javne vodovodne mre~e naselja potrebnog kapaciteta. Po potrebi se mo~e izgraditi i podzemna/nadzemna cisterna za prikupljanje kianice. (7) Podru ja moguih vodocrpiliata treba osigurati od svih moguih zagaenja (i podzemno i nadzemno). U skladu sa va~eim zakonodavstvom, u neposrednoj blizini vodocrpiliata zabranjuje se izgradnja bilo kakovih graevina ije bi koriatenje dovelo do pojave atetnih materija (krutih, plinovitih ili tekuih) u vodonosnom sloju oko samog vodocrpiliata, a za izgradnju unutar pojedinih zona vodozaatite treba ishodovati suglasnost vodoprivrede, a u skladu sa postojeim zakonskim propisima. Odvodnja prometnica koje prolaze zaatitnim podru jem oko vodocrpiliata mora biti rijeaena na zatvorenom principu sa odmaa ivaima i talo~nicama. U blizini vodocrpiliata (na udaljenostima manjim od propisanih zakonima i pravilnicima) zabranjuje se izgradnja farmi i ribogojiliata. 4.5.9. Odvodnja lanak 79. (1) Na podru ju Grada kanalizacijski sustav je izveden veinom unutar pojasa postojeih i planiranih prometnica. Gradnja magistralnih kolektora odvodnje, zajedno s mo~ebitnim pre ista ima izvan graevnih podru ja utvrenih ovim Planom obavljat e se u skladu s posebnim uvjetima mjerodavne ustanove zadu~ene za odvodnju. Ako treba izgraditi pre ista  unutar graevnog podru ja ili u njegovoj neposrednoj blizini treba izraditi odgovarajuu studiju utjecaja na okolia. Detaljnije rjeaenje odvodnje na podru ju }upanje razradit e se GUP-om. (2) Idejno rjeaenje trasa kanalizacionih vodova odreen je na grafi kom listu br. 2e:  Vodnogospodarstvo  Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda u mjerilu 1:25.000. 4.5.10. Groblja lanak 80. Planom su ozna ena sva postojea groblja i vjerski sadr~aji te njihova mo~ebitna proairenja. Za svako proairenje groblja koje je vee od 30% povraine postojeeg groblja (odnosno kapaciteta grobnih mjesta) obvezno se mora izraditi Studija utjecaja na okolia, Studija ureenja cjelokupnog groblja (sa prikazom etapnosti razvoja i na ina povezivanja novog dijela groblja sa postojeim grobljem) te DPU za svaku planiranu etapu, a koja e biti utvrena Studijom ureenja cjelokupnog groblja. Ovom Studijom treba se obvezno predvidjeti prostor za parkiranje osobnih vozila posjetilaca groblja. Na postojeim grobljima mogue je raditi prekope i reorganizaciju grobnih redova samo u slu aju poativanja zakonom propisanog mirovanja pokojnika do prvog prekopa. Ujedno treba posebnu pa~nju posvetiti postojeim nadgrobnim spomenicima, koji se prilikom takovih radnji moraju preseliti na privremenu lokaciju i poslije provedene radnje rekonstrukcije vratiti na staro mjesto ili na neku novu lokaciju gdje e poslu~iti kao postav tradicijske kamene baatine grobnih oznaka. Prilikom izvedbe proairenja groblja obavezno se mora predvidjeti dodatni prostor za parkiranje osobnih vozila posjetitelja groblja. Unutar planirane povraine groblja mogua je gradnja nove ili rekonstrukcija postojee mrtva nice u skladu sa potrebama i va~eim Pravilnikom. 4.6. MJERE ZA`TITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 4.6.1. Opa na ela zaatite lanak 81. (1) Planom su utvrene mjere zaatite prostora, odnosno zaatite: krajobraznih vrijednosti, prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina (2) Povijesne naseobinske, graditeljske i vrtno-perivojne cjeline, prirodni i kultivirani krajolici, kao i pojedina ne graevine spomeni kih obilje~ja s pripadajuim esticama, te fizi kim vizualno istaknutim, moraju biti na stru no prihvatljiv i vrstan na in uklju eni u budui razvitak Grada i }upanije. Zaatita kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedee: O uvanje i zaatitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; Poticanje i promicanje odr~avanja i obnove zapuatenih poljodjelskih zemljiata, zadr~avajui njihov tradicijski i prirodni ustroj; O uvanje povijesnih naseobinskih cjelina (sela, zaselaka i izdvojenih sklopova) u njihovu izvornom okru~enju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeenom parcelacijom; O~ivljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava etnoloake, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti; O uvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva (osobito starih kua), ali i svih drugih povijesnih graevina spomeni kih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora; O uvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura); O uvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadr~aja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga na ina obrade zemlje; Zadr~avanje i o uvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simboli no i povijesno zna enje; O uvanje prirodnih zna ajki rubnih podru ja uz zaatiene cjeline kao ato su obale, prirodne aume, kultiviran krajolik  jer pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baatini. lanak 82. (1) Odredbe za uspostavu i provoenje mjera zaatite i obnove kulturne baatine proizlaze iz svih va~eih Zakona i Uputa, koji se na nju odnose (uklju ujui i sve naknadne izmjene i dopune), Zakon o zaatiti kulturnih dobara (NN 69/99. 151/03.); Zakon o gradnji (NN 175/03, 100/04.); Zakon o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04); Obvezatna uputa o zoniranju zaatienih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture  Uprava za zaatitu kulturne baatine, 1995., 1998.) (2) Propisanim mjerama utvruju se obvezatni postupci te na in i oblici graditeljskih i drugih zahvata na: pojedina nim spomeni kim graevinama, arheoloakim lokalitetima, parcelama na kojima se spomeni ke graevine nalaze te podru jima (zonama) zaatite naselja i kultiviranoga krajolika ili drugim podru jima s utvrenim spomeni kim svojstvima. (3) Posebnom konzervatorskom postupku podlije~u sljedei zahvati na zaatienim graevinama, sklopovima, podru jima i lokalitetima: popravak i odr~avanje postojeih graevina, dogradnje, prigradnje, preoblikovanja i graevne prilagodbe (adaptacije), ruaenja i uklanjanja graevina ili njihovih dijelova, novogradnje unutar utvrenih zona zaatite povijesnih naselja ili kontaktnih zona, funkcionalne prenamjene povijesnih graevina, izvoenje radova u zonama arheoloakih lokaliteta. (4) U skladu s navedenim zakonima za sve nabrojene zahvate na zaatienim i preventivno zaatienim graevinama, sklopovima, podru jima (zonama) i lokalitetima (to ka 3.4. Inventarizacija nepokretnih kulturnih dobara po vrstama) kod nadle~ne ustanove za zaatitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaatitu kulturne baatine  Konzervatorski odjel u Osijeku) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole), prethodno odobrenje (u postupku izdavanja graevne dozvole), nadzor u svim fazama radova, provodi nadle~na Uprava za zaatitu kulturne baatine (5) Zaatienim graevinama, kod kojih su utvrena spomeni ka svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju sve spomeni ke odredbe, smatraju se sve graevine koje su u ovom Prostornom planu navedene kao registrirane ili preventivno zaatiene. 4.6.2. Pravna zaatita kulturnih dobara lanak 83. (1) Zaatienim graevinama, kod kojih su utvrena svojstva kulturnog dobra i na koje se obvezano primjenjuju sve zakonske odredbe, smatraju se sve graevine koje su u ovom Prostornom planu popisane kao kulturna dobra: registrirani spomenici (R), oni u postupku za registraciju (PR). Evidentirane kulturno povijesne vrijednosti atite se odredbama Prostornog plana (E/ZPP). (2) Temeljem evidencije (inventarizacije) provedene prilikom izrade ovoga plana, uz ranije registrirane (R) ili preventivno zaatiene (PR) spomenike, Uprava za zaatitu kulturne baatine  Konzervatorski odjel u Osijeku po slu~benoj du~nosti pokrenut e postupak dokumentiranja te donoaenje eventualnog rjeaenja o zaatiti za sve vrednije zgrade, podru ja (zone) i lokalitete koji su evidentirani (E/ZPP). Do donoaenja odgovarajuega rjeaenja treba primjenjivati odredbe ovoga Plana. (3) Sastavni dio odredbi za provoenje je popis kulturnih dobara i drugih vrednijih kulturno-povijesnih tvorevina (povijesni dijelovi naselja, graevine i sklopovi, arheoloaki lokaliteti, spomeni ka baatina, graevine niskogradnje i podru ja kultiviranog krajolika, a koji su ozna eni i na prateim kartografskim prilozima Plana) po kojemu je utvreno i odgovarajue spomeni ko stanje (R, PR, E/ZPP) va~no za primjenu svih mjera zaatite navedenih u ovim odredbama. Provedbu obnove i zaatite kao i na in koriatenja kulturno-povijesne baatine (mogua izgradnja u podru jima zaatite) treba temeljiti na Konzervatorskoj podlozi izraenoj za ovaj Plan, posebnim uvjetima Uprave za zaatitu kulturnih dobara u Osijeku i odredbama Zakona o zaatiti i o uvanju kulturnih dobara. lanak 84. (1) Na podru ju Grada }upanja upisom u Registar nepokretnih kulturnih dobara (R) zaatiena su slijedea kulturna dobra: u grupi crkvi i kapela: }upna crkva Mu eniatva sv. Ivana Krstitelja, }upanja. u grupi javnih graevina: nekadaanji ardak (Zavi ajni muzej), }upanja; zgrada stare akole, }upanja; zgrada bivae Agencije, }upanja. u grupi gospodarskih graevina: ambar, Savska ulica 44, `titar. u grupi memorijalnih podru ja i obilje~ja: kua A. Kozarca, Kolodvorska 35, }upanja; spomenik palim borcima u parku, }upanja. u grupi arheoloakih lokaliteta: Crne njive, prapovijesno naselje; `lajs, Poloj, Savica, prapovijesno naselje; Koano-Dubov, prapovijest i srednji vijek (u postupku registracije); Velika greda  Lazine, prapovijesni lokalitet. (2) Na podru ju Grada }upanja Rjeaenjem o preventivnoj zaatiti (P) zaatiena su slijedea kulturna dobra: u grupi crkvi i kapela: }upna crkva sv. Mateja Apostola i Evaneliste, `titar. (3) Na podru ju Grada }upanja predla~u se za upis u Registar kulturnih dobara (PR) slijedea kulturna dobra: u grupi povijesnih naselja: povijesna jezgra, }upanja; naselje Sladorana, }upanja. u grupi stambenih graevina: kua Nemec, Veliki kraj, }upanja; Turska kua, Veliki kraj, }upanja; Tradicijska kua, Matije Gupca, }upanja; Stambena kua, Veliki kraj, }upanja; Stambena kua, Savska ulica, }upanja. u grupi javnih graevina: zgrada ~eljezni ke postaje, }upanja; (4) Kulturna dobra koja se atite odredbama ovoga Plana: u grupi povijesnih naselja: srediate naselja, `titar. u grupi crkva i kapela: kapela sv. Terezije, }upanja; kapela na groblju, }upanja; kapela na groblju, `titar. - u grupi kapela poklonaca i raspela: kapela poklonac, Veliki kraj, }upanja; kapela poklonac, Matije Gupca, }upanja; kapela poklonac, Josipa Jurja Strossmayera, }upanja; kapela poklonac na cesti prema groblju, `titar; kapela poklonac, Savska ulica, `titar; kapela poklonac, `titar; poklonac, `titar. u grupi gospodarskih graevina: stara ciglana, }upanja. u grupi memorijalna podru ja i obilje~ja: gradsko groblje, }upanja; mauzolej Weinberger, groblje, }upanja; groblje, `titar. u grupi arheoloakih lokaliteta: stari `titar, srednjovjekovno naselje; staro groblje `titar, srednji vijek. u grupi krajolika: dolina rijeke Save (`titar  }upanja); Virovi. 4.6.3. Re~imi zaatite lanak 85. (1) Za naselja }upanja i `titar odreene su granice zaatite, unutar kojih se svi zahvati moraju provoditi na na in o uvanja povijesnih obilje~ja naselja. (2) Za podru ja zaatite kulturno-povijesnih vrijednosti u zonama kulturnog krajolika vrijede re~imi kojima se ne dozvoljava se izgradnja zgrada koje mogu zakloniti slikovite vidike, povijesne graevine vidljive u slici mjesta (dominante naselja  crkve i kapele) ili vrijedne graditeljske sklopove (stanove). Uvjete za izgradnju (osobito za gabarite, oblikovanje i materijale zavrane obrade) slu~ba zaatite kulturne baatine utvrdit e za svaki pojedina ni slu aj, u ovisnosti o mikrolokaciji. Obvezno je o uvanje tradicijskog parcelacijskog ustroja zemljiata, poticanje autohtonih poljodjelskih kultura i sadnja autohtonog bilja. Izvan graevnog podru ja mogua je izgradnja samo manjih gospodarskih graevina pod uvjetima propisanim odredbama ovoga prostornoga Plana (3) Oko pojedina nih zaatienih kulturno povijesnih graevina propisuju se mjere zaatite kojima se ne dozvoljava nova izgradnja ve ureenje njihova okoliaa (crkve i kapele). Posebne uvjete za zahvate na postojeoj strukturi e propisati nadle~na Uprava za zaatitu kulturne baatine. (4) Za arheoloake lokalitete koji su pretpostavljeni i o ekuju se mogui nalazi, a ne postoje to no utvrene granice zaatite ne propisuju se direktivne mjere zaatite ve je prije izvoenja zemljanih radova koji prethode graevinskim, potrebno provesti arheoloaka istra~ivanja te upozoriti naru itelje radova na mogue nalaze zbog ega je potreban poja ani oprez. Preporu a se detaljno istra~ivanje i konzervacija nalaza. U podru jima kojim se ovim planom predvia izgradnja objekata, a prostor nije izgraen i priveden namjeni temeljem dosadaanjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istra~nih radova koji prethode procjeni utjecaja na okolia osigura arheoloako istra~ivanje rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheoloakih nalaza u prostoru i njihova valorizacija. Investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu obaviti arheoloaka istra~ivanja ili sondiranja prema uputama konzervatorskog odjela a u slu aju veoma va~nog arheoloakog nalaza mo~e doi do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije nalaza. Ako se zbog zna aja nalaza istra~eni prostori moraju izlo~iti in situ, projektu konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje objekata i ureivanja zemljiata. (5) Za svaku pojedina nu povijesnu graevinu kod koje su utvrena svojstva kulturnog dobra kao najmanja granica zaatite utvruje se pripadna parcela ili njen povijesno vrijedni dio. Mjere zaatite primjenjuju se na graevine i njihove parcele koji su: registrirani (R), ili su preventivno zaatieni P. Za graevine koja imaju svojstva kulturnog dobra osobito se primjenjuju sljedee mjere: prije bilo kakvih graevinskih zahvata potrebno je provesti konzervatorsko restauratorska istra~ivanja iji se rezultati ugrauju u projekt obnove i sanacije, za vrijeme izvoenja graevinskih radova potrebno je osigurati stalan konzervatorski nadzor, u podru jima ekspozicije graevine (zona zaatite krajolika) ne dozvoljava se nova gradnja. (6) Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste zgrade u povijesnom naselju ili u blizini povijesnog graditeljskog sklopa (kontaktna zona) potrebno je paziti na mikroambijent naselja, tj. novogradnju uskladiti sa zate enim tlorisnim i visinskim veli inama postojee zgrade (ili postojeih zgrada) kako bi se ustrojio skladan graditeljsko-ambijentalni sklop. (7) Vrijedne stambene i gospodarske zgrade moraju se o uvati bez obzira na nemogunost zadr~avanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti u poslovne prostore ili u svrhu predstavljanja i promid~be tradicijskoga graditeljstva. Kod gradnje novih kua u kontaktnim podru jima povijesnih naselja preporu a se oblikovanje kojim e se uspostaviti harmoni ni odnosi s postojeom graevnom strukturom, u pogledu gabarita, nagiba krovova, upotrebi materijala zavranog oblikovanja i kolorita. (8) Kultivirani agrarni krajolik potrebno je o uvati od daljnje izgradnje u najveoj moguoj mjeri, te usmjeravati izgradnju objekata interpolacijama unutar izgraene strukture naselja. Izuzetno se dozvoljava izgradnja pojedina nih stambeno-gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja, ali na na in da izgradnja ne izmjeni tradicionalne osobitosti aireg prostora. Ne dozvoljava se postavljanje visokih antenskih stupova na pozicijama bli~im od 500 m od vertikale tornja crkve ili kapele. 4.6.4. Mjere zaatite kulturnih dobara lanak 86. (1) Vlasnici (korisnici) graevina kod kojih su utvrena spomeni ka svojstva mogu putem nadle~ne Uprave za zaatitu kulturne baatine iz dr~avnoga ~upanijskog ili gradskog prora una (ovisno o razini zaatite) zatra~iti nov anu potporu za odr~avanje i vrsnu obnovu povijesno vrijednih zgrada. (3) Na graevinskoj parceli unutar graditeljski skladne cjeline sa ve postojeom tradicijskom kuom mo~e se dozvoliti izgradnja nove kue. U tom slu aju preporu uje se adaptirati uli ni dio, a rekonstruirati dvoriani dio tradicijske zgrade. Adaptirani uli ni dio stare kue mo~e se tada koristiti za poslovni prostor ili u turisti ke svrhe (seoski turizam). (4) Nove gospodarske i stambene zgrade mogu se graditi od drveta ili opeke sa pokrovom od crijepa, koji je tradicijski materijal, a dodatnom obradom treba osigurati njegovu zaatitu od po~ara, od atmosferilija i drugih oateenja. (5) U podru ju registriranog i preventivno zaatienih arheoloakih lokaliteta ograni ava se graenje i koriatenje do dovraenja arheoloakih istra~ivanja. Na tim se lokalitetima ograni ava se graenje i koriatenje do dovraenja arheoloakih istra~ivanja. Na tim se lokalitetima svi zemljani radovi, koji uklju uju kopanje zemljiata dublje od 40 cm, moraju izvesti ru nim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrene posebne uvjete zaatite i odobrenje nadle~nog konzervatorskog odjela, koji mo~e za pojedine lokacije propisati i prethodno izvoenje zaatitnih arheoloakih iskopavanja i istra~ivanja . Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloakih istra~ivanja i iskopavanja, bez obzira na predhodno izdane uvjete i odobrenja. Na ostalim evidentiranim arheoloakim lokalitetima koji su zbog neistra~enosti odreeni samo polo~ajem povraine se mogu koristiti na dosad uobi ajen na in, a posebni uvjeti koriatenja propisat e se ukoliko to bude potrebno. Ako se na podru ju Grada prilikom zahvata u prostoru otkrije arheoloako nalaziate ili nalazi obvezno je prekinuti radove i bez odlaganja obavijestiti nadle~ni Konzervatorski odjel radi poduzimanja mjera propisanih o zaatiti i o uvanju kulturnih dobara. 4.6.5. Mjere zaatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti lanak 87. (1) Za sve nove graditeljske zahvate ili rekonstrukcije postojeih zakonski sagraenih graevina u podru jima zaatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti (koji su upisani u registar kulturnih dobara ili u preventivno zaatiene) potrebno je ishoditi suglasnost mjerodavnih: Uprave za zaatitu kulturne baatine - Konzervatorski odjel u Osijeku. U tim podru jima zaatite nije mogua gradnja koja se dopuata izvan graevnih podru ja ako ne postoji suglasnost nadle~nih uprava za zaatitu kulturne baatine i zaatite prirode. (2) U osobito vrijednim predjelima prirodnog i kultiviranog krajobraza Grada, navedenom u lanku 86. mogua je izgradnja isklju ivo na planiranim graevnim podru jima, a u skladu sa odredbama lanaka 33, 34; 35; 39. Izvan njih mogua je samo izgradnja poljodjelskih kuica i spremiata za alat. (3) Postojee aume, dijelom i u privatnom vlasniatvu, ne mogu se smanjivati niti prenamijeniti za druge svrhe ili potrebe. `umama je potrebno gospodariti na na in da se o uvaju autohtone aumske zajednice, a u skladu s va~eim zakonima i propisima. U cilju unapreenja auma i aumskoga tla potrebno je u initi sljedee: izraditi aumsko-gospodarske osnove i za privatne aume, poaumljavati aikare, paljevine i zemljiata neprikladna za poljodjelstvo, c) aumama gospodariti na na in da se osigura podmladak i obnova sastojina auma slavonskog hrasta, d) sa uvati prirodni integritet auma, kontinuirano poduzimati mjere za odr~avanje zdravstvenog stanja i njege aumskih sastojina, e) voditi ra una o regulaciji vodotoka kojim se mijenja nivo podzemnih voda ato nepovoljno utje e na razvoj aumskih sastojina, f) voditi ra una o primjeni gnojiva i koriatenju kemijskih sredstava na poljoprivrednim povrainama koja indirektno one iauju aumska tla i vodotoke, g) graditi aumske putove, prosjeke, ureivati i istiti aumsko zemljiate u skladu sa aumsko-gospodarskim osnovama. (4) Mjere zaatite koje se trebaju provoditi u o uvanju identiteta krajobraza i prirodnih vrijednosti su: a) izbjegavat airenja naselja tik do auma, b) o uvati livadne povraine koje se koriste kao livade koaanice ili kao paanja ke livade, c) planski locirati vikend kue u zaobalju rje ice Virova ili u aumskom sklopu, d) sprije iti gustu izgradnju vikendica u dolini vodotoka Virova, e) u dolini Save u inundacionom pojasu ograni iti eksploataciju mineralnih sirovina (aljunka i pijeska), f) u tom prostoru obnoviti dio povraine dolinskih livada, g) uz meandar Save o uvati vodena i mo varna staniata koja su bitna za razvoj specifi nih biljnih vrsta i obitavaliata faune (kao npr. igre, crne rode, aplje i dr.), h) osim uz meandar Save i dolinu Save treba o uvati prirodna zaobalja svih vodotoka tog podru ja. (5) U krajobraznom smislu vrijedno poljodjelsko zemljiate cijeni se kao osobito vrijedan sadr~aj koji upotpunjuje krajobraznu i bioloaku raznolikost kraja i stoga se njime treba racionalno gospodariti u odnosu na druge potrebe i namjene. Na poljodjelskom zemljiatu mogu se graditi gospodarske graevine, u skladu s odredbama ovoga Plana o gradnji izvan graevnoga podru ja, ako nisu u suprotnosti s odredbama stavka 2. ovoga lanka. Raznolikost biljnih i ~ivotinjskih vrsta na travnjacima i oranicama nastojati o uvati poticanjem integralnih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se postigao kompromis izmeu gospodarskih i ekoloakih zahtjeva. (6) Na zaatienom spomeniku prirode hrastu lu~njaku u dvoriatu O` "Ivana Kozarca" (zaatienom 1976.) nisu dopuatene radnje i zahvati kojim se umanjuju njegova obilje~ja, odnosno naruaavaju svojstva zbog kojih je zaatien. (7) U urbanom krajobrazu Grada }upanje dijelom su se o uvali vrtno parkovni sadr~aji koji ine dio pojedine prostorne cijeline Grada i odreenog su povijesnog razdoblja u razvoju samog grada. Od o uvane skromne parkovne graditeljske baatine predla~u se za zaatitu u kategoriji spomenika parkovne arhitekture: - drvored starih platana, i srebrnih lipa s pojedina nim primjercima katalpa u ulici Veliki kraj, - parkovno oblikovana povraina izmeu autobusnog kolodvora i Doma zdravlja, - zeleni trg - skver uz Strossmayerovu ulicu. 4.6.6. uvanje slike naselja lanak 88. (1) Mjere za o uvanje slike naselja, odnosno kulturnog krajobraza, meu ostalim, obuhvaaju i: uvanje tlorisnog oblika kue za stanovanje zajedno sa prateim gospodarskim zgradama, horizontalni i vertikalni gabariti graevina, oblikovanje pro elja, pokrovi i nagibi kroviata, graevni materijali te boja pro elja, osobito unutar postojeih srediata tradicijskih naselja, moraju biti u skladu s okolnim graevinama, krajolikom i na inom graenja na doti nom podru ju, zidovi pro elja mogu biti ~bukani, kroviata zgrada su kosa, po~eljno je dvostreana nagiba izmeu 180 -450,, kroviate u pravilu mora biti pokriveno crijepom, a kod rekonstrukcije tradicijskih graevina do tada koriatenim materijalom, ograivanje graevne estice treba slijediti duh lokalne sredine. U manjoj mjeri mogue su ~i ane ograde, obvezno sa ~ivicom s unutarnje strane graevne estice. Mogue su, u iznimnim slu ajevima i druk ije ograde, u vrtovima i vonjacima ne treba saditi uneseno (egzoti no) bilje, kao ni ono uobi ajeno u gradskim prostorima. Valja koristiti vrste cvijea i grmlja, primjerene kraju, u predvrtu, izmeu ulice i kue, preporu uje se sadnja drvea svojstvenog kraju i ukrasnog grmlja, autohtone pejza~ne ambijente treba uvati i omoguiti nastajanje novih, kao ato su aumarci i gajevi, skupine stabala i drvoredi i dr., treba poticati i promicati odr~avanje zapuatenih poljodjelskih povraina, zadr~avajui njihovu tradicijsku i prirodnu strukturu. 4.6.7. Mjere zaatite poljodjelskog zemljiata lanak 89. (1) Poljodjelsko zemljiate Planom u~iva poseban status i zaatitu. Poljodjelsko zemljiate mora se intenzivno obraivati uz primjenu potrebnih agrotehni kih mjera i ne mo~e promijeniti namjenu osim kada su u pitanju potrebe od viaeg dr~avnog interesa. Na njemu se mogu graditi samo pomone gospodarske graevine u skladu s provedbenim odredbama ovoga Plana. (2) Ovim Planom je odreena obveza odgovarajue dr~avne slu~be da: vodi popis povraina i vrijednosti ukupnoga poljodjelskog zemljiata na podru ju obuhvata Plana, te da vodi popis neobraenog poljodjelskog zemljiata u privatnom i dr~avnom vlasniatvu, obavlja poslove u vezi s davanjem u zakup neiskoriatenoga poljodjelskog zemljiata u dr~avnom vlasniatvu, provodi politiku razborita iskoriatavanja poljodjelskog zemljiata u skladu sa Zakonom. 4.6.8. Mjere zaatite aumskoga zemljiata lanak 90. (1) Planom su utvrena aumska podru ja. Prema namjeni i zna enju dijele se na: gospodarske aume ije se ureivanje i iskoriaivanje obavlja prema aumsko-gospodarskoj osnovi; aume posebne namjene - sjemenske sastojine ije se ureivanje takoer obavlja prema aumsko-gospodarskoj osnovi. lanak 91. (1) Na in zaatite, ureenja i koriatenja auma unutar granica zna ajnih krajolika i drugih auma odvija se na temelju aumsko-gospodarskih osnova i u skladu sa zakonskim propisima, pravilnicima i normama. (2) Za provoenje ovog Plana bitne su sljedee mjere: poaumljivanje aikara, osobito radi ekoloake zaatite i poboljaanja vizualne kvalitete ambijenta; gradnja aumskih putova, a na temelju aumsko-gospodarskih osnova; poaumljivanje zapuatenih zemljiata, koja nije opravdano obraivati. Mjere zaatite zaatienih i predlo~enih prirodnih vrijednosti lanak 92 Zaatiene prirodne vrijednosti (1) U kategoriji spomenika prirode 1976. god. zaatien je hrast lu~njak u dvoriatu O` "Ivana Kozarca", star oko 200 godina. Prijedlog za zaatitu prirodnih vrijednosti (2) U kategoriji spomenik prirode predlo~en je za zaatitu hrast lu~njak na oranici k. . 2456, k.o. }upanja, uz dr~avnu cestu D55, sa procijenjenom staroau izmeu 200-250 godina. (3) U kategoriji spomenika parkovne arhitekture predlo~en je drvored starih platana i srebrnih lipa s pojedina nim primjercima katalpa u ulici Veliki kraj, parkovno oblikovana povraina izmeu autobusnog kolodvora i nekadaanjeg Doma zdravlja (danas ~upanijski uredi) i zeleni trg - skver uz Strossmayerovu ulicu. (4) U kategoriji zaatieni krajolik - zna ajni krajobraz predlo~eni su a) Rje ica Virovi koja, na podru ju Grada }upanje, protje e od istoka prema zapadu kroz aumsko podru je Kusare i kroz poljoprivredne povraine sjeverno od naselja }upanje i ~eljezni ke pruge. (dio vodotoka ve je zaatien izvan granica Grada i obuhvaa dio vodotoka rje ice Virovi od mosta kod aume Lo~e). b) Spa vanske aume koje obuhvaaju aumsko podru je Isto ne Kusare. (5) Na zaatienim prirodnim vrijednostima i onima predvienim za zaatitu potrebno je zabraniti sve radnje kojima bi se umanjila njihova prirodna vrijednost, odnosno naruaila svojstva zbog kojih su zaatieni ili ih se ~eli zaatititi. (6) Za svaki pojedini zahvat ili prenamjenu na zaatienim i na predlo~enim dijelovima prirode nu~no je prethodno ishoditi uvjete zaatite prirode sukladnu Zakonu o zaatiti prirode (NN 70/05). (7) Akt o proglaaenju predlo~enih dijelova prirode temelji se na stru noj podlozi koju izrauje Dr~avni zavod za zaatitu prirode. Proglaaenje zaatite donosi za kategoriju spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture i zna ajni krajobraz donosi nadle~na ~upanijska skupatina. (8) Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekoloaki zna ajno podru je ili zaatienu prirodnu vrijednost / prirodnu vrijednost predvienu za zaatitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaatiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve o uvanja tog ekoloaki zna ajnog podru ja ili zaatiene prirodne vrijednosti. 4.7. SANACIJA BESPRAVNE GRADNJE lanak 93. (1) Prostornim Planom ureenja Grada }upanja odreuje se na in sanacije bespravne gradnje u skladu sa Zakonom. Graevine sagraene poslije 15.02.1968. godine bez propisane dokumentacije smatraju se bespravnim graevinama. (2) Ovim Planom se utvruje da se sanacija bespravno izgraenih graevina na zemljiatu odgovarajue namjene (ako nisu na gradskom zemljiatu, planiranom javnom prostoru, ili planiranim koridorima prometnica ili infrastrukture), provede njihovim uklapanjem i prilagoivanjem u postojee prostorne strukture uz poativanje svih odredbi za provoenje ovog Plana. Za sve te graevine treba izraditi zakonom propisanu dokumentaciju prostora. Lokacijske dozvole za takove graevine izdavati e se na temelju urbanisti ko-arhitektonskog rjeaenja, koje e obvezatno sadr~avati: topografsko-katastarski snimak terena, te arhitektonski snimak postojeih graevina s utvrenim uvjetima. 