Pregled bibliografske jedinice broj: 436527
Ljudski vijek: doživjeti i nadživjeti 100 godina
Ljudski vijek: doživjeti i nadživjeti 100 godina // Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 60 (2009), 3; 375-386 doi:10.2478/10004-1254-60-2009-1928 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 436527 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ljudski vijek: doživjeti i nadživjeti 100 godina
(Human lifespan: To live and outlive 100 years)
Autori
Tomek-Roksandić, Spomenka ; Žuškin, Eugenija ; Duraković, Zijad ; Smolej Narančić, Nina, Mustajbegović, Jadranka ; Pucarin-Cvetković, Jasna ; Mišigoj Duraković, Marjeta ; Doko Jelinić, Jagoda ; Turčić, Nada ; Milošević, Milan
Izvornik
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju (0004-1254) 60
(2009), 3;
375-386
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
čimbenici dugovječnosti ; geografska obilježja ; gerontološko-javnozdravstvena zaštita ; primarna prevencija za starije ; starenje populacije ; stogodišnjaci
(centenarians ; geographic distribution ; gerontology ; longevity ; old population ; primary healthcare ; public health)
Sažetak
Starenje populacije je dominantno demografsko obilježje razvijenih zemalja. Stogodišnjaci su selekcionirana skupina i samo jedna od 7.000 do 10.000 osoba dosegne tu dob. Čimbenici dugovječnosti vjerojatno su brojni i uključuju gensko predodređenje (lokus na 4. kromosomu), zdrav okoliš i zdrave životne navike (prehrana s malo kalorija), redovita tjelesna i psihička aktivnost, kao i dostupnost te učinkovitost zdravstvene zaštite s primjenom geroprofi lakse. Stogodišnjaci se adaptiraju na novi život i na gubitak tjelesnih funkcija koji bivaju postupno sve izraženiji kako se dob povisuje. Granice ljudskog života produžuju se - do sada najstarija poznata osoba doživjela je 128 godina. Pojedina zemljopisna područja bilježe izrazito veći broj stogodišnjaka. Navedene su i neke dugovječne osobe s više od 100 godina u svijetu i na području Republike Hrvatske i nekih susjednih zemalja. Iako se uglavnom smatra da se granica trajanja života čovjeka ne može produžiti iznad 120 godina, za sada je ipak teško predvidjeti gdje su njezine granice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
034-0342282-2325 - Značaj razine tjelesne aktivnosti u prevenciji kroničnih srčanožilnih bolesti (Mišigoj-Duraković, Marjeta, MZOS ) ( CroRIS)
108-1080316-0300 - Zdravlje na radu i zdravi okoliš (Mustajbegović, Jadranka, MZOS ) ( CroRIS)
108-1080316-0301 - Biološki učinci štetnih aerosola (Žuškin, Eugenija, MZOS ) ( CroRIS)
196-0342282-0291 - Promjene funkcija organa starenjem, radna sposobnost i biološka dob (Čoklo, Miran, MZOS ) ( CroRIS)
196-1962766-2747 - Kompleksna obilježja i zdravlje stanovništva od djetinjstva do duboke starosti (Smolej-Narančić, Nina, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Kineziološki fakultet, Zagreb,
Medicinski fakultet, Zagreb,
Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar",
Institut za antropologiju,
Sveučilište Libertas
Profili:
Marjeta Mišigoj-Duraković
(autor)
Zijad Duraković
(autor)
Spomenka Tomek-Roksandić
(autor)
Eugenija Žuškin
(autor)
Nada Turčić
(autor)
Milan Milošević
(autor)
Nina Smolej-Narančić
(autor)
Jagoda Doko-Jelinić
(autor)
Jasna Pucarin Cvetković
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
- MEDLINE
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Biological Sciences
- BIOSIS Previews (Biological Abstracts)
- MEDLINE
- Pollution Abstracts
- Water Resources Abstracts
- Animal Science Database
- GreenFile
- INIS
- Veterinary Science Database