Naslov
Zadarski hagiografski ciklus: Hagiografska analiza latinskih legendi o sv. Anastaziji i sv. Krizogonu
(Zadar hagiographic cycle: Hagiographic analysis of the Latin legends of St. Anastasia and St. Chrysogonus)

Autori
Vedriš, Trpimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.11

Godina
2009

Stranica
282

Mentor
Budak, Neven

Ključne riječi
Hagiografija; Zadar; sv. Anastazija; sv. Krizogon
(Hagiography; Zadar; St. Anastasia; St. Chrysogonus)

Sažetak
Studija je podijeljena u tri tematska dijela. Prvi je dio pregled povijesti najranijeg kulta ranokršćanskih mučenika sv. Anastazije i Sv. Krizogona (1.–3. poglavlje). Drugi dio (4.–6. poglavlje) posvećen je začetcima kulta i zadarskom odrazu „univerzalne hagiografije“ dvoje mučenika (Passio S. Anastasiae). Treći dio (7.–8. poglavlje) obrađuje „mjesnu hagiografiju“ –zadarske legende o prijenosu (Translatio Beati Grisogoni i Translatio Sanctae Anastasiae). U prvom je poglavlju (Izvorišta kulta: Sirmij i Akvileja, o.305.–o.450.) ocrtana povijest kulta sv. Anastazije i sv. Krizogona između njihova pogubljenja početkom 4. st. i oblikovanja „kanona“ njihovih hagiografija, odnosno „implantacije“ njihova kulta u Carigrad i Rim u drugoj polovici 5. st. Drugo je poglavlje (Oblikovanje kulta: Carigrad i Rim, o.450–o.850.) posvećeno ključnom razdoblju oblikovanja kulta te je kronološki omeđeno vremenom prijenosa relikvija/kulta u dvije prijestolnice u 5. st. i početka snažnog širenja njihove hagiografije i kulta. Treće poglavlje (Passio Anastasiae: problemi podrijetla i najranije tekstualne transmisije) posvećeno je zajedničkoj pasiji sv. Anastazije i sv. Krizogona. U tom kontekstu naglasak je stavljen na uočavanje postojećih varijanti te legende, određivanju odnosa između njezinih latinskih i grčkih redakcija, te nastojanju da se odredi vrijeme i okolnosti njezina nastanka. Četvrtim poglavljem (Podrijetlo i počeci kulta sv. Anastazije i sv. Krizogona u Zadru) zaokružuje se povijesni pregled te se podatci o kultu dvoje mučenika u kasnoj antici povezuju s poviješću njihova štovanja u ranosrednjovjekovnom Zadru. Peto poglavlje ('Codex Filippi' i najstarija zadarska redakcija PA) usmjereno je raščlambi temeljnih kodikoloških, paleografskih i ikonografskih problema vezanih uz nedavno otkriveni Cod. Filippi i u njemu sačuvane najstarije zadarske redakcije PA. U šestom poglavlju (Cod. Filippi i ostale zadarske redakcije PA) uspoređuju se različite zadarske redakcije PA te se razmatra teza o postojanju starijeg sloja zadarske hagiografije vezane uz dvoje gradskih zaštitnika. Sedmo poglavlje (Translatio Beati Chrysogoni) posvećeno je hagiografskoj predaji o pronalasku tijela sv. Krizogona u zadarskoj okolici koja koja tek iščekuje temeljito proučavanje. Osmo poglavlje (Translatio S. Anastasiae) najvećim je dijelom posvećeno tekstualnoj raščlambi odabranih pripovjednih elemenata iz TSA.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA