Naslov
Tjelesna aktivnost školske djece
(SCHOOL CHILDREN'S PHYSICAL ACTIVITY)

Autori
Jureša, Vesna ; Musil, Vera ; Petrović, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjiga sažetaka radova prikazanih na znanstvenom skupu Kardiovaskularno zdravlje-tjelesna aktivnost / Vuletić, Silvije ; Kern, Josipa ; Heim, Inge ; Strnad, Marija - Zagreb : Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2009, 16-16

ISBN
978-953-6868-32-2

Skup
Kardiovaskularno zdravlje-tjelesna aktivnost

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.11.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
školska djeca; tjelesna aktivnost; srčanožilne bolesti
(children; physical activity; cardiovascular risks)

Sažetak
Tjelovježba primjerena dobi i zdravstvenom stanju svakog pojedinca se smatra jednim od važnih čimbenika u prevenciji srčanožilnih bolesti i dio je terapijskog programa oboljelih od ovih bolesti. Navika redovite tjelovježbe stječe se u najranijoj dobi a škola ima posebno važno mjesto u poticanju i podržavanju redovite tjelovježbe školske djece i mladih. Cilj: Procijeniti postoje li razlike u tjelesnoj aktivnosti školske djece i mladih Ispitanici: Ispitanici su bili učenici iz 40 osnovnih škola i 20 srednjih škola. Uzorak je reprezentativan za Hrvatsku, a osnovne škole su stratificirane prema veličini mjesta i veličini – broju učenika u školi, a srednje škole prema vrsti srednje škole i veličini – broju učenika u školi. Istraživanjem je obuhvaćeno 960 učenika prvih razreda osnovne škole, 965 učenika osmih razreda osnovne škole i 944 učenika trećih razreda srednje škole. Metode: Anonimni upitnik imao je 75 pitanja o: prehrambenim navikama, uporabi računala i interneta, tjelesnoj aktivnosti, gledanju televizije, zdravstvenom statusu, školskoj spremi roditelja, a izvršena su i antropometrijska mjerenja, tjelesna masa, tjelesna visina, određen indeks tjelesne mase (ITM, kg/m²). U statističkoj analizi korištene su metode deskriptivne statistike, faktorska i diskriminacijska analiza. Rezultati: Vježba ili trenira u športskom klubu 31, 0% dječaka i 29, 1% djevojčica prvih razreda osnovne škole, 62, 0% dječaka i 36, 0% djevojčica osmih razreda osnovne škole i 41, 1% mladića i 39, 6% djevojaka trećih razreda srednje škole. Tri i manje puta tjedno vježba u slobodno vrijeme 54, 0% dječaka i 71, 1% djevojčica prvih razreda osnovne škole, 49, 9% dječaka i 78, 3% djevojčica osmih razreda osnovne škole i 66, 8% mladića i 86, 2% djevojaka trećih razreda srednje škole. Šetalo je ili trčalo dulje od 30 minuta jedanput ili manje u posljednjih sedam dana 19, 1% dječaka i 28, 9% djevojčica prvih razreda osnovne škole, 37, 0% dječaka i 45, 7% djevojčica osmih razreda osnovne škole i 39, 5 mladića i 39, 0% djevojaka trećih razreda srednje škole. Vozilo je bicikl dulje od 30 minuta jedanput ili manje u posljednjih sedam dana 61, 3% dječaka i 57, 4% djevojčica u prvih razreda osnovne škole, 63, 0% dječaka i 83, 2% djevojčica osmih razreda osnovne škole i 79, 8% mladića i 88, 5% djevojaka trećih razreda srednje škole. Dulje od dva sata dnevno gleda televiziju 19, 3% dječaka i 19, 3% djevojčica u prvom razredu osnovne škole. Dulje od dva sata dnevno zabavlja se s „igricama“ 2, 5% dječaka i 0, 4% djevojčica u prvom razredu osnovne škole. Za ispitanike, učenike prvih razreda osnovne škole, faktorskom analizom dobiveni su faktori koji su uvršteni u diskriminacijsku analizu. Kriterijska varijabla je bila ITM svakog ispitanika podijeljenih u tri grupe: uredno uhranjeni, prekomjerno uhranjeni i adipozni temeljem Cole-ovih standarda [1]. Diskriminacijska analiza je pokazala da su prekomjerno uhranjena i adipozna djeca, za razliku od uredno uhranjenih, opisana sljedećim: manjim brojem djece u obitelji i nižim redom rođenja, višim obrazovanjem roditelja, jedu manje voća i povrća, više sati provedu igrajući igrice na računalu, imaju manje fizičkih aktivnosti, piju više alkohola uz obrok. Zaključak: Tjelesna aktivnost/neaktivnost je jasno je prepoznat čimbenik za povećanu tjelesnu težinu i srčanožilne bolesti. Škola je okružje koje bi trebalo poticati tjelesnu aktivnost, ali poticaj vrlo često ostaje samo na deklarativnoj razinu [2], [3], [4]. Umjerena i dobi primjerena tjelovježba u zdravih mladih osoba značajno utječe na autonomni živčani sustav što ima koristan učinaka na neurokardijalnu regulaciju i stoga ju treba preporučiti i podržavati [5]. Literatura [1] T J Cole, M C Bellizzi, K M Flegal, W H Dietz. BMJ. 2000 May 6 ; 320(7244) ; 1240 [2] Hardman, K. Physical education in schools: a global perspective. Kinesiology 2008 ; 40 (1):5-28. [3] Ivančev V. Učinci prekomjerne tjelovježbe na mladi organizam. Paediatr Croat 2009 ; 53 (Supl 1): 212-15. [4] Podvalej L, Karković N, Trkulja Petković D. Osvrt na kvalitetu rada u nastavi tzk na Visokoškolskim ustanovama. U: Zbornik radova 15. Ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj 2006. str. 318-21. [5] Raczak G et al. Cardiovagal Response to Acute Mild Exercise in Young Healthy Subjects. Circ J 2005 ; 69: 976 – 980.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA