ࡱ> q`HbjbjqPqP 7::+F%TTT(0 0 0 D % % %8D%&DD g$h&h&"&(&&'''ddddddd$$hhje0 '''''e0 0 &&f```'2/0 &0 &d`'d``0 0 `&\& J zm %V``c f0g`.k^n.k`.k0 `''`'''''ee`j'''g''''D D D (D D D (D D D 0 0 0 0 0 0  Dr. sc. Dionis Juri, viai asistent Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci NEZAVISNOST LANOVA NADZORNOG ODBORA I NEIZVR`NIH DIREKTORA UPRAVNOG ODBORA I NJIHOVE KOMISIJE U DIONI KOM DRU`TVU Zaatita interesa dioni ara uvjetuje potrebu ja anja polo~aja nadzornog odbora, odnosno neizvranih direktora u upravnom odboru u dioni kim druatvima kao posrednika izmeu uprave, odnosno izvranih direktora upravnog odbora druatva i dioni ara. To se nastoji osigurati utvrivanjem nezavisnosti lanova nadzornog odbora i neizvranih direktora upravnog odbora koja se o ituje u odsustvu bilo kakve poslovne, obiteljske i druge veze izmeu pojedinog lana nadzornog odbora, odnosno neizvranog direktora upravnog odbora i druatva, veinskog dioni ara te uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora druatva. S druge strane predvia se osnivanje posebnih komisija koje imaju savjetodavnu i stru nu ulogu u odnosu na nadzorni, odnosno upravni odbor u onim situacijama koje imaju karakter sukoba interesa, osobito kada se radi o reviziji godianjih financijskih izvjeaa, imenovanjima lanova uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora i odreivanju naknada za njihov rad. U tim komisijama veinu lanova moraju initi nezavisni lanovi nadzornog odbora, odnosno nezavisni neizvrani direktori upravnog odbora. Pritom se svakoj dr~avi prepuata da ili svojim propisima odredi kriterije nezavisnosti lanova nadzornog odbora i neizvranih direktora upravnog odbora i osnivanje komisija nadzornog, odnosno upravnog odbora, ili da to odredi kodeksima korporativnog upravljanja koji nemaju obvezujui karakter, a primjenjuju se na uvratena dioni ka druatva. Klju ne rije i: nadzorni odbor, upravni odbor, dioni ko druatvo, nezavisnost lanova nadzornog odbora/neizvranih direktora upravnog odbora, komisije 1. Uvod Tijekom 90-ih godina 20. stoljea postalo je aktualno pitanje poboljaanja unutarnjeg ustrojstva dioni kog druatva u cilju ato bolje zaatite dioni ara i mogunosti da oni steknu potpuni i to an uvid u svakodnevno poslovanje druatva. Poticaj raspravama o korporativnom upravljanju su dali ste ajevi odreenih ameri kih i europskih trgova kih druatava koji su bili uvjetovani monopolom upravnih tijela nad poslovnim informacijama i njihovom zloporabom na atetu dioni ara. Pritom se postavilo pitanje nezavisnosti tzv. neizvranih direktora upravnih odbora u angloameri kim trgova kim druatvima kojima je zadatak nadzor nad radom izvranih direktora tih odbora te osiguranja uvjeta za nepristrano odlu ivanje o pitanjima revizije godianjih financijskih izvjeaa, odreivanju naknada za rad lanova upravnih odbora te njihovom imenovanju. U tim situacijama dolazi do izra~aja sukob interesa izmeu upravnih i nadzornih tijela druatva i samih dioni ara. Globalizacija tr~iata kapitala uvjetovala je uvratenje nacionalnih trgova kih druatava i na inozemne burze, osobito kada se radi o tr~iatu kapitala u SAD-u ato je uvjetovalo isprepletanje razli itih modela korporativnog upravljanja. Kao odgovor na ta pitanja javila se ideja uspostave posebnih komisija unutar upravnih odbora u monisti kom sustavu, odnosno unutar nadzornih odbora u dualisti kom sustavu kojima je povjereno razmatranje i predlaganje odluka o reviziji godianjih financijskih izvjeaa, naknadama za rad i imenovanjima lanova upravnih i nadzornih tijela, kao i odreenja pretpostavki za nezavisnost neizvranih direktora upravnih odbora, odnosno lanova nadzornih odbora. Taj segment je ureen kodeksima korporativnog upravljanja i pravilima za uvratenje u burzovne kotacije, a naaao je svoje mjesto i u heteronomnim izvorima prava, pri emu se ta pravna pravila prvenstveno primjenjuju na uvratena dioni ka druatva. 2. Polo~aj i ovlasti nadzornog odbora i upravnog odbora u dioni kom druatvu Nadzorni odbor predstavlja tijelo unutar trgova kog druatva koje posreduje izmeu uprave i dioni ara druatva. Kako dioni ari druatva imaju mogunost ostvarivati svoja prava na glavnoj skupatini koja se sastaje obvezatno samo jednom godianje, a po potrebi i eae, javila se potreba uspostave tijela koje e biti manje i stru nije te koje e biti u mogunosti da se eae sastaje i nadzire rad uprave druatva. Nadzornom odboru se daje ovlast i da saziva glavnu skupatinu kada to zahtijevaju interesi dioni kog druatva, a uprava propusti to u initi. Nadzorni odbor zajedno s upravom druatva utvruje godianja financijska izvjeaa druatva, imenuje lanove uprave druatva, daje odobrenje za obavljanje djelatnosti lanova uprave koje bi predstavljale povredu zabrane konkurencije, te odobrava sklapanje ugovora sa samim sobom i odobravanje kredita iz sredstava druatva lanovima uprave i nadzornog odbora. Izmjenama i dopunama Zakona o trgova kim druatvima iz 2007. godine (NN br. 107/07) otvorena je mogunost osniva ima dioni kog druatva da statutom druatva izaberu ustanovljavanje upravnog odbora dioni kog druatva. Na taj na in se otvara mogunost izbora izmeu monisti kog ili dualisti kog modela unutarnjeg ustrojstva dioni kog druatva. Novi lanak 272.h ZTD-a ovlaauje upravni odbor na voenje poslova druatva, postavljanje osnova za obavljanje predmeta poslovanja, nadzor voenja poslova druatva, zastupa druatvo u odnosu na izvrane direktore, sazivanje glavne skupatine kada to zahtijevaju interesi druatva, voenje poslovnih knjiga, pokretanje ste ajnog postupka i utvrivanje godianjih financijskih izvjeaa. U upravnom odboru se razlikuju izvrani direktori koji imaju ovlast voenja poslova druatva i neizvrani direktori koji nadziru njihov rad ( l. 272.l ZTD). S obzirom na to na izvrane direktore se primjenjuju odredbe koje se odnose na lanove uprave, a na neizvrane direktore se primjenjuju odredbe koje se odnose na lanove nadzornog odbora. Veinu lanova upravnog odbora moraju initi neizvrani direktori, a predsjednik i prvi zamjenik predsjednika upravnog odbora ne smiju biti osobe koje su istodobno i izvrani direktori druatva ( l. 272.l st. 1. i l. 272.i st. 1. ZTD) U hrvatskom pravu ZTD u l. 263. odreuje temeljne ovlasti nadzornog odbora. Nadzorni odbor u prvom redu nadzire rad uprave druatva ( l. 263. st. 1. ZTD). Pritom on nadzire tekue poslovanje druatva, a na temelju izvjeaa i podataka koje mu dostavlja uprava nadzire i budue poslovanje druatva (preventivni nadzor). U obavljanju tog nadzora nadzorni odbor mo~e pregledavati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju druatva, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari. On mo~e od uprave tra~iti podnoaenje izvjeaa i pojaanjenja o poslovima druatva openito ili o pojedinom poslu u svako doba. Ostvarenje tog nadzora on mo~e povjeriti pojedinim svojim lanovima, vanjskim stru njacima, ali i komisijama koje je osnovao. Nadzorni odbor daje nalog revizoru za ispitivanje godianjih financijskih izvjeaa druatva i koncerna, ime odreuje njihov opseg ovlasti i ciljeve koje moraju postii pri obavljanju revizije ( l. 263. st. 2. ZTD), kojeg imenuje glavna skupatina druatva. Nadzorni odbor mo~e tra~iti potrebna izvjeaa i pojaanjenja od uprave u svako doba ili periodi no, ovisno o tome kada se poka~e potreba za time. Pritom valja naglasiti da je uprava du~na izraivati izvjeaa o poslovnoj politici, rentabilnosti poslovanja, tijeku poslova i zna ajnijim poslovima koja podnosi nadzornom odboru ( l. 250. ZTD). Svaki lan nadzornog odbora ima pravo tra~iti da mu se ta izvjeaa dadu na uvid, kao i da mu se na zahtjev dade pisani primjerak tih izvjeaa, osim ako nadzorni odbor odlu i druga ije. Predsjednik nadzornog odbora mora izvijestiti lanove nadzornog odbora o izvjeaima uprave najkasnije na prvoj sjednici nadzornog odbora nakon primitka izvjeaa ( l. 250. st. 7. ZTD). Ako nadzorni odbor provede nadzor na radom uprave o tome je du~an u pisanom obliku izvijestiti glavnu skupatinu druatva ( l. 263. st. 3. ZTD). lanovi nadzornog odbora koji imaju druga ije mialjenje u pogledu odreenog dijela ili cijelog izvjeaa du~ni su u pisanom obliku o tome izvijestiti glavnu skupatinu druatva. Nadzorni odbor mo~e sazvati i glavnu skupatinu druatva kada je to potrebno za o uvanje druatva, o emu odluku donosi obi nom veinom glasova ( l. 263. st. 4. ZTD) ime se olakaava sazivanje glavne skupatine i spre ava opstrukcija pojedinih lanova. Na taj na in se osigurava da se dioni ari upoznaju sa stanjem druatva i postupanjima uprave te da se poduzmu odreene mjere kojima e se otkloniti poteakoe u kojima se nalazi druatvo (osobito ako druatvu prijeti ste aj). U okviru svojih ovlasti nadzorni odbor ima zadau i da ocjenjuje situacije u kojima dolazi do pojave sukoba interesa izmeu lanova uprave, odnosno nadzornog odbora i samog druatva, osobito kada se radi o zabrani konkurencije, sklapanju ugovora sa samim sobom i odobrenju kredita iz sredstava druatva. Odredbe o zabrani konkurencije sadr~ane su u l. 248. ZTD-a te one obvezuju lanove uprave i njegove zamjenike, kao i izvrane direktore u upravnom odboru ( l. 272.l st. 8. ZTD). Ona se ne primjenjuje na bivae lanove uprave. Primjenjuje se na lanove uprave ije je imenovanje opozvano do trenutka dok se ne raskine ugovor o slu~bi koje je druatvo sklopilo s lanom uprave i na temelju kojeg plaa naknadu za rad ili obeateenje (otpremninu) lanu uprave. Na taj na in se naglaaava posebni polo~aj koji imaju lanovi uprave i koji su upoznati sa svakodnevnim poslovanjem druatva, a ato bi mogli zloupotrijebiti. Zabrana konkurencije nije apsolutna. Iznimno nadzorni odbor mo~e dati suglasnost lanu uprave da obavlja odreene radnje ili obnaaa odreene funkcije koje mogu dovesti do sukoba interesa, ali ta suglasnost mora biti izri ita, konkretna i treba se dati unaprijed. U slu aju kraenja zabrane konkurencije, odnosno ako je izostala suglasnost nadzornog odbora, to predstavlja valjani razlog za opoziv imenovanja lana uprave te nastaje odgovornost lana uprave za atetu koju je na taj na in pri inio druatvu. Kodeks korporativnog upravljanja u to ki 3.2.8. preporu uje primjenu zabrane konkurencije i na lanove nadzornih odbora uvratenih druatava. lanovi nadzornog odbora ne smiju za svoj ili tui ra un, osobno ili preko treih osoba obavljati poslove iz djelatnosti uvratenog druatva te ne smiju savjetovati osobe koje se mogu smatrati konkurentskim druatvom. Na taj na in se airi primjena zabrane konkurencije i na lanove nadzornih odbora uvratenih druatava. ZTD posebno ureuje pitanje sklapanja ugovora sa samim sobom, odnosno sklapanja ugovora izmeu druatva i lana nadzornog odbora ( l. 41. st. 3. u vezi s l. 49. i l. 270. ZTD) i davanja kredita lanovima uprave, odnosno nadzornog odbora druatva ( l. 249. i 271. ZTD). Ove odredbe se primjenjuju i na lanove upravnog odbora ( l. 272.c st. 3. ZTD). Ovdje se radi slu ajevima sukoba interesa druatva i osobnih interesa lanova uprave, odnosno nadzornog odbora, budui da poslovne odluke donose sami lanovi uprave koji su zainteresirani za predmetne transakcije, odnosno radi se o pravnim poslovima koji se sklapaju u korist lanova nadzornog odbora druatva. Stoga se takve transakcije mogu poduzimati samo uz suglasnost nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora. l. 41. st. 3. odreuje da lanovi uprave druatva mogu sklapati ugovore s druatvom u svoje ime i za svoj ra un (izravni suugovaratelj), u svoje ime i za tui ra un (komisionar) ili u tue ime i za tui ra un (zastupnik) samo uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora ili ako mu je dana posebna ovlast statutom druatva. Time se isklju uje sklapanje ugovora sa samim sobom (njem. Selbstkontrahierung) kod kojih se javlja sukob interesa. Ako lan uprave nema potrebnu suglasnost nadzornog odbora ili mu statutom nije dana posebna ovlast za sklapanje takvih ugovora nastaje njegova odgovornost za atetu pri injenu druatvu, a mogu je i njegov opoziv. ZTD u l. 270. ureuje na in sklapanja ugovora izmeu druatva i nadzornog odbora. Tako je za sve ugovore koje lan nadzornog odbora sklapa s