4.8. POSTUPANJE S OTPADOM 4.8.1. Zbrinjavanje otpada lanak 94. (1) U ovom Planu provedeno je evidentiranje i lociranje odlagaliata komunalnog otpada. Postojea neureena odlagaliata treba sanirati, a otpad prevesti na sredianje (privremeno) gradsko odlagaliate "stara Ciglana". (2) U sklopu radnoga podru ja (zone) predvia se urediti odlagaliata korisnoga otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika i dr.). U cilju ostvarenja ovakvoga odlagaliata potrebno je da nadle~no komunalno poduzee, koje zbrinjava otpad, pripremi odgovarajui sustav sakupljanja otpada. U svim dijelovima naselja potrebno je stoga postaviti kontejnere u koje bi se prikupljao recikla~ni otpad (papir, staklo, plastika, metal). (3) Temeljem Zakona o otpadu (NN 178/04) Grad }upanja treba izraditi Plan gospodarenja otpadom sa prateim mjerama. Plan treba sadr~avati: program zbrinjavanja otpada koji e utvrditi na in prikupljanja i lokacije za privremena odlagaliata otpada te zatim predlo~iti dinamiku realizacije rjeaenja zbrinjavanje komunalnog otpada, postupke za provedbu programa zbrinjavanja otpada uspostavom mre~e prikupljaliata, skladiata te trajnog odlagaliata otpada, Odgovarajuim mjerama treba poticati i organizirati sakupljanje i odvoz otpada biljnoga podrijetla, koji e se preraivati za kompost. Potrebno je poticati graane da u svojim vrtovima ureuju malena kompostiata za potrebe domainstva. (4) Privremeno odlagaliate otpada je na lokaciji  stara Ciglana u }upanji. Sredianje odlagaliate komunalnog otpada planira se na Regionalnom odlagaliatu (Vukovarsko-srijemske i Osje ko-Baranjske ~upanije). Po otvaranju Regionalnog odlagaliata, odlagaliate otpada  stara Ciglana e se zatvoriti, a na istoj lokaciji e se organizirati pretovarna stanica, recikla~no dvoriate te odlagaliate II kategorije, a sve prema projektu Plan zatvaranja gradskog odlagaliata otpada  }upanja koji je izraen 2004 u IPZ "Uniprojekt MCF" iz Zagreba. Nadle~no Ministarstvo je izdalo pozitivno rjeaenje o prihvatljivosti zahvata na Studiju ciljanog sadr~aja o utjecaju na okolia "Gradskog odlagaliata u }upanji" (izraenoj u kolovozu 2005) . Sanacija gradskog odlagaliata komunalnog otpada Grada }upanja 21. 07.2006, (klasa UP/I351-03/06-02/0125, urbroj: 531-08-03-1-LP/DR-06-13). (5) Pra~njenje septi kih jama na vrijedno poljodjelsko, aumsko i vodonosno podru je se zabranjuje. (6) Temeljem Strategije i Programa prostornog ureenja RH te PPVS} na podru ju Grada }upanja predviena je lokacija graevine za skladiatenje opasnog otpada (k. . 2001, k.o. }upanja) kao sabiraliate za ovaj dio ~upanije. Kako je za ovu vrstu graevine obavezna izrada Studije utjecaja na okolia (Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o procjeni utjecaja na okolia, 2004), to e se ista morati uraditi za predlo~enu lokaciju . 4.8.2. Otpadne vode lanak 95. (1) Planiraju se za sva naselja sustavi odvodnje otpadnih voda s bioloakim pro iaavanjem i ispuatanjem pro iaenih voda u podzemlje ili ak njihovo koriatenje u poljodjelstvu. Trei stupanj pro iaavanja bit e potrebno uspostaviti ako se pokvari kakvoa vode na izvoriatima. Planirano rjeaenje ovim Planom shematskog je obilje~ja. U svom kvantitativnom izrazu izgradnja kapaciteta odredit e se kada se budu odredili i stvarni kapaciteti u skladu s planovima investitora. (2) Graevinska podru ja izdvojene gospodarske namjene obvezno se moraju priklju iti na sustave otpadnih voda s (bioloakim) pro iaavanjem. (3) Vrijede sljedee obaveze: a) Kada se na dijelu graevnoga podru ja izgradi javna kanalizacijska mre~a i ako postoje za to tehni ki uvjeti, postojee stambene i ostale graevine moraju se priklju iti na nju. b) Ako na dijelu graevnoga podru ja na kojemu e se graditi graevina postoji javna kanalizacijska mre~a, stambene i druge graevine moraju se priklju iti na nju. c) Tamo gdje nee kanalizacijski sustav joa nije izgraen otpadne vode iz domainstva moraju se ispuatati u nepropusne septi ke jame i pro istiti prije ispuatanja u okolia, provoenjem kroz biopro ista . d) Otpadne vode iz gospodarskih zgrada u domainstvu s izvorom zagaenja i gospodarskih postrojenja moraju se ispuatati u nepropusne septi ke jame (i prije izgradnje kanalizacijskih sustava s bioloakim pro iaavanjem), a prije upuatanja u recipijent pro istiti 4.9. MJERE SPRJE AVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLI` lanak 96. (1) Na cijelom podru ju obuhvata ovoga Plana, poglavito unutar graevnih podru ja, ne smiju se graditi graevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili mogue ugro~avale ~ivot, zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrijednosti okoliaa, niti se smije zemljiate ureivati ili koristiti na na in koji bi izazvao takve posljedice. (2) Zbog bogate prirodne i kulturne baatine te razmjerno velikih povraina sa vrijednim krajolikom dobrom, potrebito je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljaanje i unapreivanje prirodnoga i kultiviranoga (antropogenog) krajolika, kao mjere za sprje avanje nepovoljnog utjecaja na okolia. (3) Namjena prostora, sustavi i ostalo odreeno ovim Planom mora se dalje planirati u pogledu veli ina, kapaciteta i tehnologija te prostornog smjeataja na temelju utvrivanja optereenosti prostora i dopuatenih daljnjih optereenja, a osobito za industriju, rudarstvo i pri izgradnji novih prometnica - osobito novih trasa brzih cesta i autoceste, a na na in da se ato viae sa uva cjelovitost auma i drugih vrijednih krajobraza i prirodnih resursa. (4) Svaki zahvat treba kvantificirati s glediata gubitka onih sastavnica prostora i resursa koji su u ovom planu odreeni kao osobito vrijedni i od interesa za zajednicu (vrijedna tla, aume i dr.), a posebice utvrditi promjene koje e nastati u prirodnoj i stvorenoj strukturi, raznolikosti prostora i bioraznolikosti te predo iti mjere sanacije ako se ti gubitci ne mogu izbjei odnosno svesti na mjeru koja e omoguiti njihovo opstojanje. (5) Prilikom ureenja prostora za krajnjeg korisnika osobito treba paziti na mogue sukobe izmeu korisnika prostora i posljedice utjecaja na okolia i to za: radne predjele (zone) u pogledu buke, zagaenja zraka, ali i dovoljnih koli ina vode i energije te osobito uvjeta izgradnje i odr~avanja sustavu odvodnje otpadnih voda, rudarenju i eksploataciji sirovina, osobito glede utjecaja na kvalitetu zraka, buku, posljedice prometa te s glediata sanacije lokaliteta po prestanku eksploatacije u skladu s kona nom namjenom toga prostora. (6) Mjere zaatite tla, voda, zraka, auma, klime, zdravlja ljudi, biljnog i ~ivotinjskoga svijeta pretpostavljaju propisanu kontrolu ispravnosti i stalan nadzor nad ispravnosti ureaja, te primjenu mjera zaatite od buke, po~ara i zaatite krajolika. (7) U slu aju da se na razmjerno malenom prostoru planira nekoliko istovrsnih zahvata ije su pojedina ne veli ine (kapaciteti) ispod, no ukupni iznad propisanih granica Popisom zahvata koji ini sastavni dio Pravilnika o procjeni utjecaja na okolia (NN 59/00) - za iste je obvezna provedba postupka procjene utjecaja na okolia, a prema odredbama Zakona o zaatiti okoliaa (NN 82/94 i 128/99) i gore navedenoga Pravilnika. Pod malim prostorom podrazumijevaju se proizvodni predjeli (zone) utvreni u planovima ni~ega reda (UPU, DPU) i prostori izvan graevnih podru ja s izvorima one iaenja koji se nalaze na meusobnoj udaljenosti manjoj od 250 metara. Vode (8) Zaatitu voda treba rijeaiti zaatitom vodonosnih slojeva i vodotoka izgradnjom sustava odvodnje otpadnih voda naselja i izgradnjom ureaja za pro iaavanja otpadnih voda za oba naselja. Do izgradnje sustava za odvodnju otpadnih voda naselja i ureaja za pro iaavanje otpadnih voda mo~e se zadr~ati sustav nepropusnih septi kih jama uz obvezu pra~njenja pri ureaju za pro iaavanje otpadnih voda susjednih naselja. (9) Zaatitu voda treba provoditi i kontrolom i sprje avanjem prekomjernih koriatenja zaatitnih sredstava u poljodjelstvu, potrebno je popisati zagaiva e, a nove namjene u prostoru ne smiju poveati stupanj zagaenja voda. (10) `ume i aumska zemljiata mogu se mijenjati samo u skladu s odredbama Zakona o aumama. Posebno treba o uvati aumsko zemljiate od airenja poljodjelskog i graevnog zemljiata. U slu aju izgradnje infrastrukture aumskim zemljiatem mora se odmah odrediti zamjenska povraina koja se mora poaumiti. Treba poticati mjere gospodarenja u privatnim aumama na temelju postojeih osnova gospodarenja u dr~avnim aumama odreenoga podru ja. Tla (11) Osobito vrijedna poljodjelska tla treba atiti od prenamjene. Prenamjena se mo~e planirati samo ako nema odgovarajuih povraina manje vrijednoga poljodjelskoga zemljiata te ako su iskoriatene sve mogunosti racionalizacije koriatenja postojeega graevnoga zemljiata. Izgradnja infrastrukturnih graevina koje mijenjaju uvjete odvodnje i (ili) navodnjavanja zemljiata treba podrediti uvjetima odvodnje i navodnjavanja zemljiata. Na prostorima na kojima nije provedena komasacija treba ju provesti. Poticati treba aktivnosti da se zapuatene poljodjelske povraine privedu namjeni, treba ih meliorirati ili poaumiti. (12) Potrebno je dugoro no kvalitativno i kvantitativno osiguravati i odr~avati funkcije tla. Mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na koriatenje tla primjereno staniatu, izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unoaenja atetnih tvari. Posebnu va~nost ima na elo preventivnosti, kojim se osiguravaju funkcionalnosti i mogunosti koriatenja tla za razli ite namjene kao i raspolo~ivosti tla za budue naraataje. U slu aju predvidivih opasnosti za va~ne funkcije tla prednost treba dati zaatiti istih ispred korisni kih interesa. Kod utjecaja na tlo potrebno je u najveoj mjeri izbjegavati oateenje njegovih prirodnih funkcija te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti. (13) Povraine koje se ne koriste potrebno je rekultivirati (primjerice rudne jalovine, odlagaliata otpada , kliziata). Treba poticati ekoloako odnosno bioloako poljodjelstvo. (14) U cilju zaatite od prirodnih razaranja potrebno je poticati odr~avanje odnosno obnavljanje zaatitnih auma. Kod poaumljivanja treba poticati procese prirodnoga pomlaivanja auma i autohtone aumske zajednice. Treba te~iti prilagoenom poaumljivanju. Odr~avanje i koriatenje auma treba biti prilagoeno uvjetima stanja tla. U svrhu ograni avanja erozije potrebno je u vodnom gospodarstvu, niskogradnji i aumarstvu poduzimati mjere sli ne prirodnim mjerama. Mo varnim tlima koja se koriste u poljodjelstvu treba gospodariti tako da se sprije i razgradnja organske tvari u tlu i da im se kroz paanja ku upotrebu osigura odr~ivo gospodarenje. Zrak (15) Zaatita zraka provodi se evidentiranjem izvora one iaenja zraka, utvrivanjem emisije izvora i uvjeta rasprostiranja zagaenja u razli itim meteoroloakim uvjetima, te sprje avati primjenu tehnologija koje one iaavaju zrak. Posebno treba poduzeti mjere za sprje avanje nastajanja i airenja one iaenja zraka neugodnim mirisima koji naruaavaju kvalitetu ~ivota u naseljima. Prema Zakonu o zaatiti zraka (NN 178/04.) Grad }upanja treba provoditi ocjenjivanje razine one iaenosti zraka na podru ju Grada. Ako se razina one iaenosti povea iznad grani nih vrijednosti (V) uspostavit e se mre~a za trajno praenje kakvoe zraka. Grad }upanja e utvrditi mjesta za postavu postaja za praenje te donijeti program mjerenja razine one iaenosti. Buka (16) Graevine i postrojenja koja su potencijalni izvori buke treba planirati na odgovarajuoj udaljenosti od stambenih i rekreacijskih predjela i to unutar ve utvrenih graevnih podru ja. Prema Zakonu o zaatiti od buke (NN 20/03.) Grad }upanja treba izraditi kartu buke do kraja 2006. g. te akcijske planove za njeno smanjenje do kraja 2008. godine. 4.9.1. Mjere za poboljaanje stanja u okoliau lanak 97. (1) U cilju poboljaanja okoliaa propisuju se sljedee mjere: a) Izgraditi sustav kanalizacije s ureajima za pro iaavanje, osobito u radnim podru jima (zonama) i na svim mjestima gdje se javljaju znatniji one iaiva i; b) Redovito treba istiti naselje od krutog i krupnog otpada i sprje avati divlja odlagaliata otpadaka po poljodjelskim i aumskim povrainama; c) Smanjiti uporabu agrotehni kih sredstava koja one iauju tlo (pesticide, umjetno gnojivo i sl.). 4.9.2. Mjere za o uvanje okoliaa lanak 98. (1) U cilju o uvanja okoliaa propisuju se sljedee mjere: Na djelotvorni na in atititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti. uvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (aume, poljodjelsko zemljiate, izvore vode i dr.); Uklju iti lokalne vlasti u aktivno uvanje okoliaa te zaatitu zaatienih graevina i podru ja kroz nov anu potporu i gradske odluke. 4.9.3. Mjere za unaprjeenje stanja okoliaa lanak 99. (1) U cilju unapreenja okoliaa potrebito je: a) Stvaranje javnoga mnijenja u korist zaatite krajolika, zaatite kulturne i prirodne baatine, smanjenja one iaenja te za gradnju stambenih zgrada prema tradicijskom graditeljstvu; b) Kroz dobro osmialjene turisti ke programe unaprjeivati zaatitu prostora; c) U svaki urbanisti ki plan i arhitektonski projekt ili studiju, bilo koje vrste, ugraditi elemente zaatite okoliaa i krajobraznoga oblikovanja. 