Pregled bibliografske jedinice broj: 437136
Slunjsko-plitvički kraj: odabrani dinamički i strukturni indikatori demografskog razvoja ruralnog prostora
Slunjsko-plitvički kraj: odabrani dinamički i strukturni indikatori demografskog razvoja ruralnog prostora // Migracijske i etničke teme, 25 (2009), 3; 213-235 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 437136 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Slunjsko-plitvički kraj: odabrani dinamički i strukturni indikatori demografskog razvoja ruralnog prostora
(Slunj-Plitvice Region: Chosen Dynamic and Structural Indicators of the Demographic Development of Rural Areas)
Autori
Živić, Dražen ; Turk, Ivo
Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 25
(2009), 3;
213-235
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Karlovačka županija; Ličko-senjska županija; Slunjsko-plitvički kraj; depopulacija; starenje stanovništva; Domovinski rat; ratna stradanja
(Karlovac County; Lika-Senj County; Slunj-Plitvice Region; depopulation; population ageing; Croatian Homeland War; war casulties)
Sažetak
Slunjsko-plitvički kraj predstavlja kontaktni prostor dviju hrvatskih županija: Karlovačke i Ličko-senjske. U teritorijalno-administrativnom smislu definira se kao prostor grada Slunja te općina Cetingrad, Plitvička Jezera, Rakovica i Saborsko. Promatrani prostor nalazi se na krškoj podlozi koja je zbog svojih geološko-hidrološko-pedoloških specifičnosti kao i geomorfoloških karakteristika, u prošlosti negativno determinirala kretanje stanovništva i razvoj naseljenosti. Cijeli promatrani prostor ima prevladavajuća ruralna obilježja i periferno je položen u odnosu na županijska središta (Karlovac i Gospić) te je kao takav dio negativnog pola populacijskog, ekonomskog i regionalnog razvoja Hrvatske. Začetci duboke demografske krize u tom prostoru datiraju iz prve polovice 20. stoljeća. Tijekom 1990-ih godina već postojeće negativne demografske prilike dodatno su pogoršane srbijanskom oružanom agresijom. Cjelokupni tematizirani prostor pretrpio je znatne ljudske žrtve, migracijske gubitke i materijalna razaranja. Po oslobođenju, započinje proces obnove koji teče sporo i s brojnim poteškoćama. Zbog prisutnosti dugotrajnih, vrlo negativnih demografskih procesa, čija su glavna obilježja depopulacija (ukupna, prirodna i emigracijska) i starenje stanovništva, taj je prostor izgubio vlastiti demografsko-revitalizacijski potencijal. Populacijsko obnavljanje Slunjsko-plitvičkog kraja nije provedivo bez primjene sustavnih poticajnih mjera demografske obnove i gospodarskog oporavka. Demografska obnova mora, uz pronatalitetne mjere, svakako obuhvatiti i poticanje naseljavanja mladog, pretežito visoko-obrazovanog stanovništva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-0000000-3412 - Demografski aspekti urbano-ruralne polarizacije Hrvatske (Živić, Dražen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- International Bibliography of the Social Sciences (IBSS)
- Sociological Abstracts
- Worldwide Political Science Abstracts
- Linguistics and Language Behavior Abstracts
- REMISIS - Revue Bibliographique sur les Migrations Internationales
- SocINDEX
- CEEOL - Central and Eastern European Online Library