druatvom izvan svojih du~nosti kao lana nadzornog odbora, potrebno prethodno pribaviti suglasnost nadzornog odbora ( l. 270. st. 1. ZTD). U takvim slu ajevima mogue je da doe do zloporaba ovlasti pojedinog lana nadzornog odbora, pa se propisuje suglasnost za sklapanje ugovora s druatvom. Tako bi se mogao sklopiti ugovor o djelu ili neki savjetodavni ugovor. Pritom se lanu nadzornog odbora ne bi moglo povjeriti voenje poslova druatva budui da bi to bilo u protivnosti s inkompatibilitetom funkcije lana uprave i nadzornog odbora u istom druatvu. Suglasnost nadzornog odbora kod sklapanja takvih ugovora se tra~i kako bi se sprije ilo izigravanje zakonskih odredbi o pravu lanova nadzornog odbora na naknadu za rad, budui da se na temelju takvih ugovora njima isplauje odreena naknada, ali se spre avaju i zloporabe polo~aja pojedinog lana nadzornog odbora da utje e na upravu da s njime sklopi takav ugovor. U slu aju ako ugovor bude sklopljen bez prethodne suglasnosti, lan nadzornog odbora je du~an vratiti druatvu sve ato je primio na temelju takvog ugovora, osim u slu aju ako nadzorni odbor naknadno ne odobri takav ugovor ( l. 270. st. 2. ZTD). Sklapanje takvog ugovora mo~e biti va~an razlog za opoziv lana uprave i lana nadzornog odbora koji su sklopili takav ugovor. l. 249. ZTD-a odreuje na in davanja kredita lanovima uprave, prokuristima i lanovima njihovih u~ih obitelji, odnosno l. 271. odreuje davanje kredita lanovima nadzornog odbora i lanovima njihove u~e obitelji. Krediti se daju spomenutim osobama kako bi se one motivirale i privukle za rad u odreenom druatvu, ali se pritom treba sprije iti i izigravanje zakonskih pravila o naknadama za rad lanova uprave, odnosno nadzornog odbora druatva. Pritom postoji opasnost da davanjem kredita doe do prikrivene isplate dobiti ili prikrivenog povrata uplaenog uloga (ako je zajmoprimatelj dioni ar druatva), davanjem prevelikih kredita ili kredita s povlaatenim kamatama preko mogunosti druatva i sl. Stoga takve kredite druatvo, odnosno uprava druatva mo~e dati samo uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora. Nadzorni odbor e ispitati opravdanost davanja takvog kredita navedenim osobama. Odluka kojom nadzorni odbor odobrava davanje kredita mo~e se odnositi samo na odreene ugovore o kreditu ili vrste kredita. U njoj je potrebno odrediti i visinu kamata i na in otplate kredita. Ako je nadzorni odbor dao suglasnost za davanje kredita, uprava mora sklopiti ugovor o kreditu s zajmoprimateljem u roku od 3 mjeseca od dana donoaenja odluke o odobrenju kredita. S kreditom se izjedna avaju i druge pravne radnje koje se s njime mogu izjedna iti u gospodarskom smislu. Odobrenje za davanje kredita nije potrebno ako se lanu uprave odobrava kredit do visine njegovih mjese nih prihoda. Ove odredbe se primjenjuju i u slu aju uzajamnih davanja kredita lanovima uprava, odnosno nadzornih odbora, prokuristima i lanovima njihovih u~ih obitelji u odnosima izmeu vladajueg i ovisnog druatva. U tom slu aju odobrenje za davanje kredita daje nadzorni odbor vladajueg druatva ( l. 249. st. 2. ZTD). U slu aju ako se kredit da protivno propisanom postupku, zajmoprimatelj mora odmah vratiti kredit druatvu, osim ako ga nadzorni odbor naknadno ne odobri. Nadzorni odbor zajedno s upravom utvruje i godianja financijska izvjeaa pri emu nadzorni odbor ispituje godianja financijska izvjeaa, godianje izvjeae o stanju druatva, prijedlog odluke o upotrebi dobiti koje podnosi uprava druatva i izvjeae o reviziji godianjih financijskih izvjeaa koje podnosi vanjski revizor ( l. 300.b-300.c ZTD). Svaki lan nadzornog odbora ima pravo uvida i pregleda navedenih izvjeaa, a o obavljenom pregledu nadzorni odbor sastavlja pisano izvjeae koje podnosi glavnoj skupatini druatva ( l. 300.c st. 2. ZTD). Nadzorni je odbor du~an svoje izvjeae sastaviti i dostaviti upravi druatva u ukupnom roku od 2 mjeseca nakon ato su mu podnesena sva izvjeaa koja treba ispitati. Tada se smatra da su godianja financijska izvjeaa utvrdili uprava i nadzorni odbor, te ih uprava, odnosno izvrani direktori bez odgode predaju u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa ( l. 300.d ZTD) na temelju kojih redovita glavna skupatina druatva odlu uje o upotrebi dobiti druatva i davanju razrjeanice lanovima uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora. Tu glavnu skupatinu uprava druatva mora sazvati bez odgode kada dobije izvjeae nadzornog odbora o obavljenom pregledu, pri emu se ona mora sazvati u roku od 8 mjeseci od okon anja prethodne poslovne godine te dostaviti izvjeae nadzornog odbora glavnoj skupatini druatva ( l. 277. st. 1. ZTD). Nadzorni odbor i uprava, odnosno upravni odbor uvratenih dioni kih druatava osiguravaju da uprava druatva u posebnom odjeljku godianjeg izvjeaa o stanju druatva navede podatke o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja ( l. 272.p ZTD). Kodeks korporativnog upravljanja je izraen 2007. godine od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagreba ke burze d.d. Zagreb, te se o ekuje da e uvratena trgova ka druatva dati prve izjave o primjeni preporuka Kodeksa tijekom 2008. godine. Kodeks je uveo odreene novosti koje e imati priliku primjenjivati uvratena trgova ka druatva. Tako Kodeks naglaaava kao glavne zadatke nadzornog odbora imenovanje i opoziv uprave, nadzor nad radom uprave u voenju poslova druatva i podnoaenje izvjeaa o obavljenom nadzoru, pri emu se naglaaava samostalnost i odgovornost svakog pojedinog lana nadzornog odbora (t. 3.2.1. Kodeksa). Statutom druatva nije mogue povjeriti voenje poslova nadzornom odboru ( l. 263. st. 5. ZTD). Ta je ovlast u nadle~nosti uprave druatva, ali se ta njezina ovlast mo~e ograni iti uvoenjem obveze da se za poduzimanje pojedinih vrsta poslova mora pribaviti prethodna suglasnost nadzornog odbora. Na taj na in on mo~e posredno utjecati na voenje poslova te mu se olakaava preventivni nadzor nad poslovanjem druatva. Ta obveza se mo~e uvesti statutom ili odlukom nadzornog odbora druatva. U slu aju ako nadzorni odbor odbije dati suglasnost, uprava mo~e zatra~iti potrebnu suglasnost od glavne skupatine druatva koja odluku o tome donosi 3/4 veinom danih glasova. Nadzorni odbor mo~e privremeno imenovati pojedinog svojeg lana da zamjenjuje odreenog lana uprave koji nedostaje ili nije u mogunosti obnaaati svoju funkciju ( l. 261. st. 2. ZTD), ime omoguava nesmetani rad uprave, ali mo~e i na nju posredno utjecati. Nadzorni odbor zastupa druatvo prema lanovima uprave u slu aju nastanka sporova izmeu druatva i lanova uprave ( l. 268. ZTD), dok upravni odbor zastupa druatvo prema izvranim direktorima ( l. 272.m st. 2. ZTD). Na taj na in se rjeaava sukob interesa koji se mo~e pojaviti izmeu druatva i uprave, budui da bi tada uprava zastupala i sebe i samo druatvo. Takvu ovlast e nadzorni odbor dobiti u slu aju ako se druatvo nalazi u sporu s upravom u cijelosti, a u slu aju ako se nalazi u sporu samo s pojedinim lanovima, ostalim lanovima uprave treba priznati pravo na zastupanje, pa ak i u tom konkretnom sporu. U odreenim slu ajevima nadzorni odbor e zastupati druatvo i u odnosu na tree osobe (anga~iranje vanjskih stru njaka i revizora ( l. 263. st. 2. ZTD), zastupanje druatva u sudskom postupku u povodu tu~be za pobijanje odluke glavne skupatine ( l. 363. st. 2. ZTD), zastupanje druatva u sudskom postupku u povodu tu~be za utvrivanje niatavosti odluke glavne skupatine ( l. 357. st. 2. ZTD)). U slu aju podnoaenja tu~be za pobijanje ili utvrivanje niatavosti odluke glavne skupatine druatvo zastupaju uprava i nadzorni odbor zajedno, a ako tu~bu podi~e neki lan uprave, druatvo zastupa nadzorni odbor samostalno. 3. Sastav i izbor lanova nadzornog odbora i upravnog odbora dioni kog druatva Osniva i dioni kog druatva mogu statutom druatva predvidjeti osnivanje uprave i nadzornog odbora, ili upravnog odbora ( l. 272.a ZTD). Nadzorni odbor, odnosno upravni odbor mora imati najmanje 3 lana, ali se statutom druatva mo~e odrediti i vei broj lanova s time da njihov broj mora biti neparan ( l. 254. st. 1. i l. 272. b st. 1. ZTD). U slu aju ustanovljavanja upravnog odbora veinu njegovih lanova moraju initi neizvrani direktori ( l. 272.l st. 1. ZTD). Broj lanova nadzornog, odnosno upravnog odbora u prvom redu ovisi o veli ini i slo~enosti poslovanja druatva, sudjelovanju predstavnika radnika u njegovom radu, ovlastima koje ima nadzorni, odnosno upravni odbor i sl. Zakon odreuje i najvei broj lanova nadzornog odbora koji ovisi o veli ini temeljnog kapitala druatva ( l. 254. st. 2. i l. 272.b st. 1. ZTD). Konkretni broj lanova nadzornog, odnosno upravnog odbora druatva odreuje se statutom druatva pri emu se moraju poativati odredbe ZTD-a, pri emu se ukupni broj lanova nadzornog, odnosno upravnog odbora odnosi na sve lanove neovisno o na inu njihovog imenovanja, odnosno biranja. Zakon o radu (ZOR)(NN 137/04) u l. 166. predvia i sudjelovanje predstavnika radnika druatva u lanstvu nadzornog, odnosno upravnog odbora dioni kog druatva. Pritom dioni ko druatvo mora omoguiti imenovanje predstavnika radnika od strane samih radnika tog druatva. Tako ZOR odreuje da u trgova kom druatvu u kojem je zaposleno viae od 200 radnika, u trgova kom druatvu u kojem se kao dioni ar, odnosno lan pojavljuje Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave s udjelom on najmanje 25 % temeljnog kapitala druatva i u javnim ustanovama, neovisno o broju radnika u tom druatvu, odnosno ustanovi jedan lan nadzornog, odnosno upravnog odbora, odnosno drugog odgovarajueg tijela, mora biti predstavnik radnika ( l. 166. st. 1. ZOR). Na taj na in je hrvatski zakonodavac postavi poprili no heterogene uvjete za imenovanje predstavnika radnika u nadzorna tijela trgova kog druatva. Tako je svako trgova ko druatvo koje ima viae od 200 radnika du~no omoguiti imenovanje jednog njihovog predstavnika u nadzorni, odnosno upravni odbor ili neko drugo odgovarajue tijelo. Drugu kategoriju ine trgova ka druatva u kojima se kao dioni ar, odnosno lan pojavljuje Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave s udjelom on najmanje 25 % temeljnog kapitala druatva, neovisno o broju radnika. Pri odreenju da li je ostvaren kvalificirani udio u temeljnom kapitalu druatva, valja uzeti u obzir sve udjele koje dr~ava i jedinice lokalne i podru ne samouprave dr~e neposredno, ili posredno putem pravnih osoba u kojima one imaju veinski udio. Stjecanjem takvog kvalificiranog udjela, odnosno njegovim gubitkom nastaje i prestaje mogunost imenovanja jednog predstavnika radnika u nadzorni, odnosno upravni odbor. Predstavnika radnika u nadzorni, odnosno upravni odbor imenuje i opoziva radni ko vijee ( l. 166. st. 2. ZOR). Ako kod druatva-poslodavca nije utemeljeno radni ko vijee, predstavnika radnika u nadzorni, odnosno upravni odbor imenuju i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na na in propisan Zakonom o radu za izbor radni kog vijea koje ima samo jednog lana. lan nadzornog, odnosno upravnog odbora imenovan od strane radni kog vijea, odnosno radnika ima isti pravni polo~aj kao i drugi imenovani lanovi nadzornog, odnosno upravnog odbora. Samo pitanje imenovanja predstavnika radnika u nadzorni odbor ili upravni odbor potrebno je prethodno predvidjeti i urediti statutom druatva. Kodeks korporativnog upravljanja u to ki 3.2.2. preporu uje da nadzorni odbor uvratenog druatva treba biti sastavljen veinom od nezavisnih lanova koji nisu u poslovnim, obiteljskim i drugim vezama s druatvom, veinskim dioni arom ili grupom veinskih dioni ara ili lanovima uprave ili nadzornog odbora druatva ili veinskog dioni ara. Ta preporuka e se osobito primijeniti u odnosu na neizvrane direktore upravnog odbora koji obavljaju funkciju nadzora nad radom izvranih direktora. lanom nadzornog, odnosno upravnog odbora mo~e biti samo fizi ka osoba koja ima punu poslovnu sposobnost. Statutom druatva se mogu odrediti uvjeti koje mora ispunjavati osoba koja se imenuje za lana nadzornog, odnosno upravnog odbora. lanovi nadzornog, odnosno upravnog odbora ne moraju biti dioni ari ili hrvatski dr~avljani. lan nadzornog odbora druatva ne mo~e biti osoba koja je istodobno i lan uprave druatva, lan nadzornog odbora u 10 drugih trgova kih druatava, lan uprave druatva koje je ovisno u odnosu na dioni ko druatvo, lan uprave drugog druatva kapitala u ijem se nadzornom odboru nalazi lan uprave druatva i osoba koja je ka~njavana za odreena kaznena djela i to u vremenu od 5 godina od pravomonosti presude ili je protiv nje izre ena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je obuhvaeno gospodarskom djelatnoau druatva za vrijeme dok traje ta zabrana ( l. 255. st. 2. ZTD). Navedene zabrane se primjenjuju i na osobe koje se biraju za lanove upravnog odbora, pri emu se u lanstvo u tijelima drugih trgova kih druatava ubraja i lanstvo u upravnim odborima ( l. 272.b st. 2. ZTD). Statutom je mogue propisati i dodatne uvjete, pored onih koji su odreeni zakonom kako bi se sastav nadzornog, odnosno upravnog odbora prilagodio potrebama konkretnog druatva. Ti uvjeti se mogu propisati samo za izbor lanova nadzornog odbora koje bira glavna skupatina, a ne i za one lanove koje glavna skupatina bira na temelju posebnog zakona. Ako bi izbor bio obavljen protivno uvjetima za izbor, odluka glavne skupatine bi bila niatava. Kodeks za korporativno upravljanje u to ki 3.2.13. propisuje obvezu svakog lana nadzornog odbora da izvijesti druatvo o lanstvu u nadzornim odborima drugih druatava te zabranjuje lanstvo u nadzornom odboru drugog konkurentskog druatva. Istra~ivanje korporativnog upravljanja u javnim dioni kim druatvima u Republici Hrvatskoj koje je bilo obavljeno u razdoblju od 2001.-2003. godine od strane Ekonomskog instituta Zagreb, Socius d.d. i Odvjetni kog ureda Verai Maruai pokazalo je da nadzorne odbore ine 81,5% osoba s visokim obrazovanjem, dok 18,5% lanova nadzornog odbora ima zavraenu samo srednju akolu. U odnosu na lanove uprave, lanovi nadzornog odbora su bili ni~e obrazovne razine. lanstvo u nadzornim odborima ponajviae je bilo uvjetovano povezanoau s druatvom ili pojedinim dioni arima, pa je izostala nezavisnost lanova nadzornog odbora. Veina druatava (79,1%) nije imala program uvoenja novih lanova nadzornog odbora u poslovanje druatva i rad nadzornog odbora. Veina lanova nadzornog odbora (70,5%) nije sudjelovala u upravi ili nadzornom odboru drugih druatava, a 7,3% lanova nadzornog odbora prethodno su bili lanovi uprave istog druatva. Ovlast izbora lanova nadzornog odbora ima glavna skupatina druatva ( l. 256. st. 1. ZTD), pri emu odluku o izboru donosi obi nom veinom danih glasova, osim ako je statutom odreeno druga ije. Ove odredbe se primjenjuju i u slu aju izbora lanova upravnog odbora ( l. 272.c st. 1. ZTD). Ona o tome odlu uje na temelju prijedloga odluke o izboru lanova nadzornog odbora koju podnosi prethodni nadzorni odbor i koji je uvraten u objavljeni dnevni red glavne skupatine. Prijedlog za izbor lanova nadzornog odbora ne mo~e podnijeti uprava, jer bi time utjecala na to tko e je nadzirati. Prijedlog za izbor lanova nadzornog odbora druatva mogu postaviti i dioni ari druatva ( l. 283. ZTD). Ako tada dioni ar zatra~i na glavnoj skupatini da se lanovi nadzornog odbora izaberu sukladno njegovom prijedlogu, o njegovom prijedlogu se mora odlu iti prije odlu ivanja o prijedlogu nadzornog odbora, ako to zatra~e manjinski dioni ari koji imaju dionice koje daju najmanje 10 % udjela u temeljnom kapitalu druatva koji je zastupljen na glavnoj skupatini ( l. 294. ZTD). Na taj na in se atite manjinski dioni ari od situacija kada bi veinski dioni ar mogao utjecati na prethodni nadzorni odbor da izabere one lanove koji e atiti njegove interese. O prijedlogu se mo~e glasovati pojedina no ili skupno, ovisno o odredbi statuta, odnosno odluci glavne skupatine. Izbor je valjan onda kada ga prihvati osoba koja je izabrana, a upis u sudski registar ima deklaratorni u inak. Statutom druatva je mogue odrediti da odreeni dioni ari mogu imenovati odreeni broj lanova nadzornog odbora ( l. 256. st. 2. ZTD). Ti dioni ari moraju biti individualizirani u statutu te je to njihovo pravo vezano uz njihovi osobu te ga ne mogu prenijeti. Ta mogunost se osobito predvia u slu aju postojanja odnosa povezanih druatava i dioni kih druatava zatvorenog tipa. S druge strane je statutom mogue odrediti da to pravo imaju imatelji odreenih dionica druatva koje ine cjelinu ( l. 256. st. 3. ZTD). Dioni ari koji imaju pravo imenovati lanove nadzornog odbora mogu imenovati najviae 1/3 od ukupnog broja lanova nadzornog odbora. Ti dioni ari nisu du~ni to svoje pravo i ostvarivati. Imenovanje od strane dioni ara se ostvaruje priopenjem upravi druatva. Imenovani lanovi nadzornog odbora imaju ista prava i obveze kao i lanovi nadzornog odbora koje je izabrala glavna skupatina. Mandat lanova nadzornog odbora traje najdulje 4 godine od izbora, odnosno imenovanja uz mogunost ponovnog izbora, odnosno imenovanja ( l. 258. ZTD). U slu aju izbora, odnosno imenovanja lanova upravnog odbora mandat im traje najviae 6 godina uz mogunost ponovnog izbora, odnosno imenovanja ( l. 272.c st. 2. ZTD). Statutom druatva ili odlukom glavne skupatine o izboru lanova nadzornog, odnosno upravnog odbora odreuje se konkretno trajanje mandata lanova nadzornog, odnosno upravnog odbora. Ako je lan imenovan, trajanje mandata mo~e odrediti ona osoba koja je imenovala lana nadzornog, odnosno upravnog odbora. Istra~ivanje korporativnog upravljanja u javnim dioni kim druatvima u Republici Hrvatskoj iz 2005. godine pokazalo je da lanovi nadzornog obora u prosjeku imaju neato viae od 7 godina sta~a, za razliku od lanova uprave koji u prosjeku imaju 10 godina sta~a u upravi ili nadzornom odboru nekog druatva. Funkcija lana nadzornog odbora mo~e prestati i prije isteka trajanja mandata lana u slu aju opoziva ili ostavke lana nadzornog odbora. Pravo opoziva ima onaj tko je izabrao, odnosno imenovao odreenog lana nadzornog odbora. Tako glavna skupatina mo~e opozvati lana nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je izabran. Za odluku o tome potrebna je veina od najmanje 3/4 danih glasova. Statutom se mo~e odrediti i vea veina, a mo~e se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki ( l. 259. st. 1. ZTD). Pritom za opoziv nije potrebno postojanje nekih posebnih okolnosti, ve je dovoljno da izostane povjerenja glavne skupatine prema lanovima nadzornog odbora druatva. Pritom glavna skupatina mora donijeti posebnu odluku o opozivu, a nee biti dovoljno to ato glavna skupatina nije dala razrjeanicu lanu nadzornog odbora. Propisanom veinom za donoaenje odluke o opozivu atiti se nadzorni odbor od olakog i samovoljnog opozivanja svojih lanova, a osobito od zloporaba veinskih dioni ara. U inak odluke o opozivu nastupa onog trenutka kada se ona priopi lanu nadzornog odbora. Od tog trenutka prestaju sva prava i obveze lana nadzornog odbora, osim obveze uvanja poslovne tajne. Imenovanog lana nadzornog odbora mo~e u svako doba opozvati onaj tko ga je imenovao i zamijeniti ga drugom osobom. Imenovanog lana mo~e opozvati i glavna skupatina druatva ako viae nisu ispunjenje pretpostavke za imenovanje odreenog lana nadzornog odbora koje su odreene statutom druatva. Tada glavna skupatina odluku o opozivu donosi obi nom veinom ( l. 259. st. 2. ZTD). lanove nadzornog odbora koje je izabrala glavna skupatina mo~e opozvati i sud na zahtjev nadzornog odbora ili manjinskih dioni ara koji imaju dionice koje daju udio od najmanje 10 % temeljnog kapitala druatva ako postoji za to va~an razlog ( l. 260. ZTD). Na taj na in se atite dioni ari u slu aju ako nadzorni odbor spre ava opoziv nekog svog lana, ili ako glavna skupatina ne pokree pitanje opoziva odreenog lana nadzornog odbora. Razlog za opoziv mora biti u osobi pojedinog lana nadzornog odbora, pri emu se u obzir moraju uzeti va~ni razlozi koje ZTD propisuje za opoziv lanova uprave. Odluku o podnoaenju zahtjeva donosi nadzorni odbor obi nom veinom. Ako se radi o lanu koji je imenovan u nadzorni odbor, zahtjev sudu mogu postaviti i dioni ari koji imaju dionice koje daju udio od najmanje 10 % u temeljnom kapitalu druatva. Odredbe o opozivu lanova nadzornog odbora primjenjuju se i na opoziv lanova upravnog odbora ( l. 272.e ZTD). Predsjednik i svaki lan nadzornog odbora mo~e podnijeti ostavku u pisanom obliku upravi druatva ( l. 260.a ZTD). Uprava je du~na o podnesenoj ostavci izvijestiti ostale lanove nadzornog odbora i poduzeti radnje za upis promjena u sastavu nadzornog odbora u sudski registar. Ove odredbe se primjenjuju i na ostavku lana upravnog odbora ( l. 272.f ZTD). Uprava i predsjednik nadzornog odbora moraju svaku promjenu u sastavu nadzornog odbora bez odgaanja objaviti na na in kako se objavljuju priopenja druatva i u propisanom roku podnijeti sudu prijavu za upis promjene u sudski registar ( l. 262. st. 1. ZTD), a to vrijedi i u slu aju promjena sastava upravnog odbora, s time da prijavu za upis promjene i objavu obavljaju svi izvrani direktori i predsjednik upravnog odbora ( l. 272.g ZTD). 4. Nezavisnost lanova nadzornog odbora i neizvranih direktora upravnog odbora dioni kog druatva Kodeks korporativnog upravljanja u to ki 3.2.2. odreuje pojam nezavisnosti lanova nadzornog odbora. Pri odreenju pretpostavki koje se moraju ispuniti za nezavisnost lana nadzornog odbora, donositelji Kodeksa su se rukovodili smjernicama iz Aneksa II Preporuke Europske Komisije o ulozi neizvranih direktora upravnih odbora i lanova nadzornih odbora uvratenih druatava i komisijama upravnih odbora i nadzornih odbora iz 2005. godine. Nezavisnost lanova nadzornog, odnosno upravnog odbora treba osigurati objektivnost i nepristranost u njihovom radu u odnosu na uvrateno druatvo, njegove veinske dioni are, lanove uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora uvratenog druatva. Nezavisni lanovi osobitu ulogu imaju u radu komisija nadzornog, odnosno upravnog odbora koje razmatraju i pripremaju odluke nadzornog, odnosno upravnog odbora o imenovanjima, naknadama za rad lanova uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora te reviziji godianjih financijskih izvjeaa. Kodeks tako navodi odreene pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi se odreeni lan nadzornog odbora mogao smatrati nezavisnim. Prva pretpostavka se odnosi na injenicu da je lan nadzornog odbora istodobno i dioni ar druatva u kojem obnaaa svoju funkciju. Pritom Kodeks dopuata lanu nadzornog odbora da posjeduje dionice druatva u odreenom manjem broju, ali on ne smije imati polo~aj veinskog dioni ara. Nezavisni lan nadzornog odbora ne bi smio biti ni skrbnik, odnosno punomonik veinskog dioni ara ili grupe veinskog dioni ara, kao ni lan grupe veinskih dioni ara. Kona no, lan nadzornog odbora ne smije biti ni supru~nik, srodnik po krvi ili po tazbini do drugog stupnja veinskog dioni ara niti bi smio biti u vezi s druatvima koja su povezana s veinskim dioni arom. Druga pretpostavka zahtijeva da nezavisni lan nadzornog odbora ne smije biti lan uprave uvratenog druatva, niti bilo kojeg njegovog ovisnog ili s njim povezanog druatva, i to najmanje 5 godina. Na taj na in se tra~i da za nezavisnog lana nadzornog odbora mo~e biti izabrana osoba koja je bila lan uprave istog druatva tek po proteku 5 godina od prestanka njezine funkcije lana uprave te se ~eli sprije iti zloporabe lanstva u odnosima izmeu povezanih druatava. Trea pretpostavka za nezavisnost lana nadzornog odbora zahtijeva da on nije radnik uvratenog druatva, njegovog ovisnog druatva ili s njim povezanog druatva i to najmanje 3 godine. etvrta pretpostavka se odnosi na dodatne isplate koju primaju, ili su primali lanovi nadzornog odbora od uvratenog druatva, pa oni imaju pravo samo na naknadu za svoj rad i na eventualnu dividendu. Ovdje do izra~aja dolazi financijska nezavisnost lana nadzornog odbora u odnosu na uvrateno druatvo. Peta pretpostavka nezavisnosti lana nadzornog odbora se o ituje u nepostojanju poslovne veze izmeu lana nadzornog odbora i uvratenog druatva u razdoblju od najmanje godinu dana. `esta pretpostavka zahtijeva da se za nezavisnog lana nadzornog odbora ne mo~e izabrati osoba koja je obavljala reviziju godianjih financijskih izvjeaa uvratenog druatva. Sedma pretpostavka nastoji sprije iti zloporabe uzajamnih lanstava u upravama i nadzornim odborima dvaju ili viae druatava kapitala (preplitanje ukri~, njem. berkreutzverflechtung). Osma pretpostavka ograni ava ukupno trajanje mandata lana nadzornog odbora na razdoblje od najviae 12 godina. Kona no, posljednja pretpostavka zahtijeva da nezavisni lan nadzornog odbora nije bra ni drug, bli~i srodnik po krvi ili po tazbini bilo kojem lanu uprave ili fizi kim osobama koje se nalaze na prethodno navedenim polo~ajima. Nezavisni lan nadzornog odbora koji obnaaa funkciju viae od 2 mandata treba dati pisanu izjavu kojom potvruje svoj nezavisni status. Predviene pretpostavke nezavisnosti lana nadzornog odbora bitno postro~uju uvjete za obavljanje te du~nosti u odnosu na zakonom propisane uvjete za izbor lanova nadzornog odbora, ime se ~eli osigurati adekvatna zaatita dioni ara i njihova kvalitetna obavijeatenost o stanju u uvratenom dioni kom druatvu. One joa viae dolaze do izra~aja u odnosu na neizvrane direktore u upravnom odboru. Istra~ivanje korporativnog upravljanja u javnim dioni kim druatvima u razdoblju od 2001.-2003. godine pokazalo je da je u nadzornom odboru javnih dioni kih druatava bilo najviae predstavnika nekog odreenog dioni ara, osim dr~ave (2,48). Nakon njega su najzastupljeniji bili predstavnici dr~ave s 2,33 predstavnika te potom nezavisni stru njaci s 1,2, odnosno predstavnici radnika s 1,1 predstavnika. To ukazuje na nepostojanje nezavisnosti lanova nadzornog odbora uvratenih dioni kih druatava. 5. Komisije nadzornog odbora i upravnog odbora dioni kog druatva Nedostaci u sustavu korporativnog upravljanja u dioni kim druatvima uvjetovali su potrebu osnivanja posebnih komisija unutar nadzornih, odnosno upravnih odbora dioni kih druatava. Pritom se osobiti naglasak daje na nezavisnost lanova tih komisija koja bi trebala jam iti nepristranost i objektivnost pri donoaenju odluka o nadzoru nad revizijom godianjih financijskih izvjeaa i izboru vanjskih revizora, odreivanju naknada za rad i imenovanju lanova uprava i nadzornih odbora, odnosno upravnih odbora uvratenih druatava. Komisije pritom poma~u nadzornom, odnosno upravnom odboru u pripremi odluka i njihovom donoaenju u ovim situacijama kada je mogua pojava sukoba interesa izmeu lanova upravnih i nadzornih tijela druatva i samog druatva. Kona nu odluku uvijek donosi nadzorni, odnosno upravni odbor. Ideja osnivanja komisija se javila u SAD-u iji pravni sustav karakterizira monisti ki ustroj dioni kog druatva koji karakterizira postojanje upravnog odbora (engl. Board of Directors) koji istodobno obnaaa i upravlja ku funkciju, putem izvranih direktora (engl. executive directors), i nadzornu funkciju, putem neizvranih direktora (engl. non-executive directors) upravnog odbora. Neizvrani direktori upravnog odbora predstavljaju osobe koje se ne nalaze u poslovnom odnosu ili radnom odnosu s dioni kim druatvom u kojem obnaaaju svoju funkciju, niti se ne nalaze u obiteljskoj vezi s izvranim direktorima upravnog odbora, a koji ine veinu lanova komisija koje se osnivaju unutar upravnih odbora dioni kih druatava. U tu svrhu ameri ki Model Zakona o poslovnim korporacijama (Model Business Corporation Act) u l. 8.25. predvia osnivanje komisija koje obavljaju poslove imenovanja lanova i odreivanja naknada za rad lanovima upravnih odbora te nadzor nad revizijom financijskih izvjeaa dioni kih druatava. Ste ajevi dioni kih druatava koji su se pojavili na po etku 21. stoljea doveli su do donoaenja The Sarbanes  Oxley Acta 2002. godine, koji je u l. 301. propisao obvezu osnivanja komisije za reviziju za sva uvratena dioni ka druatva. Pod utjecajem zakonodavnih reformi u SAD-u tijela Europske unije su se takoer pozabavila pitanjem nezavisnosti lanova nadzornih tijela i komisijama nadzornih tijela uvratenih druatava. U tu svrhu je Europska Komisija 2005. godine usvojila Preporuku o ulozi neizvranih direktora upravnih odbora i lanova nadzornih odbora uvratenih druatava i komisijama upravnih odbora i nadzornih odbora. Preporukom se pozivaju dr~ave lanice Europske unije da putem kodeksa korporativnog upravljanja ili putem propisa odrede pravna pravila o ulozi neizvranih direktora upravnih odbora i lanova nadzornih odbora uvratenih druatava i komisijama upravnih odbora i nadzornih odbora ( l. 1.). Preporuka predla~e uspostavu ravnote~e izmeu broja izvranih i neizvranih direktora upravnog odbora, odnosno lanova uprave i nadzornog odbora kako bi se osiguralo nepristrano donoaenje odluka te predla~e odjeljivanje funkcije predsjednika upravnog odbora i glavnog izvranog direktora ( l. 3.). Nadalje se predla~e izbor dovoljnog broja neizvranih direktora upravnog odbora, odnosno lanova nadzornog odbora kako bi se adekvatno rijeaio svaki sukob interesa u kojem se mo~e pojaviti taj lan ( l. 4.). Preporu a se osnivanje komisije za reviziju, naknade za rad i imenovanja unutar upravnog odbora, odnosno nadzornog odbora u kojima moraju biti zastupljeni neizvrani direktori upravnog odbora, odnosno lanovi nadzornog odbora u odgovarajuem broju ( l. 5.). Komisije unutar upravnog odbora, odnosno nadzornog odbora imaju savjetodavnu ulogu te predla~u odluke koje donosi upravni odbor, odnosno nadzorni odbor. Svrha komisija je poveanje u inkovitosti upravnog odbora, odnosno nadzornog odbora putem osiguranja donoaenja razumnih i nepristranih odluka. Upravni odbor, odnosno nadzorni odbor donosi poslovnike o radu komisija te izri ito odreuje i objavljuje delegaciju ovlasti za donoaenje odluka ( l. 6.). Uvratenim druatvima se daje sloboda u ureenju broja komisija i odreenju njihovih ovlasti sukladno njihovim konkretnim potrebama. U druatvima s malim upravnim odborom ili malim nadzornim odborom mogue je da funkcije komisija obnaaa sam odbor u cjelini, uz uvjet da se poatuju pravila o sastavu takvih komisija ( l. 7.). Upravni odbor, odnosno nadzorni odbor ima obvezu svake godine ocijeniti svoj rad i u inkovitost ( l. 8.). Upravni odbor, odnosno nadzorni odbor treba najmanje jednom godianje objaviti podatke o svom unutarnjem ustrojstvu i svojim postupanjima te brine o pravovremenom obavjeatavanju dioni ara o poslovnim odnosima druatva, strategiji poslovanja, upravljanju rizicima i sukobima interesa ( l. 9.). Neizvrani direktori upravnog odbora i lanovi nadzornog odbora trebaju biti izabrani na odreeno vrijeme i uz mogunost reizbora, uzimajui u obzir stjecanje potrebnog iskustva i dovoljno u estalo potvrivanje njihove funkcije. Takoer je potrebno omoguiti i njihov opoziv, pod uvjetima koji nisu lakai od uvjeta za opoziv izvranih direktora, odnosno lanova uprave ( l. 10.). `to se ti e uvjeta koje moraju ispunjavati neizvrani direktori upravnog odbora, odnosno lanovi nadzornog odbora za izbor, sam odbor odreuje te uvjete uzimajui u obzir strukturu druatva i njezine djelatnosti i ocjenjuje periodi no svoj sastav. Pritom se vodi ra una da je upravni odbor, odnosno nadzorni odbor sastavljen od lanova koji imaju razli ita znanja i iskustva koja su potrebna za obavljanje njihovih zadataka. lanovi komisije za reviziju trebaju imati potrebno iskustvo i znanje iz podru ja financija i ra unovodstva za uvratena druatva. Svim novim lanovima upravnog odbora, odnosno nadzornog odbora treba omoguiti program pripreme i upoznavanja sa ustrojstvom i djelatnostima druatva te je potrebno godianje ocjenjivati potrebu stru nog usavraavanja lanova odbora. U slu aju izbora novog lana upravnog odbora, odnosno nadzornog odbora potrebno je objaviti njegove kvalifikaci* 0 @ R T z | ~  z 8 F & ,$F0` > º{hgrh L56hgrh L6 h L56h Lh L56 h L6 h6 ho6h Lh L6 h S*6h Lh6 h56 hT56jhT`q0J56U hO56 h S*56hOhO56 h UH56h UH-HT ~ $&$$r%t%,,6J$a$gdGg$a$gd$a$gd$a$gd L$p`^p``a$gdo $^a$gdu$a$gdOgd UHpF$(2>b|H\ 2|:BZ h r"":#F#$$$$$$%$%H%p%t%((Ͻ׵jh 0JUh  hs}56 ho56 hGg56hs}hs}56hZhs}h+h;hojh0JUh{<h hhhh56 h Lh h Lhhgrh62()"*$*n*****,,,,,4.6.0/X36666<&<f?h??@@@`AAAACCCCCCDDFHHHJJ6JdLĹĹĂzhqMmHsHhwmHsHhJ;mHsHjh 0JUmHsHh mHsH!jh7ohGg0JUmHsHh7ohGgmHsHhGgmHsHh~GhuLjht0JUhths}jhE0JUh;hEhh%G/dLLL@MMMMMM:SSU U"UX*YYY ZXZZZZZl[[[\F\]]2^^^^"a$aaa bbccvjh00JUmHsHh7ohw6mHsHh[:mHsHhPmHsHh UmHsHjhqo0JUmHsHhqomHsH!jh7ohw0JUmHsHjhqM0JUmHsHhmHsHhJ;mHsHhqMmHsHh7ohwmHsH+JXn<~&bd:< $7$8$H$a$gdpQ $`a$gdL $7$8$H$a$gdO $`a$gdK$a$gdL$a$gdL]` $`a$gd%G $`a$gd[s$a$gdw $`a$gdwccddJfLfhhhhHkJknnnnoppppppp.rbrxxyy<{p{8~:~<~rZrnh?.jh7ohGg0JUjh[:0JU h7ohGg!jh7ohw0JUmHsHhn$mHsHh7ohwmHsH!jh7oh00JUmHsHhWmHsHhmHsHh,LmHsHhJ{mHsHh,*mHsHh7oh0mHsHh0mHsH)̆ PĊ&rtdfVX^`b` &X΢{sk`k`h7ohLmHsHh?@mHsHhLmHsHhL]`hL]`56 ho56 h<m56 h56 hL]`56hGgh%G)jh7ohGg0JUmHnHsHtH)jhbhGg0JUmHnHsHtHjh[sh0JUh[sh?.jh7ohGg0JU h7ohGghW%FPHv\jĦ$&V^`bfJnz֭F,|*82@(6<ퟑuuh)UaJmHnHsHtHhLaJmHnHsHtHh?@aJmHnHsHtH h7ohLaJmHnHsHtHh)UmHsHhLmHsHhFmHsH-jh7ohL0JB*U\mHphsHjh]0JUmHsHh7ohLmHsHh?@mHsH.<hP(8vй(6FjԻb8X￷}odh7ohKmHsHhFaJmHnHsHtHhaJmHnHsHtHhLaJmHnHsHtHh2aJmHnHsHtHh?@mHsHh/mHsHh2mHsHh7ohLmHsH-jh7ohL0JUaJmHnHsHtHh?@aJmHnHsHtH h7ohLaJmHnHsHtH'&JZ~P,P $*,|<>xxxxxx hOhOh 3jhOhO0JU hOh,h,h63h9hehjh7ohL0JUaJjh7ohL0JU%jh7ohL0JB*U\phhFB*\phh7ohLB*\phhF h7ohLhO/>@RT<Rln >b4Xj>\^.ɰɨɠɰɰɰɰɒɎ{tt hqChpQh 3hqChAs h7ohLhpQjhI0JUmHsHh4mHsHhemHsH!jh7ohL0JUmHsHhFmHsHh7ohLmHsH hOhjhOhO0JUjh 30JU hOhO hOh,,(*x~468>xz|    :    | Ʒ~ochr mHnHsHtHhU56mHnHsHtHho56mHnHsHtHhr 56mHnHsHtHhB56mHnHsHtHh[YmHnHsHtHh7ohLmHnHsHtHh7ohLmHsHh[Yhh,jh7ohL0JU h7ohLhFhpQjhpQ0JU%z  j(/n0@ETN02Բֲ $`a$gd^<$a$gdL $7$8$H$a$gd]$a$gdr $h^h`a$gdU $`a$gd] $7$8$H$a$gdpQ|    X|"F fhlj6ྲvj^^Rh %mHnHsHtHha9mHnHsHtHh%mHnHsHtH#jh `h0JUmHnHsHtHh `hmHnHsHtH#jh+0JUmHnHsHtHhBmHnHsHtHh[YmHnHsHtHhr mHnHsHtHjh0JUmHsHh[YmHsHhmHsHhmHnHsHtHhG0xmHnHsHtH8:X Z !!t!v!r"t"#&###2$%<%@%B%''x(IJĦIJ舦vjf^fTfPfh&&jh4u 0JUhJh4u 6h4u h4u mHnHsHtH#jhV[0JUmHnHsHtH#jh %0JUmHnHsHtHhr mHnHsHtHhV[mHnHsHtH#jhgP0JUmHnHsHtHhgPmHnHsHtHh$fmHnHsHtHha9mHnHsHtHh %mHnHsHtHh8mSmHnHsHtHx(()))***(*0*b+d+ ,,,,,--&.0.H.J./////$0H0l0n0|11.4`444667 8ž||||phvL'mHnHsHtHhmHnHsHtHhFmHnHsHtH"h|ih|i56mHnHsHtH hU56 h+56h|ih|i56 h]hr jhF0JUh]hF h]h]h h]h4u h8mSh+hE h]h|ih|i) 8088888H9Z9j9999h;~;|<~<<<=2=4=>>t???@@@VABBCCDD˻˩ˢxphZhpjhy0JUmHsHhymHsHhmHsHh[mHsHh[h[mHsHh[jh 0JUh h ] h 6]#jh:>0JUmHnHsHtHh:>h:>6mHnHsHtHh:>mHnHsHtHhmHnHsHtHhvL'mHnHsHtHhvL'hvL'6mHnHsHtH#DEErFFHHVH^HHHJK&KMMOLQRRRTT UUUUVWWTXfXXX^\b\\^(^^DF|vl~ઢ𢠢ࢊhmHsHhG0xmHsHjha0JUmHsHUhamHsHho98mHsHjhc0JUmHsHhcmHsHhFnmHsHhEmHsHh$fmHsHhmHsHhgZmHsHh*mHsHhymHsH3je te je potrebno jednom godianje objaviti podatke o sastavu odbora i kvalifikacijama svakog pojedinog lana odbora ( l. 11.). Od svakog lana upravnog odbora, odnosno nadzornog odbora zahtijeva se da posveti potrebno vrijeme i pozornost svojim obvezama te da ograni i svoje profesionalne obveze u drugim trgova kim druatvima, u mjeri u kojoj je to potrebno za obnaaanje njegove funkcije u uvratenom druatvu ( l. 12.). Smatra se da je neizvrani direktor upravnog odbora, odnosno lan nadzornog odbora nezavisan jedino ako ne postoje bilo kakve poslovne, obiteljske ili druge veze s druatvom, veinskim dioni arom druatva ili upravom druatva ili veinskog dioni ara, a koja bi predstavljala sukob interesa i koja bi ometala njegovo rasuivanje. Preporu a se da svaka dr~ava lanica odredi uvjete za odreenje nezavisnosti neizvranih direktora upravnog odbora, odnosno nadzornog odbora, pri emu se u obzir imaju uzeti smjernice iz Aneksa II Preporuke. Pritom sam upravni odbor, odnosno nadzorni odbor odreuje kada postoje nezavisnost lana upravnog odbora odnosno nadzornog odbora. Upravni odbor, odnosno nadzorni odbor mora godianje objaviti podatke o postojanju nezavisnosti svakog pojedinog neizvranog direktora upravnog odbora, odnosno nadzornog odbora, kao i prilikom imenovanja novih lanova. Druatvo mo~e zahtijevati od nezavisnih lanova upravnog odbora, odnosno nadzornog odbora da periodi no daju izjavu o svojoj nezavisnosti ( l. 13.) U hrvatskom pravu postojanje posebnih komisija unutar nadzornog odbora je propisano samim Zakonom o trgova kim druatvima. Nadzorni odbor mo~e imenovati komisije iz redova svojih lanova, te im povjeriti pripremu odluka koje donosi nadzorni odbor i nadzor nad njihovom provedbom. Komisije ne mogu odlu ivati o pitanjima iz nadle~nosti nadzornog odbora, te su du~ne redovito izvjeatavati nadzorni odbor o svom radu ( l. 264. st. 3. ZTD). lanovi nadzornog odbora imaju pravo prisustvovati sjednicama komisija iako nisu njihovi lanovi, osim ako predsjednik komisije odredi druga ije ( l. 266. st. 2. ZTD). Ove odredbe se primjenjuju i kada se radi o imenovanju komisija upravnog odbora i njihovim ovlastima ( l. 272.i st. 4. ZTD). Zakon o reviziji iz 2005. godine u l. 27. predvia obvezu trgova kih druatava iji su vrijednosni papiri uvrateni na burzi u prvu kotaciju ili kotaciju javnih dioni kih druatava, banaka i drugih financijskih institucija te trgova kih druatava od posebnog dr~avnog interesa iji temeljni kapital prelazi 300.000.000,00 kuna (trgova ka druatva od javnog interesa)  da osnuju revizorski odbor (st. 1. i 2.) koji se sastoji od lanova nadzornog odbora i lanova imenovanih od nadzornog odbora, pri emu najmanje 1 lan tog odbora mora poznavati podru je ra unovodstva i/ili revizije ( l. 27. st. 3. i 4. Zakona o reviziji). Revizorski odbor ima sljedee zadatke: a) prati postupak financijskog izvjeaivanja; b) prati u inkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije, te sustava upravljanja rizikom; c) nadgleda provoenje revizije godianjih financijskih i konsolidiranih izvjeaa; d) prati nezavisnost samostalnih revizora ili revizorskog druatva koje obavlja reviziju, a posebno ugovore o dodatnim uslugama; e) daje preporuke skupatini o odabiru samostalnog revizora ili revizorskog druatva; f) raspravlja o planovima i godianjem izvjeau unutarnje revizije te o zna ajnim pitanjima koja se odnose na ovo podru je ( l. 28. Zakona o reviziji). Samostalni revizor ili revizorsko druatvo mora revizorski odbor izvjeatavati o klju nim pitanjima koja proizlaze iz revizije, a posebno o zna ajnim slabostima unutarnje kontrole u vezi s postupkom financijskog izvjeatavanja ( l. 29. Zakona o reviziji). Na taj na in se u uvratena dioni ka druatva i druga trgova ka druatva od javnog interesa uvodi komisija nadzornog odbora iji sastav jam i nezavisnost i stru nost pri nadzoru nad sastavljanjem financijskih izvjeaa i njihovom revizijom. Praksa u javnim dioni kim druatvima u razdoblju od 2001.-2003. godine ukazivala je da su se posebne komisije unutar nadzornog odbora rijetko ustanovljavale. U 1,4 % javnih dioni kih druatava je bila ustanovljena komisija za imenovanje i nagraivanje lanova uprave, u 4 % druatava je bila ustanovljena komisija za investicijske i financijske odluke, dok je u najveem broju druatava bila ustanovljena komisija za reviziju (19 % druatava). Zakonskim propisivanjem obveze za osnivanje revizorskog odbora u uvratenim dioni kim druatvima svakako e se poveati postotak dioni kih druatava s ustanovljenim komisijama, a Kodeks korporativnog upravljanja otvara mogunost i za ustanovljavanje komisija za imenovanja i za nagraivanje. Pri izradi Kodeksa HANFA i Zagreba ka burza su se rukovodili smjernicama iz Aneksa I Preporuke o ulozi neizvranih direktora upravnih odbora i lanova nadzornih odbora uvratenih druatava i komisijama upravnih odbora i nadzornih odbora. Kodeks za korporativno upravljanje u to ki 3.2.11. preporu uje osnivanje komisije za imenovanje, komisije za nagraivanje i komisije za reviziju. Komisije moraju imati najmanje 3 lana, a iznimno druatva s malim nadzornim odborom (manje od 7 lanova) mogu ustanoviti komisije sa 2 lana ili objediniti funkcije vezane uz imenovanje i nagraivanje u jednoj komisiji. Komisije moraju redovito izvjeatavati nadzorni odbor o svom radu i rezultatima, a druatvo jednom godianje izrauje i objavljuje izvjeae o radu, sastavu, broju sastanaka i nazo nosti na sastancima komisija nadzornog odbora. Veinu lanova komisije za imenovanje moraju initi nezavisni lanovi nadzornog odbora, a ta komisija prati i odlu uje o problematici imenovanja lanova uprave i nadzornog odbora, kvaliteti njihovog rada, obrazovanju i planiranju daljnjeg obnavljanja lanstva uprave i nadzornog odbora. Komisija za imenovanje ima obvezu uzimati u obzir prijedloge uprave i dioni ara te se savjetovati s predsjednikom uprave, osobito kada se radi o lanovima uprave i viaem rukovodeem kadru. Komisija za nagraivanje mora biti sastavljena veinom od nezavisnih lanova nadzornog odbora, a ona predla~e sadr~aj ugovora s lanovima uprave i njihovo nagraivanje, kao i nagraivanje lanova nadzornog odbora. Komisija za reviziju se osniva radi detaljne analize financijskih izvjeaa, pru~anja podrake ra unovodstvu druatva i uspostavi dobre i kvalitetne unutarnje kontrole u druatvu. Veinu lanova komisije za reviziju trebaju initi nezavisni lanovi nadzornog odbora. Trajanje mandata komisije za reviziju mo~e se ograni iti na 4 godine kontinuiranog rada ili ograni avanjem broja komisija u koje lan mo~e biti izabran u drugim druatvima. Komisija za reviziju odgovara za svoj rad nadzornom odboru te nesmetano surauje s upravom i nadzornim odborom, vanjskim i unutarnjim revizorima. S druge strane, uprava druatva ima obvezu pravovremeno i periodi no dostavljati prikaze financijskih izvjeaa prije objave, kao i podatke o promjenama u ra unovodstvenim na elima i kriterijima, ra unovodstvene postupke, bitna odstupanja izmeu knjigovodstvene i stvarne vrijednosti po pojedinim stavkama te korespondenciju s odjelom za unutarnju reviziju ili s vanjskim revizorima. 6. Zaklju ak U hrvatskom pravu je Zakonom o trgova kim druatvima propisana mogunost osnivanja komisija, a Zakonom o reviziji propisana obveza osnivanja revizorskog odbora za uvratena dioni ka druatva. Time je hrvatski zakonodavac stvorio pretpostavke za ustanovljavanje komisija koje imaju savjetodavnu i stru nu ulogu u odnosu na nadzorni, odnosno upravni odbor koji i dalje donosi kona nu odluku o pitanjima revizije godianjih financijskih izvjeaa, naknadama za rad i imenovanjima lanova uprave, odnosno izborima lanova nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora druatva. Kodeks za korporativno upravljanje nema obvezujui karakter, a njegova se primjena ograni ava na druatva koja su uvratena u Slu~beno tr~iate, Redovno tr~iate i Tr~iate javnih dioni kih druatava na Zagreba koj burzi. Donositelji Kodeksa su se prilikom njegove izrade rukovodili smjernicama iz Preporuke Europske Komisije o ulozi neizvranih direktora upravnih odbora i lanova nadzornih odbora uvratenih druatava i komisijama upravnih odbora i nadzornih odbora iz 2005. godine, ime je hrvatsko pravo usklaeno s europskim pravom. Kodeks je detaljnije uredio kriterije nezavisnosti lanova nadzornog odbora koji imaju osobitu ulogu unutar komisija koje se osnivaju u nadzornom odboru, te je uredio ustrojstvo, nadle~nosti i na in rada pojedinih komisija. Pritom je Kodeks propisao stro~e uvjete za obnaaanje funkcije lana nadzornog odbora i lana posebnih komisija, u odnosu na odreenja Zakona o trgova kim druatvima. Izmjenama i dopunama Zakona o trgova kim druatvima iz 2007. godine omogueno je osniva ima dioni kog druatva da statutom druatva izaberu monisti ki ili dualisti ki ustroj dioni kog druatva. Summary INDEPENDENCE OF MEMBERS OF THE SUPERVISORY BOARD AND NON-EXECUTIVE DIRECTORS OF THE ADMINISTRATIVE BOARD AND THEIRS COMMITTEES IN PUBLIC COMPANIES Protection of shareholders' interests seeks for strenghtening of position of the supervisory board and non-executive directors in the administrative board in public companies which mediate between the management board/executive directors and shareholders. This goal can be realised through independent position of members of the supervisory board and non-executive directors of the administrative board. Independent member of the supervisory board/non-executive director of the administrative board is a person who is free of any business, family or other relationship with the company, its controlling shareholder or the management of either. Second remedy is establishment of special committees in the supervisory board/administrative board. These committees have advisory role and they prepare decisions of the supervisory board/administrative board on nomination and remuneration of members of the management and supervisory board and members of the administrative board and auditing of annual financial accounts and reports. The majority of members of such committees must be independent members of the supervisory board or independent non-executive directors of the administrative board. Every State can envisage a set of provisions concerning the independence of members of the supervisory board and non-executive directors of the administrative board and the role of the committees of the supervisory board/administrative board to be used by listed companies, either through a  comply or explain approach or through legislation. Key words: supervisory board, administrative board, public company, independence of members of the supervisory board/non-executive directors, committees  Izlaganje na meunarodnom znanstvenom skupu  Socijalno odgovorno gospodaranje , Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci, Rijeka, 5.- 6. listopada 2007.  U SAD-u su izbila etiri velika financijska skandala (tzv. Big Four Frauds) koji svoje za etke imaju u kasnim 90-im godinama, a koji su do izra~aja doali u razdoblju od 2001. do 2002. godine: Enron, Global Crossing, WorldCom i Qwest. Ovi ste ajevi su doveli do velikih gubitaka za dioni are, a ato je bilo uvjetovano loaim sustavom ra unovodstva i revizije financijskih izvjeaa. Detaljnije o spomenutim financijskim skandalima vidi u Daniel Kadlec, Enron: Who's Accountable?, Time  Business & Technology, January 13, 2002., Feinman, Jay M., Liability Of Accountants For Negligent Auditing: Doctrine, Policy And Ideology, Florida State University Law Review, Fall 2003., str. 17-19., Cunningham, Lawrence A., The Sarbanes - Oxley Yawn: Heavy Rethoric, Light Reform (And It Just Might Work), Connecticut Law Review, Spring 2003., str. 923-936. U Europi su poznati slu ajevi financijskih poteakoa u trgova kim druatvima Marconi (Velika Britanija), Elan (Irska), EmTV, MobilCom (Njema ka), Vivendi, France Telecom (Francuska), Swiss Life, Bz Group (`vicarska), Bipop, Cirio, Parmalat (Italija), ABB (`vedska), Royal Ahold, KpnWest (Nizozemska). Vidi u Enriques, Luca, Bad Apples, Bad Oranges: A Comment From Old Europe On Post-Enron Corporate Governance Reforms, Wake Forest Law Review, Fall 2003., str. 912-916.  Tako Zakon o trgova kim druatvima propisuje odreeni postupak sazivanja glavne skupatine, pri emu inicijativu za njezino sazivanje i odr~avanje daje upravi druatva. Uprava odreuje i dnevni red glavne skupatine, pa na taj na in i vremenski i sadr~ajno odreuje tijek glavne skupatine. Zakonom propisani postupak jam i pravodobnu obavijeatenost dioni ara o mjestu i vremenu odr~avanja glavne skupatine te pitanjima o kojima e se odlu ivati na glavnoj skupatini. Manjinskim dioni arima se pru~a mogunost da sami predlo~e sazivanje glavne skupatine, kao i mogunost da tra~e uvratenje odreenog pitanja u dnevni red glavne skupatine ( l. 278. st. 1. i 2. ZTD) te se na taj na in dioni arima omoguava da neposredno utje u na postupak sazivanja glavne skupatine i ostvarivanje svojih prava na njoj.  Barbi, Jakaa et al., Nadzorni odbori  vodi  kroz sustav korporativnog upravljanja, CROMA, Zagreb, 2006., str. 86-105.  Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgova kim druatvima iz 2007. godine stupit e na snagu 1. travnja 2008. godine, osim odredbi o prekograni nim pripajanjima i spajanjima koje e stupiti na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju ( l. 174. Zakona o izmjenama i dopunama ZTD-a 2007.).  Intenzitet nadzora ovisi o stanju u kojem se nalazi druatvo, kao i o moguim protupravnim postupanjima lanova uprave. Nadzorni odbor ne mo~e u svoje ime podnijeti tu~bu protiv lanova uprave.  