4.9.4. Mjere i posebni uvjeti za zaatitu od po~ara i eksplozija lanak 100. (1) Pri projektiranju graevina obvezno je primjenjivati sve va~ee Zakone i Pravilnike iz podru ja zaatite od po~ara i eksplozija, gaaenja po~ara, evakuacije i spaaavanja kao i sljedee: a) Vatrogasne prilaze graevinama izvesti u skladu sa zakonima, pravilnicima i normama. Svaki zahvat u prostoru mora biti u skladu s propisima podru ja u kojemu se izvodi. b) U svrhu sprje avanja airenja po~ara na susjedne graevine, graevina mora biti udaljena od susjednih graevina najmanje etiri metra. Mogua je manja udaljenost u izgraenim dijelovima graevnih podru ja naselja ako se doka~e (uzimajui u obzir po~arno optereenje, brzinu airenja po~ara, po~arna obilje~ja materijala graevine, veli inu otvora na vanjskim zidovima graevine i dr.) da se po~ar nee prenijeti na susjedne graevine. Ako se graevina izgrauje kao prislonjena uz susjednu graevinu (na mei) mora se zadovoljiti uvjet da bude odvojena od susjedne graevine po~arnim zidom vatrootpornosti najmanje 120 minuta. c) Skladiata, pretakaliata i postrojenja za zapaljive tekuine i plinove, te skladiata eksploziva treba planirati na mjestima u skladu s pozitivnim zakonskim odredbama, pravilnicima i normama. d) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mre~e, ukoliko ne postoje, treba predvidjeti vanjsku hidrantsku mre~u u skladu s posebnim propisima. e) Za graevine koje se planiraju uz posebne mjere zaatite od po~ara, uz obvezu ishoenja posebnih uvjeta, propisuje se i obvezno ishoenje suglasnosti od nadle~ne policijske uprave o pravilnom planiranju protupo~arne zaatite. f) Za graevine, za koje se ne zahtijevaju posebne mjere zaatite od po~ara i za graevine iz Pravilnika o graevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete graenja glede zaatite od po~ara, nije potrebno ishoditi suglasnost od nadle~ne policijske uprave glede zaatite od po~ara. g) Predvidjeti mjesta za izgradnju cisterni za akumulaciju vode. (2) Potrebno je pristupiti kona nom rjeaenju odlagaliata otpada, s obzirom da je trenutno stanje glede zbrinjavanja i na ina postupanja s tehnoloakim i komunalnim otpadom potpuno neprimjereno. Osim redovite provjere na terenu, potrebito je osigurati mjesta na kojima bi se, uz prethodnu objavu stanovniatvu, privremeno sakupljao krupni ili recikla~ni otpad. Vrijeme zadr~avanja otpada na tim mjestima mora biti ato je mogue krae. Sa stanoviata zaatite od po~ara postojea odlagaliata predstavljaju stalna i potencijalna ~ariata izbijanja i airenja po~ara. (3) Kod odreivanja i proglaaavanja zaatienih dijelova prirode za navedene prostore potrebno je izraditi procjene ugro~enosti i planove zaatite od po~ara u skladu s posebnim propisima i na navedene planove zatra~iti suglasnost nadle~ne policijske uprave ili Ministarstva unutarnjih poslova. a) Na poljodjelskim i aumskim zemljiatima (privatnim i dr~avnim), nala~e se obvezno provoenje svih mjera zaatite od po~ara, propisanim pozitivnim zakonskim odredbama, pravilnicima i planovima zaatite od po~ara na pojedinim podru jima, uz uva~avanje posebnosti otvorenih prostora ~upanije, odnosno iskazivanjem poja anih mjera zaatite od po~ara na ovim prostorima tijekom itave godine, a osobito tijekom protupo~arne sezone. b) Na aumskim i poljodjelskim povrainama, koje neposredno okru~uju naselja, tijekom protupo~arne sezone nala~u se poja ane mjere zaatite od po~ara. (4) Lokalna uprava za aume poduzeti e sve potrebne mjere i radnje u utvrivanju mjera zaatite od po~ara. Preventivne mjere zaatite bile bi kako slijedi: - organizirati promatra ku slu~bu, - rekonstruirati postojee i izgraditi nove promatra nice - izravna dojava promatra nice sa Centrom za obavjeaivanje, - tijekom ljetnih mjeseci vraiti promatra ku slu~bu od 0-24 sata, - organizirati po~arno-ophodnu slu~bu (ljudstvo + oprema), - sva propisna iaenja aume vraiti pravovremeno, - aumske putove i prosjeke odr~ati u prohodnom stanju 4.9.5. Mjere zaatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti lanak 101. (1) Mjere zaatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti trebaju biti u skladu sa zakonima, pravilnicima i normama. Unutar zgrada javnih namjena sa veim okupljanjem ljudi kao i turisti ko-ugostiteljskih sadr~aja potrebno je planirati izgradnju i/ili ureenje odgovarajuih zakonom propisanih skloniata. (2) Do donoaenja zakona i propisa o civilnoj zaatiti, zaatiti od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je uvjete namjene i koriatenja prostora i graenja zaatitnih graevina odrediti na temelju smjernica nadle~nih dr~avnih tijela. (3) Mjere zaatite stanovniatva i materijalnih dobara temelje se na vrednovanju polo~aja, gustoe stanovniatva, izgraenoj strukturi naselja, gospodarskim, prometnim i infrastrukturnim graevinama, a vezano za mogui nastanak opasnosti u slu aju nastajanja prirodnih nepogoda, tehni ko-tehnoloakih i ekoloakih nesrea te povredivosti u slu aju nastanka ratnih opasnosti i razaranja. (4) Mjere zaatite provode se kroz temeljne i posebne uvjete zaatite, ureenja i koriatenja prostora. Temeljni uvjeti zaatite obuhvaeni su na elima i opim uvjetima prostornog planiranja i zaatite prostora. Primjenjuju se kroz prostornu organizaciju u kojoj se primjenjuje na elo policentri nosti naselja, izgradnju naselja na zaatienim polo~ajima te izbjegavanju graenja gospodarskih sadr~aja potencijalno opasnih za stanovniatvo, planiranje i graenje infrastrukturnih pojaseva (koridora) i prometnica na zaatienim prostorima, racionalno koriatenje tla i o uvanje auma i vodotoka te graenje graevina za zaatitu od visokih voda, ograni enja u graenju u seizmi ki aktivnijim podru jima te omoguavanje koriatenja alternativnih prometnih koridora za potrebe evakuacije stanovniatva. (5) Sustav prometa omoguuje kvalitetnu dostupnost prostoru i alternativne prilaze svim to kama u prostoru te time i visoku razinu prostorne povezanosti (sustav ~upanijskih i lokalnih prometnica). (6) Magistralni infrastrukturni sustavi postavljeni su na manje izlo~enom polo~aju ali dijelom prolaze kroz naselja. Postojee graevine nalaze se unutar u~eg zaatitnog koridora plinovoda ato je potencijalna opasnost za stanovnike. Graenje u zoni ovih cjevovoda treba striktno poatovati, postojee graevine osigurati sukladno propisima zaatite ili prenamijeniti. Infrastrukturne sustave (elektroopskrba i plinoopskrba) na razini Grada modernizirati na na in da se prstenastim voenjem osigura napajanje mre~a iz dva smjera. (7) Posebni uvjeti i mjere zaatite obuhvaaju : mjere graenja kojima se ograni ava gustoa izgradnje, namjena i visina zgrada te njihova meu udaljenost u naseljima, osigurati prohodnost prometnica u slu aju ruaenja zgrada, na ela provedbe sklanjanja (evakuacije) stanovniatva i materijalnih dobara s diferenciranim pristupom u slu aju nastanka prirodnih nepogoda i u slu aju nastanka ratnih opasnosti, mjere zaatite u cilju osiguranja odgovarajuih graevina i prostora za sklanjanje stanovniatva i materijalnih dobara te drugih oblika i potreba u zbrinjavanju stanovniatva u slu aju nastanka opasnosti, mjere ograni avanja airenja i ubla~avanja posljedica djelovanja opasnosti, mjere spaaavanja, sanacije i ponovne uspostave funkcije zgrada, graevina i infrastrukturnih sustava, a posebice osiguranje mogunosti organizacije prometa u jednoj razini dvovisinskih kri~anja, mjere organizacije i provedbe zaatite za vrijeme trajanja opasnosti. (8) Sklanjanje stanovniatva - Za sklanjanje stanovniatva odreuje se obveza izgradnje zaatitnih graevina zaklona u graevnim podru jima naselja. Skloniata u podru jima obvezne izgradnje ne treba graditi ako: sklanjanje stanovniatva ve je osigurano, hidro-geoloaki uvjeti nisu povoljni  visina podzemnih voda ugro~ava skloniate, podru je je u zoni plavljenja voda, lokacija skloniata naruaava podru je ili graevinu zaatiene prirode ili kulturnih dobara. Podru ja obvezne izgradnje skloniata i njihov razmjeataj utvruju se uz suglasnost nadle~nog tijela uprave. (9) Podru ja ugro~enosti - Ostala ugro~ena podru ja obuhvaaju prostore ni~e gustoe naseljenosti u kojima se izvan podru ja naselja nalaze pojedina ne graevine i prostori od interesa za Dr~avu i }upaniju. (10) Zaatita od tehnoloakih nesrea - Zaatita od tehnoloakih (industrijskih) nesrea temeljem Konvencije o prekograni nim u incima industrijskih nesrea provodi se pri lokaciji opasnih namjena. Smjeataj takvih sadr~aja se ne planira na podru ju Grada. 4.10. MJERE PROVEDBE PLANA 4.10.1. Obveze izrade prostornih planova lanak 102. (1) Podru je Plana podijeljeno je u dva dijela i to podru je na kojem se direktno primjenjuju odredbe ovoga Plana, i podru ja za koja je potrebno izraditi planove ni~eg reda. (2) U cilju provoenja ovoga Plana i zaatite prostora neophodna je izrada slijedeih planova ni~eg reda: 1. Generalni urbanisti ki plan grada }upanja 2. Urbanisti ki plan ureenja gospodarskog podru ja (isto no od D55), }upanja 3. Detaljni plan proairenja groblja u }upanji i `titaru Programom mjera za unapreenje stanja u prostoru odredit e se vremenski plan izrade navedenih detaljnijih planova ureenja za odreena podru ja Grada. (3) U podru ju za koje je ovim Planom planirana izrada detaljnijeg plana, ali on joa nije donesen, za ve utvrenu graevnu esticu koja se nalazi uz postojeu prometnicu mogua je izgradnja nove kao i dogradnja/prigradnja/nadogradnja postojee graevine u skladu sa odredbama ovoga Plana. Izuzetak su dijelovi gospodarskog podru ja (isto no od D55) koji se nalaze uz krajnji isto ni i zapadni rub gospodarskog podru ja iz razloga ato se mora ostaviti slobodni prostor za mo~ebitno planiranje rubnih prometnica. (4) Podru ja unutar kojih granica se provode odredbe iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka, urisana su na grafi kom listu br. 4:  Graevna podru ja naselja u mjerilu 1:5000. (5) Neophodno je stalno provjeravanje odrednica Plana, kako u cjelokupnoj zamisli, tako i u pojedinostima, kao i njegovo usklaivanje s promjenama koje e uslijediti u cilju zaatite i optimalnoga koriatenja prostora. Potrebno je osigurati neprestano praenje provedbe prostorno-planske dokumentacije. 4.10.2. Rekonstrukcija i gradnja graevina ija je namjena protivna planiranoj lanak 103. (1) Na postojeim graevinama mogue je vraiti odreene graevinske radnje (graenje). Mogua rekonstrukcija (sanacija) ili adaptacija (graevno preustrojstvo) te odr~avanje postojeih zgrada zbog osiguranja neophodnih uvjeta ~ivota i rada odnosi se na zakonski izgraene graevine, a ija je namjena protivna ovom Planu. (2) Mogua rekonstrukcija (sanacija) ili adaptacija (graevno preustrojstvo) te odr~avanje postojeih zgrada zbog osiguranja neophodnih uvjeta ~ivota i rada odreena je lancima ovih provedbenih odredaba. (3) Graevna preustrojstva postojeih graevina su slijedea:  graenje jest izvoenje radova (pripremnih radova, zemljanih radova, radova na izradi graevinskih konstrukcija, graevinsko-instalaterskih radova, graevinsko-zavranih radova, radova na ugradnji graevnih proizvoda, ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih radova) radi podizanja nove graevine, rekonstrukcije, adaptacije i odr~avanja uporabljive graevine ili radi promjene stanja u prostoru,  rekonstrukcija jest izvoenje radova kojima se utje e na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu graevinu i kojima se mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnoloakog procesa i sl.),  adaptacija jest sanacija i svako drugo izvoenje radova kojima se utje e na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu graevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena,  odr~avanje jest izvoenje radova radi o uvanja bitnih zahtjeva za graevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je graevina izgraena, lanak 104. (1) Zgrade (graevine) koje su izgraene ili je njihova gradnja zapo ela u vrijeme izrade ovoga Plana, a bez uredno pribavljene lokacijske i/ili graevne dozvole ovim Planom su uklopljene u planirano graevno podru je. Meutim, za njih e odmah po donoaenju ovoga Plana trebati izraditi zakonom propisanu dokumentaciju (lokacijska i graevna dozvola te uporabna dozvola) , a prema odredbama za provoenje ovog Plana. (2) U slu aju da neka od graevina koja je uvratena u graevno podru je Plana ne ispunjava sve uvjete iz odredbi ovoga Plana, tada kroz izdavanje lokacijske i graevne dozvole treba uvjetovati nu~ne preinake kojima e se zgrada u cijelosti prilagoditi svim odredbama ovoga Plana. U slu aju da se graevina ne mo~e prilagoditi odredbama za provoenje ovog Plana za istu se nee moi izdati niti lokacijska niti graevinska dozvola te e se tretirati kao bespravno izgraena graevina. 4.11. PRIJELAZNE I ZAVR`NE ODREDBE lanak 105. (1) Svi postupci pokrenuti kod nadle~nih tijela prije stupanja na snagu Odluke o donoaenju PPUG }upanja, nastavit e se u skladu sa Prostornim planom koji je bio na snazi u vrijeme podnoaenja zahtjeva. (2) Do donoaenja novog Generalnog urbanisti kog plana }upanja primjenjivat e se va~ei Generalni urbanisti ki plan u dijelu u kojem nije u suprotnosti s ovim Planom. 4.12. ZAKLJU NE ODREDBE lanak 106. (1) Ove odredbe za provoenje stupaju na snagu osmog dana po objavi Odluke o donoaenju PPU Grada }upanja u slu~benom glasilu. (2) Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje va~iti Odluka o donoaenju Izmjena i dopuna Prostornog plana (bivae) opine }upanja (Slu~beni vjesnik Vukovarsko-srijemske ~upanije, br. 7/80., 4/89., 6/90., 7/98. i 11/98.).  TOC \o "1-4" \h \z \u  HYPERLINK \l "_Toc166387519" 4. ODREDBE ZA PROVOENJE  PAGEREF _Toc166387519 \h 1  HYPERLINK \l "_Toc166387520" 4.1 UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVR`INA NA PODRU JU GRADA }UPANJA  PAGEREF _Toc166387520 \h 1  HYPERLINK \l "_Toc166387521" 4.1.1. Graevine od va~nosti za Dr~avu i }upaniju  PAGEREF _Toc166387521 \h 2  HYPERLINK \l "_Toc166387522" 4.2. UVJETI ZA UREENJE GRAEVNOG PODRU JA UNUTAR NASELJA  PAGEREF _Toc166387522 \h 4  HYPERLINK \l "_Toc166387523" 4.2.1. Ope odredbe  PAGEREF _Toc166387523 \h 4  HYPERLINK \l "_Toc166387524" 4.2.1.1. Graevna estica  PAGEREF _Toc166387524 \h 5  HYPERLINK \l "_Toc166387525" 4.2.1.2. Graevna i regulacijska linija i udaljenosti od susjeda  PAGEREF _Toc166387525 \h 6  HYPERLINK \l "_Toc166387526" 4.2.1.3. Visina  PAGEREF _Toc166387526 \h 6  HYPERLINK \l "_Toc166387527" 4.2.1.4. Oblikovanje  PAGEREF _Toc166387527 \h 7  HYPERLINK \l "_Toc166387528" 4.2.1.5. Prometni uvjeti  PAGEREF _Toc166387528 \h 9  HYPERLINK \l "_Toc166387529" 4.2.1.6. Komunalno opremanje  PAGEREF _Toc166387529 \h 10  HYPERLINK \l "_Toc166387530" 4.2.2. Obiteljske kue i stambene zgrade  PAGEREF _Toc166387530 \h 12  HYPERLINK \l "_Toc166387531" 4.2.2.1. Veli ina, visina i oblik obiteljske kue ili stambene zgrade  PAGEREF _Toc166387531 \h 12  HYPERLINK \l "_Toc166387532" 4.2.2.4 Smjeataj graevina i ostalih sadr~aja na graevnoj estici  PAGEREF _Toc166387532 \h 15  HYPERLINK \l "_Toc166387533" 4.2.2.5 Pomone i gospodarske graevine na obiteljskim parcelama  PAGEREF _Toc166387533 \h 16  HYPERLINK \l "_Toc166387534" 4.2.3. Viaestambene zgrade  PAGEREF _Toc166387534 \h 17  HYPERLINK \l "_Toc166387535" 4.2.4. Druatvene djelatnosti  PAGEREF _Toc166387535 \h 18  HYPERLINK \l "_Toc166387536" 4.2.5. Podru ja mjeaovite namjene  PAGEREF _Toc166387536 \h 18  HYPERLINK \l "_Toc166387537" 4.2.6. Povraine graevnih podru ja ugostiteljsko-turisti ke namjene  PAGEREF _Toc166387537 \h 18  HYPERLINK \l "_Toc166387538" 4.2.7. Vjerski sadr~aji i groblja  PAGEREF _Toc166387538 \h 19  HYPERLINK \l "_Toc166387539" 4.3 UVJETI ZA UREENJE GRAEVNOG PODRU JA IZVAN NASELJA  PAGEREF _Toc166387539 \h 19  HYPERLINK \l "_Toc166387540" 4.3.1. Uvjeti smjeataja gospodarskih djelatnosti  PAGEREF _Toc166387540 \h 19  HYPERLINK \l "_Toc166387541" 4.3.1.1. Oblik i povraina graevne parcele  PAGEREF _Toc166387541 \h 20  HYPERLINK \l "_Toc166387542" 4.3.1.2. Ureenje graevne parcele  PAGEREF _Toc166387542 \h 20  HYPERLINK \l "_Toc166387543" 4.3.1.3. Visina graevina  PAGEREF _Toc166387543 \h 21  HYPERLINK \l "_Toc166387544" 4.3.1.4. Oblikovanje  PAGEREF _Toc166387544 \h 21  HYPERLINK \l "_Toc166387545" 4.3.1.5. Prometni uvjeti  PAGEREF _Toc166387545 \h 22  HYPERLINK \l "_Toc166387546" 4.3.1.6. Iskoriatavanje prirodnih sirovina  PAGEREF _Toc166387546 \h 22  HYPERLINK \l "_Toc166387547" 4.3.2. Farme i toviliata  PAGEREF _Toc166387547 \h 22  HYPERLINK \l "_Toc166387548" 4.3.3. Podru ja za izletni ko-rekreacijsku i turisti ku izgradnju te aport  PAGEREF _Toc166387548 \h 23  HYPERLINK \l "_Toc166387549" 4.4. IZGRAENE STRUKTURE IZVAN GRAEVNIH PODRU JA  PAGEREF _Toc166387549 \h 24  HYPERLINK \l "_Toc166387550" 4.4.1. Poljodjelske kuice  PAGEREF _Toc166387550 \h 25  HYPERLINK \l "_Toc166387551" 4.4.2. Spremiata alata  PAGEREF _Toc166387551 \h 25  HYPERLINK \l "_Toc166387552" 4.4.3. Staklenici, plastenici, ribnjaci  PAGEREF _Toc166387552 \h 25  HYPERLINK \l "_Toc166387553" 4.4.4. Lova ki domovi  PAGEREF _Toc166387553 \h 25  HYPERLINK \l "_Toc166387554" 4.4.5. Zgrade za konji ki sport  PAGEREF _Toc166387554 \h 26  HYPERLINK \l "_Toc166387555" 4.5. UVJETI UTVRIVANJA POJASEVA ILI TRASA I POVR`INA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA  PAGEREF _Toc166387555 \h 26  HYPERLINK \l "_Toc166387556" 4.5.1. Javne pjeaa ke povraine  PAGEREF _Toc166387556 \h 26  HYPERLINK \l "_Toc166387557" 4.5.2. Infrastrukturni koridori - ope odredbe  PAGEREF _Toc166387557 \h 26  HYPERLINK \l "_Toc166387558" 4.5.3. Cestovni promet  PAGEREF _Toc166387558 \h 26  HYPERLINK \l "_Toc166387559" 4.5.4. Cestovni koridori  PAGEREF _Toc166387559 \h 26  HYPERLINK \l "_Toc166387560" 4.5.5. Poata i javne telekomunikacije  PAGEREF _Toc166387560 \h 28  HYPERLINK \l "_Toc166387561" 4.5.6. Elektroopskrba  PAGEREF _Toc166387561 \h 28  HYPERLINK \l "_Toc166387562" 4.5.7. Plinovodi i plinoopskrba  PAGEREF _Toc166387562 \h 28  HYPERLINK \l "_Toc166387563" 4.5.8. Vodoopskrba  PAGEREF _Toc166387563 \h 29  HYPERLINK \l "_Toc166387564" 4.5.9. Odvodnja  PAGEREF _Toc166387564 \h 29  HYPERLINK \l "_Toc166387565" 4.5.10. Groblja  PAGEREF _Toc166387565 \h 29  HYPERLINK \l "_Toc166387566" 4.6. MJERE ZA`TITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI  PAGEREF _Toc166387566 \h 30  HYPERLINK \l "_Toc166387567" 4.6.1. Opa na ela zaatite  PAGEREF _Toc166387567 \h 30  HYPERLINK \l "_Toc166387568" 4.6.2. Pravna zaatita kulturnih dobara  PAGEREF _Toc166387568 \h 31  HYPERLINK \l "_Toc166387569" 4.6.3. Re~imi zaatite  PAGEREF _Toc166387569 \h 32  HYPERLINK \l "_Toc166387570" 4.6.4. Mjere zaatite kulturnih dobara  PAGEREF _Toc166387570 \h 33  HYPERLINK \l "_Toc166387571" 4.6.5. Mjere zaatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti  PAGEREF _Toc166387571 \h 33  HYPERLINK \l "_Toc166387572" 4.6.6. uvanje slike naselja  PAGEREF _Toc166387572 \h 34  HYPERLINK \l "_Toc166387573" 4.6.7. Mjere zaatite poljodjelskog zemljiata  PAGEREF _Toc166387573 \h 34  HYPERLINK \l "_Toc166387574" 4.6.8. Mjere zaatite aumskoga zemljiata  PAGEREF _Toc166387574 \h 35  HYPERLINK \l "_Toc166387575" 4.6.9. Mjere zaatite zaatienih i predlo~enih prirodnih vrijednosti  PAGEREF _Toc166387575 \h 35  HYPERLINK \l "_Toc166387576" 4.7. SANACIJA BESPRAVNE GRADNJE  PAGEREF _Toc166387576 \h 35  HYPERLINK \l "_Toc166387577" 4.8. POSTUPANJE S OTPADOM  PAGEREF _Toc166387577 \h 36  HYPERLINK \l "_Toc166387578" 4.8.1. Zbrinjavanje otpada  PAGEREF _Toc166387578 \h 36  HYPERLINK \l "_Toc166387579" 4.8.2. Otpadne vode  PAGEREF _Toc166387579 \h 36  HYPERLINK \l "_Toc166387580" 4.9. MJERE SPRJE AVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLI`  PAGEREF _Toc166387580 \h 37  HYPERLINK \l "_Toc166387581" 4.9.1. Mjere za poboljaanje stanja u okoliau  PAGEREF _Toc166387581 \h 38  HYPERLINK \l "_Toc166387582" 4.9.2. Mjere za o uvanje okoliaa  PAGEREF _Toc166387582 \h 38  HYPERLINK \l "_Toc166387583" 4.9.3. Mjere za unaprjeenje stanja okoliaa  PAGEREF _Toc166387583 \h 38  HYPERLINK \l "_Toc166387584" 4.9.4. Mjere i posebni uvjeti za zaatitu od po~ara i eksplozija  PAGEREF _Toc166387584 \h 39  HYPERLINK \l "_Toc166387585" 4.9.5. Mjere zaatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti  PAGEREF _Toc166387585 \h 39  HYPERLINK \l "_Toc166387586" 4.10. MJERE PROVEDBE PLANA  PAGEREF _Toc166387586 \h 40  HYPERLINK \l "_Toc166387587" 4.10.1. Obveze izrade prostornih planova  PAGEREF _Toc166387587 \h 40  HYPERLINK \l "_Toc166387588" 4.10.2. Rekonstrukcija i gradnja graevina ija je namjena protivna planiranoj  PAGEREF _Toc166387588 \h 41  HYPERLINK \l "_Toc166387589" 4.11. PRIJELAZNE I ZAVR`NE ODREDBE  PAGEREF _Toc166387589 \h 41  HYPERLINK \l "_Toc166387590" 4.12. ZAKLJU NE ODREDBE  PAGEREF _Toc166387590 \h 41  Vukovarsko srijemska ~upanija GRAD }UPANJA PROSTORNI PLAN UREENJA 4. ODREDBE ZA PROVOENJE PAGE  4-PAGE 41 Sveu iliate u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejza~nu arhitekturu, travanj 2007. Vukovarsko srijemska ~upanija GRAD }UPANJA PROSTORNI PLAN UREENJA SADR}AJ Sveu iliate u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejza~nu arhitekturu, travanj 2007. ^9`9x99999::sf V F F% F% F F% $$&`#$/Ifa$$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifkd$$IflF2 &f+ 6`0/'    4 la/`9:::BBEEVNNOLQNQPQfQ4RTRSSTTTT2U@UPVVYYYZ[4[`` d d@djdeffffhmm>qӳxh,Eh3=>*OJQJ\^Jh,Eh3=OJQJ\^Jh,Eh3=NHOJQJ^Jh,Eh3=>*OJQJ^Jh,E5OJQJ^J h,Eh3=h,Eh3=6OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^J#h,Eh3=5CJOJQJ^JaJh,Eh3=OJQJ^J/::$:'; $&`#$/Ifkd$$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 la$:2:8:>:F:N:V:;;%;%;;%;$$&`#$/Ifa$ $&`#$/IfV:X:`:'; $&`#$/Ifkd$$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 la`:x:~:::::;;%;%;;%;$$&`#$/Ifa$ $&`#$/If:::'; $&`#$/Ifkd$$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 la:::::;;;;%;%;;%;$$&`#$/Ifa$ $&`#$/If;;";'; $&`#$/Ifkd $$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 la";J;P;X;`;h;p;;;%;%;;%;$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifp;r;z;'; $&`#$/Ifkd$$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 laz;;;;;;;;;%;%;;%;$$&`#$/Ifa$ $&`#$/If;;;'; $&`#$/Ifkd4$$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 la;;;;;;;;;%;%;;%;$$&`#$/Ifa$ $&`#$/If;;;'; $&`#$/IfkdI$$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 la;<<$<,<4<6<;;%;%;;%;$$&`#$/Ifa$ $&`#$/If6<8<@<'; $&`#$/Ifkd^$$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 la@<^<f<n<v<~<<;;%;%;;%;$$&`#$/Ifa$ $&`#$/If<<<'; $&`#$/Ifkds $$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 la<<<<<<<;;%;%;;%;$$&`#$/Ifa$ $&`#$/If<<<'; $&`#$/Ifkd $$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 la<<<<<= =;;%;%;;%;$$&`#$/Ifa$ $&`#$/If = =='; $&`#$/Ifkd $$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 la=B=J=R=Z=d=h=;;%;%;;%;$$&`#$/Ifa$ $&`#$/Ifh=j=r='; $&`#$/Ifkd $$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 lar=======;;%;%;;%;$$&`#$/Ifa$ $&`#$/If===AnF'%%;%%;%%;kd $$Ifl֞2 FB>!&f 6`0/'4 lanFGIJLTNVNNOLQNQfQ.RSNTTUJVYZZZ[%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;gdh$  W^`Wa$  W^`W $a$gdi[4[[\__@`%;%;%;L%;;%;;%; & F :W^`WU$ & F :WEƀTZf)^`Wa$R & F :WEƀTZf)^`W $ 7a$@`Pab dfjghh%;e%;_%;R%;A%;A%;?%;$ nW^`Wa$ $W^`Wa$ VCEƀTZf)V$ & F :h@EƀTZf)^`@a$hjklnopr%;%;%;%;%;%;@%;U$ & F :WEƀTZf)^`Wa$U$ & F :WEƀTZf)^`Wa$  $W^`Wa$>qbq@sBsls:xrxxxxDyFyyybdBD†(&<FVБؓړ0.䙌w h,Eh3=OJQJ^JmHsHhph,EhhOJQJ^Jh3=OJQJ^Jh,Eh3=OJQJ\^Jh,Eh3=OJQJS*^Jh,Eh3=H*OJQJ^J h,Eh3=h,Eh3=5OJQJ\^Jh,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^J.rrsttu%;%;%;N%;Y$ & F& WEƀTZf)]^`Wa$V & F& WEƀTZf)]^`Wuuv%;S%;V & F& WEƀTZf)]^`WV & F& WEƀTZf)]^`Wv8x:xrxxLyyp{{%;%;%w%;%;%;%;%;$ 7a$gdi $]^a$Y$ & F& WEƀTZf)]^`Wa${||%;a%;N & FWEƀTZf)^`WN & FWEƀTZf)^`W|r}6~:>%;a%;[%;[%;[%;V%wM%;[%;$ 7a$gdi N & FWEƀTZf)^`WN & FWEƀTZf)^`W>†(Xĉf&<Б0–ڜ%;%;%w%;%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;gdh n$]a$gdi$a$]ڜԝz%;Q%;V$ & F% :WEƀTZf)^`Wa$V$ & F% :WEƀTZf)^`Wa$z,.v4 8Njlʬ%;%;%w%;%;%;%;%;%w%;%;%;%w%;%;%;$a$]$ 7@a$gdiV$ & F% :WEƀTZf)^`Wa$ 8N8xhjl$p:<pr|~*&Rh6XR,B8|@ķܩܩܩܩ!h,Eh3=B*OJQJ^Jphhih,Eh3=OJQJ\^Jh,Eh3=5OJQJ^Jh,Eh,EOJQJ^Jh3=OJQJ^Jh,Eh3=6OJQJ^J h,Eh3=h,Eh3=5OJQJ\^Jh,Eh3=OJQJ^J4ʬ4^(%;%;%;%;%;%;%;L%;P & F' @@wEƀTZf)`wP & F' @@wEƀTZf)`w$ ;^`;a$(tʸ ֺJT4%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;U$ & F :WEƀTZf)^`Wa$` Td %;%;%;%;A%;Q$ & FWEƀTZf)^`Wa$$ & F :W^`Wa$U$ & F :WEƀTZf)^`Wa$ *%;[%;Y%;S%;J%;S%;Egdi$]a$]Q$ & FWEƀTZf)^`Wa$Q$ & FWEƀTZf)^`Wa$0$&RhFzPR%;%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%w%;%; & F$ ]^`]gdi 7@$ 7@a$,Bf|`2H P%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;%w%;%;%; & F: :^`$a$ 7n@ 7@]$ 7@a$gdi@B2HXP    tv"$Zp`Rh "!N!l!!!$""*++~000002ݫ}}}}}oݍh,Eh3=OJQJ]^Jh,Eh3=6OJQJ]^Jh,Eh3=5OJQJ\^Jh,Eh3=OJQJ\^J#h,Eh3=OJQJ\^JmHsHh,Eh,Eh3=6OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^J h,Eh3=h,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=H*OJQJ^J+PXt"$Zp(%;%;%;%w%;%;s%;N & FWEƀTZf)^`W $ 7a$gdigdh & F: :^`gdi & F: :^`(Z%;a%;[%;]N & FWEƀTZf)^`WN & FWEƀTZf)^`W\`%;S%;U$ & F!WEƀTZf)]^`Wa$U$ & F!WEƀTZf)]^`Wa$`%;S%;U$ & F!WEƀTZf)]^`Wa$U$ & F!WEƀTZf)]^`Wa$%;S%;U$ & F!WEƀTZf)]^`Wa$U$ & F!WEƀTZf)]^`Wa$%;S%;U$ & F!WEƀTZf)]^`Wa$U$ & F!WEƀTZf)]^`Wa$PRh N!!$"`#&)--.%;%;%;%;%8_%8_%8_%%;%;%;r%8_r%8_ & F^`$ & F<a$ & F<$V]^`Va$ ]^U$ & F!WEƀTZf )]^`Wa$ ..000037===>F?? @l@%8_%;%;%w%;%;%;%;%;%;%;%hG%hG%;%; $]a$gd|6$ & F+ ]^`a$gd|6$ & F+]^`a$gd|6]gd|6$a$gd|6]$e]ea$gdie]e & F^`22333333444466|8&:::::::::<====>>DDFF.J$K2KP㴧vhvh,EOJQJ^JmHsH h,Eh|6OJQJ^JmHsHh,Eh|66OJQJ^J#h,Eh|6OJQJ^JhnH tH h,Eh|6OJQJ^Jh,Eh|65OJQJ\^J!h,Eh3=6OJQJ\]^Jh,Eh3=OJQJ\^Jh,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ\^J%l@@AA~BBBCxCCD\E6FFFnGGH%hG%hG%;%hG%;%;%;%;%;%hG%;%hG%;%hG%;%;$u]^u`a$gd|6$ & F+]^`a$gd|6]gd|6$]^`a$gd|6 $]a$gd|6$ & F+ ]^`a$gd|6HtHHNII.JJJ&KK&LLMbMMMBNN&OTOO%;%;%hG%;%hG%hG%;%;%;%;%;%;%;%;%hG%hG%;%;%hG%gd|6% & F,gd|6 $ & F,a$gd|6]gd|6$ & F+]^`a$gd|6$u]^u`a$gd|6O*OJQJ\^Jh,Eh3=5OJQJ^J h,Eh3=h,EhbOJQJ^Jh,EhOJQJ^Jh,Eh3=OJQJ^J'pZ%;[%;Q$ & FWEƀTZf)^`Wa$Q$ & FWEƀTZf)^`Wa$Z4%;[%;Q$ & FWEƀTZf)^`Wa$Q$ & FWEƀTZf)^`Wa$4.ޭ%;[%;Q$ & FWEƀTZf)^`Wa$Q$ & FWEƀTZf)^`Wa$ޭ4%;[%;Q$ & FWEƀTZf)^`Wa$Q$ & FWEƀTZf)^`Wa$ %;[%;Q$ & FWEƀTZf )^`Wa$Q$ & FWEƀTZf )^`Wa$jJҵB%;%w%;%;%;P%;U$ & F @WEƀTZf)^`Wa$ $ 7a$gdiG S%EƀTZf )BƸȸ0й%;Q%;K%;F<%;:%; $ 7a$gdi W$ & F @WEƀTZf)^`Wa$W$ & F @WEƀTZf)^`Wa$йpr%;[%;O%;E%;C%;C%; $ 7a$ $^a$gdhQ$ & FWEƀTZf)^`Wa$Q$ & FWEƀTZf)^`Wa$Nо%;W%;T & F 7WEƀTZf)^`WT & F 7WEƀTZf)^`WоXZԿ("xNF%;%;%w%;% %;% %;%;%;q%;q%;%;$L^`La$gds\gds\`gds\ $ 7a$gdi & Fgdi 7T & F 7WEƀTZf)^`W Կ $(4HJn"46:<@BJL^`vx<ķuuuuuuggh,Ehs\>*OJQJ^J&h,Ehs\6OJQJ]^JmHsHh,Ehs\6OJQJ]^Jh,Ehs\OJQJ\^Jh,Ehs\5OJQJ\^Jh,Ehs\OJQJ^J#h,Ehs\6OJQJ^JmHsHh,Ehs\6OJQJ^JhihiOJQJ^Jh,Ehi5OJQJ^J& p VJRTV*魙xhXTxFh,Eh3=5OJQJ^Jhph,Eh3=5OJQJ\^Jh,Eh85OJQJ\^J h,Eh3=hihiOJQJ^Jh,Eh3=OJQJ^J'h,Ehs\6B*OJQJ]^Jph$h,Ehs\B*OJQJ]^Jphh,EhVOJQJ^Jh,Ehs\>*OJQJ^Jh,Ehs\6OJQJ^Jh,Ehs\OJQJ^Jh:OJQJ^J"NTVh04J%;%;%;%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;%;%$ & F? hW^`Wa$$ & F@ hW^`Wa$] $ a$gdigdp V]^`V$a$gdh 7gdigds\*,0N&N|VhBF>RX<rt*,dfV`V+b+f..81:1F123 4f4ֳ֯֜։֜ȉ$hih3=56OJQJ\]^J$h,Eh3=56OJQJ\]^Jhhh,Eh3=OJQJ]^J h,Eh3=h,Eh3=6OJQJ^Jh,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^Jh,Eh85OJQJ^J6^$|<*^%; %;%;%;%;%w%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%; S n$ na$gdh $W^`Wa$   ]  ]$a$gdi]  ^`8<   :V`6$P&V+b+%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%; S  ^`  <` gdi ^` S] $Ex^E` $$^`a$$ & F;>^`>a$b+:1F1 4 4f4|4486V7 8"8d8z889B:%;%;%;%;%w%;%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;$ & FW^`Wa$ $ va$$ W^`Wa$ v $ Sa$gdi S S]  <` gdi  ^`f4x4|4"8d8v8z8N;;;;F?H????R^^^^llvx$NP>RVƐxֻ֪֜֎֜֜} h,Eh3=CJOJQJ^JaJh,Eh3=6OJQJ^Jh,Eh3=>*OJQJ^J h,Eh3=OJQJ^JmHsHh,Eh3=5OJQJ\^Jhi h,Eh3=h,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^Jh,Eh85OJQJ^J)B:N;;;<= >F???ZABGIRJLXNN:SU%;%w%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;  $ Sa$ $W^`Wa$  $ a$gdi$ & FW^`Wa$UXZ:[[[x\]z]]P^R^^^Xa>c:fbl%;%PS%;%;%;%;%;%;%;%;%;%w%;%;%;%;%; $$^`a$] $ a$gdi $;^`;a$ W^`W$ nWd^`Wa$$ nW^`Wa$blm rlr\ss6uv`wxpy{j{ |R|}}~%;%;%;%%hG%%h%hG%h%hG%;%hG%hG%hG%hG%;%;# S$ & FC >^`>a$#$ & FC p#>^`>a$# p#$ & FB >^`>a$$ & FA >^`>a$~vxxJJD>Vܑx%;%;%w%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%w%;%;%;%; - i`   $ ;^`;a$ $ 7a$gdigdh  8ԛz|,04´´´q`S`hthtOJQJ^J!jhthtOJQJU^Jh,Eh3=5OJQJ\^Jh,Eh3=6OJQJ^J hThTOJQJ^JmHsH h,Eh3=h,Eh3=OJQJ^Jh,Eh3=5OJQJ^Jh,Eh85OJQJ^Jhi5OJQJ^J h,Eh3=CJOJQJ^JaJ&h,Eh3=6>*CJOJQJ^JaJΛz|ؠ0.ԫʭ%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;%;gdB21 SgdT gdTgdh n$a$-$ iW^`Wa$ "Z\^`dfȫʫ̫ΫЫҫԫ֫ثƷxokoWxoHohh:CJOJQJ^JaJ'jhq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!jhq`3hh0J!U hB21jYhB21hhUjhB21hhUhB21hhhB21hh0J!>*hB21hhCJOJQJ^J hB210J!'jhB21hh>*B*Uph hB21hhhB21hh0J!5jhB21hh0J!5U֬جڬܬެ "$02­ĭƭȭʭ̭έ  ~ӻӻӖӻwӻĻljGhhU'jhq`3hh>*B*UphjMhhUhhCJOJQJ]^J'jhq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!hh:CJOJQJ^JaJjhq`3hh0J!U hB21jShhUjhhU hh*®ĮƮ*,.bdfhjlnpr¯ "$&(*ѹѬѧуuѧjuj;hhUhhCJOJQJ^JaJ'jhq`3hh>*B*Uph hB21jAhhU hhhhCJOJQJ]^J'jhq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!hh:CJOJQJ^JaJjhq`3hh0J!UjhhU)ʭ®n&,б~4̴޵n8FʾPLhR*bdfhxz "$&(*,.0hjln~ıƱȱʱ̱αбұԱ "$:<󿵿󿵿r'jhq`3hh>*B*Uphj/hhU'jhq`3hh>*B*Uph hB21j5hhUjhhU hhhhCJOJQJ^JaJjhq`3hh0J!U'jhq`3hh>*B*Uphhq`3hh0J!hh,<>rtvxz|~вҲ(*,.02468prtv02ԽԽƽԽԽƽ{ԽjhhU'jhq`3hh>*B*Uphj#hhU'jhq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!hhCJOJQJ^JaJjhq`3hh0J!U hB21j)hhU hhjhhU0246BD´ƴȴʴ̴δд   еҵԵصڵܵ޵ .ùîեՑՃùxރեd'jhq`3hh>*B*UphjhhUhhCJOJQJ^JaJ'jhq`3hh>*B*Uphhh hB21jhhUjhhU hhhhCJOJQJ]^Jhq`3hh0J!jhq`3hh0J!U'jhq`3hh>*B*Uph'.0ܶ޶&(*,:<.024@Bhjlڽ饽ڽ醽ynjhhUhhCJOJQJ]^J'jhq`3hh>*B*UphjhhU'jhq`3hh>*B*Uphhhjhq`3hh0J!U hB21j hhUjhhU hhhq`3hh0J!hhCJOJQJ^JaJ+(*,`bdhjlnpr*,.2468:<tv͵Ͱ͑ͰjhhU'jvhq`3hh>*B*UphjhhU hh'j|hq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!hhCJOJQJ]^Jjhq`3hh0J!UjhhU hB21,vxz8:<@BDFHJʻ̻λ  LNPRXùîեՑùÆեr'jd"hq`3hh>*B*Uphj!hhU'jj!hq`3hh>*B*Uphhh hB21j hhUjhhU hhhhCJOJQJ]^Jhq`3hh0J!jhq`3hh0J!U'jp hq`3hh>*B*Uph'XZ¼ļ BDFHTV*,.0@Bػ磻ػwihhCJOJQJ^JaJ'jX$hq`3hh>*B*Uphj#hhUhhCJOJQJ]^J'j^#hq`3hh>*B*Uphhhjhq`3hh0J!U hB21j"hhUjhhU hhhq`3hh0J!hh:CJOJQJ^JaJ)ľƾȾʾ̾ξ  PRTҿԿֿؿ  BDFJLNPRTꤙzj&hhU'jL&hq`3hh>*B*Uphj%hhU hh'jR%hq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!hhCJOJQJ^JaJjhq`3hh0J!U hB21jhhUj$hhU.<>@BRTrtv  NPR¸­դՐ¸…դq¸'j:)hq`3hh>*B*Uphj(hhU'j@(hq`3hh>*B*Uphhh hB21j'hhUjhhU hhhhCJOJQJ^JaJhq`3hh0J!jhq`3hh0J!U'jF'hq`3hh>*B*Uph, >@BFHJLNP"$&Z\^bdfhꗌ؜xm؜j+hhU'j.+hq`3hh>*B*Uphj*hhU hhhhCJOJQJ]^J'j4*hq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!hhCJOJQJ^JaJjhq`3hh0J!U hB21jhhUj)hhU*hjl DFHLNPRTV  JL齳齳wj-hhUhhCJOJQJ]^J'j"-hq`3hh>*B*Uph hB21j,hhUjhhU hhhh:CJOJQJ^JaJ'j(,hq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!jhq`3hh0J!U(LNP\^|~RTV<ùîեՑùÆեrù'j0hq`3hh>*B*Uphj/hhU'j/hq`3hh>*B*Uphhh hB21j.hhUjhhU hhhhCJOJQJ]^Jhq`3hh0J!jhq`3hh0J!U'j.hq`3hh>*B*Uph,JZn@d r$ft:^<>@DFHJLN  LNPRZ\LNPTVXZ¾ª¥꥚¾†w¥lwj2hhUhh:CJOJQJ^JaJ'j2hq`3hh>*B*Uphj1hhU hh'j 1hq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!hhCJOJQJ]^Jjhq`3hh0J!U hB21jhhUj0hhU*Z\^ "Z\^`ln>@BDPR鿵鿵r'j4hq`3hh>*B*Uphju4hhU'j3hq`3hh>*B*Uph hB21j{3hhUjhhU hhhhCJOJQJ]^J'j2hq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!jhq`3hh0J!U,Rprt(*,`bdhjlnpr246:<>@BD˾˾|˾jc7hhU'j6hq`3hh>*B*Uphji6hhU'j5hq`3hh>*B*UphhhhhCJOJQJ]^Jjhq`3hh0J!U hB21jo5hhUjhhU hhhq`3hh0J!0D|~.024@Brtv "s'j9hq`3hh>*B*UphjW9hhU'j8hq`3hh>*B*Uph hB21j]8hhUjhhU hhhhCJOJQJ]^Jjhq`3hh0J!U'j7hq`3hh>*B*Uphhq`3hh0J!hh-"VXZ^`bdfh  FHJLZ\jlnӽӽƽӽӽƽ{ӽjE<hhU'j;hq`3hh>*B*UphjK;hhU'j:hq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!hhCJOJQJ]^Jjhq`3hh0J!U hB21jhhUjQ:hhU hh/ "$02XZ\գՏՂwނգc'j>hq`3hh>*B*Uphj9>hhUhhCJOJQJ]^J'j=hq`3hh>*B*Uphhh hB21j?=hhUjhhU hhhh:CJOJQJ^JaJhq`3hh0J!jhq`3hh0J!U'j<hq`3hh>*B*Uph&,.0dfhlnprtv "$&(`bdfrt۾۾|۾j'AhhU'j@hq`3hh>*B*Uphj-@hhU'j?hq`3hh>*B*Uphhhjhq`3hh0J!U hB21j3?hhUjhhU hhhhCJOJQJ]^Jhq`3hh0J!02468DF,.02>@jln鿵鿵r'jChq`3hh>*B*UphjChhU'jBhq`3hh>*B*Uph hB21j!BhhUjhhU hhhhCJOJQJ]^J'jAhq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!jhq`3hh0J!U,JLN "$XZ\`bdfhj.02fhjnprtvx˾˾|˾j FhhU'jEhq`3hh>*B*UphjEhhU'jDhq`3hh>*B*UphhhhhCJOJQJ]^Jjhq`3hh0J!U hB21jDhhUjhhU hhhq`3hh0J!0x,.0468:<>vxz|0246B󾴾󾴾q'jzHhq`3hh>*B*UphjGhhU'jGhq`3hh>*B*Uph hB21jGhhUjhhU hhhh:CJOJQJ^JaJjhq`3hh0J!U'jFhq`3hh>*B*Uphhq`3hh0J!hh)BDjlnPRTXZ\^`b DFڽ饽ڽ醽wljJhhUhh:CJOJQJ^JaJ'jnJhq`3hh>*B*UphjIhhU'jtIhq`3hh>*B*Uphhhjhq`3hh0J!U hB21jHhhUjhhU hhhq`3hh0J!hhCJOJQJ]^J*FHLNPRTV$&(,.0246nprt68̴̧̢̧̢̃xjLhhU'jbLhq`3hh>*B*UphjKhhU hhhhCJOJQJ]^J'jhKhq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!hh:CJOJQJ^JaJjhq`3hh0J!U hB21jhhU-^R2zj $&(*,.j&`#$  %&dPgdB218:<HJ&( ,.ùîեՑùÆեrù'jPOhq`3hh>*B*UphjNhhU'jVNhq`3hh>*B*Uphhh hB21jMhhUjhhU hhhhCJOJQJ]^Jhq`3hh0J!jhq`3hh0J!U'j\Mhq`3hh>*B*Uph,"$&(24\^`468lnptvxz¾ª›–ꖋ؛¾w–ljQhhU'jDQhq`3hh>*B*UphjPhhU hhhh:CJOJQJ^JaJ'jJPhq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!hhCJOJQJ]^Jjhq`3hh0J!U hB21jhhUjOhhU*z|~XZ\$&(\^`dfhjln鿵鿵wjShhUhh:CJOJQJ^JaJ'j8Shq`3hh>*B*Uph hB21jRhhUjhhU hhhhCJOJQJ]^J'j>Rhq`3hh>*B*Uphhhhq`3hh0J!jhq`3hh0J!U( "$.ƜxixiWF hhhTCJ OJQJ^JaJ #hhhT6CJ OJQJ^JaJ hT5CJOJQJ\^JhTCJOJQJ^JhT5CJOJQJ^JhT h,Eh3=jhthtU hB21jThhUjhhU hhhh:CJOJQJ^JaJhq`3hh0J!jhq`3hh0J!U'j2Thq`3hh>*B*Uph "$(*,&*~´tރeXMhT5CJOJQJhT6CJOJQJ^JhT5CJOJQJ\^JhT6CJOJQJ]^JhTCJOJQJ^J%hB210JCJOJQJ^JmHnHu#jhT0JCJOJQJU^JhT0JCJOJQJ^JhT0JCJOJQJ^JaJhT0JCJOJQJhT5CJOJQJ^JhT hT0JjhT0JU  ,(*f  %&dP %$dNgd %$dN)M&#$1*r&#$h]h& %$dNgd %$dN&HJL h,Eh3=h3=hB21hThTCJOJQJ^JhT6CJ]^JhTCJ^J    "$&(*,..02468:<>@BDFHJLgdB219......... 000 &P P8$:pi. A!"S#S$S%0.........00 &P P. A!"R#S$S%SS8$$$If!vh55f5+#v#vf#v+:V l 6`0/',55f5+/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4$$If!vh55f55555#v#vf#v#v#v#v:V l 6`0/',55f5555/ 4}DyK _Toc166387519}DyK _Toc166387519}DyK _Toc166387520}DyK _Toc166387520}DyK _Toc166387521}DyK _Toc166387521}DyK _Toc166387522}DyK _Toc166387522}DyK _Toc166387523}DyK _Toc166387523}DyK _Toc166387524}DyK _Toc166387524}DyK _Toc166387525}DyK _Toc166387525}DyK _Toc166387526}DyK _Toc166387526}DyK _Toc166387527}DyK _Toc166387527}DyK _Toc166387528}DyK _Toc166387528}DyK _Toc166387529}DyK _Toc166387529}DyK _Toc166387530}DyK _Toc166387530}DyK _Toc166387531}DyK _Toc166387531}DyK _Toc166387532}DyK _Toc166387532}DyK _Toc166387533}DyK _Toc166387533}DyK _Toc166387534}DyK _Toc166387534}DyK _Toc166387535}DyK _Toc166387535}DyK _Toc166387536}DyK _Toc166387536}DyK _Toc166387537}DyK _Toc166387537}DyK _Toc166387538}DyK _Toc166387538}DyK _Toc166387539}DyK _Toc166387539}DyK _Toc166387540}DyK _Toc166387540}DyK _Toc166387541}DyK _Toc166387541}DyK _Toc166387542}DyK _Toc166387542}DyK _Toc166387543}DyK _Toc166387543}DyK _Toc166387544}DyK _Toc166387544}DyK _Toc166387545}DyK _Toc166387545}DyK _Toc166387546}DyK _Toc166387546}DyK _Toc166387547}DyK _Toc166387547}DyK _Toc166387548}DyK _Toc166387548}DyK _Toc166387549}DyK _Toc166387549}DyK _Toc166387550}DyK _Toc166387550}DyK _Toc166387551}DyK _Toc166387551}DyK _Toc166387552}DyK _Toc166387552}DyK _Toc166387553}DyK _Toc166387553}DyK _Toc166387554}DyK _Toc166387554}DyK _Toc166387555}DyK _Toc166387555}DyK _Toc166387556}DyK _Toc166387556}DyK _Toc166387557}DyK _Toc166387557}DyK _Toc166387558}DyK _Toc166387558}DyK _Toc166387559}DyK _Toc166387559}DyK _Toc166387560}DyK _Toc166387560}DyK _Toc166387561}DyK _Toc166387561}DyK _Toc166387562}DyK _Toc166387562}DyK _Toc166387563}DyK _Toc166387563}DyK _Toc166387564}DyK _Toc166387564}DyK _Toc166387565}DyK _Toc166387565}DyK _Toc166387566}DyK _Toc166387566}DyK _Toc166387567}DyK _Toc166387567}DyK _Toc166387568}DyK _Toc166387568}DyK _Toc166387569}DyK _Toc166387569}DyK _Toc166387570}DyK _Toc166387570}DyK _Toc166387571}DyK _Toc166387571}DyK _Toc166387572}DyK _Toc166387572}DyK _Toc166387573}DyK _Toc166387573}DyK _Toc166387574}DyK _Toc166387574}DyK _Toc166387575}DyK _Toc166387575}DyK _Toc166387576}DyK _Toc166387576}DyK _Toc166387577}DyK _Toc166387577}DyK _Toc166387578}DyK _Toc166387578}DyK _Toc166387579}DyK _Toc166387579}DyK _Toc166387580}DyK _Toc166387580}DyK _Toc166387581}DyK _Toc166387581}DyK _Toc166387582}DyK _Toc166387582}DyK _Toc166387583}DyK _Toc166387583}DyK _Toc166387584}DyK _Toc166387584}DyK _Toc166387585}DyK _Toc166387585}DyK _Toc166387586}DyK _Toc166387586}DyK _Toc166387587}DyK _Toc166387587}DyK _Toc166387588}DyK _Toc166387588}DyK _Toc166387589}DyK _Toc166387589}DyK _Toc166387590}DyK _Toc166387590.J@J Normal$a$OJQJ\_HmHsHtHR@R Heading 1 $@&5;CJOJQJ^JaJj`j h Heading 2&$$;@&]^`;a$5CJOJQJ^JaJb@b i Heading 3$$v@&^`va$5CJOJQJ^JaJV@V =n Heading 4$<@&`56OJQJ]^JP@P Heading 5$ n<@&5OJQJ^JX@X Heading 6&$dh$d%d&d'd@&5;>@> Heading 7$@& 5;CJR@R Heading 8$@&`5B*CJmH sH u` @` Heading 9 $$@&`a$5B*OJQJmH sH uDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List RY@R  Document Map-D M OJQJ^J:B@: Body Text ]^J.)@. Page NumberTC@"T Body Text Indent ^`@P@2@ Body Text 2 B*^Jph@T@B@ Block Texte7]e^7:Q@R: Body Text 3 e]efR@bf Body Text Indent 2, uvlaka 2r^`r>Or> TESTO10OJQJ\mHsHZ`ZB21TOC 1$ S% xxa$5;^JaJmHnHuj@jTOC 2+$ S% 7S]7^S`a$:\^JaJmHnHuR@RTOC 3$ S% a$\]^JaJmHnHuN@NTOC 4$ S% a$\^JaJmHnHuR@RTOC 5$ S% a$OJQJ\aJmHnHuD@D TOC 6$^a$OJQJ\aJD@D TOC 7$^a$OJQJ\aJD@D TOC 8$x^xa$OJQJ\aJD@D TOC 9 $@^@a$OJQJ\aJ6U@6 Hyperlink >*B*ph4@"4 Header " p#4 @24 Footer # p#jS@Bj Body Text Indent 3, uvlaka 3$$W^`Wa$JZ@RJ Plain Text%$a$OJQJ\mH sH @&@a@ Footnote ReferenceH*ROrR Body Text 21'$ H$1$a$ CJ\hP@P  Footnote Text($a$OJQJ\mH sH FV@F FollowedHyperlink >*B* phB'@B Comment ReferenceCJaJ4@4  Comment Text+H@H  Balloon Text,CJOJQJ^JaJ^O^ T-9/8-2"- iV+1$7$8$H$`VCJOJQJ\aJ 0 0Bl;_`jdZ /H^7d/G a  ; W X  3 b  + Ib*AZU[\9o<3[!B#8$%M'(n+,-"-,----.;...,/K//01%35555j677A881999y:::.;;;F<<\==L>>h?V@ABBBBsCD2EEFGGGPHQHlHwHIKK1L?BB=BHB ClCCC3DEGuImJ?K@KZKeKLMOZP[PpP{PQ[TcVWX7ZQZ\ZZ[\\]:]A_x`a a4a>ambcdf i i'i2ii j>jgjjgmWoXodooooooooopppppppp!p"p&p2p5p8p:Zk]be@OȍN/:ڏEsUVmxVW"ؗrsޛWwՠc3Ǣ1z{ŦЦx[}L%Ʈ 0[aUݳIjEX *lǿ3T}8x)46E0 #@$UoegG89`kH,m5gRJl0\ Fh Dz\P^_u8/Uz h ^ _   !(Orr{idF  2#$E%%%%&&&D&O&&'#(G(( ))**|++++,6,--./Y/Z////>0000112^22222 333e4557^7H89:;;;;<L?M?h???e@BBYCCD%HH8J9JMJXJ4LLLM9NO PCPNPQRTMVVWeX]Y[[]r^!`&`boefhhkkll)m4mrmnnoo(o3omooppppqqrrrrsOtvwxy"zdz|}c2v`l',ތ[iz͓JՕnoEFݠbFGjvBklg۩W ޫ5\kMy[vҳ@*W¶~#QoҺ({λgż/nξ>0Nbi3+ : YZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~000000000 0 0 0 0 00000 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000 0 0 00$00 0 00 0 0000000(00\0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\0\) 0\) 0\) 0\) 0\0\0\0\0\0\0\0\0\0\0\0(0,0-0-0- 0- 0-0- 0- 0- 0- 0- 0- 0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-80-0QH0QH0QH0QH80-0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K 0K 0K 0K0K0K0K80-0W0W0W0W0W0W0W0W/ 0W/ 0W/ 0W/ 0W 0W 0W0W0W 0W 0W 0W 0W 0W0W0W0W0W0W80-0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug 0ug 0ug 0ug 0ug 0ug 0ug 0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug80-0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ$0Ԋ7 0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ80-0Л0Л0Л0Л 0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л(0,80c0000000000000000000000000000000H000000000000000000000000000000H003032 032 032 032 032 032 032 032 03033 033 033 030303030380c00000000080c0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 $0 0  0 0 0 0 > 0 > 0 > 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 (0,000000000000008 000(0,00000000000000(0,0#0#0#0#0#0#(0,0=%0=%0=%0=%0=%(0,0(0(0(0(0(0(0)0)0)0)0)0 0)0 0)0 0)0 0)0 0) 0) 0)0)0)0)0)0)0)0)0)0)0)80)0R;0R;0R;0R;0R;0R;0R;80)0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B80)0@K0@K0@K0@K0@K0@K80)0[P0[P0[P0[P0[P0[P0[P80)07Z07Z07Z07Z 07Z 07Z 07Z07Z07Z07Z07Z80)0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a(0)0 i0 i0 i5 0 i5 0 i5 0 i0 i0 i0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i0 i0 i0 i0 i0 i0 i0 i(0)0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z00R0R 0R 0R 0R 0R 0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R 0R 0R0R0R& 0R& 0R& 0R& 0R& 0R0R(0R00000 0 0 0 0000(0R0V0V0V0V(0R0W0W0W0W0W0W(0R0s0s0s(0R000000(00W0W0W0W% 0W% 0W% 0W0W(000000(00{0{0{(0000000000' 0' 0000000000 0 0 000 0 0 00000(0000000(00 0 0 0 0 $ 0 $ 0 $ 0 $ 0 0 0 0 0 (000000(00x0x0x0x0x0x0x0x0x(00000(00: 0: 0: 0: 0000(0000 0 0 00! 0! 0! 0! 0! 0! 0! 0! 0! 0000< 0< 0< 0< 0000 0 0 000(0009090909090909+ 09+ 090909+ 09+ 0909+ 090909090909+ 0909+ 0909+ 0909090909+ 0909, 09, %09%09%09%09%09%09%09%09%09%09, %09, %09%09%09, %09%09, %09%09%09(000_0_0_0_0_0_4 0_4 0_4 0_0_0_0_0_(000_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ (000000" 0" 0000000000000000000000(000&&0&& 0&& 0&& 0&& 0&& 0&& 0&& 0&& 0&& 0&& 0 &&0&&(000+0+0+ 0+ 0+ 0+0+(000Z/0Z/ 0Z/ 0Z/0Z/0Z/0Z/0Z/ 0Z/ 0Z/ 0Z/0Z/( 0H002x0202x020303030303030303030300;0;0;0;0(0M?0h?0h?0h?0h?@ 0h?? 0h?0h?0h?0h?0h?0h?(0M?09J09J09J09J09J09J09J09J00 P0 P0 P0 P0 P0 P; 0 P; 0 P$0 P$0 P$0 P0 P0 P0 P0 P0 P0 P0 P0 P0 P0 P0 P0 P0 P(0 P0l0l0l0l0l0l(0 P0o0o 0o 0o 0o(0 P0p0p0p0p0p(0 P0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r(0 P000$0$0000A 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0#0C #0C 0C 0C #00#0000(00͓0͓0͓0͓0͓0͓0͓0͓0͓0͓0͓(00F0F0F-0F-0F-0F-0F-0F0F0F0F0F0F00G0G0G0G000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00$0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000_`jdZ /H^7d/G a  ; W X  3 b  + Ib*AZU[\9o<3[!B#8$%M'(n+,-"-,----.;...,/K//01%35555j677A881999y:::.;;;F<<\==L>>h?V@ABBBBsCD2EEFGGGPHQHlHwHIKK1L?BB=BHB ClCCC3DEGuImJ?K@KZKeKLMOZP[PpP{PQ[TcVWX7ZQZ\ZZ[\\]:]A_x`a a4a>ambcdf i i'i2ii j>jgjjgmWoXodooooooooopppppppp!p"p&p2p5p8p:Zk]be@OȍN/:ڏEsUVmxVW"ؗrsޛWwՠc3Ǣ1z{ŦЦx[}L%Ʈ 0[aUݳIjEX *lǿ3T}8x)46E0 #@$UoegG89`kH,m5gRJl0\ Fh Dz\P^_u8/Uz h ^ _   !(Orr{idF  2#$E%%%%&&&D&O&&'#(G(( ))**|++++,6,--./Y/Z////>0000112^22222H89:000000000 0 0 0 0 00000 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000 0 0 00$00 0 00 0 0000000(00\0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\0\) 0\) 0\) 0\) 0\0\0\0\0\0\0\0\0\0\0\0(0,0-0-0- 0- 0-0- 0- 0- 0- 0- 0- 0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-80-0QH0QH0QH0QH80-0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K 0K 0K 0K0K0K0K80-0W0W0W0W0W0W0W0W/ 0W/ 0W/ 0W/ 0W 0W 0W0W0W 0W 0W 0W 0W 0W0W0W0W0W0W80-0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug 0ug 0ug 0ug 0ug 0ug 0ug 0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug0ug80-0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ$0Ԋ7 0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ0Ԋ80-0Л0Л0Л0Л 0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л0Л(0,80c0000000000000000000000000000000H000000000000000000000000000000H003032 032 032 032 032 032 032 032 03033 033 033 030303030380c00000000080c0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 $0 0  0 0 0 0 > 0 > 0 > 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 (0,000000000000008 000(0,00000000000000(0,0#0#0#0#0#0#(0,0=%0=%0=%0=%0=%(0,0(0(0(0(0(0(0)0)0)0)0)0 0)0 0)0 0)0 0)0 0) 0) 0)0)0)0)0)0)0)0)0)0)0)80)0R;0R;0R;0R;0R;0R;0R;80)0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B80)0@K0@K0@K0@K0@K0@K80)0[P0[P0[P0[P0[P0[P0[P80)07Z07Z07Z07Z 07Z 07Z 07Z07Z07Z07Z07Z80)0 a0 a0 a0 a0 a0 a0 a(0)0 i0 i0 i5 0 i5 0 i5 0 i0 i0 i0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i 0 i0 i0 i0 i0 i0 i0 i0 i(0)0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z0!z00R0R 0R 0R 0R 0R 0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R 0R 0R0R0R& 0R& 0R& 0R& 0R& 0R0R(0R00000 0 0 0 0000(0R0V0V0V0V(0R0W0W0W0W0W0W(0R0s0s0s(0R000000(00W0W0W0W% 0W% 0W% 0W0W(000000(00{0{0{(0000000000' 0' 0000000000 0 0 000 0 0 00000(0000000(00 0 0 0 0 $ 0 $ 0 $ 0 $ 0 0 0 0 0 (000000(00x0x0x0x0x0x0x0x0x(00000(00: 0: 0: 0: 0000(0000 0 0 00! 0! 0! 0! 0! 0! 0! 0! 0! 0000< 0< 0< 0< 0000 0 0 000(0009090909090909+ 09+ 090909+ 09+ 0909+ 090909090909+ 0909+ 0909+ 0909090909+ 0909, 09, %09%09%09%09%09%09%09%09%09%09, %09, %09%09%09, %09%09, %09%09%09(000_0_0_0_0_0_4 0_4 0_4 0_0_0_0_0_(000_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ (000000" 0" 0000000000000000000000(000&&0&& 0&& 0&& 0&& 0&& 0&& 0&& 0&& 0&& 0&& 0 &&0&&(000+0+0+ 0+ 0+ 0+0+(0)0S/0S/ 0S/ 0S/ 0S/0S/0S/0S/ 0S/ 0S/ 0S/0S/( 0H( 0H2My008My00My000wetQQ<&:~*H|ޚλv?n/>q@2PԿ*f4*<2.vXhL<ZRD"xBF8zLiosw{%.26ABDHMOPQSTUVWXYZ[\]^`abcdefghijkmnopqt2#04bzĊ~n%>]f{T14INZ|^9:$:V:`:::;";p;z;;;;;6<@<<<<< ==h=r==nF[@`hruv{|>ڜzʬ( P(`.l@HOuPpZ4ޭBйоb+B:Ubl~ʭ^.Ljlmnpqrtuvxyz|}~      !"#$&'()*+,-/01345789:;<=>?@CEFGIJKLNR_lrsuvJklۨݨިFbdeg֩ة٩۩6RTUWwͪ )k٫۫ܫޫ0235Uoά:VYZ\|í߭Iehikͮ+GJKMmͯ 2wܰWsvwy˱ 9UXY[{>Tpstv̳ϳгҳ:=>@`z$'(*J}۵5QTUWw¶;\x{|~ !#Ccո/KNOQq͹6Milmo̺ϺкҺ"%&(HYuxy{Ȼ˻̻λEadeg¼üż ),-/OfϽLhklnȾ˾̾ξ8;<>^ɿ*-.0Pq,HKLNn?m@\_`bGcfgi-013S %()+Kd X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%̕elx!!  ?2$brȸquWP 2$y>sC卑 2$ ˳J3"Y @ 0(  B S  ?H0(   _Toc1139873 _Toc1139946 _Toc63434316 _Toc63434428 _Toc63434549 _Toc63434664 _Toc63434770 _Toc63434865 _Toc64984910 _Toc64985287 _Toc65711526 _Toc65711612 _Toc67661969 _Toc67662044 _Toc67662100 _Toc67900692 _Toc84918881 _Toc100497364 _Toc114749521 _Toc119192285 _Toc120696974 _Toc121196420 _Toc121496332 _Toc125106392 _Toc129336554 _Toc138742223 _Toc140187515 _Toc148398249 _Toc153082343 _Toc157344285 _Toc157344400 _Toc166387519 _Toc1139874 _Toc1139947 _Toc63434317 _Toc63434429 _Toc63434550 _Toc63434665 _Toc63434771 _Toc63434866 _Toc64984911 _Toc64985288 _Toc65711527 _Toc65711613 _Toc67661970 _Toc67662045 _Toc67662101 _Toc67900693 _Toc84918882 _Toc100497365 _Toc114749522 _Toc119192286 _Toc120696975 _Toc121196421 _Toc121496333 _Toc125106393 _Toc129336555 _Toc138742224 _Toc140187516 _Toc148398250 _Toc153082344 _Toc157344286 _Toc157344401 _Toc166387520 _Toc1139876 _Toc1139949 _Toc63434319 _Toc63434431 _Toc63434552 _Toc63434667 _Toc63434773 _Toc63434868 _Toc64984913 _Toc64985290 _Toc65711529 _Toc65711615 _Toc67661972 _Toc67662047 _Toc67662103 _Toc67900695 _Toc84918884 _Toc100497367 _Toc114749524 _Toc119192288 _Toc120696977 _Toc121196423 _Toc121496335 _Toc125106395 _Toc129336556 _Toc138742225 _Toc140187517 _Toc148398251 _Toc153082345 _Toc157344287 _Toc157344402 _Toc166387521 _Toc1139877 _Toc1139950 _Toc63434320 _Toc63434432 _Toc63434553 _Toc63434668 _Toc63434774 _Toc63434869 _Toc64984914 _Toc64985291 _Toc65711530 _Toc65711616 _Toc67661973 _Toc67662048 _Toc67662104 _Toc67900696 _Toc84918885 _Toc100497368 _Toc114749525 _Toc119192289 _Toc120696978 _Toc121196424 _Toc121496336 _Toc125106396 _Toc69183716 _Toc87864669 _Toc126321000 _Toc129248591 _Toc129326639 _Toc129327596 _Toc129327859 _Toc129336557 _Toc138742226 _Toc140187518 _Toc148398252 _Toc153082346 _Toc157344288 _Toc157344403 _Toc166387522 _Toc1139878 _Toc1139951 _Toc63434321 _Toc63434433 _Toc63434554 _Toc63434669 _Toc63434775 _Toc63434870 _Toc64984915 _Toc64985292 _Toc65711531 _Toc65711617 _Toc67661974 _Toc67662049 _Toc67662105 _Toc67900697 _Toc84918886 _Toc100497369 _Toc114749526 _Toc119192290 _Toc120696979 _Toc121196425 _Toc121496337 _Toc125106397 _Toc129336558 _Toc138742227 _Toc140187519 _Toc148398253 _Toc153082347 _Toc157344289 _Toc157344404 _Toc166387523 _Toc525542574 _Toc535070069 _Toc535070492 _Toc535070597 _Toc535070706 _Toc535073400 _Toc535307295 _Toc67661975 _Toc67662050 _Toc67662106 _Toc100497370 _Toc119192291 _Toc120696980 _Toc121196426 _Toc121496338 _Toc125106398 _Toc129336559 _Toc138742228 _Toc140187520 _Toc148398254 _Toc153082348 _Toc157344290 _Toc157344405 _Toc166387524 _Toc525542575 _Toc535070070 _Toc535070493 _Toc535070598 _Toc535070707 _Toc535073401 _Toc535307296 _Toc67661976 _Toc67662051 _Toc67662107 _Toc100497371 _Toc119192292 _Toc120696981 _Toc121196427 _Toc121496339 _Toc125106399 _Toc129336560 _Toc138742229 _Toc140187521 _Toc148398255 _Toc153082349 _Toc157344291 _Toc157344406 _Toc166387525 _Toc525542576 _Toc535070071 _Toc535070494 _Toc535070599 _Toc535070708 _Toc535073402 _Toc535307297 _Toc67661977 _Toc67662052 _Toc67662108 _Toc100497372 _Toc119192293 _Toc120696982 _Toc121196428 _Toc121496340 _Toc125106400 _Toc129336561 _Toc138742230 _Toc140187522 _Toc148398256 _Toc153082350 _Toc157344292 _Toc157344407 _Toc166387526 _Toc525542577 _Toc535070072 _Toc535070495 _Toc535070600 _Toc535070709 _Toc535073403 _Toc535307298 _Toc67661978 _Toc67662053 _Toc67662109 _Toc100497373 _Toc119192294 _Toc120696983 _Toc121196429 _Toc121496341 _Toc125106401 _Toc129336562 _Toc138742231 _Toc140187523 _Toc148398257 _Toc153082351 _Toc157344293 _Toc157344408 _Toc166387527 _Toc525542578 _Toc535070073 _Toc535070496 _Toc535070601 _Toc535070710 _Toc535073404 _Toc535307299 _Toc67661979 _Toc67662054 _Toc67662110 _Toc100497374 _Toc119192295 _Toc120696984 _Toc121196430 _Toc121496342 _Toc125106402 _Toc129336563 _Toc138742232 _Toc140187524 _Toc148398258 _Toc153082352 _Toc157344294 _Toc157344409 _Toc166387528 _Toc525542579 _Toc535070074 _Toc535070497 _Toc535070602 _Toc535070711 _Toc535073405 _Toc535307300 _Toc67661980 _Toc67662055 _Toc67662111 _Toc100497375 _Toc119192296 _Toc120696985 _Toc121196431 _Toc121496343 _Toc125106403 _Toc129336564 _Toc138742233 _Toc140187525 _Toc148398259 _Toc153082353 _Toc157344295 _Toc157344410 _Toc166387529 _Toc525542580 _Toc535070075 _Toc535070498 _Toc535070603 _Toc535070712 _Toc535073406 _Toc535307301 _Toc1139879 _Toc1139952 _Toc63434322 _Toc63434434 _Toc63434555 _Toc63434670 _Toc63434776 _Toc63434871 _Toc64984916 _Toc64985293 _Toc66437816 _Toc66437940 _Toc72502441 _Toc77541195 _Toc78443803 _Toc78729780 _Toc78955685 _Toc79308374 _Toc79308492 _Toc79865017 _Toc84918887 _Toc100497376 _Toc114749527 _Toc119192297 _Toc120696986 _Toc121196432 _Toc121496344 _Toc125106404 _Toc129336565 _Toc138742234 _Toc140187526 _Toc148398260 _Toc153082354 _Toc157344296 _Toc157344411 _Toc166387530 _Toc129336566 _Toc138742235 _Toc140187527 _Toc148398261 _Toc153082355 _Toc157344297 _Toc157344412 _Toc166387531 _Toc525542582 _Toc535070077 _Toc535070500 _Toc535070605 _Toc535070714 _Toc535073408 _Toc535307303 _Toc67661983 _Toc67662058 _Toc67662114 _Toc100497378 _Toc119192299 _Toc120696988 _Toc121196434 _Toc121496346 _Toc125106406 _Toc148398262 _Toc153082356 _Toc525542583 _Toc535070078 _Toc535070501 _Toc535070606 _Toc535070715 _Toc535073409 _Toc535307304 _Toc67661984 _Toc67662059 _Toc67662115 _Toc100497379 _Toc119192300 _Toc120696989 _Toc121196435 _Toc121496347 _Toc125106407 _Toc148398263 _Toc153082357 _Toc525542584 _Toc535070079 _Toc535070502 _Toc535070607 _Toc535070716 _Toc535073410 _Toc535307305 _Toc67661985 _Toc67662060 _Toc67662116 _Toc100497380 _Toc119192301 _Toc120696990 _Toc121196436 _Toc121496348 _Toc125106408 _Toc129336567 _Toc138742236 _Toc140187528 _Toc148398264 _Toc153082358 _Toc157344298 _Toc157344413 _Toc166387532 _Toc525542586 _Toc535070080 _Toc535070503 _Toc535070608 _Toc535070717 _Toc535073411 _Toc535307306 _Toc67661986 _Toc67662061 _Toc67662117 _Toc100497381 _Toc119192302 _Toc120696991 _Toc121196437 _Toc121496349 _Toc125106409 _Toc129336568 _Toc138742237 _Toc140187529 _Toc148398265 _Toc153082359 _Toc157344299 _Toc157344414 _Toc166387533 _Toc535307307 _Toc1139880 _Toc1139953 _Toc63434323 _Toc63434435 _Toc63434556 _Toc63434671 _Toc63434777 _Toc63434872 _Toc64984917 _Toc64985294 _Toc65711533 _Toc65711619 _Toc67661987 _Toc67662062 _Toc67662118 _Toc67900699 _Toc84918888 _Toc100497382 _Toc114749528 _Toc119192303 _Toc120696992 _Toc121196438 _Toc121496350 _Toc125106410 _Toc129336569 _Toc138742238 _Toc140187530 _Toc148398266 _Toc153082360 _Toc157344300 _Toc157344415 _Toc166387534 _Toc525542363 _Toc525542592 _Toc535070082 _Toc535070505 _Toc535070610 _Toc535070719 _Toc535073413 _Toc535307308 _Toc1139881 _Toc1139954 _Toc63434324 _Toc63434436 _Toc63434557 _Toc63434672 _Toc63434778 _Toc63434873 _Toc64984918 _Toc64985295 _Toc65711534 _Toc65711620 _Toc67661988 _Toc67662063 _Toc67662119 _Toc67900700 _Toc84918889 _Toc100497383 _Toc114749529 _Toc119192304 _Toc120696993 _Toc121196439 _Toc121496351 _Toc125106411 _Toc129336570 _Toc138742239 _Toc140187531 _Toc148398267 _Toc153082361 _Toc157344301 _Toc157344416 _Toc166387535 _Toc535307309 _Toc1139882 _Toc1139955 _Toc63434325 _Toc63434437 _Toc63434558 _Toc63434673 _Toc63434779 _Toc63434874 _Toc64984919 _Toc64985296 _Toc65711535 _Toc65711621 _Toc67661989 _Toc67662064 _Toc67662120 _Toc67900701 _Toc84918890 _Toc100497384 _Toc114749530 _Toc119192305 _Toc120696994 _Toc121196440 _Toc121496352 _Toc125106412 _Toc129336571 _Toc138742240 _Toc140187532 _Toc148398268 _Toc153082362 _Toc157344302 _Toc157344417 _Toc166387536 _Toc69183733 _Toc87864686 _Toc126321017 _Toc129248608 _Toc129326656 _Toc129327613 _Toc129327876 _Toc129328467 _Toc129336572 _Toc138742241 _Toc140187533 _Toc148398269 _Toc153082363 _Toc157344303 _Toc157344418 _Toc166387537 _Toc1139883 _Toc1139956 _Toc63434326 _Toc63434438 _Toc63434559 _Toc63434674 _Toc63434780 _Toc63434875 _Toc64984920 _Toc64985297 _Toc65711536 _Toc65711622 _Toc67661990 _Toc67662065 _Toc67662121 _Toc67900702 _Toc84918891 _Toc100497385 _Toc114749531 _Toc119192306 _Toc120696995 _Toc121196441 _Toc121496353 _Toc125106413 _Toc129336573 _Toc138742242 _Toc140187534 _Toc148398270 _Toc153082364 _Toc157344304 _Toc157344419 _Toc166387538 _Toc535070083 _Toc535070506 _Toc535070611 _Toc535070720 _Toc535073414 _Toc535307311 _Toc1139884 _Toc1139957 _Toc63434327 _Toc63434439 _Toc63434560 _Toc63434675 _Toc63434781 _Toc63434876 _Toc64984921 _Toc64985298 _Toc66437826 _Toc66437950 _Toc72502451 _Toc77541205 _Toc78443813 _Toc78729790 _Toc78955695 _Toc79308384 _Toc79308502 _Toc79865027 _Toc84918892 _Toc100497386 _Toc114749532 _Toc119192307 _Toc120696996 _Toc121196442 _Toc121496354 _Toc125106414 _Toc129336574 _Toc138742243 _Toc140187535 _Toc148398271 _Toc153082365 _Toc157344305 _Toc157344420 _Toc166387539 _Toc129326658 _Toc129327615 _Toc129327878 _Toc129328469 _Toc129326659 _Toc129327616 _Toc129327879 _Toc129328470 _Toc129336575 _Toc138742244 _Toc140187536 _Toc148398272 _Toc153082366 _Toc157344306 _Toc157344421 _Toc166387540 _Toc69183736 _Toc87864689 _Toc126321020 _Toc129248611 _Toc129326660 _Toc129327617 _Toc129327880 _Toc129328471 _Toc129336576 _Toc138742245 _Toc140187537 _Toc148398273 _Toc153082367 _Toc157344307 _Toc157344422 _Toc166387541 _Toc69183737 _Toc87864690 _Toc126321021 _Toc129248612 _Toc129326661 _Toc129327618 _Toc129327881 _Toc129328472 _Toc129336577 _Toc138742246 _Toc140187538 _Toc148398274 _Toc153082368 _Toc157344308 _Toc157344423 _Toc166387542 _Toc69183738 _Toc87864691 _Toc126321022 _Toc129248613 _Toc129326662 _Toc129327619 _Toc129327882 _Toc129328473 _Toc129336578 _Toc138742247 _Toc140187539 _Toc148398275 _Toc153082369 _Toc157344309 _Toc157344424 _Toc166387543 _Toc69183739 _Toc87864692 _Toc126321023 _Toc129248614 _Toc129326663 _Toc129327620 _Toc129327883 _Toc129328474 _Toc129336579 _Toc138742248 _Toc140187540 _Toc148398276 _Toc153082370 _Toc157344310 _Toc157344425 _Toc166387544 _Toc69183740 _Toc87864693 _Toc126321024 _Toc129248615 _Toc129326664 _Toc129327621 _Toc129327884 _Toc129328475 _Toc129336580 _Toc138742249 _Toc140187541 _Toc148398277 _Toc153082371 _Toc157344311 _Toc157344426 _Toc166387545 _Toc69183741 _Toc87864694 _Toc126321025 _Toc129248616 _Toc129326665 _Toc129327622 _Toc129327885 _Toc129328476 _Toc129336581 _Toc138742250 _Toc140187542 _Toc148398278 _Toc153082372 _Toc157344312 _Toc157344427 _Toc166387546 _Toc525542361 _Toc525542590 _Toc535070084 _Toc535070507 _Toc535070612 _Toc535070721 _Toc535073415 _Toc535307312 _Toc1139885 _Toc1139958 _Toc63434328 _Toc63434440 _Toc63434561 _Toc63434676 _Toc63434782 _Toc63434877 _Toc64984922 _Toc64985299 _Toc65711538 _Toc65711624 _Toc67661992 _Toc67662067 _Toc67662123 _Toc67900704 _Toc84918893 _Toc100497387 _Toc114749533 _Toc119192308 _Toc120696997 _Toc121196443 _Toc121496355 _Toc125106415 _Toc69183744 _Toc87864697 _Toc126321028 _Toc129248619 _Toc129326666 _Toc129327623 _Toc129327886 _Toc129328477 _Toc129336582 _Toc138742251 _Toc140187543 _Toc148398279 _Toc153082373 _Toc157344313 _Toc157344428 _Toc166387547 _Toc129336583 _Toc138742252 _Toc140187544 _Toc148398280 _Toc153082374 _Toc157344314 _Toc157344429 _Toc166387548 _Toc1139886 _Toc1139959 _Toc63434329 _Toc63434441 _Toc63434562 _Toc63434677 _Toc63434783 _Toc63434878 _Toc64984923 _Toc64985300 _Toc65711539 _Toc65711625 _Toc67661993 _Toc67662068 _Toc67662124 _Toc67900705 _Toc84918894 _Toc100497388 _Toc114749534 _Toc119192309 _Toc120696998 _Toc121196444 _Toc121496356 _Toc125106416 _Toc129336584 _Toc138742253 _Toc140187545 _Toc148398281 _Toc153082375 _Toc157344315 _Toc157344430 _Toc166387549 _Toc69183745 _Toc87864698 _Toc126321029 _Toc129248620 _Toc129326669 _Toc129327626 _Toc129327889 _Toc129328480 _Toc129336585 _Toc138742254 _Toc140187546 _Toc148398282 _Toc153082376 _Toc157344316 _Toc157344431 _Toc166387550 _Toc69183746 _Toc87864699 _Toc126321030 _Toc129248621 _Toc129326670 _Toc129327627 _Toc129327890 _Toc129328481 _Toc129336586 _Toc138742255 _Toc140187547 _Toc148398283 _Toc153082377 _Toc157344317 _Toc157344432 _Toc166387551 _Toc69183747 _Toc87864700 _Toc126321031 _Toc129248622 _Toc129326671 _Toc129327628 _Toc129327891 _Toc129328482 _Toc129336587 _Toc138742256 _Toc140187548 _Toc148398284 _Toc153082378 _Toc157344318 _Toc157344433 _Toc166387552 _Toc69183748 _Toc87864701 _Toc126321032 _Toc129248623 _Toc129326672 _Toc129327629 _Toc129327892 _Toc129328483 _Toc129336588 _Toc138742257 _Toc140187549 _Toc148398285 _Toc153082379 _Toc157344319 _Toc157344434 _Toc166387553 _Toc69183749 _Toc87864702 _Toc126321033 _Toc129248624 _Toc129326673 _Toc129327630 _Toc129327893 _Toc129328484 _Toc129336589 _Toc138742258 _Toc140187550 _Toc148398286 _Toc153082380 _Toc157344320 _Toc157344435 _Toc166387554 _Toc1139887 _Toc1139960 _Toc63434330 _Toc63434442 _Toc63434563 _Toc63434678 _Toc63434784 _Toc63434879 _Toc64984924 _Toc64985301 _Toc65711540 _Toc65711626 _Toc67661994 _Toc67662069 _Toc67662125 _Toc67900706 _Toc84918895 _Toc100497389 _Toc114749535 _Toc119192310 _Toc120696999 _Toc121196445 _Toc121496357 _Toc125106417 _Toc129336590 _Toc138742259 _Toc140187551 _Toc148398287 _Toc153082381 _Toc157344321 _Toc157344436 _Toc166387555 _Toc69183751 _Toc87864704 _Toc126321035 _Toc129248626 _Toc129326675 _Toc129327632 _Toc129327895 _Toc129328486 _Toc129336591 _Toc138742260 _Toc140187552 _Toc148398288 _Toc153082382 _Toc157344322 _Toc157344437 _Toc166387556 _Toc69183752 _Toc87864705 _Toc126321036 _Toc129248627 _Toc129326676 _Toc129327633 _Toc129327896 _Toc129328487 _Toc129336592 _Toc138742261 _Toc140187553 _Toc148398289 _Toc153082383 _Toc157344323 _Toc157344438 _Toc166387557 _Toc69183753 _Toc87864706 _Toc126321037 _Toc129248628 _Toc129326677 _Toc129327634 _Toc129327897 _Toc129328488 _Toc129336593 _Toc138742262 _Toc140187554 _Toc148398290 _Toc153082384 _Toc157344324 _Toc157344439 _Toc166387558 _Toc69183754 _Toc87864707 _Toc126321038 _Toc129248629 _Toc129326678 _Toc129327635 _Toc129327898 _Toc129328489 _Toc129336594 _Toc138742263 _Toc140187555 _Toc148398291 _Toc153082385 _Toc157344325 _Toc157344440 _Toc166387559 _Toc69183755 _Toc87864708 _Toc126321039 _Toc129248630 _Toc129326679 _Toc129327636 _Toc129327899 _Toc129328490 _Toc129336595 _Toc138742264 _Toc140187556 _Toc148398292 _Toc153082386 _Toc157344326 _Toc157344441 _Toc166387560 _Toc69183756 _Toc87864709 _Toc126321040 _Toc129248631 _Toc129326680 _Toc129327637 _Toc129327900 _Toc129328491 _Toc129336596 _Toc138742265 _Toc140187557 _Toc148398293 _Toc153082387 _Toc157344327 _Toc157344442 _Toc166387561 _Toc69183757 _Toc87864710 _Toc126321041 _Toc129248632 _Toc129326681 _Toc129327638 _Toc129327901 _Toc129328492 _Toc129336597 _Toc138742266 _Toc140187558 _Toc148398294 _Toc153082388 _Toc157344328 _Toc157344443 _Toc166387562 _Toc69183758 _Toc87864711 _Toc126321042 _Toc129248633 _Toc129326682 _Toc129327639 _Toc129327902 _Toc129328493 _Toc129336598 _Toc138742267 _Toc140187559 _Toc148398295 _Toc153082389 _Toc157344329 _Toc157344444 _Toc166387563 _Toc69183759 _Toc87864712 _Toc126321043 _Toc129248634 _Toc129326683 _Toc129327640 _Toc129327903 _Toc129328494 _Toc129336599 _Toc138742268 _Toc140187560 _Toc148398296 _Toc153082390 _Toc157344330 _Toc157344445 _Toc166387564 _Toc69183760 _Toc87864713 _Toc126321044 _Toc129248635 _Toc129326684 _Toc129327641 _Toc129327904 _Toc129328495 _Toc129336600 _Toc138742269 _Toc140187561 _Toc148398297 _Toc153082391 _Toc157344331 _Toc157344446 _Toc166387565 _Toc1139888 _Toc1139961 _Toc67900707 _Toc84918896 _Toc100497390 _Toc114749536 _Toc119192311 _Toc120697000 _Toc121196446 _Toc121496358 _Toc125106418 _Toc129336601 _Toc138742270 _Toc140187562 _Toc148398298 _Toc153082392 _Toc157344332 _Toc157344447 _Toc166387566 _Toc69183762 _Toc87864715 _Toc126321046 _Toc129248637 _Toc129326686 _Toc129327643 _Toc129327906 _Toc129328497 _Toc129336602 _Toc138742271 _Toc140187563 _Toc148398299 _Toc153082393 _Toc157344333 _Toc157344448 _Toc166387567 _Toc60385631 _Toc69183763 _Toc87864716 _Toc126321047 _Toc129248638 _Toc129326687 _Toc129327644 _Toc129327907 _Toc129328498 _Toc129336603 _Toc138742272 _Toc140187564 _Toc148398300 _Toc153082394 _Toc157344334 _Toc157344449 _Toc166387568 _Toc60385632 _Toc69183764 _Toc87864717 _Toc126321048 _Toc129248639 _Toc129326688 _Toc129327645 _Toc129327908 _Toc129328499 _Toc129336604 _Toc138742273 _Toc140187565 _Toc148398301 _Toc153082395 _Toc157344335 _Toc157344450 _Toc166387569 _Toc60385633 _Toc69183765 _Toc87864718 _Toc126321049 _Toc129248640 _Toc129326689 _Toc129327646 _Toc129327909 _Toc129328500 _Toc129336605 _Toc138742274 _Toc140187566 _Toc148398302 _Toc153082396 _Toc157344336 _Toc157344451 _Toc166387570 _Toc60385634 _Toc69183766 _Toc87864719 _Toc126321050 _Toc129248641 _Toc129326690 _Toc129327647 _Toc129327910 _Toc129328501 _Toc129336606 _Toc138742275 _Toc140187567 _Toc148398303 _Toc153082397 _Toc157344337 _Toc157344452 _Toc166387571 _Toc69183767 _Toc87864720 _Toc126321051 _Toc129248642 _Toc129326691 _Toc129327648 _Toc129327911 _Toc129328502 _Toc129336607 _Toc138742276 _Toc140187568 _Toc148398304 _Toc153082398 _Toc157344338 _Toc157344453 _Toc166387572 _Toc69183768 _Toc87864721 _Toc126321052 _Toc129248643 _Toc129326692 _Toc129327649 _Toc129327912 _Toc129328503 _Toc129336608 _Toc138742277 _Toc140187569 _Toc148398305 _Toc153082399 _Toc157344339 _Toc157344454 _Toc166387573 _Toc69183769 _Toc87864722 _Toc126321053 _Toc129248644 _Toc129326693 _Toc129327650 _Toc129327913 _Toc129328504 _Toc129336609 _Toc138742278 _Toc140187570 _Toc148398306 _Toc153082400 _Toc157344340 _Toc157344455 _Toc166387574 _Toc166387575 _Toc157344342 _Toc157344343 _Toc1139889 _Toc1139962 _Toc63434332 _Toc63434444 _Toc63434565 _Toc63434680 _Toc63434786 _Toc63434881 _Toc64984926 _Toc64985303 _Toc65711542 _Toc65711628 _Toc67661996 _Toc67662071 _Toc67662127 _Toc67900708 _Toc84918897 _Toc100497391 _Toc114749537 _Toc119192312 _Toc120697001 _Toc121196447 _Toc121496359 _Toc125106419 _Toc129336610 _Toc138742279 _Toc140187571 _Toc148398307 _Toc153082401 _Toc157344344 _Toc157344457 _Toc166387576 _Toc525542368 _Toc525542597 _Toc535070090 _Toc535070513 _Toc535070618 _Toc535070727 _Toc535073421 _Toc535307318 _Toc1139890 _Toc1139963 _Toc63434333 _Toc63434445 _Toc63434566 _Toc63434681 _Toc63434787 _Toc63434882 _Toc64984927 _Toc64985304 _Toc65711543 _Toc65711629 _Toc67661997 _Toc67662072 _Toc67662128 _Toc67900709 _Toc84918898 _Toc100497392 _Toc114749538 _Toc119192313 _Toc120697002 _Toc121196448 _Toc121496360 _Toc125106420 _Toc129336611 _Toc138742280 _Toc140187572 _Toc148398308 _Toc153082402 _Toc157344345 _Toc157344458 _Toc166387577 _Toc69183772 _Toc87864725 _Toc126321056 _Toc129248647 _Toc129326696 _Toc129327653 _Toc129327916 _Toc129328507 _Toc129336612 _Toc138742281 _Toc140187573 _Toc148398309 _Toc153082403 _Toc157344346 _Toc157344459 _Toc166387578 _Toc69183773 _Toc87864726 _Toc126321057 _Toc129248648 _Toc129326697 _Toc129327654 _Toc129327917 _Toc129328508 _Toc129336613 _Toc138742282 _Toc140187574 _Toc148398310 _Toc153082404 _Toc157344347 _Toc157344460 _Toc166387579 _Toc525542369 _Toc525542598 _Toc535070091 _Toc535070514 _Toc535070619 _Toc535070728 _Toc535073422 _Toc535307319 _Toc1139891 _Toc1139964 _Toc63434334 _Toc63434446 _Toc63434567 _Toc63434682 _Toc63434788 _Toc63434883 _Toc64984928 _Toc64985305 _Toc65711544 _Toc65711630 _Toc67661998 _Toc67662073 _Toc67662129 _Toc67900710 _Toc84918899 _Toc100497393 _Toc114749539 _Toc119192314 _Toc120697003 _Toc121196449 _Toc121496361 _Toc125106421 _Toc129336614 _Toc138742283 _Toc140187575 _Toc148398311 _Toc153082405 _Toc157344348 _Toc157344461 _Toc166387580 _Toc69183775 _Toc87864728 _Toc126321059 _Toc129248650 _Toc129326699 _Toc129327656 _Toc129327919 _Toc129328510 _Toc129336615 _Toc138742284 _Toc140187576 _Toc148398312 _Toc153082406 _Toc157344349 _Toc157344462 _Toc166387581 _Toc69183776 _Toc87864729 _Toc126321060 _Toc129248651 _Toc129326700 _Toc129327657 _Toc129327920 _Toc129328511 _Toc129336616 _Toc138742285 _Toc140187577 _Toc148398313 _Toc153082407 _Toc157344350 _Toc157344463 _Toc166387582 _Toc69183777 _Toc87864730 _Toc126321061 _Toc129248652 _Toc129326701 _Toc129327658 _Toc129327921 _Toc129328512 _Toc129336617 _Toc138742286 _Toc140187578 _Toc148398314 _Toc153082408 _Toc157344351 _Toc157344464 _Toc166387583 _Toc129248653 _Toc129326702 _Toc129327659 _Toc129327922 _Toc129328513 _Toc129336618 _Toc138742287 _Toc140187579 _Toc148398315 _Toc153082409 _Toc157344352 _Toc157344465 _Toc166387584 _Toc69183779 _Toc87864732 _Toc126321063 _Toc129248654 _Toc129326703 _Toc129327660 _Toc129327923 _Toc129328514 _Toc129336619 _Toc138742288 _Toc140187580 _Toc148398316 _Toc153082410 _Toc157344353 _Toc157344466 _Toc166387585 _Toc525542370 _Toc525542599 _Toc535070092 _Toc535070515 _Toc535070620 _Toc535070729 _Toc535073423 _Toc535307320 _Toc1139892 _Toc1139965 _Toc63434335 _Toc63434447 _Toc63434568 _Toc63434683 _Toc63434789 _Toc63434884 _Toc64984929 _Toc64985306 _Toc65711545 _Toc65711631 _Toc67661999 _Toc67662074 _Toc67662130 _Toc67900711 _Toc84918900 _Toc100497394 _Toc114749540 _Toc119192315 _Toc120697004 _Toc121196450 _Toc121496362 _Toc125106422 _Toc129336620 _Toc138742289 _Toc140187581 _Toc148398317 _Toc153082411 _Toc157344354 _Toc157344467 _Toc166387586 _Toc525542371 _Toc525542600 _Toc535070093 _Toc535070516 _Toc535070621 _Toc535070730 _Toc535073424 _Toc535307321 _Toc1139893 _Toc1139966 _Toc63434336 _Toc63434448 _Toc63434569 _Toc63434684 _Toc63434790 _Toc63434885 _Toc64984930 _Toc64985307 _Toc65711546 _Toc65711632 _Toc67662000 _Toc67662075 _Toc67662131 _Toc67900712 _Toc84918901 _Toc100497395 _Toc114749541 _Toc119192316 _Toc120697005 _Toc121196451 _Toc121496363 _Toc125106423 _Toc129336621 _Toc138742290 _Toc140187582 _Toc148398318 _Toc153082412 _Toc157344355 _Toc157344468 _Toc166387587 _Toc525542372 _Toc525542601 _Toc535070094 _Toc535070517 _Toc535070622 _Toc535070731 _Toc535073425 _Toc535307322 _Toc1139894 _Toc1139967 _Toc63434337 _Toc63434449 _Toc63434570 _Toc63434685 _Toc63434791 _Toc63434886 _Toc64984931 _Toc64985308 _Toc65711547 _Toc65711633 _Toc67662001 _Toc67662076 _Toc67662132 _Toc67900713 _Toc84918902 _Toc100497396 _Toc114749542 _Toc119192317 _Toc120697006 _Toc121196452 _Toc121496364 _Toc125106424 _Toc129336622 _Toc138742291 _Toc140187583 _Toc148398319 _Toc153082413 _Toc157344356 _Toc157344469 _Toc166387588 _Toc525542373 _Toc525542602 _Toc535070095 _Toc535070518 _Toc535070623 _Toc535070732 _Toc535073426 _Toc535307323 _Toc525542374 _Toc525542603 _Toc535070096 _Toc535070519 _Toc535070624 _Toc535070733 _Toc535073427 _Toc535307324 _Toc1139895 _Toc1139968 _Toc63434338 _Toc63434450 _Toc63434571 _Toc63434686 _Toc63434792 _Toc63434887 _Toc64984932 _Toc64985309 _Toc65711548 _Toc65711634 _Toc67662002 _Toc67662077 _Toc67662133 _Toc67900714 _Toc84918903 _Toc100497397 _Toc114749543 _Toc119192318 _Toc120697007 _Toc121196453 _Toc121496365 _Toc125106425 _Toc69183784 _Toc87864737 _Toc126321068 _Toc129248659 _Toc129326708 _Toc129327665 _Toc129327928 _Toc129328519 _Toc129336623 _Toc138742292 _Toc140187584 _Toc148398320 _Toc153082414 _Toc157344357 _Toc157344470 _Toc166387589 _Toc129248660 _Toc129326709 _Toc129327666 _Toc129327929 _Toc129328520 _Toc129336624 _Toc138742293 _Toc140187585 _Toc148398321 _Toc153082415 _Toc157344358 _Toc157344471 _Toc166387590\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,--------------------------------QHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHQHKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWYYYYYYYugugugugugugugugugugugugugugugugugԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊԊӒӒӒӒӒӒӒӒӒӒЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccc333333333333333333 #################################=%=%=%=%=%=%=%=%=%=%=%=%=%=%=%=%(((((((((((((((((((((((((((((((())))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))R;R;R;R;R;R;R;R;R;R;R;R;R;R;R;R;BBBBBBBBBBBBBBBB@K@K@K@K@K@K@K@K@K@K@K@K@K@K@K@K[P[P[P[P[P[P[P[P[P[P[P[P[P[P[P[P8Z8Z8Z8Z8Z8Z8Z8Z8Z8Z8Z8Z8Z8Z8Z8Z a a a a a a a a a a a a a a a a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a>a i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i!z!z!z!z!z!z!z!zRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRVVVVVVVVVVVVVVVVWWWWWWWWWWWWWWWWssssssssssssssssWWWWWWWWWWWWWWWW{{{{{{{{{{{{{{{{                yyyyyyyyyyyyyyyy000000000000000000199999999999999999__________________ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&++++++++++++++++Z/Z/Z/Z/Z/Z/Z/Z/Z/Z/Z/Z/Z/Z/Z/Z/223;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?N?h?h?h?h?h?h?h?h?h?h?h?h?h?h?h?h?9J9J9J9J9J9J9J9J9J9J9J9J9J9J9J9J P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P P Plllllllllllllllloooooooooooooooopppppppppppppppprrrrrrrrrrrrr͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓͓FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFNNNNNNNNGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGG  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_opqrstuvwxyz{|}~`abcdefghijklmn      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~XYZ[\]^_`abc      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPnopqrstuvwxyz{|}~^_`QRSTUVWXYZ[\]abcdefghijklmWW^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^ - - - - - - - - - - - - - - -------------------------!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-!-jHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjHjH0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0LWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWggggggggggggggggggggggggѺѺѺѺѺѺѺѺDDDDDDDDDDDDDDDDDDMMMMMMMMMMMMMMMMMM4MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMM%#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#&#`%%%%%%%%%%%%%%%%(((((((((((((((((((((((((((((((())))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))************|;|;|;|;|;|;|;|;|;|;|;|;|;|;|;|;;B;B;B;B;B;B;B;B;B;B;B;B;B;B;B;BYKYKYKYKYKYKYKYKYKYKYKYKYKYKYKYKoPoPoPoPoPoPoPoPoPoPoPoPoPoPoPoPPZPZPZPZPZPZPZPZPZPZPZPZPZPZPZPZ3a3a3a3a3a3a3a3a3a3a3a3a3a3a3a3a%i%i%i%i%i%i%i%i%i%i%i%i%i%i%i%ibzbzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkzkz----------------llllllllllllllll~~~~~~~~~~~~~~~~ݛݛݛݛݛݛݛݛݛݛݛݛݛݛݛݛVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVuuuuuuuuuuuuuuuuĦĦĦĦĦĦĦĦĦĦĦĦĦĦĦĦ_________________ttttttttttttttttt                 B&B&B&B&B&B&B&B&B&B&B&B&B&B&B&B&++*,*,*,*,*,*,*,*,*,*,*,*,*,*,*,*,////////////////233;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?g?????????????????LJLJLJLJLJLJLJLJLJLJLJLJLJLJLJLJBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBPBP(m(m(m(m(m(m(m(m(m(m(m(m(m(m(m(m'o'o'o'o'o'o'o'o'o'o'o'o'o'o'o'opppppppppppppppprrrrrrrrrrrrr________________̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓̓NNNNNNNNiiiiiiiiiiiiikkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkwܰWw˱9YTtг>z(}۵5U\|!cո/OMmк&Yy̻Eeü -fϽLl̾<.q,Lm@`Gg1 )d { JQZ[^`ijcdYZ ./GH]^~67=>cnqr./45FGLM    ` a   : < V X  W X    2 3 6 7 a b   * + . / HIab)*@AYZTUZ\89no;<23Z[!!A#B#7$8$%%L'M'((m+n+,, --!-"-+-,-------..:.;.....+/,/J/K/// 0011$3%3555555i6j67777@8A8880919999999x:y:::::-;.;3;4;;;;;;;E<F<<<[=\===K>L>>>g?h?U@V@AABBBBBBrCsCDD1E2EEEFFGGGGOHQHkHlHvHwHIIKKKK0L1L;LL>??BBK@KYKZKdKfKLLMMOOYP[PoPpPzP{PQQZT[TbVcVWWXX6Z8ZPZQZ[Z\ZZZ[[\\\\]]9]:]@_A_w`x`a a3a4a=a?albmbccddff i i&i'i1i2iii j j=j>jfjgjjjfmgmVoXocodooooooooooooooopppppppppppppp p"p%p&p1p2p4p5p7p8p;p9:YZjk\]abde?@NOǍȍMN./9:ُڏDErsTVlmwxUW~!"חؗqsݛޛVWvwԠՠbcߡ23ƢǢ01y{ĦŦϦЦwxZ[|}KL$%ŮƮ  /0Z[`aTUܳݳHIijDE~WX )*klƿǿ23ST|}78wy()3456DE/1  "#?@#$TUnodefg~FG79_`jlGH +,lm4;fmQRIPkl /6[\  ELgnCJy[bOV]_tu78./TU y z g h ] _      !'(NOqrqrz{hicdE F   1#2#$$D%E%%%%%$&&&C&D&N&O&&&''"(#(F(G((( ) )))****{+|+++*,+,5,6,----..//X/[///////=0>00000111122]2^222222 333d4e4555577]7^7G8H899::;;;;;;<<K?N?g?h?????d@e@BBBBXCYCCCDD$H%HHH7J9JLJMJWJYJ3L4LLLLLMM8N9NOO P PBPCPMPNPQQRRTTLVMVVVWWdXeX\Y]Y[[[[]]q^r^ `!`%`&`bbneoeffhhhhkkkkll(m)m3m5mqmrmnnnnoo'o(o2o3olomoooppppppppqqqqrrrrrrrrssNtOtvvwwxxyy!z"zczdz||}}bc12uv_`kl&'+,݌ތZ[hiyz͓̓IKԕՕmnnoDFܠݠabEGijuvAB j 9: XZ[G + bA<-...,/K/^^3Ov \]>jgjXodooqւƮ ǿ3@r~Pl3))U**M?h?BBB  Z[Z[SonjaSonjaSonjaSonjaSonjaSonjaSonja Nenad LipovacmatijasergejA0DpSwFȗH! "$Y $:|" ftA6 XiXI²WWJ "R$2(:`j3xV+& +ހe"b䑦%rؐ&76 X(²W2B BBt_1"Gw#ER\#K|Y(ҡqf0{<5.d5"6lS^5Z8"/ ?.>YC6 XFHJXK N0Oy?Pl8lPl"l!{XXbZ+QCYH#_²Ww[`T`m,a4 m6'bXtrs4= rHJOu" To: "Drago Vargek" Subject: PPUG-Odredbe Date: Fri, 10 Feb 2006 08:13:16 +0100 MIME-Version: 1.0 Content-Type: text/plain; charset="iso-8859-2" Content-Transfer-Encoding: 7bit X-Priority: 3 X-MSMail-Priority: Normal X-MimeOLE: Produced By Microsoft MimeOLE V6.00.2900.2527 A                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ Oh+'0  ( D P \ ht|PPUG ODREDBE - II varijanta GRAD UPANJA- INenad Lipovac Iena Normal.dotasergejd5rgMicrosoft Word 10.0@ِ@"i@$ןe@"i j|\՜.+,D՜.+,\ hp  Arhitektonski fakultetc kA PPUG ODREDBE - II varijanta Title 8@ _PID_HLINKSA:_Toc166387590:_Toc166387589:_Toc166387588:_Toc166387587:_Toc166387586:_Toc166387585:_Toc166387584:_Toc166387583:|_Toc166387582:v_Toc166387581:p_Toc166387580:j_Toc166387579:d_Toc166387578:^_Toc166387577:X_Toc166387576:R_Toc166387575:L_Toc166387574:F_Toc166387573:@_Toc166387572::_Toc166387571:4_Toc166387570:._Toc166387569:(_Toc166387568:"_Toc166387567:_Toc166387566:_Toc166387565:_Toc166387564: _Toc166387563:_Toc166387562:_Toc166387561:_Toc166387560:_Toc166387559:_Toc166387558:_Toc166387557:_Toc166387556:_Toc166387555:_Toc166387554:_Toc166387553:_Toc166387552:_Toc166387551:_Toc166387550:_Toc166387549:_Toc166387548:_Toc166387547:_Toc166387546:_Toc166387545:_Toc166387544:_Toc166387543:_Toc166387542:_Toc166387541:_Toc166387540:z_Toc166387539:t_Toc166387538:n_Toc166387537:h_Toc166387536:b_Toc166387535:\_Toc166387534:V_Toc166387533:P_Toc166387532:J_Toc166387531:D_Toc166387530:>_Toc166387529:8_Toc166387528:2_Toc166387527:,_Toc166387526:&_Toc166387525: _Toc166387524:_Toc166387523:_Toc166387522:_Toc166387521:_Toc166387520:_Toc166387519  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*,-./012456789:;<=>?LRoot Entry FJZjNData y,U1Table WordDocumentmSummaryInformation(+DocumentSummaryInformation83(CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q