ࡱ> (+%&'[6bjbj 4ΐΐY ,@)0YYYmmm8 Dmih  !!!Zf\f\f\f\f\f\f$wjm>fIY!!!!!fYY hZZZ!.Y Y ZfZ!ZfZZV`@na ;AmPX` Ffh0i`xWm WWmnaWmYna!!Z!!!!!ffXl!!!i!!!!Wm!!!!!!!!! :Sanja Lovri, dipl. u  U iteljski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Podru~nica Petrinja Utjecaj medija u dje jim romanima Mate Lovraka tridesetih godina 20.st. Sa~etak: Mato Lovrak, prema veini teoreti ara naj eae navoeni hrvatski pisac realisti nih dje jih romana, u svom pripovijedanju nastoji mimeti ki prikazati zbilju. Svoje romane iz tridesetih godina smjeata u suvremeno vrijeme, gdje prikazuje tipi ne dje je likove i njihove odnose. Iz na ina na koji Lovrak prikazuje zbilju o ito je da se djeca nalaze pod velikim utjecajem medija. Tako su Lovrakovi likovi ljubitelji filma, op injeni stripovima i senzacijama iz novina. Mediji, prema tome, uvelike utje u na na in razmialjanja i same postupke koje djeca ine oponaaajui svoje junake. Utjecaj medija vidljiv je, dakle, u sloju pri e: likovi oponaaaju medijske junake i do~ivljavaju okolnu stvarnost kao njihovi medijski junaci. Ali utjecaj medija takoer je vidljiv i u sloju diskursa gdje e prezentacija pri e u mnogome slijediti pripovijedne postupke karakteristi ne za druge medije. Usprkos tome ato se Lovrak borio protiv fantasti ne knji~evnosti, koja je neposredno stizala do dje je publike putem novinskih romana i filmova, u Lovrakovom pripovijednom izboru esto mo~emo pronai pripovijedne postupke i slike preuzete iz novih, nezaobilaznih medija. Rad pokazuje da su u spomenutom razdoblju mediji nezaustavljivo ulazili u sve vidove druatvenih zbivanja i na taj na in utjecali na dje je romane pa ak i onda kad im se pokuaalo oduprijeti. Klju ne rije i: dje ja knji~evnost, trivijalna knji~evnost, mediji Summary: Mato Lovrak is the most often mentioned Croatian writer of realistic children's novels. His novels of 30's are set in the contemporary time, in which he presents typical children characters and their relationships. From the way he represents the reality, it is obvious that children are heavily influenced by the media. So, Lovrak's children characters are film fans, fascinated by comic strips and newspaper sensations. According to this, media has a great influence on the way of their thinking and as well on the way they act: imitating their heroes. So, influence of the media we can find at the level of story: characters imitate media heroes experiencing surrounding reality as their hero does. But, the influence is also seen at the level of discourse, where presented story uses narrative techniques which are characteristic for other media. In spite of Lovrak's constant fight against fiction, which came to the children audience through the newspaper novels and films, in Lovrak's narration choices we can often find techniques and images taken over from the new, inevitable media. This paper shows how media unstoppably entered all kind of social events and consequently influenced children's novels even when writer tried to resist. Key words: children s literature, trivial literature, media Mato Lovrak i realisti na pripovijetka Mato Lovrak je neupitan klasik hrvatske dje je knji~evnosti. O njegovoj veli ini govori i sama injenica kako se cijelo jedno razdoblje u povijesti hrvatske dje je knji~evnosti, koje je obilje~eno njegovim stvaralaatvom, naziva njegovim imenom. Iako je u po etku imao problema s objavljivanjem, publika i kritika su njegova djela ipak pozitivno do ekala. No, eksploziju popularnosti su Lovrakova djela ipak do~ivjela nakon Drugog svjetskog rata i to najveim dijelom zbog socijalne anga~iranosti njegovih djela, ato je tada izuzetno pogodovalo ideoloakim ciljevima novonastale dr~ave. Popularnost je Lovrak zadr~ao i do danas, kada se, kao lektirna djela za osnovnu akolu, njegova djela jednako rado itaju. U prilog tome ide i podatak da je Vlak u snijegu u velikom istra~ivanju iz 2000. godine dospio na drugo mjesto ljestvice najomiljenijih knjiga osnovnoakolaca. (Zima, 2001) Takoer i konstantna ponovna izdanja Lovrakovih djela ne jenjavaju, pa su i ove (2008.) godine u izdanju Mozaik knjige izaala djela Dru~ba Pere Kvr~ice i Vlak u snijegu. O Mati Lovraku se vrlo esto pisalo. Kriti ari su uglavnom bili podijeljenog mialjenja, ali broj pozitivnih kritika uvelike nadmaauje negativne. Ivo Zalar u svojem lanku o povijesti recepcije Lovrakovih djela iz 1994. godine naglaaava kako su razlozi kao ato su ulazak u ediciju Pet stoljea hrvatske knji~evnosti i prisutnost u lektiri osnovnoakolskog programa dovoljan pokazatelj Lovrakova uspjeha i razlog njegova svrstavanja u klasike hrvatske dje je knji~evnosti. (Zalar, 1994) No, iz aspekta povijesti dje je knji~evnosti, Lovrak je hrvatsku dje ju knji~evnost zadu~io i zna ajnim doprinosom razvoju ~anra dje jeg romana. Svojim realisti nim pripovijedanjem on mijenja paradigmu dotadaanjih dje jih romana. Tako e fantsti nu pri u, koju smatra atetnom i zastarijelom pokuaati zamijeniti realisti nom pripovijetkom. Iz razloga ato se Lovrak esto i oatro suprotstavljao fantasti nim djelima i fantastici openito (ponekad i pretjerano), za uuje tolika u estalost pojavljivanja fantasti nog elemanta kao ato je san. O ito je i sam bio svjestan dje je potrebe za fantasti nim, pa u svojim knji~evnoteorijskim tekstovima naglaaava kako je za privla enje dje je pa~nje potreban element neobi nog,  mogueg uda , na samoj granici fantasti nog, kako bi zainteresirao malog itatelja za daljnje itanje: Neobi no je blizu fantasi nom. Neobi no ne smije biti fantasti no ni misteriozno, ali dopuatamo, da bude u tolikoj mjeri  fantasti no , da osobito zaokuplja psihi ki i emocionalni ~ivot djeteta (& ) dakle pronai neato neobi no, a mogue iz ~ivota i na tom sagraditi realisti nu pripovijest, koju e djeca zavoljeti, koja e ih neprimjetno odgajati& (Lovrak, 1951: 92) Knji~evnik Lovrak ima na umu sadr~aje koji e djeci biti zanimljivi te razmialja o na inima privla enja i odr~avanja itateljeve pa~nje, ali u pozadini je uvijek Lovrak pedagog, koji u svim situacijama nastoji odgajati i obrazovati svoje itatelje/u enike. Tu pedagoaku obojenost svojih djela autor i sam vrlo esto naglaaava: djelo mora imati odgojnu tendenciju. (Lovrak, 1951: 92) Kao osnovne karakteristike Lovrakovog dje jeg proznog stvaralaatva se esto navode socijalna anga~iranost, realizam te vrsta vezanost za vlastitu sredinu. (Zima, 2001) Osim ato mu je socijalna anga~iranost donijela veliku popularnost u komunisti kom razdoblju, ona je zna ajna i iz drugog razloga. Anga~irani knji~evni tekstovi su reakcija na veliku ekonomsku krizu tridesetih godina 20. st., ato je ini zajedni kom odrednicom i dje je i ne-dje je knji~evnosti. U tom razdoblju knji~evne povijesti dolazi do jedinstvene situacije kada se dje ja i ne-dje ja knji~evnost viae nego ikad tematski i stilski pribli~avaju: zajedni ki im je interes za izvanknji~evnu zbilju. Iz tog interesa za izvanknji~evnu zbilju, odnosno tematske opredjeljenosti za suvremena dogaanja, ni e i Lovrakov realizam. U povijesti hrvatske dje je knji~evnosti, Lovrak je ostavio velik trag. Zaslu~an je za razvoj hrvatskog dje jeg romana: uz promicanje realisti kog pripovijedanja, Lovrak je i jedan od za etnika romana o dje joj dru~bi. Realisti nom pripovijetkom se dje ji roman po prvi puta u svojim nastojanjima pribli~ava ne-dje joj knji~evnosti, ali i u stopu prati europska strujanja, pa ga se esto usporeuje i s Erichom Kstnerom. Baa kao i Kstner, Lovrak pokuaava mimeti ki prikazati zbilju. No, zbilja koju prikazuje Lovrak poneato se razlikuje od Kstnerove. U predgovoru romana Emil i detektivi, Kstner razgovara s natkonobarom Nitnfirom o dje jim interesima. Onda u vam dati prvoklasni savjet  re e  najbolje e biti, piaite knjige o onome ato poznajete. Dakle, o podzemnoj ~eljeznici, o hotelima i tome sli no. I o djeci, kakva vam svakodnevno jure ispred nosa i kakvi smo mi sami nekad bili. - Ali meni je netko, tko je imao veliku bradu i tko je djecu poznavao kao svoje d~epove na prsluku, izri ito tvrdio da im se to ne bi svidjelo. - Svaata! - proguna gospodin Nitnfir  pouzdajte se vi u to ato vam ja ka~em. Napokon, imam i ja djece. Dva dje aka i djevoj icu. I kad ja njima, u dan kada sam slobodan u tjednu, stanem pri ati ato se sve ovjde u lokalu zbiva! Kad netko strugne ne plativai ra un, ili nedavno, kad je neki nakresani gost htio opaliti uaku aegrtu pa je mjesto njega pogodio neku finu damu, koja je slu ajno tuda prolazila, tada moja djeca naule uai  to vam mogu priaapnuti  kao da je u podrumu grmljavina. (Kstner, (1928) 1996: 8) Kstner naglaaava kako djecu zanimaju svakodnevni do~ivljaji koji ih u realnom svijetu okru~uju. No, usporedimo li takav stav s interesima Lovrakovog lika, Pere Kvr~ice, uvidjet emo o ite razlike. Pero ita dje ji asopis i ne svia mu se. Bajke i basne koje mu se u njemu nude ne mogu zadovoljiti njegovu glad za pri ama iz ~ivota: Gledao je u iteljicu. Ona je itala novine. itala ih je napeto. Mislio je Pero: E, novine! Njih bi i ja itao! U njima piae o dvjema malim pastiricama kako su ubile vuka. U novinama su samo novosti! Ima u njima i to kako je bomba digla u zrak brzi vlak. Vlak je imao vagone, u kojima ljudi spavaju. Novine piau da je bio potres u Americi. Novine javljaju kako su radnici kopali vrt i naali jamu sa zmijama. Ubili su dvjesta i sedam komada. (...) eznuo je Pero za novinama. Ovako mu je dosadno. (Lovrak, (1933)1993: 104) Pero bi ~elio itati novine koje piau o zanimljivim dogaanjima, uzbudljivim senzacionalnim vijestima iz svijeta koje bi bile upotpunjene fotografijama. Dakle, ovdje nije rije  o Kstnerovj svakondevici, ve o vanrednim situacijama, senzacijama. Lovrak u svojim djelima ipak zadovoljava dje ju potrebu za senzacijama, jer su upravo one element dovoljno neobi an a mogu, koji slu~i izazivanju itateljskog zanimanja. Senzacija se kod Lovraka mo~e nai i u samoj fabularnoj osnovi, pa tako njegovi dje aci provode dje ju revoluciju, vlastitim rukama otkopavaju vlak iz snijega, samostalno i tajno obnavljaju seoski mlin ili pak siromaani junak, siro e, dobiva milijunsko nasljee. Suvremena zbilja tridesetih godina 20.st. Govorei o Lovrakovom stvralaatvu, Hranjec naglaaava kako su Lovrakova djela toliko uronjena u stvarnost da o toj stvarnosti i svjedo e. (Hranjec, 1998) Zapitamo li se potom kakvu to stvarnost ocrtavaju Lovrakova djela, neki odgovori e se ve sami nametnuti. Tridesete godine 20. st. obilje~ene su velikom gospodarskom krizom. Vidljivo je to i iz Lovrakovih djela. No, osim socijalne krize koja obilje~ava Lovrakovo djelo, presudan moment u njegovom razumjevanju je i utjecaj medija. Tridesete godine 20. st. obilje~ili su mediji, koji su svojom koli inom i dostupnoau plijenili pozornost mlade~i. Razdoblje je to kada mediji nekontrolirano zadiru u sve vidove druatvenog ~ivota. Jeftina literatura prodavana na kioscima upravo cvjeta, novinske stranice prepune su senzacionalnih najava ameri kih filmova, svoje po etke bilje~i i pojava stripa, a sve od nabrojenog je jeftino a time i djeci dostupno. Zgranuti sadr~ajem kojim se zabavlja omladina, aund literaturom koju itaju, institucije poduzimaju alarmantne korake da bi unaprijedili dje ju knji~evnost i zaustavili taj atetan utjecaj medija i aund literature. Kao rezultat poveane kontrole sadr~aja koji dolaze u dje je ruke preko razli itih medija pojavljuju se prve dje je knji~nice, osniva se Druatvo za unapreenje dje je knji~evnosti, raspisuju se natje aji za najbolje dje je knjige te se posebna pa~nja posveuje repertoaru dje jih kazalianih predstava i dje jim radio emisijama. Dnevne novine opet reagiraju senzacionalisti kim naslovima i tekstovima te apokalipti nim prognozama pogubnog utjecaja medija i aund literature. Tako se u Jutarnjem listu iz 26. sije nja 1935. godine pojavljuje lanak o slu aju tajnih organizacija dje aka, u enika gimnazije. Organizacije, nazvane  Tajna ruka i  Podzemni vampir , osnovane su pod utjecajem aund literature s ciljem atentata ili napada na profesore koji su ih ruaili ili im se nisu sviali. Takav je dogaaj bio samo jedan primjer onoga ato se sve mo~e dogoditi zbog prevelikog i loaeg utjecaja medija. Cilj lanka je bio osvijestiti roditelje i nastavnike te aktivirati vlasti za veu kontrolu sadr~aja koji se nudi djeci: Ovo je najbolji primjer kakav je otrov za naau omladinu loaa literatura i kriminalni filmovi. Vlasti bi uope trebale da zabrane i zaplijene takova izdanja i da zabranjuju prikazivanje kojekakvih filmova. U starije doba kad film, boksanje, detektivski romani nisu bili u modi, mlade~ je bila uljudnija. Neka ovaj primjer poslu~i kao opomena i roditeljima i nastavnicima. (Jutarnji list, 1935: 5) Lovrak takoer progovara o loaem utjecaju aund literature na djecu. Kao dobar poznavatelj dje je psihe, on razumije dje ju povodljivost i shvaa kako privla nosti takve literature ne odolijevaju niti slabije obrazovani graani a kamoli djeca. (Lovrak, 1951.) Kao pedagogu, du~nost mu je bila brinuti se o lektiri koju itaju u enici te ih usmjeravati na kvalitetnu knji~evnost, realisti nu pripovijetku. No, aund literatura, film, novine i strip itekako su imale utjecaj na njegova realisti na djela. Utjecaj medija na djela Mate Lovraka mo~emo uo iti na dvije razine. Prva je razina pri e, gdje se utjecaj medija eksplicitno uo ava, a druga je pripovijedna razina, gdje su utjecaji medija implicitno utkani u koriateni pripovijedni postupak. Utjecaj medija na razini pri e Najprije je potrebno naglasiti da e se utjecaj medija na ovoj razini analizirati tako ato e se pokuaati pronai svi izravni i eksplicitno vidljivi utjecaji medija na pri u i njezine elemente. Zapa~eni su izuzetno sna~ni utjecaji novina, petpara kih romana koji se u svescima prodaju na kioscima, filma, a neato manje stripa, tek nastale umjetnosti na hrvatskom tlu. Senzacionalne vijesti i reporta~e iz novina u Lovrakovim romanima privla e i djecu i odrasle. S jednakim ~arom kao i Pero, koji u Dru~bi Pere Kvr~ice ~udi za novinama, i Zvonkov otac u Neprijatelju br.1 napeto prati odvijanje senzacionalnog dogaaja o kojem novine dnevno izvjeatavaju. I dok djeca sa sela pri~eljkuju novine koje uvijek iz grada dolaze sa zakaanjenjem, a djeca ih dobiju tek kada ih roditelji kupe i pro itaju, djeca iz grada, si ih i sami mogu kupovati. Senzacionalne vijesti iz novina bitno formiraju na in razmialjanja likova, rasplamsavaju njihovu maatu i bude u njima strahove. U romanu Prijatelji promatramo likove koji nekriti ki prihvaaju senzacionalne vijesti koje redovito itaju u novinama, do te mjere da ih o ekuju u svojoj svakodnevnici. U situaciji kada se bogato druatvo na pikniku u prirodi nae pred osamljenom kuicom iz koje je dopirao dje ji pla , oni ne razmialjaju o logi nim objaanjenjima takve situacije, ve su im misli odmah usmjerene na straane dogaaje o kakvima itaju u novinama: O, koliko straanih svari itaju oni u novinama! Mo~da dijete tako cvili jer ga tu e kakav zvjerski otac ili straana mati, joa prije maeha! Da nije mo~da bio razbojnik u kui koji je pokrao sve i ukuane poubijao, a dijete ostalo udnim slu ajem ~ivo, ranjeno, pa sada cvili i vriati?! (Lovrak, (1941)1979: 12) Vincekova tetka je siromaana, srednjovje na i priprosta ~ena, pomalo praznovjerna i naivna. Nakon udnovatog sna sa slonom, razmialja pod utjecajem sanjarice te je uvjerena da e se njoj i Vinceku neato loae dogoditi. Vincek razjaanjava njezin udnovati san podsvjesnim strahovima zbog rata o kojem je tetka itala u novinama. Balon i padobran dade se isto tako lako razjasniti. Tetka ita novine o ratu i vidi slike aviona, balona i padobrana. (Lovrak, (1941)1979: 32) Isto kako su novine mogle utjecati na njezinu podsvjest, one esto uvjetuju na in tetkinog razmialjanja. Priprosta Vincekova tetka, potpuno pod utjecajem novinskih senzacija, stvarnost vrlo esto interpretira i vidi kao jednu od tih senzacija koje je itala. Zbog te svoje naivnosti i podlo~nosti medijima, izaziva pripovjeda ev podsmjeh. Posebno je to uo ljivo kada tetka kona no uspijeva razumijeti loae namjere stranca, ali to ne uspijeva osobnim logi kim razmialjanjem, ve do kona ne spoznaje dolazi uz pomo prisjeanja reporta~a iz novina: U posljednji as kao da su joj se opet o i otvorile. Da. Taj bi tuinac, taj grubi nasilnik, red meu njima pravio! U~ivao bi, troaio, rasipao i Vinceka tukao i nju za kosu upao. Taj bi njih zaista uredio! itala je ona sli ne dogaaje ve esto u novinama. (Lovrak, (1941)1979: 121) Ne! Ona mora sprije iti ubojstvo Vincekovo. On ne smije do~ivjeti sudbinu Lindbergovog djeteta u Americi. (Lovrak, (1941)1979: 124) Vincekova tektka je o ito pod velikim utjecajem medija: oni oblikuju njezin na in razmialjanja. Na sli an su na in novinske senzacije takoer utjecale i na skupinu gradskih dje aka u Neprijatelju br.1. No , za razliku od Vincekove tetke, djeca su svjesna snage medija. Instinktivno su proniknuli u na in funkcioniranja medija, shvaajui da postoji vrsta informacije koja je novinama zanimljiva. Oni zato osnivaju Druatvo za dje ja prava i pokreu revoluciju. Duboko svjesni na ina kako funkcionira svijest graana i medija, njihova revolucija se ne pokree kao mirno obraanje novinarima ili samim  neprijateljima , gdje bi djeca objasnila nepravde koje ih smetaju. Oni znaju da e pozornost izazvati samo senzacijom, pa se tako dje aci u borbi protiv dje jih neprijatelja upuataju u senzacionalne akcije kao ato su pobuna u kinematografu ili ak otmica. Osim ato dje aci razmialjaju u duhu senzacije, njihov pothvat poprima razmjere jedne velike senzacije koja postaje sama sr~ fabule. Na taj na in se i sam itatelj romana stavlja u poziciju itatelja jedne novinske senzacije. Jednako dostupni, jeftini i zanimljivi kao novine, bili su i romani u svea iima prodavani na kioscima. Dvadesetih i tridesetih godina posebno popularni, graanima i mlade~i bili su izvor zabave. Od knji~evnih vrsta posebno su popularni bili pustolovni romani, romani o Divljem zapadu, detektivski romani i bajke. Zbog svoje shemati nosti, napete fabule i karakteristi nih likova, petpara ka knji~evnost se naziva aund literaturom koje se mlade~ treba kloniti. Ali ni to nije umanjilo njezinu popularnost; nastavci su se ia ekivali s nestrpljenjem i itali u jednom dahu. Njihov utjecaj na mlade~ bio je golem. To je vidljivo i u Lovrakovom romanu Neprijatelj br.1. U iteljeva kerka je naprosto opsjednuta novinskim romanima koje ita. Zbog njih je postala straano  romanti na , a radnju Divljeg zapada preslikava u stvarnost. Takoer, i jedan dje ak, sudionik dje je revolucije, ima nadimak Tarzan. Nadimak je preuzet iz romana o Tarzanu, koji su objavljeni u pet knjiga u nakladniatvu Kuglija 1924. godine. No iz objaanjenja o razlogu dje akovog dobivanja tog nadimka, lako mo~emo zaklju iti da ga nije dobio zbog romana, ve zbog filma o Tarzanu. Dje ak, zvan Tarzan zbog toga ato je bio airok, jak, opaljene tamne ko~e i vrlo kosmat, izvadi revolver iz d~epa i naniaani na posljednji spomenik. (Lovrak, (1937)1972: 51) Joa je jedan dje ak u romanu Neprijatelj br.1 dobio nadimak pod utjecajem filma. To je Olio, debeljuakasti dje ak kojem su prijatelji dali nadimak zbog sli nosti s debelim ameri kim glumcem Oliverom Hardyjem. Sve upuuje na injenicu da su dje aci prava filmska publika. Oni su redoviti posjetitelji zagreba kih kinematografa, te vrlo esto cijeli d~eparac potroae na kinopredstave. Zvonkov otac se zato i buni te upozorava sina da ne potroai sve novce na gledanje rabojni kih i gangsterskih filmova. Zvonko i Olio iz sa~aljenja nad malim Bosancima, koji po cijele dane zbog kuevlasnice, neprijatelja br.1, moraju biti zatvoreni u stanu, odlu uju da ih jedan dan izvedu u grad. No, u obilasku Zagreba, uz Trg bana Jela ia, tramvaje, Ilicu, brojne izloge i uspinja u, kinematograf je jedno od nezaobilaznih mjesta na koje dje aci odvode male Bosance. Povedi Bosance nekuda. Oni nisu nikad bili u kinu. Zadivit e se! U jednom kinu je film u bojama iz meksikanskog ~ivota. Svi glumci igraju u meksikanskoj narodnoj noanji. Velim ti, divno je i svidjet e se maloj djeci. Film se zove  Kukara a . (Lovrak, (1937)1972, 34) Odlazak u kino je za zagreba ku mlade~ postao jedan od posve uobi ajenih na ina zabave. Iako cijena ulaznice djeci nije jeftina, oni su spremni potroaiti svu uateevinu za takvu vrstu zabave. U kinematografu djeca imaju jeftinije karte, ali one su samo za prva dva reda uz platno, odakle se film ne vidi dobro. Upravo su ta dva reda bila jedan od razloga dje je revolucije. Nezadovoljstvo pozicijom tih mjesta i cijenom ulaznice za tako loaa sjedala, potaknulo je reakciju. Mirno rjeaenje, kao ato je razgovor s vlasnicima kinematografa, nije dolazilo u obzir. Zato je dio Druatva za dje ja prava dijelilo letke s obavijesti da e se u kinu Urania od pet do sedam sati prikazivati predstava samo za ake s ulaznicom od jednog dinara a prvih aest mjesta ostaje prazno kako djeca ne bi kvarila o i. Rezultat ove revolucije bio je izuzetno uspjeaan: djeca su uvjerila vlasnika kinematografa kako je dje ja publika brojnoau i u estaloau dolazaka doprinjela popularnosti i zaradi kinematografa. - To je jedna drska fakinarija, ali duhovito smialjena. Pred kinom je toliko djece da mi mo~emo tom predstavom samo zaraditi. Odrasla publika bi danas slabo napunila blagajnu jer je radije otiala na izlete. (Lovrak, (1937)1972: 82) U svojim je djelima Lovrak izvrsno prikazao  medijsku zbilju . Djeca su bila esti posjetitelji kino predstava; gradska djeca naravno eai, s veom autonomnoau zbog posjedovanja novca, ali ih ni seoska djeca ne posjeuju s manje interesa (Vlak u snijegu). Pod utjecajem filmova djeca dobivaju nadimke, nazivaju svoja udru~enja, smialjaju pothvate. Mediji ne utje u samo na djecu. I odrasli esto preuzimaju navike likova s filma, ali i izgled filmskih zvijezda. Takvim preslikavanjem filmskog svijeta u realni, u usporedbi s glumicama Vincekova tetka ispada smijeana: Vidjeli su oni na filmskom platnu ve mnogo ~ena s revolverima u ruci, ali to su bile neke krasne dame u bogatim salonima ili neke vitke jaha ice na divljim konjima, ali revolver u ruci podebele i staromodne tetke bila je neobi na i smijeana slika utoliko viae, ato je ona zauzela hrabar stav, ali ipak nije opalila... (Lovrak, (1941)1979: 56) Film, jednako zanimljiv i odraslima i djeci, nudi novu vrstu zabave. On je postao zabava koja gledatelju uzbuuje osjetila i poti e maatu. Gledanjem filmova djeca su potpuno o arana tim arobnim filmskim svijetom: vesternima, kriminalisti kim i gangsterskim filmovima. Slike im dugo ostaju u pamenju a do~ivljaj gledanja filma je neopisiv. To je jedan od razloga zaato likovi u situaciji najvee sree, naj eae taj osjeaj usporeuju s filmom: Uzalud je Vincek pokuaavao zaspati. Uzbuen, zurio je kroz prozor u no. U ini mu se kao da gleda najljepai film u svom ~ivotu. Pred njim kao da je ovaj dvorac na suncu. Vonjak oko njega u cvijetu. Mali mesar nije viae mesar. Nije pospan...(Lovrak, (1941)1979: 138) Olio je u drugom katu zadivljen. Tako ato se ne mo~e vidjeti ni u najljepaem filmu. (Lovrak, (1941)1972: 93) Vincek u tom trenutku sanjari gledajui kroz prozor a Olio gleda prizor iz sna. Obje su slike nevjerovatne, i to upravo zato jer se obojica nalaze u situaciji koja se na neki na in snima, bilo snom ili zamialjanjem. Vincek rasplet cijelog dogaaja gleda idili no, kao najljepai filmski happy end, a Olio svjedo i neponovljivom trenutku, smijeanom pogledu na gradski trg kojeg su preplavile ~ivotinje iz Zooloakog vrta, moguem jedino na filmu. O ito je film djeci pru~ao sasvim nova iskustva, toliko upe atljiva da su se filmske slike mogle usporeivati s nekim najljepaim do~ivljajem. Uz film, novine i petpara ku knji~evnost, tridesetih godina 20.st. javlja se joa jedan medij koji e utjecati na stvaralaatvo Mate Lovraka. Strip, u svojim po ecima zvan roman u slikama ili novinski film, svoj nenadani uzlet odmah po pojavljivanju najviae mo~e zahvaliti vrsnom strip crta u Andriji Mauroviu. Njegovo je fotografsko oko bilje~ilo filmske gluma ke ekspresije i kadrove, koje je kasnije preto io u strip. Objavljivanjem stripa Vjerenica ma a 1935. godine u Novostima,.F> T  D F L R j6,VjZ\^p ȿȿȿȿȳȪȡԕԍvjv^heh5@6mH sH hehy6mH sH hehGa6mH sH h47hGamH sH h$F_mHsHh~jh$F_6mHsHhoH6mHsHh6mHsHhh6mHsHhi6mHsHh~jh|6mHsHh~jh$F_mHsHh~jh~jmHsHh~jh@q%mHsHh~jh8amHsH$.> @ T \^pb*,0#)h-$xx`a$gd<gdQt $`a$gdQt $`a$gdYgdQtgdQt "FTV\d|Wmqv -4HIZ`abk@CTU_`j'(;Ev(÷ëëϟϟϓheh/!6mH sH hehLy6mH sH hehWl6mH sH hehGa6mH sH hehn6mH sH heh476mH sH hehh6mH sH heh5@6mH sH hehe6mH sH :(*BZjBDN8ǻ{s{sk{{k{c[S[ShaumHsHhmHsHhI<mHsHh+mHsHhoHmHsHhN-mHsHjhN-0J,UmHsHhp:mHsHjhhY0J,UmHsHh kmHsHhhYmHsHh|h~jh$F_6mHsHh6mHsHh6)h6)mH sH he6mH sH hehe6mH sH hemH sH hnmH sH   !!!"""##*#0#v#x#z#|####P$R$$%(%`%%%%& &b&&''((`(b(h((ļļĤxph kmHsHhp:mHsHhRmHsHh+mHsHh>h3 6mHsHh3 mHsHhBmHsHh>mHsHh? #mHsHh?LmHsHhK8"mHsHhauhau6mHsHh~hau6mHsHhaumHsHhauh6mHsHhmHsH(((((P)x)))**,+.+233F3z333344Z6667B7Z7l77888828>8L889жХ}umu}u}muu}ehvmHsHhBmHsHh>mHsHhRjmHsHh$5mHsHhMWmHsHhnmHsHhRmHsHhOmHsHh<6mHsHhBh<6mHsHjh<0J,UmHsHh<mHsHh~jmHsHh  mHsHh?LmHsHh kmHsHhjtmHsH&h-H0F3~9<>@AERHKhLQ RRUbeikkk$a$gdQtgdQt gdDEgd<gd< gd/6H $`a$gd~ $`a$gdQt $`a$gd< gd<9F9|9~9 ::0;2;;;f<h<<<<<<<<<<L===$>&>>>>@@CEEغಪŠŠ‚zrjrbVh*OJQJmHsHh*mHsHh/7RmHsHh/6HmHsHhYDmHsHhWmHsHhxOJQJmHsHhi^mHsHh|lOJQJmHsHh|lmHsHhqmHsHhJ-mHsHhxmHsHjh-x0J,UmHsHh-xmHsHh !mHsHh!mHsHhRjmHsHhsymHsH!EEEEEGG G>GBGPHRHKKFLRLhLpLxLLLLLLLLMMJMMMMTNOOFQNQQQѩѩ}u}umh/7RmHsHhKmHsHh7xmHsHhimHsHh8OJQJmHsHh8mHsHhhmHsHh?:mHsHhmHsHh<mHsHhVmHsHh|lmHsHhY8mHsHhMmHsHh*OJQJmHsHh/6Hh/6HmHsHh*mHsH&Q R RRPRdRRRSnSpSTZU^UUUPWW.X8XY Y*YfYZ\X]h]~]]]^^^º²ºzzrjr^rh`*h+6mHsHh/lhmHsHh+mHsHh: mHsHh'mHsHhy,mHsHh)mHsHh`*mHsHh mHsHh4mHsHhwmHsHh)6mHsHh ))mHsHh;kmHsHh8mHsHh<h<mHsHh;kCJaJmHsHh<h<CJaJmHsH!^^ `aaa:b@bbbbbbcccfJf\f^f`fjfffgglgggggg hhhiifjrjjjklkkkkkkаȰuh~CJaJmHsHhQthCJaJmHsHh#!mHsHhmHsHh)mHsHh: mHsHhZe/mHsHhDEmHsHhmHsHhG(mHsHhemHsHh4mHsHh`*mHsHh/lhmHsHh+mHsHh}mHsH.kkkFlllm@mjmnnnnboooooooo:pZp\pjpxpppqqBqlqqr@rtrvrzr|rssииЯииЁymhmXhmX6mHsHhmXmHsHjhDE0J,UmHsHhDEmHsHhMhcT6mHsHhcThM6mHsHhM6mHsHhMmHsHhm&mHsHh'mHsHhcTmHsHhmHsHhmHsHh: mHsHhXwmHsHh#!mHsH(kn|rvFy{|:t|JҧȰDZ gd+ $`a$gd+ $`a$gd,p gd,p $`a$gd,p gdDE$a$gdQt $`a$gd~sssstDtjtlttuunvvvv4w&y2yDyFyzDPVZ\ JޥJظظhC6mHsHh98h986mHsHhdsmHsHh98mHsHh?mHsHhz[mHsHhmHsHh mHsHhmHsHhwmHsHh?mHsHhbDmHsHhdsmHsHhcSmHsHhXmHsHjhX0J,UmHsHhBhB6mHsHhMnmHsHhBmHsHh\mHsHhmHsHhz[mHsHhmHsHhCmHsH+Z4ȻXzRD 6$ $`a$gd#qsgdQtgdQt $`a$gd#qsgd#qs gd#qs $`a$gd+ $`a$gd+ gd+",4"BDp¹ֺƻȻ\b:^b<NXZx$@ļĴĬĴ{ymmmeh`>mHsHh2W(hp6mHsHUhph T6mHsHh TmHsHhphp6mHsHhp6mHsHhpmHsHh4DmHsHhZmHsHh#!mHsHhYamHsHhBmHsHh\hf6mHsHhmHsHh\mHsHhmHsHhfmHsH', zapo ela je ekspanzija domaeg stripa. Ogromni uspjeh ohrabrio je Novosti na izdanja kojima je udarni sadr~aj upravo strip, a dva mjeseca nakon Vjerenice ma a pojavljuje se i ilustrirani tjednik Oko, takoer s Maurovievim stripovima. Teako je vjerovati da bi se novinska kua u Masarykovoj 28 uope upustila u izdanje prete~no ispunjeno izvornim domaim stripom (a ne uvoznim, ameri kim), da se nije ra unalo s anga~manom hiperproduktivnog Maurovia. (Aljinovi, (2003)2006: 5) Brzina rada i iznimna vjeaina samo su neke od zna ajki Maurovia kao strip crta a. Maurovi je bio realisti ki crta  ije se vizualno iskustvo pogotovo scenografija i kostimografija temeljilo na filmu. Rad mu je bio ~anrovski raznovrstan. Crtao je stripove aktualnih ~anrova svjetske strip produkcije, esto uzimavai predloake svjetske trivijalne knji~evnosti, ali i domaih romana kao ato je Zagorkina Gri ka vjeatica ili `enoino Zlatarevo zlato i uvaj se senjske ruke. (Glavan, 1983) }anrovski je strip, dakle, iaao u korak sa svjetskom strip produkcijom, ali se isto tako tematikom u velikoj mjeri podudarao s izdanjima petpara ke knji~evnosti i kinematografske ponude. Tako da su u isto vrijeme najpo~eljniji ~anrovi u sva tri oblika medija bili pustolovni, kriminalisti ki i vestern. U djelima Mate Lovraka, eksplicitno, strip ima najvei utjecaj na Magdicu, u iteljevu kerku u Neprijatelju br.1. Ona Zvonka i Olia, pokreta e dje je revolucije, vidi kao likove iz stipova koje ita. Zvonko u njezinom imaginarnom svijetu stripa postaje zgodni razbojnik, Olio debeli aerif, a ona tajanstvena djevojka. Iz samog odabira likova koje za nju dje aci predstavljaju, vidljiva su stereotipna rjeaenja crta a stripova. Dje aci prihvaaju njezinu igru i nastavljaju se ponaaati prema zadanim obrascima. Takvi obrasci ponaaanja tipi ni su za pripovijedni postupak pojedinog ~anra. Djevoj ica shvaa kako funkcionira ~anr vesterna te od svakog lika o ekuje da se ponaaa prema  pravilu : U iteljevoj keri su hrabri i mokri dje aci li ili na prave bjegunce iz novinskog romana u slikama. Onaj ljepai, visoki, sigurno je meksikanski razbojnik, a ovaj debeli je aerif. Samo, pseto njihovo ne nali i na pseto njihovog romana! Tu se jadna djevoj ica razo arala. Cijela ta stvar nije djevoj ici bila jasna. Umjesto da bjegunce ve~u, tata i mama se uzvrtjeae oko njih. (Lovrak, (1937)1972: 116) Zvonko udovoljava toj njezinoj igri da ne bi povrijedio osjeaje djevoj ice koja mu se svia, no ona u toj igri ne vidi granicu realnosti i fikcije. Zato i nagovara Zvonka da se sakrije od policije u skroviatu njihove staje koje mu je ona priredila. Kako joj Zvonko ne uspijeva objasniti da skrivanje u staji do smrti njegovih goni a nije rjeaenje, on pristaje na njezinu ideju iz pristojnosti, svjestan da e ga Magdi ini roditelji ve sljedee jutro nai. Osim dje je revolucije, u Neprijatelju br.1 se pokree i ~ivotinjska revolucija. U Olijevom snu ~ivotinje uspijevaju pobjei iz Zooloakog vrta te preplavljuju centar Zagreba i glavni trg tjerajui sve pred sobom. Motiv ~ivotinjske pobune Lovrak je najvjerojatnije preuzeo iz slikovnice Krokodil, autora Kornjeja ukovskog. Slikovnica je u Hrvatskoj objavljena 1936., ato je godinu dana prije prvog objavljivanja Neprijatelja br.1, 1937. godine u eakom izdanju. Motiv anarhi nog ~ivotinjskog zauzimanja ljudskog prostora, Lovraku je izvrsno poslu~ilo za koamarni Olijev san. Sli nosti su viaestruke: osim ato su prostori zagreba kog u~eg centra opisani identi no, i ~ivotinje se identi no ponaaaju. U grad dolaze plaaei sve pred sobom a kad se ljudi razbje~e igraju se s onim ato je iza njih ostalo. Svi su duani i trgovi, ulice ... ne dao bog! Puni sve samih ~ivotinja! Tu viri rep, tamo rog. Zvijeri po Zagrebu aetaju  djecu i odrasle straae... ( ukovski, 1936:22) Juriaieva ulica se ispraznila. Tramvajska kola stoje ondje pusta kao zakleta. Duani su zatvoreni. }eljezni zastori su spuateni. Za nekoliko trenutaka izgledao je i Jela iev trg upravo tako. (...) Nije proala ni minuta, nahrupila sva raspuatena zvjerad na trg, zavijajui i urlajui svaki svojim glasom. (Lovrak, (1937)1972: 92) Ovakav primjer preuzimanja motiva, dovodi slikovnicu u polo~aj joa jednog medija koji e utjecati na stvaralaatvo Mate Lovraka te svjedo i o slobodnom intermedijskom protoku motiva. Iz prilo~enih primjera utjecaja razli itih medija u djelima za djecu Mate Lovraka, mo~emo zaklju iti kako su mediji (novine, petpara ka knji~evnost, film, strip i slikovnica) tridesetih godina 20.st. u Hrvatskoj imali velik utjecaj. Iz spomenutog spektra likova, o ito je kako mediji najviae djeluju na dje ju publiku i slabije obrazovane odrasle. O ito je kako je Magdica, najmlaa djevoj ica bila pod najveim utjecajem jer je itanjem stripova izgubila osjeaj za razlikovanje realnosti od fikcije. Potom slijede dje aci, mlade~, koji u svoje realno okru~enje esto ubacuju fiktivni svijet filma i romana. A odrasli, Vincekova priprosta tetka, naivnim shvaanjem filmova i noviskih senzacija, naprosto ispada smijeana. S time u skladu, ni u jednom romanu u itelj ili bilo koji drugi obrazovani graanin nije podlo~an utjecaju medija. Oni su uvijek vrsto realni, shvaajui dje je interese, ali se uvijek postavljaju visoko iznad domaaaja medijskog utjecaja. Utjecaj medija na pripovijednoj razini Upravo iz razloga ato se Lovrak toliko oatro suprotstavljao fantasti nim pri ama i trivijalnim romanima, posebno udi pretpostavka njihovog utjecaja na njegovo pripovijedanje. Ve smo u prethodnom poglavlju imali prilike vidjeti kako su mediji vrlo va~an segment Lovrakovih pri a; oni u velikoj mjeri utje u na fabulu, likove i njihovu motivaciju. No, ni sam diskurs nije ostao neotporan i izoliran iz vremena u kojem mediji nekontrolirano dopiru do svojih konzumenata diktirajui trendove te mijenjajui dotadaanje druatvene oblike zabave. Iz lanka gdje Lovrak progovara o tehnici pisanja djela za djecu vidljivo je da se on sam vrlo esto bavio pitanjima dje jih interesa pri itanju. Suo en sa stvarnoau i dje jim golemim interesom za bajke, trivijalne romane, filmove i stripove, pronicljivo se odlu uje na postupak kojim e taj interes preokrenuti u vlastitu korist. Tako Lovrak naglaaava kako bajke i njezini fantasti ni elementi imaju atetan utjecaj na djecu, ali nema razloga zaato se kvalitetan pisac ne bi poslu~io formom bajke, kojom bi se djeci viae pribli~io a sadr~ajem ih oplemenio i neprimjetno odgajao.(Lovrak, 1934) Lovrak uvia kako je jednostavni jezik i pripovijedni postupak bajke djeci blizak te se mo~e upotrijebiti u korisnije svrhe osim za zabavu. Takav na in razmialjanja primjenjuje i kasnije, govorei o trivijalnoj literaturi: Osim akolske knjige, dijete hvata kriminalne sveske i loae pustolovne pripovijesti. Dobar pisac za djecu bit e psiholog, poznat e dobro duau djeteta i ne e zazirati od toga, da svoju realisti nu pripovijest u izvjesnoj mjeri ispreplete pustolovnim karakteristikama. Ponavljam, dobar dje ji pisac pogaa mjeru, do koje smije doi. On e pustlovne karakteristike dati na pravome mjestu kao pedagog i u estetskoj formi kao knji~evnik. Imade kriti ara, koji ovakvim djelima prigovaraju. Oni se ne mogu slo~iti s piscem, koji je svoju dobru pripovijest iz suvremenog ~ivota isprepleo elementima napete kriminalne knji~evnosti. (Lovrak, 1951: 93) Budui da je upravo citirani lanak napisao mnogo kasnije od djela kojima se bavi ovaj lanak, ne mo~e se sa sigurnoau utvrditi koliko je Lovrak tridesetih godina, u trenutku pisanja romana, bio svjestan sna~nog utjecaja medija na njegovo stvaralaatvo. No, iz danaanje perspektive, medijski utjecaj je o it, bilo na pripovijednoj razini ili na razini fabule. Kako je Lovrak uvijek u svijesti imao cilj stvaranja djela koje e djeci biti zanimljivo, prilikom privla enja dje je publike poslu~io se ve postojeim dje jim interesima za medije. On shvaa da suvremeni itatelj nije niata druga iji od njegovog lika Pere koji bi radije itao novine i senzacije nego dje ji asopis, pa tako i piae o velikim senzacionalnim dje jim pothvatima, koji se iz realisti nog aspekta esto interpretiraju kao predimenzionirani. Ve su spomenute senzacije na razini pri e i na in na koji one djeluju na razmialjanja i postupke likova, no Lovrak se u Neprijatelju br.1 i sam slu~i senzacionalisti kim izvjeatavanjem o raspletu dogaaja. Kako je dje ji pothvat u borbi protiv dje jih neprijatelja postao jedna od senzacija o kojoj se u novinama dnevno izvjeatava, tako i itatelj informacije o kona nom raspletu revolucije i njezinim posljedicama dobiva poprili no neposredno. Mialjenja utjecajnih ljudi o nu~nosti ili nepotrebnosti kazne itatelj saznaje iz novinskih lanaka koje ita u itelj na selu, a lanak koji je u itelj napisao nam je predstavljen i u samome tekstu romana. Na taj na in i mi, kao itatelji tog romana, postajemo izravni sudionici dogaaja, ija se napetost u o ekivanju raspleta odr~ava novinskim reporta~ama. Sveprisutni mediji su imali jedan zajedni ki cilj: zabaviti konzumenta. Tridesetih godina 20.st. romani u svea iima, film i strip zabavljali su publiku gotovo jednakim pristupom: ~anrovskim izborom. Najpopularniji ~arnovi su bili, kako je to ve spomenuto, pustolovni i kriminalisti ki ~anr te vestern, a isti se naj eae podrazumijevaju trivijalnima. (Solar, 1996.) Prva u nizu osobina koje se naj eae pripisuju trivijalnoj knji~evnosti je shemati nost, i to: ... u toku fabule, u crtanju ljudskih likova i u ideoloakoj osnovici djela  a redovito i u jeziku. (`kreb, 1973: 136) Utjecaj takve sheme smo mogli vidjeti na primjeru Magdice koja je prema uzorku stripa dje acima prvo prema izgledu pridavala uloge, a potom od njih i o ekivala ponaaanje u skladu sa shematskim obrascem odreenog lika. Na diskursivnoj razini se takva shemati nost uo ava u Dru~bi Pere Kvr~ice i Vlaku u snijegu, romanima o dje joj dru~bi. Na primjeru dje je dru~be, shemati na je fabula (dje aci zajedni kim snagama ostvaruju neki cilj i uvijek ga posti~u) ali i likovi (redovite uloge voe, izdajice i maloga). (Majhut, 2005) Shematiziranom osnovicom njegovih djela bismo pak mogli smatrati tako esto prisutnu socijalnu anga~iranost. Lovrakov jezik ne mo~emo nazvati shemati nim. Jednostavnost jezika i izraza je neato ato zahtijeva djelo pisano za djecu, a to ne mo~emo smatrati trivijalnom karakteristikom. Iz ove analize je vidljivo da se Lovrak slu~i odreenim shemama, no one nisu rezultat medijskog utjecaja. Medijski utjecaji su najvidljiviji u samim diskursivnim izborima: naj eae je to uo ljivo u postupcima stvaranja napetosti, brzini izmjene dogaaja, izboru planova te naglaaenoj fizi koj radnji. Sve su to elementi koji se takoer pripisuju trivijalnim romanima a Lovrak napominje da je njihova upotreba korisna, ali je u tome nu~no imati mjeru. Takvi se elementi nazivaju trivijalnima jer im je glavni zadatak privui pozornost odraslog itatelja te osigurati mu zabavu uz minimalni napor. (Turkovi, 1994) Bitno je napomenuti da se takvi elementi mogu nazvati trivijalnima kad je rije  o odraslom itatelju, ali primarni cilj takvih postupaka u dje joj knji~evnosti je privui pozornost, a potom odr~ati i zaokupiti dje ju ina e raspraenu pa~nju. Lovrak se naj eae slu~i naglaaenom fizi kom radnjom, kako djeca ne bi izgubila zanimanje. Na eae je to u primjerima brzog prolaska kroz prostor, slike nepregledne mase ljudi, bijega, lua kih potjera ato posti~e kratkim re enicama te brzom izmjenom vizualnih slika i rakursa: Ona je bila poludjela. Sad neka plati ludost. Otvara torbicu. Vadi stotinjarku. Tetkini prsti su pijani pa povukoae i smotuljak hiljadarki napolje iz torbice. Gostioni ar i drugi ljudi ciknuae od iznenaenja. Tetku kao da je grom udario, osvijestio i poneato otrijeznio. Trpa novac grozni avo i neuredno u torbicu, hvata Vinceka za ruku i ugura se u gungulu sajmara. (...) Upravo utr aae u jedan aator. Tu se mota oko vrata udne djevojke Mis Mafalde velika zmija. Jaoj! To ne mo~e tetkin ~eludac gledati. Oni pobjegoae napolje. Sad uoae u drugi cirkus. Tu guta jedan ovjek vatru, a drugi stavlja avle u nos, Jaoj! To ne mo~e tetkino srce podnijeti. Bje~e oni i odavde napolje. Sad e na ljulja ku. Sjedoae u lau..... (Lovrak, (1941)1979: 60) Takoer, izbor planova je jedan od estih postupaka koje Lovrak koristi za postizanje krajnje napetosti i nelagode. Tu Zvonko uzme ceduljicu i poljubi je. Vjetar zaurla u kroanjama prastarih stabala, munja bljesnu iznad grada, kiaa se ja e spustila. Zvonko zagrli vrsto Olija, a onda ga gurnu: - Idi sada! Bje~i! (Lovrak, (1937)1972: 106) Trenutak je to sudbonosne Zvonkove odluke da bje~i u svijet pred policijom na deset godina zbog otmice psa. Zvonko ostavlja Oliju na rastanku cedulju za svoju majku i teaka srca odlazi. No, te~inu odluke i strah zbog tog postupka ne saznajemo od sveznajueg pripovjeda a koji nas je o tome izvijestio, ve izbor plana koji prikazuje vjetar, munju, kiau, oluju, jasno odra~ava unutraanje stanje lika. To je pak tipi an filmski postupak kojim se izvjeatava o unutraanjem do~ivljavanju likova. Izbor kadrova i rakursa je joa jedan od elemenata filma koje Lovrak preuzima u svom pripovijedanju. Primjer je to krae pekarskih kola, a slijedi joj bezglava jurnjava koja izgleda kao preslikana filmska scena: - Hio! Hura!  vi u djeca, nate~u uzdama i bi uju konja bi em. Kruh i pecivo se kotura u zatvorenim pekarskim kolima. Cveba laje i hoe da rastrgne krpu. To kovi se strelovito vrte. Iskre ispod njih vrcaju iz kamena. (...) Olujni vjetar im poma~e. Munje im osvjetljuju put. Pljusak ih polijeva od glave do pete. (Lovrak, (1937)1972: 107) Brzina jurnjave kola naglaaena je brzinom izmjene kadrova koja se oatrim rezovima prebacuje s dje aka i bi evanja konja na Cvebu, potom na kota e i njihovo iskrenje a zatim kona no zavraava totalom gdje brzinu jurnjave joa viae naglaaavaju atmosferske prilike. Naj eai na in stvaranja narativne napetosti Lovrak posti~e uvoenjem momenta iznenaenja. Tako se u Vlaku u snijegu, napetost radnje, ali i napetost meu likovima posti~e iznenadnim i bezizlaznim zastojem. No, u Prijateljima Lovrak ide joa dalje pa uvodi nepoznati lik, stranca koji Vinceka i njegovu tetku po inje pratiti nakon njihovog primanja milijunskog nasljea. Iznenaenje ato ga neprestano vide u svojoj blizini prerasta u stravu a potom i u sami horor: Vincek viae nije mogao sluaati tetkino pri anje pa se okrenu da joj neato ka~e, ali mu se uko i jezik. Jao, kuku njemu! Pa zar taj aofer nije onaj sumnjivi tip koji ih stalno proganja?! Jest! To je on! Vozi ih na brdo da ih surva s njega! Vozi ih u smrt. Vincek se baci na tetkinu torbicu, otvori naglo vrata i isko i van kriknuvai: - To aofira tip! Bje~i, tetko!! Ubit e nas!! Tip zaustavi auto i okrenu se tetki. Jest, zaista je on. To je odviae sumnjivo, Vincek je u pravu! Taj tip je sad ovdje, sad ondje. as je u dronjcima, as u crnom odijelu, as opet u aoferskoj odjei. On ih proganja! (Lovrak, (1941)1979: 69,70) Kratkim i uskli nim re enicam Lovrak poja ava to iznenaenje i krajnji strah. U strahu od nepoznatog ovjeka, koji ne pokazuje jasno svoje namjere a u strahu za vlastiti ~ivot, Zvonko ve poduzima drasti ne korake, kao ato je iskakanje iz automobila u pokretu, da bi spasio vlastiti ~ivot. Iako kasnije saznajemo da neznanac nema takve namjere, u trenutku velikog iznenaenja, Vincek pro~ivljava najgoru nonu moru. Medijski utjecaji su, kao ato je to iz prilo~enog o ito, imali veliki utjecaj na pripovijedne postupke kojima se slu~io Mato Lovrak. Kako se mediji koji su na njega utjecali vrlo esto proglaaavaju trivijalnom knji~evnoau ili su uglavnom prisutne negativne konotacije vezane uz utjecaj filma, potrebno je naglasiti kako preuzeti elementi nisu u inili i sama djela Mate Lovraka trivijalnima. Isto tako, veliki utjecaj filma na Lovrakov pripovijedni postupak takoer doprinosi veoj uvjerljivosti njegovog realizma. Kao ato film svojim vizualnim slikama uvjerava gledatelja u stvarnost svojih prizora, tako koriatenje filmskih narativnih postupaka u pripovijedanju pridonosi stvaranju iluzije zbilje. Mediji su, dakle, odigrali veliku ulogu u stvaralaatvu Mate Lovraka, a vrlo je mogue da su ga upravo ti medijski pripovijedni postpci odr~ali atraktivnim piscem tako dugo razdoblje. Zaklju ak Mato Lovrak je jedan od najcjenjenijih pisaca hrvatske dje je knji~evnosti. Popularnost mu je bila najvea u vremenu nakon Drugog svjetskog rata zahvaljujui socijalnoj anga~iranosti njegovih djela, ali ona su i danas rado itana dje ja lektira. Njegov zna aj u povijesti dje je knji~evnosti o ituje se u promjeni paradigme dje jeg romana. Svojim stvaralaatvom uzdignuo je realisti nu pripovijetku nad fantasti nu pri u. Iako su mnogi autori uo ili manjkavosti Lovrakovog realizma, on joa uvijek stoji kao najbitnija odrednica njegovog stvaralaatva. Jedan od razloga je Lovrakov pokuaaj mimeti kog prikazivanja zbilje. No, iz zbilje koju prikazuje, osim teake socijalne i ekonomske krize, vidljivi su i jaki utjecaji medija. Mediji su tridesetih godina 20.st. imali velik utjecaj, airei se do svoje publike nevjerojatnom brzinom i nekontroliranim sadr~ajem. Djeca su zbog jeftinih proizvoda bila pod neposrednim utjecajem, a takva zbilja je takoer utjecala na stvaralaatvo Mate Lovraka: na razini pri e i na pripovijednoj razini. Na razini pri e upoznajemo cijeli spektar likova, i djece i odraslih, koji s nestrpljenjem itaju i prate novinske senzacije, naprosto gutaju jeftine romane u svea iima, esto posjeuju kinematograf te s velikim zanimanjem prate stripovske junake. Iz odnosa pojedinih likova prema medijima kojima su okru~eni, mogue je razaznati i Lovrakov osobni stav prema njihovom utjecaju: najpodlo~nija su djeca, ali i slabije obrazovani odrasli. Lovrak i u svome pripovijednom postupku preuzima elemente iz medija i to one, kojima mediji najviae plijene dje ju pozornost. Stoga je vrlo esto cijela pri a sastavljena od senzacionalnog pothvata koji i samog itatelja dovodi u situaciju aktivnog sudionika. Razli ite pripovijedne postupke kao ato su brza izmjena dogaaja, napeto zbivanje, izbor planova, postupci filmske naracije te naglaaena fizi ka radnja, Lovrak preuzima od uvijek prisutnih medija te uspjeano integrira u vlastitu pri u, koja, naravno, uvijek mora imati odgojnu tendenciju. Primarna literatura: Lovrak, Mato (1941) 1979, Prijatelji, Mladost, Zagreb Lovrak, Mato (1933) 2004, Vlak u snijegu, Mozaik knjiga, Zagreb Lovrak, Mato (1933) 1993, Dru~ba Pere Kvr~ice, Alfa, Zagreb Lovrak, Mato (1938) 1972, Neprijatelj br.1, Mladost, Zagreb Sekundarna literatura: Aljinovi, Rudi (2003) 2006, Kad je strip bio mlad: zapis o Andriji Mauroviu, za etniku hrvatske slikovne pri e, u Posljednja avantura Staroga Ma ka, `areni duan, Koprivnica Crnkovi, M. i Te~ak, D. (2002) Povijest hrvatske dje je knji~evnosti: od po etaka do 1955. godine, Znanje, Zagreb ukovski, Kornjej (1936) Krokodil: poema za malene, Minerva, Zagreb Glavan, Darko (1983) Andrija Maurovi: od umjetnosti do stripa i natrag, u Andrija Maurovi, De je novine, Nia Hranjec, Stjepan (1998) Hrvatski dje ji roman, Znanje, Zagreb Jutarnji list (1935) 8259: 5 Lovrak, Mato (1934) Literatura za djecu i savremena pedagogija, U itelj 4: 270-275 Lovrak, Mato (1951) Tehnika pisanja knji~evnog djela za djecu , Republika 1: 92-96 Majhut, B i Dunaj, T. (2006) Fantastika u ranim dje jim romanima Mate Lovraka, U itelj  godianjak Visoke u iteljske akole u akovcu, Visoka u iteljska akola, str. 7-28 Majhut, B. i Frani, D. (-) Kuglijev nakladni ki niz Pripovijesti djeda Nike, rukopis Majhut, Berislav (2005) Pustolov, siro e i dje ja dru~ba: hrvatski dje ji roman do 1945., FF Press, Zagreb Solar, Milivoj (1976) 1996, Teorija knji~evnosti, `kolska knjiga, Zagreb `kreb, Zdenko (1973) Trivijalna knji~evnost, Umjetnost rije i 2: 135-141. Turkovi, Hrvoje (1994)  Zabavan film ,  zabavna knji~evnost  ato je to? Republika 1-3: 103-116 Zalar, Ivo (1994) Dosadaanja kriti ka prosudba Lovrakova knji~evnog djela, Umjetnost i dijete 5/6: 271-277 Zima, Dubravka (2001) Dje ji roman tridesetih godina: Mato Lovrak i Erich Kstner, Umjetnost rije i 3-4: 251-265  U Povijesti hrvatske dje je knji~evnosti autora Milana Crnkovia i Dubravke Te~ak Tree doba se joa naziva i Lovrakovo, ime je Lovrak, po va~nosti, rame uz rame Ivani Brli Ma~urani.  Vlak u snijegu prvo izlazi u Beogradu 1933. pod nazivom Deca Velikog sela a Neprijatelj br.1 se prvi put pojavljuje u eakom prijevodu 1937. pod naslovom NepYitel islo 1.  Lovrak u lanku Literatura za djecu i savremena pedagogija oatro napada bajke predla~ui radikalna rjeaenja za njihovo rjeaavanje: Savremenoj pedagogiji se upravo namee sama od sebe imperativna du~nost, da provede kri~arski rat protiv fantasti ne pri e za djecu, jer je ona nemogua, apsurdna i atetna za fizi ki i duaevni razvoj djeteta. (& ) Savremen pedagog & ako nije odviae temperamentan te ne spali na loma i ovakvu literaturu, on e moi jedino da omladinu upozna s njom kao knji~evni historik i da sa svojim mladim saradnicima ustanovi nemogunosti takve literature i da je stave u praanjavi arhiv kao mrtvi kapital, koji se ne mo~e invesirati u danaanjem vijeku. (Lovrak, 1934:272)  Majhut i Dunaj smatraju kako su upravo ti fantasti ni elementi, koje konstantno i u velikoj mjeri pronalazimo u Lovrakovim djelima za djecu, potrebni da bi se naglasio realizam pri e. (Majhut i Dunaj, 2006) Naime, upotrebom sna, Lovrak je pripovjedni svijet razgrani io na dvije pojavnosti: realnost i fikciju. Iako je ta  stvarnost kod Lovraka ponekad neuvjerljiva, pretjerana i naivna, prestanakom sna ta ista neuvjerljiva stvarnost kao da zadobiva to ~eljeno svojstvo ne ega ato je realno.  Prvim romanom o dje joj dru~bi se smatra djelo Dragoslava Heiligsteina Mali kri~ari, iz 1931. godine. (Majhut, 2005)  Zvonko i Olio u Neprijatelju br.1 dobivaju d~eparac koji mogu potroaiti na ato ~ele.  Iako je roman Prijatelji objavljen 1941, u naae analize ulazi jer se radnja romana smjeata u tridesete godine 20.st  Kao primjer nam mo~e poslu~iti cijena sveska u Kuglijevom nakladni kom nizu Pripovijesti djeda Nike koja je iznosila 3 dinara i nije se mijenjala tijekom svih godina izla~enja niza. Za usporedbu, cijena dnevnih novina bila je 1,5 dinar. Cijene su tako proizvod u inile djeci dostupnim i na taj na in u komunikaciji nakladnik-kupac izbacile odraslog posrednika. (Majhut, -)  U Neprijatelju br.1 dje aci smialjaju ime svog novoosnovanog druatva: Prilikom ustanovljavanja kakvo ime e se dati druatvu bila je sva sila prijedloga da se zove:  Crna ruka ,  Dvanaest neustraaivih i sli nih gangsterskih i kriminalnih naziva... (Lovrak, (1941)1972: 55) Princip osmialjavanja naziva druatva neodoljivo podsjea na dje ju organizaciju iz ranije spomenute senzacije Jutarnjeg lista.  Kao ato to Lovrak i sam naglaaava u knji~evnoteorijskom lanku Tehnika pisanja knji~evnog djela za djecu iz 1951. godine.      PAGE \* MERGEFORMAT 13 hXR"@Fp0202h<bVXXdzP|t||hrmHsHhhv mHsHh9jmHsHhw]mHsHhjOmHsHh+mHsHhmHsHh5h56mHsHh5mHsHh`>mHsHh|jh|j6mHsHh|jmHsHhw]h(RamHsHhmHsHh2W(mHsHhpmHsH,Bdlz,0Fhl|jPR$0D@ B       8  T d f   Z   еЭХ{{sh;$mHsHhB7mHsHjhr0J,UmHsHhmHsHhw]hw]mHsHh*mHsHhmHsHh#qsh#qsmHsHh#qsmHsHh+mHsHhfmHsHhfhf6mHsHhkmmHsHhkmht/6mHsHht/mHsH-    6846 f@H"$"P"v""""&###f$j$&ѹɱ衙Ɂh=1mHsHh63/mHsHh mHsHhmHsHhEmHsHhmHsHh>mHsHhmHsHhw]mHsHh*mHsHhTWxZZ\\`ff $^a$gdQt `gd-C $`a$gd~ $`a$gd~ gd~&'' (~((()-- .f..../r1t1b2f3h3z3333344>4p444445669999:*:<::;<<F<<<ļĴԴ𬠬xxh^]mHsHh-GvmHsHhlmHsHh~mHsHh59mHsHh70h706mHsHh70mHsHhBJ-mHsHh["mHsHhL&mHsHhmHsHh>mHsHhh6mHsHhmHsHhVumHsHhovmHsH/<<<="=(==2?>?`?b?d???AACCzDFGRGdGfGNHPHzIIIIJMMNNOODOZORR2RTXTZTU&UUظȸ|h`Eh+6mHsHh-CmHsHh+mHsHhKAmHsHhT?mHsHhh'mHsHh~mHsHh mHsHhmHsHh>mHsHh["mHsHhwdRmHsHh59mHsHh-GvmHsHhlmHsHh^]mHsH/UVLYvZxZzZ\\\`]_``cff fNfzffffffghhPiRijjxkkllBn~nnno2oop*prjr|rûûûóã||tt|||h mHsHh!9mHsHh&mHsHhmmHsHhQthgCJaJmHsHh-CmHsHhMmHsHhgmHsHhSmHsHh`EmHsHhP SmHsHhmHsHh~mHsHh)4YmHsHh+mHsHh&h+6mHsH-fggio~rvvvvbwwZxxxyydzJ{{|,}f} ~~ & FgdQt & FgdQt$a$gdQt $`a$gd~gdQtgdQt|r~rrDsttFu|u~uuuuufvzvvvvvvw*w>wbwwwwx6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XVxOJQJ_HmHnHsHtHL`L |Normalm$ CJOJQJ_H aJmH sH tH ^^ $F_ Heading 1$<@&"5CJ KH OJPJQJ\^JaJ \@\ $F_ Heading 2$<@& 56CJOJPJQJ\]aJV@V $F_ Heading 3$<@&5CJOJPJQJ\aJJJ $F_ Heading 4$<@&5CJ\aJNN $F_ Heading 5 <@&56CJ\]aJHH $F_ Heading 6 <@&5CJ\aJ:: $F_ Heading 7 <@&@@ $F_ Heading 8 <@&6]N N $F_ Heading 9 <@&CJOJPJQJaJDA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List VV $F_Heading 1 Char"5CJ KH OJPJQJ\^JaJ Z>@Z $F_Title$<@&a$"5CJ KHOJPJQJ\^JaJ NN $F_ Title Char"5CJ KHOJPJQJ\^JaJ T!T $F_Heading 2 Char 56CJOJPJQJ\]aJN1N $F_Heading 3 Char5CJOJPJQJ\aJBAB $F_Heading 4 Char5CJ\aJHQH $F_Heading 5 Char56CJ\]aJ:a: $F_Heading 6 Char5\<q< $F_Heading 7 CharCJaJBB $F_Heading 8 Char6CJ]aJ@@  $F_Heading 9 Char OJPJQJFJF $F_Subtitle$<@&a$ OJPJQJFF $F_ Subtitle CharCJOJPJQJaJ*W* $F_`Strong5\:X: $F_@Emphasis56OJQJ]44 $F_ No SpacingaJ DD $F_ List Paragraph ^m$@@@ !<Quote $xx^a$6PP < Quote Char#6CJOJQJ_H aJmH sH tH PP #$F_ Intense Quote"]^ 56aJF1F "$F_Intense Quote Char 56CJB!AB $F_0Subtle Emphasis 6B*phZZZJQJ $F_PIntense Emphasis56>*CJaJDaD $F_Subtle Reference >*CJaJDqD $F_Intense Reference 5>*CJFF $F_ Book Title56CJOJPJQJaJ: : $F_p TOC Heading)@& ^J>@> +hY0 Footnote Text*CJaJTT *hY0Footnote Text CharOJQJ_H mH sH tH @&@@ hY0Footnote ReferenceH*44 .Qt0Header - B#NN -Qt0 Header Char CJOJQJ_H aJmH sH tH 4 @4 0Qt0Footer / B#NN /Qt0 Footer Char CJOJQJ_H aJmH sH tH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] n E:77DTo` i T] `  +++. ((9EQ^ks6 &<U|rh|܇6`bcdeghijkmnopqsh-kZ$f~6aflr $'.!8@0(  B S  ?"#+CMU_ ~#')4 T\bk -S y {     - 2 5 @ n q ' + O U ^ v chqtV]ckqx()DO1:|)14<QZab|EI#$kqKQOR*s3;OQ\grzHS[_vx}@BGMejor LV [ ` >!@!p!w!z!|!!!!!!!!!!!!!!"""(")"""#####$/$3$4$8$<$B$I$Z$\$g$u$$$$$$$%*%4%:%%%4&<&&&&&''''"'*'2'<'@'D'M'T'b'd'u'y'''''?(G(((((((((((((((2)5)))))**D*F*****D+K+d+e+++++1,4,C,K,Q,Y,j,u,v,},,,,,,,H-R-W-[-h-n---. ......// /^/`/s/x///////00001 1%1)1.10151:1R1T1V1`111111111111122K2N2d2f22222-34393;3E3K33333333333#4*494E44444R5T5Y5^5c5d55555555555556*6-6/656<6T6^6666666666677 7#7:7>777777778"8$85878g8i888888 979;9X9`9k9l99999::::::;);C;P;m;s;;;;;j<v<y<z<<<========X>[>s>v>>>????-@9@=@>@@@@@@AAA*A,AZAfAhAnAAAAAAAAAA B=BABYB^BoBvBBBBBBBBB C"CCCCCCDDDDD9D@DTD]DwDxDDDDDDDpEvEEEEEEF FFFF%F(FGFJFLFPFFFFFFFFFG GGGGGGGGGGGGGGG HH-H9HPHUHlHnHHHHHIIIIIIIIIIJJ+J0JbJlJtJwJJJJJJJKKKK.L1LQLSLhLlLqL{LLLLLLLLLMMMNNNNN>NENTNXN^N`NzNNNNNNNNO OO!O'O+O/O3O8O?OOOOOOOOO-P0PEPMP[P]P^PfPPPPPPPPPQQQQQQQQRRRRRRSS=SASSSSSSTTT.T0TTTTTTT U UUUUUTV`VcVdVVVVVVVWWWWWW!X"XXXY(Y,Y-YYYYYYYZZZ ZZZZZqZrZZZZZZZZZ[[C[E[U[V[k[q[[[\\.\5\\\\\]]]]]] ^^W^a^e^q^^^^^^^_________` ``````#`+`,`4`5`=`>`J`K`L`M`[`]`f`g`i`j`o`q`naqaaaaaaaaaaaaaTbVbZbcbbbbbbb1c3cDcLc]c_ccccccccc9d?dMdWddddddefeqeeeeeffffffh h/h1h7h:hhhhhhhhhhhhhhhii-i6i[i^igikiiiiiii jjhjujyj{jjjjjjj"k$kkk llllNlPlklllrltlllmmmmmmenfnhninqntn}n~nnnnnnnoo7o>oJoLoOoWoaoeopowooooo8p:prp~ppppppppp qq`qfqqq r#r)r6r_r`rrrrrrrsssstt t ttt)t*ttttttttteuiuuuuuuuuuuu vv,v2vvvvv6w=wwwww=x?xmxnxxxy y=yCyQySyYyZyyyZz[zzzzz{{X{Y{{{{{{{{{{{||B|K|o|s|||||||}}z}}}}}}}}}}~~~~Y~Z~a~i~~~~~~~~~~~(+GI]d8<LN_jnrŀ̀ 2>@I΁ρсԁU[wy}˂̂ۂxzӃ GH),26†Ȇ̆چ $&-.KM‡܇$6?HIKVY`/09;CK^duw{~ !"(@A htwxAGtzʎݏޏ]_di:<ABCLPYbgrsx~Βڒޒߒek-.6@TV gn/0&'ƙǙ&)-4AOZațʛћכ  +0W_`iƜȜʜϜ 9<FG <=ms +0;?$'.4TY^j¡֡͡ڡݡʢ-5GHgp ',IJhjĤ̤Ϥפڤ (*4@NTZf~./FGƦY[ij5=JLwͨӨ:;EHMNUV^dkmtwǩͩҩөԩک 5=?EFGHNOUW_`f3<@CDLWYZ_ou|}˫ҫګ3;XY[ͬӬ<BNS_`ĭGRcmx{:=BDHJ| Z^akвѲ߲69z{}~˴̴ݴ &(59Bbclu'3tz133556689;<>?^aUW-S y { #$fgRS@B (")"##3$4$&&''((_/`/00223333c5d5=7>7k9l9::;;y<z<>>??=@>@wDxDHHIIvJwJLLNNQQRR U UcVdV!X"X,Y-YYY[[^^___M`f`q`bbpeqegghhkkllNlPlllmmnn_r`rrrttwwZz[z{{~vwwxΎώޒߒ/0%'ƙǙ:<EGNO(*>@uv-/EGijZ[wxʨ˨©wЪѪ|}XY[ĭx{hk߲69#&133556689;<>?^a388Wm ((HIbb` j ' (    Q R S ''??ޒޒ:;iXY[233556689;<>?[a88Wm ((HIbb` j ' (    Q R ''??ޒޒ:;iX33556689;<>?[^aeg87zMq9Pnh ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.7zMqeg9P0/RSZ>7F!CA`fr*:   I 3 +DE !j u.Y8M>e <EOoBhv #!/!6!^!K8"["? #4$@q%m&L&k2'h'2W() ))6)X*`*++y,BJ-J-63/Ze/t/By1!l2q4$5)6'747898!959<I<6X>`>T?5@Yx@dAAKA]_AEoA'BBB4DYDE`E/H/6HiyI?LyAL&OjO/7R:RwdRP SwhYp eVuL|WI_2-Cq M9[&'(>e<^]m ] !_;k4|W[=1Mp+TK'*|cE"5 ~'l MnbDa\n/p:BBbW#C'HO~j&;$70% qY[@XD #$')*/034789<ABDEGHJMNOPQRSTUWZ[]`XX XXX,@XXX"X$X&X0X6X:X>X@XJXLXRXVXXXbXdXjXlXrXtXvX|XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.{ @Calibri7K@CambriaA BCambria Math"1[ɆE1X8Wۛ]L!x4dն 2QHX $P8a2!xxSanjaSanja   Oh+'0h  $ 0 <HPX`SanjaNormalSanja49Microsoft Office Word@j@L@A՜.+,0 hp|  8X  TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$)*-Root Entry F">A,1TableomWordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore(A;AEKWUS0NFY==2(A;AItem PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q