Uprava podnosi izvjeae o poslovnoj politici najmanje jednom godianje, ako izmjena stanja ili nova pitanja ne nala~u da se o tome izvijesti bez odgaanja, izvjeae o rentabilnosti druatva i o upotrebi kapitala na sjednici nadzornog odbora na kojoj se raspravlja o godianjim financijskim izvjeaima, izvjeae o tijeku poslova i o stanju druatva najmanje tromjese no a izvjeae o poslovima koji bi mogli biti od velikog zna aja za rentabilnost poslovanja i za likvidnost druatva pravodobno kako bi nadzorni odbor mogao o njima zauzeti stav ( l. 250. st. 4. ZTD). Izmjenama i dopunama ZTD-a iz 2007. godine je uveden novi lanak 250.a koji ureuje obvezu uprave na podnoaenje godianjeg izvjeaa o stanju druatva i odreuje njegov sadr~aj, a l. 250.b obvezu podnoaenja konsolidiranog godianjeg izvjeaa druatva.  Izvjeae e se dostaviti i komisiji koji je osnovao nadzorni odbor. Nadzorni odbor i svaki lan nadzornog odbora mogu zahtijevati davanje ad hoc izvjeaa od uprave, a ako ga ona odbije dati, lan nadzornog odbora mo~e ponoviti zahtjev uz uvjet da ga podr~i joa jedan lan nadzornog odbora. Tada e uprava biti du~na dati izvjeae ( l. 250. st. 6. i 7. ZTD).  U tom izvjeau je potrebno navesti da li druatvo djeluje u skladu sa zakonom i statutom druatva te odlukama glavne skupatine, da li su godianja financijska izvjeaa izraena u skladu s stanjem u poslovnim knjigama druatva i da li prikazuju ispravno imovinsko i poslovno stanje druatva te stav koji ima prema prijedlogu uprave o upotrebi dobiti i pokriu gubitaka druatva.  Ina e glavnu skupatinu saziva uprava druatva.  Zakon poznaje nekoliko oblika radnji kojima se krai zabrana konkurencije: a) lan uprave za svoj ili za tui ra un obavlja poslove koji ulaze u predmet poslovanja druatva; b) lan uprave druatva je istodobno lan uprave ili nadzornog odbora u drugom druatvu koje se bavi poslovima iz predmeta poslovanja druatva; c) lan uprave u prostorijama druatva obavlja poslove za svoj ili za tui ra un; d) lan uprave druatva je komplementar u nekom drugom trgova kom druatvu koje se bavi poslovima iz predmeta poslovanja druatva. Kada se radi o predmetu poslovanja zabrana konkurencije se odnosi na sve poslove s tog podru ja bez obzira na stanje upisa u sudskom registru ili na odredbe statuta druatva. Statutom druatva je mogue odrediti i druge zabrane konkurencije.  U slu aju ako se radi o izvranim direktorima, suglasnost za postupanja protivna zabrani konkurencije daje upravni odbor. Vidi u Barbi, Jakaa, Pravo druatava, Knjiga druga-Druatva kapitala, Organizator, Zagreb, 2005., str. 455., Gorenc, Vilim et al., Komentar Zakona o trgova kim druatvima, RRIF, Zagreb, 2004., str. 330-331.  Druatvo u tom slu aju mo~e tra~iti nekoliko na ina popravljanja atete: a) druatvo mo~e od lana uprave tra~iti da mu nadoknadi pri injenu atetu; b) druatvo mo~e tra~iti od lana uprave da dopusti da se poslovi koje je sklopio za svoj ra un smatraju poslovima sklopljenim za ra un druatva; c) druatvo mo~e tra~iti od lana uprave da prenese druatvu ono ato je primio iz poslova koje je sklopio za tui ra un; d) druatvo mo~e tra~iti od lana uprave da mu ustupi zahtjev za naplatu onoga ato bi trebalo da primi ( l. 248. st. 2. ZTD). Pritom druatvo izabire jednu od ponuenih mogunosti popravljanja atete i time isklju uje ostale oblike popravljanja atete. Zahtjevi druatva za naknadu atete zastaruju u roku od 3 mjeseca od kada su ostali lanovi uprave i lanovi nadzornoga odbora saznali za radnju povodom koje se mo~e tra~iti naknada atete (subjektivni rok). Zahtjevi zastaruju u svakom slu aju, bez obzira na saznanje za radnju, u roku od 5 godina od kada je radnja u injena (objektivni rok)( l. 248. st. 3. ZTD). Za odgovornost za atetu prema druatvu pretpostavlja se krivnja lana uprave, a druatvo mora dokazati postojanje atete i utvrditi njezinu visinu. Vidi u Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga-Druatva kapitala, str. 455-456., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 331-332.  Statutom druatva je mogue odrediti da odluku o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora sa samim sobom donosi glavna skupatina druatva. Ova odredba se primjenjuje i na prokuriste druatva ( l. 49. ZTD), ali i na zastupnike po punomoi ( l. 42. st. 4. ZTD), trgova ke punomonike ( l. 56. st. 4. ZTD) i trgova ke putnike ( l. 58. sr. 5. ZTD).  Ograni enje na zastupanje se odnosi na to no odreenog lana uprave, te nije potrebno posebno dokazivati krivnju lana uprave. Dovoljno je da se lan uprave nalazi u odreenom ugovornom odnosu i u ulozi zastupnika po zakonu druatva i u ulozi druge ugovorne strane (bilo kao izravni suugovaratelj ili kao zastupnik ili komisionar tree osobe). Sukob interesa se ne mora dokazivati.  Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga prva-Opi dio, str. 409-410., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 48. i 57.  Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga-Druatva kapitala, str. 551-552., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 369-370.  Taj kratki rok za sklapanje ugovora o kreditu je odreen kako bi se kredit odobrio na temelju okolnosti koje su postojale i bile poznate nadzornom odboru u trenutku odobrenja sklapanja kredita. Ako se u navedenom roku ne sklopi ugovor, nadzorni odbor mora dati novo odobrenje za sklapanje ugovora.  Npr. prodaja s odgodom plaanja, prodaja s obro nom otplatom, davanje odgode za ispunjenje neke obveze lana uprave, zamjena periodi nog plaanja plaanjem na kraju godine, davanje osiguranja treim osobama za ispunjenje neke obveze lana uprave, leasing i sl. Vidi u Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga-Druatva kapitala, str. 552-553.  Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga-Druatva kapitala, str. 454-455., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 332-334.  Ukoliko godianja financijska izvjeaa utvruje upravni odbor, ono ato Zakon predvia za upravu vrijedi za izvrane direktore, a ono ato predvia za nadzorni odbor vrijedi za upravni odbor ( l. 272.h st. 5. ZTD).  U tom izvjeau mora navesti na koji je na in i u kojem opsegu u tijeku poslovne godine ispitao voenje poslova druatva. U druatvima ije dionice kotiraju na burzi u spomenutom se izvjeau mora navesti i koje komisije ima nadzorni odbor te koliko je sjednica tog odbora odr~ano kao i broj odr~anih sjednica svake komisije. Nadzorni odbor mora zauzeti stav i o izvjeau revizora. U izvjeau se mora navesti ima li nadzorni odbor primjedaba na podnesena mu izvjeaa i daje li suglasnost na godianja financijska izvjeaa koja mu je podnijela uprava.  Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga-Druatva kapitala, str. 553-558., Gorenc, V. et al., Komentar Zakona o trgova kim druatvima, str. 359-361.  To bi se moglo predvidjeti statutom druatva i kada se ustroji upravni odbor, pa se za poduzimanje odreenih pravnih poslova ili radnji od strane izvranih direktora propiae prethodna suglasnost upravnog odbora za takve poslove ili radnje. Pritom valja imati u vidu odredbe l. 272.l st. 3. ZTD-a koji za izvrane direktore upuuje na odgovarajuu primjenu odredbe l. 242. ZTD-a o ograni enju ovlasti lanova uprave za zastupanje i voenje poslova druatva i l. 272.l st. 9. ZTD-a koji upuuje na odgovarajuu primjenu odredbe l. 252. ZTD-a o du~noj pozornosti i odgovornosti lanova uprave. Odredbe o ograni enju ovlasti uprave, odnosno izvranih direktora na voenje poslova druatva djeluju samo u unutarnjim odnosima izmeu druatva i lanova uprave, odnosno izvranih direktora, dok su pravni poslovi koji su sklopljeni s treim osobama mimo suglasnosti nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora valjani bez obzira na znanje treih osoba za takva ograni enja.  Mogunost utjecaja je ograni ena time ato nadzorni odbor daje samo suglasnost koja se mo~e uvesti samo za to no odreene poslove (osnivanje novih pogona, stjecanje udjela, otuenje nekretnina, davanje i uzimanje zajmova, davanje prokure, jamstava, osnivanje i ukidanje podru~nice, odreivanje njihovih naknada za rad i sklapanje ugovora o slu~bi i sl.).  Statutom nije mogue odrediti veu veinu ili ispunjenje posebnih pretpostavki. Pritom valja ukazati na to da se lanovi uprave oslobaaju odgovornosti ako su svoje radnje temeljili na odluci glavne skupatine, ato nije slu aj ako su radnju poduzeli na temelju odobrenja nadzornog odbora ( l. 252. st. 4. ZTD).  To imenovanje ne mo~e biti du~e od 1 godine, a mandat takvom lanu prestaje kada se otklone razlozi zbog kojih pojedini lan uprave nije bio u mogunosti obavljati svoje funkcije ili se izabere novi lan uprave. Ovdje valja spomenuti da na zahtjev svake zainteresirane osobe sud mo~e imenovati nedostajueg lana uprave u hitnim slu ajevima, iji mandat traje dok nadzorni odbor ne imenuje lana uprave sukladno statutu druatva ( l. 245. ZTD). Vidi u Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga-Druatva kapitala, str. 558-559., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 361-362.  Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga-Druatva kapitala, str. 560., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 368. Ostale ovlasti nadzornog odbora su imenovanje i opoziv predsjednika i lanova uprave ( l. 244. ZTD), provjera osnivanja druatva ( l,. 182. ZTD), odlu ivanje zajedno s upravom o upotrebi dobiti druatva ( l. 220. st. 3. ZTD), donoaenje poslovnika o radu uprave i nadzornog odbora ( l. 240. st. 3. ZTD), odreivanje naknada za rad lanovima uprave druatva ( l. 247. ZTD), predlaganje imenovanja novog nadzornog odbora ( l. 256. ZTD).  Prosje ni broj lanova nadzornog odbora u javnim dioni kim druatvima u razdoblju od 2001.-2003. godine je bio 5,04 lana. Vidi u Ekonomski institut Zagreb, Socius d.d., Odvjetni ki ured Verai Maruai, USAID, Korporacijsko upravljanje u javnim dioni kim druatvima u Republici Hrvatskoj, 2005.,  HYPERLINK "http://www.vse.hr/edukacija/Korporacijsko_upravljanje.pdf" http://www.vse.hr/edukacija/Korporacijsko_upravljanje.pdf, str. 45.  Najvei broj lanova nadzornog, odnosno upravnog odbora iznosi kod druatva s temeljnim kapitalom do 12.000.000,00 kuna iznosi 9 lanova, do 20.000.000,00 kuna iznosi 15 lanova i preko 80.000.000,00 kuna iznosi 21 lan. Pritom je mjerodavan iznos temeljnog kapitala na dan podnoaenja prijave za upis osnivanja druatva, odnosno poveanja ili smanjenja kapitala druatva u sudski registar. U obzir se uzima temeljni kapital koji je odreen statutom druatva i koji se upisuje u sudski registar.  Statut mora propisati to an broj lanova nadzornog odbora koji mora biti neparan, a mo~e predvidjeti i viae varijanti sastava, pri emu se odabir varijante sastava prepuata glavnoj skupatini druatva. Broj lanova nadzornog odbora mo~e se i promijeniti, ali se to mo~e initi samo odlukom o izmjeni statuta. Donoaenje odluke o promjenama temeljnog kapitala druatva ne dovodi automatski i do promjene najveeg broja lanova nadzornog odbora, ve glavna skupatina mora prethodno donijeti odluku o izmjeni statuta, odnosno njegove odredbe o broju lanova nadzornog odbora. Ako se ne poatuju zakonske odredbe o broju lanova nadzornog odbora, odredba statuta o broju lanova nadzornog odbora bit e niatava. Vidi u Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga- Druatva kapitala, str. 531-533., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 343-345.  Ta obveza nastaje u trenutku kada druatvo zaposli viae od 200 radnika bez obzira da li su zaposleni na odreeno ili neodreeno vrijeme. U pravilu u trenutku osnivanja druatvo joa naj eae nema toliki broj radnika, pa stoga l. 180. st. 2. ZTD-a odreuje da se pri sastavljanju prvog nadzornog odbora ne primjenjuju odredbe o predstavniku radnika. Ipak, u statutu druatva je mogue ve i pri osnivanju druatva predvidjeti predstavnika radnika u nadzornom odboru druatva ako se o ekuje zapoaljavanje odreenog minimalnog broja radnika kojeg e imenovati radnici kada druatvo zaposli viae od 200 radnika. Na taj na in se izbjegava potreba naknadne izmjene statuta druatva. Ako broj radnika padne ispod 200, prestaje i njihovo pravo na suodlu ivanje, ali predstavniku radnika funkcija traje sve do prestanka njegovog mandata. Vidi u Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga-Druatva kapitala, str. 591-593., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 346-347.  lan nadzornog odbora ne mo~e biti istodobno i lan uprave, trajni zamjenik lana uprave, prokurist ili punomonik druatva ( l. 261. st. 1. ZTD). Nadzorni odbor mo~e privremeno, ali ne viae od 1 godine, neke svoje lanove imenovati za zamjenike lanova uprave koji nedostaju ili koji nisu u mogunosti obavljati svoju funkciju. Za vrijeme dok obavlja posao u upravi druatva lan nadzornog odbora ne mo~e obavljati funkciju lana nadzornog odbora, a za njega ne vrijedi zabrana konkurencije ( l. 261. st. 2. ZTD).  Na taj na in se osigurava nezavisnost lanova nadzornog odbora u obavljanju njegovih zadaa od uprave druatva, osigurava se potrebna pozornost u obavljanju nadzornih funkcija kroz ograni enje broja funkcija u nadzornim odborima drugih druatava, spre avaju se eventualne zloporabe lanstva u odnosima izmeu povezanih druatava, odnosno situaciji uzajamnih lanstava u upravama i nadzornim odborima dvaju ili viae druatava kapitala (preplitanje ukri~, njem. berkreutzverflechtung), te se atite odreeni opi interesi. Zakon o sprje avanju sukoba interesa u obnaaanju javnih du~nosti iz 2003. godine (NN 163/03) u l. 11. st. 5. prema kojem dr~avni du~nosnik ne mo~e biti ni lan uprave ili nadzornog odbora trgova kog druatva, osim druatava u kojima je dr~ava jedini dioni ar, odnosno lan ili ima veinski udio.  Tako se mo~e odrediti da to bude osoba koja dr~i dionice druatva (dioni ar), dr~avljanstvo lana, osoba koja ima odreena posebna stru na znanja ili vjeatine, ~ivotna dob, radno iskustvo i sl.  Istra~ivanje koje je obavio Ekonomski institut Zagreb, Socius d.d. i Odvjetni ki ured Verai Maruai, uz financijsku potporu USAID-a u razdoblju od 2001.-2003. godine obuhvatilo je 239 javnih dioni kih druatava ije dionice su kotirale na Zagreba koj i Vara~dinskoj burzi. Meu njima je bilo 220 nefinancijskih trgova kih druatava, 17 banaka te 2 druatva za osiguranje. Vidi u Ekonomski institut Zagreb, Socius d.d., Odvjetni ki ured Verai Maruai, USAID, Korporacijsko upravljanje u javnim dioni kim druatvima u Republici Hrvatskoj, 2005.,  HYPERLINK "http://www.vse.hr/edukacija/Korporacijsko_upravljanje.pdf" http://www.vse.hr/edukacija/Korporacijsko_upravljanje.pdf, str. 15.  lanovi uprave su bili visoko obrazovani te su posjedovali najmanje diplomu fakulteta (83,7%), odnosno magisterij ili doktorat (16,3%). Od lanova uprave koji su odgovorili na anketu, 39,8% njih je sudjelovalo u upravama ili nadzornim odborima drugih druatava. Vidi u Korporacijsko upravljanje u javnim dioni kim druatvima u Republici Hrvatskoj, str. 9-10.  lanovi nadzornih odbora u javnim dioni kim druatvima u razdoblju od 2001.-2003. godine su naj eae sudjelovali kao lanovi uprava ili nadzornog odbora u joa jednom ili 2 druatva. Slu ajevi viaekratnog lanstva koji bi se pribli~avali zakonskom maksimumu od 10 lanstava u nadzornim odborima druatava nisu bili zabilje~eni. Vidi u Korporacijsko upravljanje u javnim dioni kim druatvima u Republici Hrvatskoj, str. 44.  Korporacijsko upravljanje u javnim dioni kim druatvima u Republici Hrvatskoj, str. 9-10.  Takav stav je zauzeo i Visoki trgova ki sud RH u presudi od 14. prosinca 1999. godine donesenoj u predmetu br. P~-4618/99.  Na in glasovanja mo~e predlo~iti i odreeni dioni ar o emu se glasuje na glavnoj skupatini.  Npr. vladajuem druatvu se daje ovlast da imenuje odreeni broj lanova nadzornog odbora ovisnog druatva, ili se to daje lanu odreene obitelji koja je veinski dioni ar u odreenom druatvu. Ostvarenje tog prava se vezuje uz uvjet da osoba mora dr~ati odreeni broj dionica ili ima neka posebna svojstva.  To pravo tada ima svakodobni imatelj tih dionica, a da bi se to pravo na imenovanje odreenog broja lanova nadzornog odbora moglo prenijeti, potrebno je da se prenesu sve takve dionice koje daju to posebno pravo. To pravo mo~e imati i viae dioni ara zajedno koji raspola~u to no odreenim dionicama koje daju pravo imenovanja. Imatelji tih odreenih dionica mogu imati to pravo posebnog imenovanja samo ako njihove dionice glase na ime i ako je za prijenos dionica potrebna suglasnost druatva. Na taj na in se osigurava nadzor druatva nad osobama koje imaju pravo imenovanja odreenog broja lanova nadzornog odbora, ime oni ograni avaju ovlast glavne skupatine da izabire lanove nadzornog odbora. Te dionice ne ine posebni rod dionica.  U tu treinu se ne ra una predstavnik radnika. Ovim ograni enjem broja imenovanih lanova se spre ava situacija u kojoj bi odreeni dioni ari, odnosno imatelji odreenih dionica koji stvarno nemaju veinu u glavnoj skupatini, ostvarivali prevladavajui utjecaj te ostvarivali samo svoje interese na atetu ostalih dioni ara. Vidi u Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga- Druatva kapitala, str. 540-543., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 350-353.  U slu aju ako bi u nadzornom odboru nedostajao potreban broj lanova za donoaenje odluka, lanove koje nedostaju imenuje nadle~ni sud na zahtjev uprave, pojedinog lana nadzornog odbora ili dioni ara ( l. 257. ZTD). Sud o tom zahtjevu odlu uje u izvanparni nom postupku i nije vezan prijedlogom za imenovanje odreene osobe koji mo~e biti sadr~an u zahtjevu. Mandat lanova nadzornog odbora koje je imenovao sud je privremen, te on prestaje nestankom razloga za njihovo imenovanje. Vidi u Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga-druatva kapitala, str. 543., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 353-354.  Korporacijsko upravljanje u javnim dioni kim druatvima u Republici Hrvatskoj, str. 31.  Tako se lan nadzornog odbora mo~e opozvati i zbog toga ato se ~eli da se u nadzorni odbor izabere druga osoba koja ima potrebna znanja za kvalitetno obavljanje nadzorne funkcije, jer se ~eli omoguiti odreenom dioni aru da utje e na imenovanje lanova nadzornog odbora, jer se ~eli izabrati ugledna osoba od koje e druatvo imati interesa, jer su ispunjene pretpostavke za izbor predstavnika radnika u nadzorni odbor i sl. Statutom je mogue odrediti i razloge za opoziv lana nadzornog odbora, ali e tada glavna skupatina biti vezana tim razlozima, odluka o opozivu mora biti obrazlo~ena, a opozvani lan nadzornog odbora mo~e pred sudom pobijati tu odluku zbog neosnovanosti. Kod opoziva lanova uprave nadzorni odbor mora imati za to va~ne razloge. Na taj na in se uspostavlja ravnote~a izmeu uprave i nadzornog odbora, a predviena je i sudska kontrola opravdanosti odluke o opozivu lana uprave.  Barbi, J., Pravo druatava, Knjiga druga-Druatva kapitala, str. 572-575., Gorenc, V. et al., op. cit., str. 355-356.  Npr. dioni ar koji je imao pravo na imenovanje odreenog broja lanova nadzornog odbora viae nije dioni ar druatva.  Intervencija suda e biti nu~na u slu aju ako se u glavnoj skupatini ne mo~e postii potrebna veina za opoziv odreenog lana nadzornog odbora ili dioni ar koji je imenovao ne ~eli odreenog imenovanog lana nadzornog odbora opozvati. Stoga sud mo~e opozvati takvog lana samo ako postoje va~ni razlozi, a protivno volji subjekta koji je izabrao, odnosno imenovao tog lana nadzornog odbora.  Ostavka se mo~e povui samo uz suglasnost glavne skupatine, odnosno dioni ara koji je imenovao lana nadzornog odbora.  Commission Recommendation of 15 February 2005 on the role of non-executive or supervisory directors of listed companies and on the committees of the (supervisory) bord (Text with EEA relevance)(2005/162/EC).  U SAD-u Pravila za uvratenje dioni kih druatava u kotaciju njujorake burze (NYSE) zahtijevaju da veinu lanova upravnog odbora ine nezavisni lanovi. Ova obveza se ne primjenjuje na ovisna dioni ka druatva. Nezavisni lan upravnog odbora ne smije imati nikakav materijalni interes u druatvu. On ne smije biti u nikakvom trgova kom, industrijskom, bankovnom, savjetodavnom, pravnom, ra unovodstvenom, obiteljskom ili donatorskom odnosu s druatvom. Nezavisan nee biti osobito onaj lan upravnog odbora koji je radnik druatva ili je u rodbinskom odnosu s izvranim slu~benicima druatva, osoba koja od druatva izravno prima naknade u iznosu veem od 100,000.00 dolara godianje (ne radi se naknadi za rad ili mirovini), osoba koja je unutarnji ili vanjski revizor druatva, osobe kod kojih se pojavljuje uzajamno lanstvo u komisijama za naknade razli itih druatava, osoba koja je izvrani slu~benik ili zaposlenik druatva i koja prima od druatva naknade u iznosu veem od 2 % iznosa godianje dobiti druatva ili u iznosu veem od 1,000,000.00 dolara. Isto se odnosi i na osobe koje se nalaze u rodbinskim odnosima s navedenim osobama. Niti jedan lan upravnog odbora koji se u posljednje 3 godine nalazio u jednom od takvih odnosa sa druatvom ne smatra se nezavisnim. Samo nezavisni lanovi upravnog odbora mogu biti lanovi komisija za reviziju, naknade za rad i imenovanje. Vidi u Odjeljku 303A to ka 1., 2., 4., 5. i 6. Pravila njujorake burze (NYSE Rules 2003). l. 301. Sarbanes-Oxley Act-a odreuje pod nezavisnim lanom komisije za reviziju onu osobu koja od druatva nije primila nikakvu nov anu naknadu osim one za svoj rad, i koja se ne nalazi u bilo kojem obliku odnosa ovisnosti o druatvu ili njegovim druatvima-kerima. Vidi u Cunningham, L.A., op. cit., str. 946-978., Holcomb, John M., Corporate Governance: Sarbanes-Oxley Act, Related Legal Issues, And Global Comparisons, Denver Journal of International Law and Policy, Spring 2004., str. 180-181.  To zna i da ne bi smio imati viae od 50 % dionica u temeljnom kapitalu uvratenog druatva.  Ovdje se radi o bivaem radniku uvratenog druatva, koji se tek po proteku 3 godine od prestanka zaposlenja mo~e izabrati za lana nadzornog odbora.  Te dodatne isplate se odnose na bonuse i druge varijabilne oblike naknade za rad (npr. opcije), izuzev primanja na temelju mirovinskog plana za raniju slu~bu u druatvu.  Nezavisni lan nadzornog odbora ne smije biti za vrijeme trajanja svoje funkcije niti prije proteka 1 godine od prestanka poslovne veze, u zna ajnijoj poslovnoj vezi s uvratenim druatvom ili s njim povezanim druatvom, izravno ili posredno kao partner, dioni ar, lan uprave ili nadzornog odbora ili lan viaeg rukovodeeg osoblja organizacije koja se s druatvom nalazi u zna ajnijoj poslovnoj vezi, koja uklju uje i neposredne ili posredne zna ajnije dobavlja e i kupce roba ili usluga druatva i organizacije koja dobivaju zna ajnije primitke od druatva ili s njime povezanih druatava.  Nezavisni lan nadzornog odbora ne mo~e biti osoba koja je istodobno, ili u posljednje 3 godine bila partner ili radnik revizorskog druatva koje pru~a ili je pru~alo revizijske usluge druatvu ili s njime povezanim druatvima.  lan nadzornog odbora ne smije biti lan uprave drugog druatva u kojem je neki od lanova uprave druatva lan nadzornog odbora, niti ima zna ajnijih veza s lanovima uprave druatva kroz sudjelovanje u drugim organizacijama, tijelima ili druatvima.  Korporacijsko upravljanje u javnim dioni kim druatvima u Republici Hrvatskoj, str. 45.  Model Zakon o poslovnim korporacijama (Model Business Corporation Act (MBCA)) je 1954. godine izradilo Ameri ko pravni ko udru~enje (American Bar Association), a bio je viae puta mijenjan, posljednji put 2002. godine. MBCA predstavlja pravni akt koji je bio uzor za donoaenje zakona i pojedina nih odredbi pojedinih saveznih dr~ava.  The Sarbanes-Oxley Act iz 2002. godine (The Corporate Auditing Accountability, Responsability and Transparency Act) ima za cilj uvoenje mehanizama radi poboljaanja to nosti i pouzdanosti financijskih izvjeaa i izvjeaa revizora te uvoenje i pooatrenje kaznenih sankcija za prijevarna postupanja lanova uprava, trgova kih druatava i revizora pri izradi financijskih izvjeaa i izvjeaa o reviziji. Spomenuti zakon nala~e Komisiji za vrijednosne papire (SEC) donoaenje pravila kojima e se zabraniti uvratenje vrijednosnih papira u burzovne kotacije onih dioni kih druatava koje ne budu poatovale odredbe zakona o osnivanju komisije za reviziju. Ta komisija mora biti neposredno odgovorna za imenovanje, plaanje i nadzor nad vanjskim revizorima, a svi lanovi komisije moraju biti nezavisni i ne smiju primati nikakve naknade od uvratenog dioni kog druatva. Komisija mora ustanoviti postupak kojim e poticati radnike da prijavljuju nepravilnosti i da se zaatiti njihov polo~aj (engl. whistle-blowers). Komisija mora imati mogunost anga~iranja neovisnih savjetnika te druatvo mora osigurati dovoljno financijskih sredstava za plaanje vanjskih revizora i savjetnika kada to zatra~i komisija. The Sarbanes-Oxley Act pritom ne zahtijeva od uvratenih druatava da osnuju komisiju za reviziju, budui da u slu aju ako to upravni odbor ne u ini, upravni odbor u cjelini odgovara za reviziju godianjih financijskih izvjeaa. Vidi u Cunningham, L.A., op. cit. str. 946-948., Holcomb, J.M., op. cit., str. 180-182. Odjeljak 303A t. 4. Pravila njujorake burze (NYSE) propisuje obvezu svih uvratenih druatava da osnuju komisiju za imenovanja i pitanja korporativnog upravljanja koji u cijelosti mora biti sastavljen od nezavisnih lanova upravnog odbora. Ta komisija mora imati pisani statut u kojem e se odrediti njezine obveze i svrha (utvruje osobe koje su kvalificirane za lanove upravnog odbora sukladno uvjetima koje je upravni odbor odredio, preporu a izbor odreenih osoba za lanove upravnog odbora na sljedeoj godianjoj glavnoj skupatini druatva, razvija i preporu a na ela korporativnog upravljanja za druatvo, nadzire ocjenu uspjeanosti upravnog odbora i izvranih slu~benika) te obveza godianje ocjene uspjeanosti te komisije. Ova komisija poma~e upravnom odboru u postupku odreivanja kandidata za imenovanje u upravni odbor.  Commission Recommendation of 15 February 2005 on the role of non-executive or supervisory directors of listed companies and on the committees of the (supervisory) board (Text with EEA relevance)(2005/162/EC).  U tu svrhu odbor ocjenjuje svoj rad u cjelini, te ocjenjuje svoje pojedine lanove i komisije.  U slu aju izbora novog lana upravnog odbora, odnosno nadzornog odbora potrebno je da on objavi svoje ostale profesionalne obveze u drugim druatvima. Druatvo mora biti izvijeateno o svim promjenama njegovih profesionalnih obveza te mora svake godine prikupljati podatke i objaviti ih u godianjem izvjeau o stanju druatva o anga~manu svojih lanova upravnog odbora, odnosno nadzornog odbora u drugim druatvima.  Ta trgova ka druatva odreena su Odlukom Vlade RH o popisu trgova kih druatava od posebnog dr~avnog interesa.  Korporacijsko upravljanje u javnim dioni kim druatvima u Republici Hrvatskoj, str. 47.  Nadzorni odbor ima obvezu propisati mandat i nadle~nosti komisija koje su osnovane. Radu komisija mogu prisustvovati samo njihovi lanovi, a tree osobe samo po pozivu.  Predsjednik svake komisije mora imati mogunost izravne komunikacije s dioni arima te se aktom o radu komisije koji donosi nadzorni odbor propisuju te situacije.  Komisija za imenovanje ima zadatak: a) da pronae i preporu i nadzornom odboru kandidate za upra~njena mjesta u upravi i nadzornom odboru, procjenjujui njihovo znanje, vjeatine i iskustvo te pripremiti potrebne radnje i procijeniti vrijeme potrebno za imenovanje, b) najmanje jednom godianje procjenjuje sastav, veli inu, lanstvo i kvalitetu rada nadzornog odbora i uprave i daje preporuke nadzornom odboru, c) najmanje jednom godianje procjenjuje znanje, vjeatinu i iskustvo pojedinih lanova nadzornog odbora i o tome izvjeauje nadzorni odbor, d) da razmatra probleme vezane uz planiranje kontinuiteta nadzornog odbora i uprave, te e) da razmatra politiku uprave u zapoaljavanju viaeg rukovodeeg kadra.  Komisija za nagraivanje ima obvezu: a) predlagati nadzornom odboru politiku nagraivanja uprave, i to fiksnog i varijabilnog dijela naknade za rad, mirovinskog plana i otpremnina (potrebno je predlo~iti objektivne kriterije za izra un varijabilnog dijela koji ovisi o uspjeanosti lanova uprave uzimajui u obzir dugoro ne interese dioni ara i ciljeve druatva), b) predlagati nadzornom odboru nagradu za pojedine lanove uprave, c) predlagati nadzornom odboru oblik i sadr~aj ugovora s lanovima uprave, d) pratiti iznos i strukturu nagrade viaem rukovodeem kadru i davati ope preporuke upravi o tome, e) razmatrati opu politiku nagraivanja putem opcija i drugih oblika koji omoguavaju stjecanje dionica te predlagati nadzornom odboru rjeaenja i razmatrati podatke o dodijeljenim opcijama koji se objavljuju u godianjem izvjeau, f) savjetovati se s predsjednikom nadzornog odbora i predsjednikom uprave o njihovim stavovima o nagraivanju lanova uprave.  Komisija za reviziju u pogledu politike i pravila postupanja u druatvu prati integritet financijskih informacija druatva (ispravnost i konzistentnost ra unovodstvenih metoda i kriterije za konsolidaciju financijskih izvjeaa), najmanje jednom godianje ocjenjuje kvalitetu unutarnjeg sustava nadzora i upravljanja rizicima (utvrenje i objava glavnih rizika kojima je izlo~eno druatvo) te osigurava efikasnost sustava unutarnje revizije (izrada preporuka za imenovanje rukovoditelja odjela za unutarnju reviziju i procjena postupaka rukovodeeg kadra povodom nalaza i preporuka unutarnje revizije). U pogledu vanjskog revizora, komisija daje nadzornom odboru preporuke za imenovanje vanjskog revizora i uvjete njegovog anga~iranja, nadgleda nezavisnost i objektivnost vanjskog revizora (rotacija ovlaatenih revizora u revizorskom druatvu i iznos naknada za rad vanjskom revizoru), prati prirodu i koli inu nerevizorskih usluga koje revizorsko druatvo ili s njim povezane osobe pru~aju uvratenom druatvu, razmatra u inkovitost vanjske revizije i postupanje viaeg rukovodeeg kadra sukladno preporukama vanjskog revizora te istra~uje okolnosti vezane za otkaz vanjskog revizora i daje preporuku nadzornom odboru. Komisija za reviziju s nezavisnim revizorom raspravlja promjene ili zadr~avanje ra unovodstvenih na ela i kriterija, primjenu propisa, va~ne procjene i zaklju ke u pripremanju financijskih izvjeaa, metode procjene rizika i rezultate, visoko rizi na podru ja djelovanja, uo ene vee nedostatke u unutarnjoj kontroli te djelovanje vanjskih imbenika na financijska izvjeaa i revizorske postupke.     PAGE  PAGE 2 ~(LN$D؛ڛܛHNXZ>P.0ʺʭʺʺʺ”~vkvkk`h.h^<CJaJh.h.CJaJh.CJaJjhM0JCJUaJhMCJaJhWpCJaJ!jh^<h^<0JCJUaJh^<h^<0JCJaJh^<CJaJh<mCJaJh^<h^<CJaJh+CJaJh^<h2SxCJaJhLmHsHh2SxmHsHhmHsH$02 βвҲֲ<>@ƿȿʿ̿οϹףכzleZhsh9CJaJ h^<h^<h9h956CJaJh956CJaJjh @0JCJUaJh @CJaJh1CJaJjhD |0JCJUaJh9CJaJjh'0JCJUaJh!qCJaJh'CJaJhD |CJaJjhX0JCJUaJhXCJaJh.hXCJaJ@B̿ο 28p&$a$gdt$a$gdc m$a$gdT`q$^`a$gdgr$a$gdgr$a$gd $`a$gds $`a$gd^<$a$gd9 $`a$gd^<x > z| j02vf Ҿ{skckchkmHsHhC?mHsHhmHsHhYZ5mHnHsHtHh S*5mHnHsHtHhk5mHnHsHtHhgrh5mHnHsHtHh2SxmHnHsHtHhmHnHsHtHhCJaJhsCJaJhsh<mCJaJh<mCJaJh+CJaJhshsCJaJ& V&(`@j8Lt Phlnpr&(vxFH24jh[:hh,0JU h7ohh,hh,h-jhh,0JUhshGmHsHhgrhgr5mHsHh S*mHsHhgrmHsHhSlmHsHhkmHsHhC?mHsH;vF2,L $%J-026<;>BI$a$gd]$a$gdb$a$gdc m$a$gd ~ >J0B,.B$>L .<l*8L N   ""$$$$ %%%%%F-J-L-0 h[shh, h hh,jh hh,0JU h7ohh,jhh,0JU hH+ hh,hh, h[:hh,L0022$6\6~66667N7p7|7<;>;0<4<==>> >>>>>>>>>?f@BBBHhHjH|HHHHHII8M}P}}}z~~|~Ђ҂lnXZprbdfȽ hyhh,!jhyhh,0JCJUaJhFh,hh,CJaJ!jh,hh,0JCJUaJ hIhh, h7ohh, h;hh,hM9jhh,0JUhh,=bX:*6|" Rj $7$8$H$a$gd9$a$gd9$a$gd^< $7$8$H$a$gd^<$a$gdc m$a$gd&3e 7$8$H$gdfPnVXZ:<*,&*2֦68:f |~ʻø籩皕|u hyhh,!jhyhh,0JCJUaJh' hh,6 hh,] hh,6]h hh,6h:>hh,6 h:>hh,h[hh,CJaJ!jh[hh,0JCJUaJh8mS h&3ehh,hwFhh,6hh,jhh,0JUhyhh,CJaJ+ʻ̻"$   RTVjl "$&*,8:<>@DFHɷ߷ɛhshGmHsHh-0JmHnHu hh,0Jjhh,0JUjh~Uh~ h.hh,hXhh,CJaJhh,jhh,0JUhyhh,CJaJhh,CJaJ. &(*@BDFH$^`a$gdgrh]hgd3 &`#$gd5*5 01h:p3. A!"#$% uDyK :http://www.vse.hr/edukacija/Korporacijsko_upravljanje.pdfyK http://www.vse.hr/edukacija/Korporacijsko_upravljanje.pdfyX;H,]ą'cuDyK :http://www.vse.hr/edukacija/Korporacijsko_upravljanje.pdfyK http://www.vse.hr/edukacija/Korporacijsko_upravljanje.pdfyX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List>@>  Footnote TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*LOL Footnote Text Char_HmHsHtHN^@"N Gg Normal (Web)dd[$\$ mH sH tH RO1R GgNormal (Web) CharCJ_HaJmH sH tH 6U@A6 G Hyperlink >*B*phROQR G Hyperlink1%7>*CJOJQJS*Y(aJo(ph3fHC@bH ^<Body Text Indent h`htH 4 @r4 3Footer  p#.)@. 3 Page NumberSAwz# "%&,--x3k88;t<@=@9EEFG~LOP/QUd^U`aIee)gzgRiln@oopdtwyDzP|~QS9XEΝT`}VV  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHU U a6$"!!n"$*%(Q*+-/136~:<?r@!CD,FFGcGHKDMOOSStTVyVKW^P__`bcdecfoYppWrr ssqt8wzEHV$IJpq lmDEP!Y(z3;DGLL2QZ\}gpgthtyyW~vׁ|7GzƺǺYZgh+ aOMU| wLW/ o"$$%()))+++v,4{455889?:;DEEGGKHHIcL(PpVqVsVtVvVwVyVzV|V}VVVVVVVV0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0000@000000000@0@0@0000@000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000E@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I00$IY(z3;LZ\}gpvׁ|7Ggh+wLW o"$$%)+++v,4889?:;DEGKHHIVK00K00@0@0@0@0j00@0j00 @0@0j0 0@0j0 0j0 0 L{=@0@0@0j00@)0@)0@0 @00Fj00K00%I00$I00"h00j00j00"@j00j00j00 j00 @j00 j00 j00j00j00j00j00j00(kj00j00@m03 mmj00j00 pj00 j00 j00j00j00t@j00j00j00j00j00j00K00I00I00@0 00E $$$'(dLc<| x( 8D~0 0lPfhfʻHpqstvwyz|}JIbHrux{~F  '!!1W11BBCHXX8@0(  B S  ?  &(9;ikikeg_"a"""((((((P)R)))T+V+++,,--..J0\022{3}3335676m:o:_<a<*=,=>>z@|@pArADDD#D$D(D)D/D0D9D:DADBDIDJDSDTDZD\D^DeDgDuDwDxD~DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEE EEEEE'E(E1E2E8E>EAEBEGEKEOEPEXEYEaEbEdEeElEmEtEuEwExEzE~EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFF F FFFFFF F$F%F/F1F7F8FHCHDHKHLHSHTHYHZHbHcHnHpHrHzH|HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHIIIIII I IIIIII#I$I&I'I/I0I5I6IJ?JAJBJKJLJSJTJUJXJ^J_JaJbJgJhJmJoJzJ{JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKK K KKKK"K,K-K4K7K>K?KGKJKPKQKVKWKYKZKeKfKpKqKwKxK~KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLL LLLLLLL L%L&L-L1L4L5L:L;LALBLFLGLKLLLRLTL[L\LcLdLlLmLrLsL}LIMKMMNNNNN|O~OOOOOSQUQ TTT TvXxXXX@`B`aaddddddgghh"j$jkk(m4mmm+o-oOqQqqqYv[vwxzz{{F~H~~~fh"#,/789:CDLMRSVW[\demoz{ŎƎΎώ֎׎܎ݎ $%12;<>?HIMNWX^_cdjqvw~ÏǏˏяҏԏՏޏߏ  !)*./14;<ABFGMNTUZ[deijsɐ $%./6 bfhqr{˜Ø̘s{|ϛӛڛ#$&'*+34<=D ܠޠݡߡLNpr `bܳ޳;=  !&*01:;@AHIPQTU_`efopy~  +,269:EFKLOPYZbfijxy~ "/3:;EILMXY^_mnsuz{ "-.38?CFGUV[`hlrs|} !/057<=BCFGOYcdnors "#(,./3467=>GIOPW[aelnvz'+nz y  &'*+3=BCMNQRXZ^s} !&(/EMOSUXY_adelpwx|}bd}fh=@:@BGir#%LN}#)68:=QWOU gi!dfvxcey8>KMOR)+vx          4:~')=EFKLPQ[]`acdhikntvz{   !%&/0679:>?HIQRWXabhlnotuwxv39QWX_!#%!!D"J"W"Y"["^":#<#Z$`$$$$$$$&&((()))))+).)++++++++++++++, , ,,,,%,(,),3,7,:,<,G,O,S,T,X,],f, 2%2-2/262>2?2D2E2H2>3H3P3R3T3W3i3p3r3v3{3333333333333333333333333333344 4d5g5n:v:w::::::::;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<f?j?l?s?t?{?<@?@@@H@I@N@O@R@%A/A7A9A;A>AOAVA^A`AbAeADDDDDDDDDDDDE E EEE E!E*E2E5E6E@EDEGEIETEVE[E]EaEbEfEkEtESSqVqVsVsVtVtVvVwVyVzV|V}VVV#$HJoq kmCFOQ!!X(Y(y3{3;;DD_DlDqDDDbEdEEE[F]F!G$GGGG&H'HsHwHyHHHII$I&I?JAJJKKKKKKKLLL1Q3QZZ\\|g}gppftityyV~X~uvց؁/1}8ڛHy{źǺXZfh*+- `cNQLOTW{~9  =]`vwKNVY.1  n"q"$$#%&%((()+)))*+-+++u,x,4!4z4}455558 88899>:A:;;DDEEEEGGGGJHMHHHIIbLeL'P*PoVqVqVsVsVtVtVvVwVyVzV|V}VVV3333333333333333333333333333LL1Q3Q׉މʐ+/y{ȦϦjnźǺ33?@Nl+ :U'  %%&&C&J&&&--4477WEWEXEYEIbLcLpVV+:FqVqVsVsVtVtVvVwVyVzV|V}VVV' 4u r V  M9p 3I}fBn$&&vL',*5* S*+h,$i,J-&-?.Nd./2 4o98[:/2;n=:>C? @F%G UH@OK LMqMPgPpQ8mS UUX[YZgZ[V[%^"_L]`acVd&3e$fg5gGg `h|iSlc m<mqoWp!qT`qAs[sztwG0x2SxJ{D |s}N LuYZTOe63]1F1Fnt' |4t;lgr?@o-[KP{<3E(~Xy;G,LsU /^<W09Wp*wE^kL,C.+a9J; %t FS~G+qCOr{uLjZ,)Ub%ILL78+_Q$%>:?:;;; =DGG@HJHVyU}<Y0yUyUyUyUyUyUyUyUyUY0<<Y0Y0<@KK#TKK !")*+-8;DEOUXYgmsVPP P PPPPPP<PJPLPZP\P^PbPxP~PPPPPPPPPPPPP*P0P8P:PNPTPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma7&  Verdana"1 (˹FcFrf[l[l!4d 2QHX ?O20NEZAVISNOST LANOVA I KOMISIJE NADZORNOG ODBORA DionisDionisOh+'0$ 4@ ` l x 4NEZAVISNOST LANOVA I KOMISIJE NADZORNOG ODBORA Dionis Normal.dotDionis21Microsoft Office Word@K@2@h@Fzm[՜.+,D՜.+,\ hp|  PFRl 1NEZAVISNOST LANOVA I KOMISIJE NADZORNOG ODBORA Title 8@ _PID_HLINKSAT ::http://www.vse.hr/edukacija/Korporacijsko_upravljanje.pdf::http://www.vse.hr/edukacija/Korporacijsko_upravljanje.pdf  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F !zmData 1Table.kWordDocument7SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q